Kronika dana, utorak, 23. 4. 2024.
Vela Luka Svečanom akademijom obilježena 80. godišnjica oslobođenja Vele Luke od fašizma Hrvatska Krenuli pregovori: DP ima četiri uvjeta Poznata HDZ-ova lista za EU paralament "Nikoga neću požurivati, zasjedanje je 20 dana od konačnih rezultata" Bivša tajnica vlade opet odgodila odlazak u zatvor. Kaže da je lošeg zdravlja Bivši član Uprave Dinama: Financijske odluke donosio je isključivo Zdravko Mamić Anušić: U četvrtak nam dolaze Rafalei Regija Uhićenja diljem BIH: Među privedenima policajci, biznismeni, direktori U Sloveniji podržali širenje Europske unije: "Srbija se mora odlučiti gdje pripada" Svijet U zraku se sudarila i srušila dva malezijska vojna helikoptera. Poginulo 10 ljudi Zelenski zahvalan Joeu Bidenu na podršci Ukrajini State Department objavio izvješće o ratu u Gazi. Navode ubojstva, nestanke i mučenja Iran neće odgovoriti na izraelski napad Sport ATP Madrid: Ajduković blizu plasmana u glavni ždrijeb Vrijeme sutra Promjenljivo Kronika dana, utorak, 23. 4. 2024. Vela Luka U ponedjeljak 22. travnja obilježena je 80. godišnjica oslobođenja Vele Luke od fašizma. Program u organizaciji Općine Vela Luka i Udruge antifašista Vele Luke započeo je u 17:30 polaganjem vijenaca u Potirni, a od 18 sati i na više lokacija u Veloj Luci. U 19 sati održana je svečana akademija u Kongresnoj dvorani hotela Korkyra. Poseban gost akademije bio je povjesničar Ivo Goldstein koji je održao predavanje i predstavito svoju knjigu "Povijesni revizionizam i neoustaštvo".* Tog 22. travnja 1944., jedinice Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije izvršile su desant na zapadni dio otoka Korčule i okončale njemačku okupaciju Vele Luke. U noći uoči 22. travnja prvi bataljon 12. dalmatinske brigade se iskrcao u uvali Spiliška i uz pomoć partizana i aktivista Narodnooslobodilačkog
pokreta iz Vele Luke rano ujutro u 6.45 sati započeo napad na mjesto. Nakon što su bili odbačeni s položaja oko Vele Luke, Nijemci su u samom mjestu nastavili pružati otpor. Do noći je on bio potpuno skršen, a istog dana je zauzeta i tvrđava na Humu. Sljedećeg dana je oslobođeno Blato. U borbama je poginulo 436 njemačkih i 48 vojnika NOVJ, od čega je troje Velolučana – Kuzma Žuvela Vilić, Nikola Dragojević Papalin i Vitomir Markov, palo oslobađajući Velu Luku, a Ivan Tabain Ivanov oslobađajući Blato. Nakon oslobođenja Blata, vojska se s oko 1500 Velolučana povukla na Vis. Bio je to drugi veliki val zbjega za Egipat. Uz povremene upade njemačkih snaga u Velu Luku, mjesni Narodnooslobodilački odbor je organizirao život za preostalih 1500 mještana do konačnog oslobođenja otoka u rujnu 1944. Narodni odbor Općine Vela Luka proglasio je ovaj dan narodnim praznikom za područje Općine 08.06.1952. i kao Dan Vele Luke se slavio do početka devedesetih. Hrvatska Tko će i kako sastaviti novu Vladu, pitanje je o kojem se pregovara otkako su izašli prvi rezultati, 17. travnja. Za sada dogovora još uvijek nema, no najbliže je tomu HDZ, koji je na izborima osvojio 61 mandat i potrebno mu je još 15 ruku da bi imao saborsku većinu. HDZ je donio i odluku o listi za izbore za Europski parlament, a premijer Andrej Plenković je nositelj liste. Domovinski pokret (DP) spreman je sastaviti vladu s HDZ-om te danas kreće u službene pregovore sa svim strankama.