Kronika dana, petak, 26. 4. 2024.
Hrvatska Andrej Plenković održao je presicu za medije Traju pregovori oko sastavljanja buduće parlamentarne većine Tolušiću blokirana imovina OPG-a i vinarije, a tvrtka mu posluje s 86.000 eura dobiti Plenković: Nakon Rafalea, na red dolaze brodovi Službeni rezultati izbora mogli bi biti objavljeni u ponedjeljak Sindikati neće organizirati prvosvibanjsku povorku Kultura NAGRADA ŽUPANIJE ZA ŽIVOTNO DJELO POSTHUMNO BLAĆANINU PROF. DR. SC. NIKOLI MIROŠEVIĆU regija Dodik ne priznaje genocid u Srebrenici U Makedoniji su predsjednički izbori, vodi oporbena desničarska kandidatkinja Svijet Trump ima planove s Orbanom ako ponovo postane predsjednik Masovni proboj Rusa, ukrajinska brigada se raspala. Prijeti kolaps cijele linije Oporba i NATO planiraju napad na Bjelorusiju Val nasilja na Haitiju, tisuće mrtvih. Premijer podnio ostavku Velike poplave u Tanzaniji. Poginulo 155 ljudi Sport Braća Sinković i sestre Jurković u polufinalu Vrijeme sutra Djelomice sunčano, no ne i posve stabilno Kronika dana, petak, 26. 4. 2024. Hrvatska
PREDSJEDNIK HDZ-a i tehnički premijer Andrej Plenković održao je presicu nakon sjednice vlade. Plenković je na sjednici vlade ocijenio da je slijetanje prvih šest od 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale u Veliku Goricu povijesni događaj za sigurnost Hrvatske istaknuvši da će moderni zrakoplovi u sljedećih 40-ak godina štititi hrvatsko nebo, kopno i more. Kupnju Rafalea nazvao je jednom od najvažnijih odluka i projekta koji su realizirani, te podsjetio da je ta strateška odluka donesena na početku mandata prve njegove vlade, prije osam godina. Istovremeno se očekuje nastavak pregovora HDZ-a i Domovinskog pokreta za sastavljanje nove vladajuće većine. Manjine su se sinoć izjasnile da će podržati HDZ i Gordana Jandrokovića za šefa sabora. Oporba predvođena SDP-om ,pak, pokušava okupiti većinu u saboru za izmjenu nekoliko ključnih zakona. Most je, pak, DP-u ponudio dogovor opozicijske većine po kojem bi Penava postao predsjednik sabora. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ Nakon analiziranja rezultata prošlotjednih parlamentarnih izbora i procjena daljnjih mogućnosti, politčke stranke i koalicije koje su osvojile mandate krenule su ovoga tjedna pregovarati oko sastavljanja buduće parlamentarne većine. No, sa službenim početkom pregovora unutar nekih stranaka počele su trzavice, pa i raskoli. Očito je da su mnoge unutarstranačke i unutarkoalicijske nesuglasice tijekom kampanje bile susprezane i prikrivane izjavama o čvrstom armiranom jedinstvu.* No kod nekih je ta armatura počela pucati čim su započeli poslijeizborni pregovori. Ovako je to izgledalo u prvom tjednu nakon parlamentarnih izbora. Prva je pukla ljubav između europarlamentarca Mislava Kolakušića i Domovinskog pokreta. Kolakušić je s kolegom iz Europskog parlamenta Ivanom Viliborom Sinčićem malo prije izbora osnovao stranku Pravo i pravda te dogovorio izbornu suradnju s Domovinskim pokretom u nekoliko izbornih jedinica. Sam Kolakušić bio je predvodnik liste u I. izbornoj te očekivano osvojio mandat. No, Kolakušić nije otrpio očekivani ulazak DP-a u pregovore s HDZ-om oko formiranja vlasti. Predajući u utorak listu za europske izbore, objavio je razlaz s DP-om i usput izvrijeđao čelnike te stranke. “Oni koji namjeravaju ići s HDZ-om ne mogu i nisu naši partneri – pričali su jedno prije izbora, sada pričaju drugo, više se ničega oni ne sjećaju. (…) Biti nečija mala podguzna muha, to mi je apsolutno neprihvatljivo”, kazao je. