Zakrpaj.to

Kontaktirajte nas

Kontakt
tel: 020/813-471

Marketing:
091/605-3980

e-mail: radio-m@du.t-com.hr

Fotografija Radio M - Vela Luka 90.1 MHz.

Današnji veliki poznavalac povijesti Vele luke. Povodom skorašnjeg dana općine i zaštitnika Vele Luke sv. Josipa, u današnjoj emisiji bilo je riječi o razvoju i povijesti Vele Luke.
Razvitak suvremene Vele Luke počinje krajem 18. stoljeća. U to vrijeme buđenje trgovine i prometa rezultira stalnim naseljavanjem stanovnika okolnih zaseoka i "stanova" u dnu velolučkog zaljeva u široj okolini crkvice sv. Vičenca i ranije sagrađenih kaštela. Razvitak naselja bio je vrlo intezivan, već 1819. god. usprkos protivljenju susjednog naselja Blata, Vela Luka dobiva kapelu, 1828. i seoskog glavara. Selo u to vrijeme broji 109 obitelji pa započinje borba za izgradnju župne crkve i osamostaljenje od matičnog naselja Blato. Ta nastojanja su uspješno okončana burne 1848. god. kada je, prije svega zahvaljujući sposobnom velolučkom kapelanu don Petru Jokoviću, sagrađena župna crkva sv. Josipa i konačno 1849. god. oformljena samostalna župa.


Daljnji razvitak bio je ubrzan. Redovita pučka škola započinje sa radom 1857. god., pošta je otvorena 1885. god., parni mlin je proradio 1892. god. kada i suvremeni uređaj za preradu maslina, 1898. god. sagrađena je prva tvornica ribljih konzerva. Konačan proces osamostaljenja naselja okončan je 1898. god. formiranjem samostalne političke općine Vela Luka. Broj stanovnika je također ubrzano rastao, 1857. god. je oko 1200 stanovnika, 1880. god. on iznosi 1956 ljudi, 1900. god. je čak 3555 stalno naseljenih, 1910. god. 4334, 1921. god. 4995, 1931. god. 4038 itd.
U drugoj polovini 19. st. gospodarstvo Vele Luke je ovisilo prvenstveno o izvozu vina u ostale djelove Austro-Ugarske, a u manjoj mjeri na ribarstvu, preradi ribe, trgovini i pomorstvu.
Vinska klauzula 1891. god. zaustavlja prosperitet, a jedan od izlaza iz bijede je sve češće iseljavanje u prekomorske zemlje..
Kulturni razvitak istovremen je sa širenjem narodnjačke misli i osnutkom brojnih udruga poput Crkvenog pjevačkog zbora 1891. god., Veloluške glazbe 1893. god., čitaonice Hrvatski preporod 1894. god. i pjevačko-tamburaškog društva Hum 1909. god.
Naglu demografsku ekspanziju Vela Luka bilježi na prijelazu 19. u 20. st., ali porast broja stanovnika nije popraćen jačanjem gospodarstva, naprotiv nazadovanje poljoprivrede, prije svega kriza vinogradarstva, dovodi do siromaštva i iseljavanja u prekomorske zemlje.
Prvi svjetski rat nije posredno zahvatio Velu Luku, ali ratna događanja samo pojačavljaju siromaštvo i neimaštinu. Kratkotrajna talijanska okupacija nakon rata i raspada Austro-Ugarske završena je pripajanjem Korčule Kraljevini SHS.
Od 1898. god. Vela Luka je samostalna općina s općinskim grbom modre boje na kojem je bijela golubica sa maslinovom grančicom u kljunu. Prvi načelnik bio je Tadija Tabain-Šantić.
Dan Općine slavi se na blagdan sv. Josipa, 19. ožujka, kome je posvećena i župna crkva. O granicama Općine, od njenog osnutka, postoji spor sa susjednim naseljem Blatom, koje permanentno pokazuje pretenzije prema predjelu Potirna.
Za razliku od predratnog poljoprivredno-ribarskog naselja, Vela Luka u prvim desetljećima nakon II. svj. rata razvija i industrijsku djelatnost. Godine 1948. utemeljeno je brodogradilište "Greben". 1956. god. pokrenuta je Obalna plovidba. Tvornica za preradu ribe "Jadranka" utemeljena 1892. god., kasnije dobiva nove proizvodne pogone, a u njenoj staroj zgradi pokreće proizvodnju Tvornica limene ambalaže. U posljednjim desetljećima 20. stoljeća producira se oko tisuću kreveta u hotelskim objektima, još toliko u privatnom smještaju, osniva se lječilište "Kalos", gradi se Dom umirovljenika, proizvodnju pokreće Tvornica elektronskih uređaja, osuvremenjuje se trgovina, poljoprivredna proizvodnja, a snažan zamah dobijaju i društvene djelatnosti. Posljednjih desetljeća prošlog stoljeća probijeno je i uređeno na desetke kilometara ceste, poljskih puteva i šumskih "prosika". Od infrastrukturnih zahvata vrijedno je spomenuti izgradnju vodovoda i trajektnog pristaništa. Sagrađen je novi Dom zdravlja, Srednja škola, Centar za kulturu, Zadružni dom sa kinom, zgrada Općine, nekoliko sportskih objekata, te niz pratećih sadržaja. Nažalost, opća kriza i problemi tranzicije izraženi u 90-im godinama nisu mimoišli ni Velu Luku.
Danas je Vela Luka značajno prometno, gospodarsko, kulturno i turističko središte okrenuto budućnosti i nadi u vlastiti napredak. Oko 4400 stanovnika ovog dalmatinskog otočkog naselja nastoji zadržati postignuti društveni i osobni standard razvitkom, čiste industrije, poljoprivrede, uslužnih djelatnosti, a prije svega turizma, te osigurati bolji život i opstanak na otoku.