* Posljednji je dan predaje lista za europske izbore, a sve stranke koje žele imati svoje zastupnike u Europskom parlamentu kandidature moraju predati do ponoći. Među prvima jutros su listu predali HDZ-ovi koalicijski partneri iz HSU, koji na europske izbore izlaze samostalno. Šef HSU-a Veselko Gabričević nije mogao izbjeći pitanja vezana uz pregovore o sastavljanju nove većine i Vlade. Upitan da li su spremni sudjelovati u vladi u kojoj bi bio i Domovinski pokret, Gabričević je rekao: “HSU je donio odluku da ide u koaliciju s HDZ-om na parlamentarne izbore, ja svoje mišljenje nikada ne mijenjam niti odustajem od onoga što sam jednom dogovorio. Lojalni do kraja HDZ-u”. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- PREDSJEDNIK HDZ-a Andrej Plenković nakon sjednica Predsjedništva i Nacionalnog odbora te stranke objavio je tko je na HDZ-ovoj listi za Europski parlament. Podsjetimo, EU izbori su 9. lipnja. Opovrgnuo je tvrdnje oporbe da je to "bijeg u Bruxelles" i dodao da je to pobjednička lista onih koji stvarno rade za Hrvatsku. "To je pobjednička lista onih koji stvarno rade za Hrvatsku u Europi, da bude jača", poručio je Plenković uoči sjednice predsjedništva HDZ-a.* "Donijeli smo odluku o listi HDZ-a za izbore za EU parlament. Ja ću predvoditi listu kako bih dao podršku, da ostvarimo još jednu uvjerljivu pobjedu", rekao je Plenković. "Na broju dva će biti Dubravka Šuica, treći će biti Davor Stier. Na četvrtom mjestu je Karlo Ressler, na petom Nikolina Brnjac, na šestom Željana Zovko, predstavnica HDZ-a BiH. Na sedmom mjestu Sunčana Glavak, na osmom Tomislav Sokol, na devetom Marko Pavić, desetom Ante Mihanović, jedanaestom Danijel Marušić... Na 12. mjestu je Marijana Petir", kazao je. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Predsjednik Republike Zoran Milanović izjavio je da će, sukladno Ustavu, pozvati Hrvatski sabor na prvo zasjedanje 20 dana nakon objave konačnih rezultata parlamentarnih izbora, a do tada neće
nikoga požurivati. - Hrvatski Ustav je vrlo jasan. Rok je 20 dana, neću nikoga pogurivati, no kad se približi 20 dana, onda moram sazvati Hrvatski sabor na prvo zasjedanje bez obzira na to kakva atmosfera bila, rekao je Milanović u izjavi za medije nakon susreta s predsjednicima Slovenije, Italije, Mađarske i Austrije u Brdu kod Kranja, u povodu 20. godišnjice ulaska Slovenije u Europsku uniju.* - Bude li naznaka da je to moguće i ranije, poziv na zasjedanje bit će i ranije. Ali u svakom slučaju, postoje okviri kojih se moram strogo držati, rekao je predsjednik.* Milanović je poručio da se Ustav "ne može izmišljati" niti ga može mijenjati bilo tko kome to u nekom trenutku odgovara. "Nikakva alkemija i metafizika tu nema mjesta. To su vrlo jednostavne stvari", kazao je. Konačne rezultate parlamentarnih izbora ubrzo će objaviti Državno izborno povjerenstvo, nakon što su oni završili jučer ponavljanjem izbora na dva biračka mjesta. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- IAKO se jučer trebala javiti na izdržavanje kazne od četiri i pol godine zatvora, bivša tajnica u vladi RH Sandra Zeljko, koja je osuđena u aferi Dnevnice, ponovno je to izbjegla. Podnijela je žalbu na rješenje Županijskog suda u Zagrebu kojom su joj odbijene molbe za odgodom odlaska u zatvor, a u žalbi je navela da zbog lošeg zdravstvenog stanja ne može biti u zatvoru. Iste argumente koristila je u zahtjevima za odgodom služenja kazne koje je podnosila od rujna 2023. godine kada ju je sud pozvao da se javi u zatvor. U nekoliko navrata molbe su joj odobrene, no na kraju je sud zaključio da se radi o odugovlačenju te da se 22. travnja mora javiti na izdržavanje kazne.