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- TVRTKA Terra Slavonia Tomislava Tolušića, aktualnog dvostrukog optuženika Uskoka i EPPO-a, odnosno bivšeg potpredsjednika vlade Andreja Plenkovića i bivšeg potpredsjednika HDZ-a, u 2023. godini ostvarila je dobit veću od 86 tisuća eura. Riječ je o tvrtki koja se bavi prodajom vina, a bez obzira na to što je Tolušićevo poslovanje s vinarijom predmet optužnice europskih tužitelja (EPPO), tvrtka uredno posluje s dobiti.* Naime, europski tužitelji nadoknadu eventualne štete nanesenu proračunu Unije osigurali su zabranom raspolaganja vinarijom u vlasništvu OPG-a Terra Slavonia i zamrzavanjem imovine. "Oduzimanje imovinske koristi odnosno nadoknada štete nanesene proračunu Unije osigurana je zabranom raspolaganja Vinarijom u vlasništvu OPG prvooptuženika", stoji optužnici EPPO-a. Dakle, Tolušiću je zabranjeno prodavati imovinu i prebaciti OPG na nekog drugog, ali tvrtka u kojoj je vlasnica i direktorica njegova supruga se ne spominje. Tvrtka uredno posluje, i to s dobiti. No, krenimo redom.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- VELIKI sljedeći projekt, eventualne treće vlade Andreja Plenkovića, bit će nabava višenamjenskih brodova, rekao je premijer jučer u izjavi za medije nakon svečanog dočeka prve skupine višenamjenskih borbenih aviona Rafale u Hrvatsku, kamo su pristigli iz francuskog grada Bordeauxa. "Ja bih sada rekao da je ključni veliki projekt za ovaj mandat, a to smo u konačnici i rekli u našem izbornom programu, da hrvatska ratna mornarica sada dolazi na red", poručio je Plenković.* "Vrijeme je da uz višenamjenske avione imamo i višenamjenske brodove i to će biti veliki sljedeći projekt naše treće vlade za jačanje Hrvatske vojske", dodao je. Prvih šest od ukupno 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale sletjelo je u ranije danas u Hrvatsku. Zrakoplovi su stigli dvije godine i pet mjeseci nakon potpisivanja ugovora s Francuskom vrijednog više od milijardu eura, a dolazak zadnjih od ugovorenih aviona očekuje se početkom sljedeće godine. Odnose s Francuskom Plenković je ocijenio kao "itekako sadržajne" s obzirom na strateško partnerstvo koje je, podsjetio je, krenulo 2010. "Stupanj povjerenja, razumijevanja, pa u konačnici realizacija ovakvih projekata je digla naše odnose na razinu koja je bila nezamisliva i to je itekako važno. Francuska je danas unutar Europske unije jedina stalna članica Vijeća sigurnosti (Ujedinjenih naroda), jedina nuklearna sila, to partnerstvo dobro je, temeljito promišljeno i svrhovito u smislu zaštite hrvatskih nacionalnih interesa", poručio je Plenković. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ Konačni službeni rezultati izbora za Hrvatski sabor mogli bi biti objavljeni u ponedjeljak, 29. travnja, pa bi rok od 20 dana za sazivanje Hrvatskog sabora na prvo zasjedanje tekao od utorka. Prvo zasjedanje Sabora održava se najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora, odnosno objave službenih izbornih rezultata, što znači da bi krajnji rok za to zasjedanje bila nedjelja, 19. svibnja. No predsjednik Zoran Milanović, kažu upućeni, ne mora čekati krajnji rok, Sabor na prvo zasjedanje može sazvati i ranije, vodeći računa da treba ostaviti vrijeme da zastupnici na vrijeme dobiju pozive za sjednicu.