* Na rješenje suca izvršenja Sandra Zeljko podnijela je žalbu te dobila još neko vrijeme na slobodi. Zeljko u zatvor ne mora do odluke izvanraspravnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu. Ono joj može žalbu odbiti, ali i prihvatiti te vratiti slučaj sucu izvršenja na novo odlučivanje. Podsjetimo, Zeljko i Tomislav Saucha, bivši predstojnik ureda premijera u vladi RH i bivši saborski zastupnik, proglašeni su krivima za izvlačenje novca iz državnog proračuna preko lažnih putnih naloga od 2013. do 2016 . godine. Pravomoćna presuda izrečena im je lani u ožujku. Saucha je na izdržavanje kazne od tri godine zatvora otišao u listopadu prošle godine, a u međuvremenu je podnio i tužbu Ustavnom sudu RH. Traži da mu se presuda ukine jer mu suđenje, uvjeren je, nije bilo pravedno. Sud je pravomoćno utvrdio da je Saucha tražio od Sandre Zeljko da napravi putne naloge za posebne savjetnike predsjednika vlade Republike Hrvatske i zaposlenike Ureda predsjednika vlade te inzistirao da se akontacije dnevnica isplaćuju iz državnog proračuna u gotovini. Učinili su to iako zapravo nitko od tih ljudi nije putovao. Utvrđeno je da su izvukli ukupno oko 900 tisuća kuna odnosno oko 120 tisuća eura. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- U NASTAVKU suđenja braći Mamić i ostalima u tzv. aferi Dinamo 2 bivši član Uprave kluba Tomislav Svetina rekao je da je bio ovlašten da sklapa i potpisuje ugovore i anekse ugovora s igračima, ali da je u sadržajnom smislu, prvenstveno financijskom, odluke donosio isključivo Zdravko Mamić. U iskazu na osječkom Županijskom sudu Svetina je kazao da je u Dinamo došao umjesto bivšeg direktora Damira Vrbanovića, ali da nije imao mogućnost utjecaja na donošenje odluka o financijskom sadržaju ugovora jer je o tome odlučivao Zdravko Mamić i na to se nije moglo utjecati.* "To sam jednom pokušao 2018. godine, ali su nakon toga odnosi između Zdravka Mamića i mene bili narušeni", rekao je svjedok dodavši kako u svom radu nije vidio odluke iz kojih bi proizlazilo da je Vrbanović u prethodnom razdoblju postupao drukčije od njega. Govoreći o praksi ugovora o podjeli transfernog obeštećenja, Svetina kaže da se u hrvatskom
nogometu još od 90-ih dijelilo transferno obeštećenje. Navodi da su igrači u Hrvatskoj igrali za relativno male plaće u odnosu na ostatak Europe pa su klubovi sklapali takve ugovore po kojima bi igrači imali pravo na postotak od cjelokupnog transfera u inozemstvo. Ističe da je Zdravko Mamić po dolasku u Dinamo htio prestati s takvim načinom poslovanja, ali da hrvatski klubovi i danas koriste institut podjele transfernog obeštećenja, a primjenjuje se i u Južnoj Americi. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- IVAN Anušić, ministar obrane u bivšoj HDZ-ovoj vladi, a vjerojatno i u novoj ako ju uspiju složiti, objavio je na X-u da je sve spremno za dolazak Rafalea. Rafalei stižu u četvrtak, najavio je Anušić. "Sve je spremno za dolazak prvih šest Rafala u Hrvatsku! Povijesnim preletom od Bordeauxa do Zagreba, u trajanju od 1:40 h, u četvrtak će u Hrvatsku dovesti moćne lovce i nove zaštitnike našeg zračnog prostora. Modernizacija borbene letačke flote najveće je ulaganje Vlade RH i MORH-a u Hrvatsku vojsku i sigurnost naše Domovine!" napisao je Anušić. Regija U AKCIJI Državne agencije za istrage i zaštite u BiH (SIPA), koju provodi s kantonalnim policijskim agencijama, "Black tie 2" do sada su privedene 22 osobe, među kojima su i visoki službenici policijskih agencija i institucija za provođenje zakona. Akcija se provodi u najmanje tri grada u Federaciji Bosne i Hercegovine (Sarajevo, Zenica, Mostar), ali je prošireno i na Republiku Srpsku. Iz Tužilaštva BiH i SIPA-e su naveli samo da je privedeno više osoba, ističući da među njima ima i službenika, ali bez navođenja identiteta.* Ono što je poznato jest da su privedeni biznismen Gordan Memija i šef specijalne jedinice Federalne Uprave policije (FUP) Mustafa Selmanović, kao i više policijskih službenika zbog sumnje na organizirani kriminal. Pretresi su i u objektima koristi direktor FUP-a Vahidin Munjić, ali nije jasno još uvijek je li priveden. Navedene aktivnosti provode se po nalogu Suda BiH i pod nadzorom Tužilaštva BiH, zbog postojanja osnova sumnje da su počinjena djela "Organizirani kriminal" u vezi s krivičnim djelima "Pranje novca", "Neovlašteni promet opojnim drogama", i "Primanje dara i drugih oblika koristi" i "Zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja", propisana Krivičnim zakonom BiH. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- "PROŠIRENJE je važno ... Proširenje znači veliku transformacijsku moć. Mi smo predsjednici država koje podupiru ulazak država zapadnog Balkana u Europsku uniju, uključujući i Moldaviju i Gruziju", rekla je slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar. "Slovenija će tim zemljama i dalje nastaviti pružati pomoć", dodala je Pirc Musar na sastanku predsjednika Sloveniji susjednih zemalja u Brdu kod Kranja. Austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen je podsjetio na usvajanje "povijesnih odluka o početku pregovora s Bosnom i Hercegovinom, Ukrajinom i Moldavijom".* "Austrija podupire te odluke. Imamo svoj jasan strateški interes, a to je daljnje proširenje Europske unije. Prije svega mislim na države zapadnog Balkana, one su naše susjede. Isto tako je naš sigurnosni interes da one uđu u Uniju. Mislim da smo na pravom putu", kazao je austrijski predsjednik.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je rekao da "nije sve u ispunjenju kriterija", već je "nažalost puno i previše toga u politici", zbog čega države poput Albanije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore "nisu otvorile nijedno poglavlje". "Tu je i Srbija koja se mora odlučiti definitivno gdje politički, vrijednosno i strukturno pripada. Međutim, sve te države zajedno imaju nominalni BDP manji nego Hrvatska i Slovenija zajedno. Dakle, to je u ekonomskom smislu malen izazov i malena glavobolja za nekoga tko bi htio naći rješenje. Ali očito ne želi i za to ne možemo kriviti ni Kinu ni Rusiju. To je naš problem. Netko to zaustavlja", kazao je Milanović. Milanović je rekao: "Unija mora pronaći nekakav put razuma da se zadovoljimo s nečim što je dobro za sve nas, da pokušamo u svoje društvo dovesti one koji su nam tu blizu, a to su države zapadnog Balkana, a one koji tu nisu, to je već nešto što, bojim se, nadilazi naše mogućnosti jer EU nije Sjedinjene Američke Države, nije Peking." Sergio Mattarella, predsjednik Italije, podsjetio je da je Slovenija postala članica Europske unije zajedno s devet drugih zemalja 2004. godine.