* Nakon izbora za Hrvatski sabor, koji su održani 5. srpnja 2020., predsjednik Republike Milanović prvo je saborsko zasjedanje sazvao za 22. srpnja, a njegova odluka o sazivanju nosila je nadnevak 16. srpnja. Prvo zasjedanje Sabora pokazat će je li i tko je od sudionika saborskih izbora uspio okupiti najmanje 76 zastupnika, koliko ih je potrebno da se izabere predsjednik Sabora, a time konstituira i sam Sabor. Službene rezultate izbora objavljuje Državno izborno povjerenstvo (DIP), i to nakon što se iscrpe sva pravna sredstva u zaštiti biračkog prava ili proteknu rokovi za njihovo podnošenje. Svi rokovi još nisu protekli, noćas u ponoć tek treba isteći rok za podnošenje prigovora na izbore koji su se u nedjelju ponovili na dva biračka mjesta, u općinama Sračinec i Markušica. Proglašenje službenih izbornih rezultata ima i svoju tehničku stranu, DIP ih objavljuje u Narodnim novinama, službenom glasilu Republike Hrvatske, a u istom broju tog glasila objavljuje se i oduka Ustavnog suda RH o izborima. Ustavni sud, naime, treba utvrditi jesu li izbori za Sabor provedeni u skladu s Ustavom RH, Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu RH i Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor. Taj posebni broj Narodnih novina trebao bi biti objavljen u ponedjeljak, a istoga dana predsjednik DIP-a Radovan Dobronić službene rezultate izbora uručio bi predsjedniku Republike. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ PREDSJEDNIK Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever izjavio je da za Međunarodni praznik
rada NHS neće organizirati prvosvibanjsku povorku jer iskustvo pokazuje da hrvatsko društvo, za razliku od npr. njemačkog, ne pokazuje interes za radničke akcije. "Prijašnjih se godina pokazalo da su u prvosvibanjskim povorkama sudjelovali samo predsjednici sindikata, povjerenici i aktivisti, a šira javnost ostajala je po strani", rekao je prvi čovjek NHS-a.* Osjećaja za iskazivanje javnog nezadovoljstva, kaže, očito nema. Sever dodaje kako rast plaća nije donio i bolji standard jer je istovremeno znatno skočio udio troškova za hranu u potrošnji kućanstava. KULTURA Uz Dan Županije i blagdan svetog Leopolda Bogdana Mandića, nagrada za životno djelo ove godine bit će posthumno dodijeljena prof. dr. sc. Nikoli Miroševiću, Blaćaninu, inače autoru najznačajnijih knjiga o vinogradarstvu. Ampelografski atlas Hrvatske i Atlas hrvatskog vinogradarstva i vinarstva Hrvatske dvije su knjige prof. dr. sc. Nikole Miroševića koje olakšavaju razumijevanje povijesti i suvremenu hrvatsku vinsku industriju. Prof. dr. sc. Nikola Mirošević autor je brojnih monografija o važnim hrvatskim vinogorjima i sortama vina. Napisao je više od 160 znanstvenih radova, a bio je i jedan od urednika Blatskog ljetopisa.* Dobitnik je državne nagrade za znanstveni rad, nagrade za životno djelo Udruge dalmatinskih vinogradara i vinara i Zadružnog saveza Dalmacije, priznanja Udruge vinogradara i vinara „Vinum Croaticum” i brojnih drugih priznanja među kojima je i nagrada Zlatni grb Općine Blato za životno djelo koja mu je dodijeljena 2009. godine. Prof. dr. sc. Nikola Mirošević preminuo je u listopadu prošle godine, a rođen u Blatu 1943. godine gdje je završio osnovnu školu. Srednju poljoprivrednu školu završio je u Kaštelima. Diplomirao je na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu na kojemu je stekao akademski stupanj magistra i doktora znanosti, a specijalizirao se u Francuskoj. Od 1987. do 2003. bio je predstojnik Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Njegova glavna znanstveno - istraživačka aktivnost bila je biološka i tehnološka valorizacija autohtonih i introduciranih kultivara vinove loze te drugi problemi vezani za uspješnost uzgoja i eksploataciju loze, s posebnim osvrtom na razmnožavanje, rasadničarstvo i osnivanje novih vinograda. Godišnje nagrade će 12. svibnja u Dan Županije na svečanoj sjednici Županijske skupštine biti dodijeljene Nevenu Faziniću, Veslačkom klubu Neptun iz Dubrovnika, Caritasu dubrovačke biskupije, Udruzi Radost iz Ploča, Pavu Orepiću i Mandolinskom orkestru KUD-a Metković. Regija SRPSKI čelnik u BiH Milorad Dodik izrazio je u četvrtak spremnost posjetiti Memorijalni centar Potočari u Srebrenici i položiti cvijeće na zajedničkome obilježju postavljenom u spomen na masakr počinjen u ratu
nad Bošnjacima, no pri tome je ponovo opovrgnuo da se tamo dogodio genocid. U intervju za novinsku agenciju Republike Srpske, tamošnji predsjednik Dodik je najavio kako će vlada i cijelo vodstvo ovoga entiteta zasjedati u Srebrenici 2. svibnja 2024. kada se pred Ujedinjenim narodima održava rasprava te očekuje glasovanje o Rezoluciji o osudi genocida u tome gradu u ljeto 1995. godine.* Rezoluciju podupire dvadesetak država, među kojima su Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačka te se očekuje njezino usvajanje. Cilj je internacionalizirati stradanje Bošnjaka u Srebrenici, gdje je počinjen najveći ratni zločin na tlu Europe nakon Drugog svjetskog rata. Vodeći srpski dužnosnici iz Beograda i Banje Luke, predsjednici Aleksandar Vučić i Milorad Dodik, tvrde kako se radi o pokušaju svaljivanja krivnje na srpski narod. "Republika Srpska neće prihvatiti rezoluciju o Srebrenici o kojoj će se odlučivati u Općoj skupštini UN jer je sve što je u njoj napisano laž. BiH na temelju toga da se jedan narod u njoj kvalificira kao genocidan, a drugi slavodobitan, ne može živjeti", rekao je Dodik. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ OPORBENA predsjednička kandidatkinja Gordana Siljanovska-Davkova ostvarila je danas na izborima značajnu prednost pred trenutnim predsjednikom Stevom Pendarovskim, nakon što je prebrojano gotovo 70 posto glasova, no nijedno nije osvojilo potrebnih 50 posto za pobjedu u prvom krugu. Siljanovska-Davkova iz desničarske stranke VMRO-DPMNE osvojila je 38.71 posto glasova, a socijaldemokrat Pendarovski 19.02 posto, objavilo je državno izborno povjerenstvo. Drugi krug održat će se 8. svibnja.* Glasanje za uglavnom ceremonijalnu ulogu predsjednika smatra se lakmus papirom za parlamentarne izbore izbore sljedeći mjesec u kojima će VMRO-DPMNE nastojati smijeniti vladajuće proeuropske socijaldemokrate. Do 17:30 sati izlaznost je bila 48.38 posto, prema podacima povjerenstva. Promatrači lokalnih organizacija za zaštitu ljudskih prava izvijestili su o manjim nepravilnostima, poput onih da su aktivisti predlagali glasačima na biračkim mjestima za koga da glasaju. VMRO-DPMNE-u je proteklih godina porasla popularnost kako je počeo rasti bijes javnosti zbog sporog procesa pristupanja zemlje Europskoj uniji. Bujar Osmani, kandidat stranke etničkih Alabanaca DUI, nalazi se na trećem mjestu s osvojenih 14.89 posto glasova. Predsjednik u Sjevernoj Makedoniji primarno ima protokolarne ovlasti, a ured je predstavničke prirode. Svijet DONALD Trump spreman je obnoviti konzervativni savez s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, potvrdio je ta republikanski kandidat za američkog predsjednika. "Radujem se ponovnoj bliskoj suradnji s premijerom Viktorom Orbanom nakon što prisegnem kao 47. predsjednik SAD-a", rekao je Trump, nazvavši mađarskog čelnika "velikim čovjekom".* Novi predsjednički mandat Trumpa bi predstavljao olakšanje u odnosima SAD-a i Mađarske, zemlje koja se našla na udaru žestokih kritika Washingtona zbog njezinih bliskih veza s Rusijom i odugovlačenjem