Svijet MALEZIJSKA mornarica priopćila je da su se danas tijekom vježbi sudarila i srušila dva vojna helikoptera, pri čemu je poginulo 10 ljudi koji su bili u njima. Helikopteri su bili na obuci u mornaričkoj bazi u državi Perak zbog proslave 90. godišnjice mornarice koja se održava u svibnju, piše AFP. "Na licu mjesta je potvrđeno da su sve žrtve mrtve", navela je mornarica i dodala da su ostaci poslani u bolnicu na identifikaciju.* Prema snimkama objavljenim na društvenim mrežama, jedan helikopter je zahvatio rotor drugog, a zatim su se oba srušila. Incident se dogodio u 09:30 po lokalnom vremenu u gradu Lumutu, gdje je smještena mornarička baza, navodi BBC. Vlasti navode da će formirati povjerenstvo koje će istražiti uzrok nesreće. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- UKRAJINSKI predsjednik Volodimir Zelenski zahvalio je predsjedniku Sjedinjenih Država Joeu Bidenu na novom paketu pomoći koju je konačno odobrio Zastupnički dom, a koja bi trebala "brzo" stići vojnicima koji je čekaju na fronti. Prema Bidenu, ovaj doprinos od gotovo 61 milijarde dolara, koji će Kongres uskoro konačno ratificirati, odgovorit će "na hitne potrebe Ukrajine na bojnom polju", kao i u smislu protuzračne obrane. Mjesecima blokirana zbog unutarnjih političkih borbi u Washingtonu, odluka o pomoći s olakšanjem primljena u Ukrajini, gdje se situacija na bojištu posljednjih tjedana znatno pogoršala.* Suočene s brojnijom i bolje opremljenom ruskom vojskom, ukrajinske snage bile su prisiljene popustiti, što je manifestiralo objavom Moskve o zauzimanju novog područja na istoku, jednog sela kod Donjecka. U telefonskom razgovoru Zelenski je rekao da je "zahvalan Joeu Bidenu na njegovoj nepokolebljivoj podršci Ukrajini". Rekao je kako očekuje "brzu i snažnu" pomoć, koja će "ojačati naše protuzračne, dalekometne i topničke obrambene sposobnosti".
Biden je obećao da će "brzo" osigurati ovu novu pošiljku, čim američki Senat izglasa odluku o njoj, nakon što je to u subotu učinio Zastupnički dom. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- "RAT između Izraela i Hamasa u kojem su ubijeni deseci tisuća Palestinaca u Gazi i koji je doveo do ozbiljne humanitarne krize imao je "značajan negativan utjecaj" na stanje ljudskih prava u tom području", navodi američki State Department u svom godišnjem izvješću. Riječ je o vjerodostojnim izvješćima o proizvoljnim ili nezakonitim ubojstvima, prisilnim nestancima, mučenjima i neopravdanim uhićenjima novinara, navodi se u Izvješćima State Departmenta o provođenju ljudskih prava za 2023. godinu. U izvješću se dodaje da je izraelska vlada poduzela neke korake kako bi identificirala i kaznila dužnosnike za koje se sumnja da su bili uključeni u te zločine.* Ophođenje izraelske vojske pod sve je budnijim okom jer su njihove snage ubile 34.000 Palestinaca u Gazi, prema tamošnjim zdravstvenim vlastima, od kojih su mnogi civili i djeca. Pojas Gaze, koji okupira Izrael, pretvoren je u pustoš, a ekstremne nestašice hrane potaknule su strah od gladi. Izrael je pokrenuo svoj napad kao odgovor na napad Hamasa 7. listopada, za koji Izrael tvrdi da je odnio živote 1200 ljudi. Grupe za zaštitu ljudskih prava zabilježile su brojne incidente ozljeđivanja civila tijekom ofenzive izraelske vojske u Gazi te podigle uzbunu zbog porasta nasilja na Zapadnoj