ratifikacije primitka Švedske u NATO, na što je Budimpešta konačno pristala u veljači. Trumpova video poruka je prikazana na Konferenciji konzervativaca za političku akciju (CPAC) u Budimpešti, trećoj konferenciji CPAC-a održanoj u Mađarskoj. "Kao predsjednik bio sam ponosan što sam mogao surađivati s premijerom Orbanom, inače velikim čovjekom, u promicanju vrijednosti i interesa naših dviju nacija. Suzbili smo ilegalnu imigraciju, zaštitili naše granice, otvorili radna mjesta i obranili našu tradiciju i judeokršćanske vrijednosti", poručio je Trump. Orbana, koji je 2022. četvrti put izabran za premijera, tvrda desnica u Americi vidi kao osobu koja je odlučna u borbi protiv ilegalne imigracije i koji je potpora obitelji i kršćanskim konzervativnim vrijednostima. Orban je u četvrtak na CPAC-u rekao da je 2024. izborna godina u brojnim zemljama i da konzervativci moraju zajedno raditi kako bi pobijedili i okončali "liberalnu hegemoniju". Orbanova stranka Fidesz je usprkos izazovima i dalje najpopularnija stranka u Mađarskoj. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ SITUACIJA oko naselja Očeretine za Ukrajince je iznimno opasna. Ovog vikenda ruski dronovi i izvidnici su, tijekom nadziranja fronte zapadno od ruševina Avdijivke, primijetili nešto neobično. Ukrajinski rovovi istočno od sela Očeretine, koje su prethodno čuvali vojnici elitne ukrajinske 47. mehanizirane brigade, bili su prazni. Selo nitko nije branio. Odlučivši iskoristiti priliku, 30. motorizirana brigada ruske vojske pojurila je potezom od nekoliko kilometara zapadno od Avdijivke i zauzela većinu sela, a moguće i selo Novobahmutivku južno od Očeretina.* Bio je to najbrži upad ruskih snaga u ukrajinski teritorij u posljednjih nekoliko mjeseci, a postoji opasnost da će zbog njega doći do kolapsa čitave ukrajinske obrambene linije zapadno od Avdijivke, piše u svojoj analizi Forbes. Tu liniju Ukrajinci su držali mjesecima, no sada je u njoj nastala pukotina koja se širi. "Otvorena je Pandorina kutija", napisala je ukrajinska analitička skupina Deep State. U tu pukotinu sjeverno i zapadno od sela Ukrajinci su poslali 100. mehaniziranu brigadu, jednu od najnovijih i najslabije opremljenih u čitavoj vojsci. Ta brigada djeluje potpuno nepripremljeno za borbe kakve će od njih tražiti zapovjedništvo. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ BJELORUSKI predsjednik Aleksandar Lukašenko je rekao da je njegova zemlja suočena s ozbiljnim prijetnjama iznutra i izvana koje su od nje zahtijevale da promijeni svoje sigurnosno stajalište i da dopusti Rusiji da na njezinu teritoriju rasporedi taktičko nuklearno oružje. Lukašenko je, ne iznoseći dokaze, kazao da bjeloruska oporba planira zauzeti dio na zapadu zemlje i zatražiti potporu NATO-ovih trupa, što je tvrdnja koju je oporba odbacila, nazvavši je apsurdnom.