obali, također pod izraelskom okupacijom, za koju palestinsko ministarstvo zdravstva tvrdi da od 7. listopada broji najmanje 460 žrtava izraelske vojske ili doseljenika. No Bidenova vlada dosad je odbacivala tvrdnje da Izrael krši međunarodno pravo. Washington daje 3.8 milijardi dolara godišnje vojne pomoći svom dugogodišnjem savezniku Izraelu. Ljevičarski demokrati i arapsko-američke skupine kritiziraju nepokolebljivu potporu Bidenove administracije Izraelu, kojoj time, tvrde, daju osjećaj moći bez posljedica. Ovog je mjeseca predsjednik SAD-a Joe Biden prvi put zaprijetio da će uvjetovati potporu Izraelu i inzistirao na poduzimanju konkretnih koraka za zaštitu humanitarnih radnika i civila. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- IRAN ne planira odgovoriti na izraelski napad na zračnu bazu u središnjem Iranu, rekao je glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova. "Incident je bio diverzantski manevar i nije vrijedan spomena", rekao je glasnogovornik ministarstva Naser Kanani, prenosi državna novinska agencija IRNA. Akcija je bila toliko beznačajna da ni sami Izraelci nisu htjeli preuzeti odgovornost za nju, rekao je glasnogovornik. Kanani je dodao kako Iran ne želi eskalaciju napetosti u regiji, no da će odgovoriti na svaku buduću izraelsku agresiju.* Više američkih medija izvijestilo je da je Izrael prošli petak pogodio bazu zračnih snaga u pokrajini Isfahan, nedaleko od iranskih nuklearnih postrojenja. Izrael nije službeno komentirao napad. On je uslijedio nakon iranskog napada na Izrael u kojemu je ispaljeno i korišteno više od 300 projektila i dronova. Tome je napadu prethodila smrt dvojice iranskih generala u napadu na zgradu veleposlanstva u sirijskome glavnom gradu Damasku, koji se također pripisuje Izraelu. Kanani je istaknuo da nakon napada u Isfahanu neće biti revizije nuklearne politike zemlje. "Nuklearnom oružju nema mjesta u iranskoj obrambenoj strategiji i naš će nuklearni program i dalje biti u skladu s međunarodnim propisima", rekao je Kanani, a prenijela je novinska agencija Tasnim. Osoba zadužena za brigu o nuklearnoj sigurnosti zemlje, Ahmad Haghtalab prošli je tjedan rekao da bi, u svjetlu napada u Isfahanu bila "moguća i zamisliva revizija nuklearne doktrine i politike Islamske
Republike". Sport Hrvatski tenisač stigao je nadomak plasmana u glavni ždrijeb na ATP turniru iz serije Masters 1000 u Madridu. Duje Ajduković je u susretu 1. kola kvalifikacija svladao Francuza Pierre-Huguesa Herberta sa 7-5, 7-5. Ajduković je postavljen kao 25. nositelj kvalifikacija, a trenutno je 122. igrač svijeta na ATP ljestvici. Za prvi ulazak u glavni ždrijeb na nekom turniru iz serije Masters 1000 u karijeri 23-godišnji Ajduković će igrati protiv još jednog Francuza, veterana Richarda Gasqueta.
Vremenska prognoza za sutra, srijedu, 24. 4. 2024. Promjenljivo, ponegdje u unutrašnjosti i pretežno oblačno. Povremeno kiša, mjestimice i pljuskovi s grmljavinom, uglavnom na jugu. U Gorskoj Hrvatskoj ponegdje susnježica i snijeg. Vjetar uglavnom slab, u Podravini, Slavoniji i Baranji umjeren sjeverozapadni. Na Jadranu slab do umjeren, prolazno i jak jugozapadnjak te zapadnjak, na jugu jugo. Najniža jutarnja temperatura od 2 do 7, na Jadranu između 6 i 11 °C. Najviša dnevna temperatura od 7 do 12, na Jadranu između 12 i 17 °C.