* Na istom je sastanku Ivan Tertel, šef bjeloruske sigurnosne službe KGB-a rekao da su njegovi operativci spriječili napade na glavni grad Minsk bespilotnim letjelicama lansiranim iz Litve, članice NATO-a, no ta zemlja negira da je organizirala bilo kakav napad. Tertel je ustvrdio i da bjeloruske sigurnosne snage svakodnevno nastoje spriječiti konstantne pokušaje krijumčarenja oružja iz Ukrajine u Bjelorusiju "da bi se ondje izvele sabotaže i teroristički napadi". Lukašenko, blizak saveznik ruskoga predsjednika Vladimira Putina, često ističe opasnosti koje prijete od NATO-ovih ili ukrajinskih napada, opravdavajući na taj način tijesnu vojnu integraciju s Rusijom i stalno
održavanje obrambenog i sigurnosnog aparata u stanju visoke pripravnosti. Lukašenko je govorio na sastanku bjeloruskoga Narodnog kongresa, ustavnog tijela koji čini 1200 zastupnika. Na sastanku bi trebalo odobriti ažurirani koncept o nacionalnoj sigurnosti i vojnu doktrinu Bjelorusije. Državna novinska agencija Belta prenijela je Lukašenkovu izjavu po kojoj "trenutačna stvarnost zahtijeva promjene u sigurnosnom stavu zemlje". ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ PREMIJER Haitija Ariel Henry i službeno je podnio ostavku na dosadašnju dužnost, objavio je njegov ured, a u međuvremenu će zemlju voditi prijelazno vijeće nastojeći vratiti mir u zemlji usred pustoši koju je prouzročilo rašireno nasilje brojnih bandi. Privremeno će dužnost premijera obavljati ministar financija Patrick Boisvert, objavljeno je u službenome nacionalnom glasniku. U pismu datiranom u srijedu, koje je na društvenim mrežama objavljeno danas, Henry je napisao da je njegova administracija "služila naciji u teškim vremenima".* Vlada Haitija u odlasku prije dva tjedna je formalizirala tranzicijski proces, mjesec dana nakon što je Henry najavio ostavku dok se nalazio izvan zemlje s obzirom na to da su grupe naoružanih bandi prijetile potpunim preuzimanjem glavnoga grada. Nasilje brojnih bandi, koje je godinama postajalo sve gore, eskaliralo je početkom ove godine. Od siječnja do ožujka ove godine ubijeno je ili je ranjeno više od 2500 ljudi, a to je 53 posto više u odnosu na posljednja tri mjeseca 2023. godine, nedavni su podaci ureda Ujedinjenih naroda na Haitiju (BINUH-a). ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ U POPLAVAMA u Tanzaniji poginulo je 155 ljudi, a najmanje 236 je ozlijeđeno, rekao je premijer Kassim Majaliwa. U poplavama je oštećeno više od 10.000 kuća. Premijer je dodao da su obilne kiše uzrokovane El Ninom i popraćene jakim vjetrovima dovele do poplava i klizišta u raznim dijelovima zemlje. * "Poginulo je dosta ljudi. Nastala je šteta na usjevima, kućama, infrastrukturi poput cesta, mostova i željeznica", kazao je Majaliwa. Poplave su pogodile i Keniju, koja na istoku Afrike graniči s Tanzanijom, pri čemu je poginulo više od 30 ljudi, piše CNN.* U Keniji od sredine ožujka pada jaka kiša, s time da su se prošloga tjedna pojačali pljuskovi. Kenijski Crveni križ je od ožujka proveo više od 188 spasilačkih akcija. Vlasti su jučer zatvorile neke ceste u glavnom gradu Kenije, a nekoliko je četvrti potopljeno.
Sport Braća Valent i Martin Sinković, te sestre Ivana i Josipa Jurković u dvojcu bez kormilara plasirali su se u polufinale Europskog veslačkog prvenstva u mađarskom Szegedu, dok braća Patrik i Anton Lončarić u dvojcu na pariće moraju u repesaž. Sinkovići su zauzeli drugo mjesto u svojoj kvalifikacijskoj skupini te izravno ušli u polufinale.
Sinkovići su aktualni europski prvaci, ali u dvojcu na pariće. Braća Patrik i Anton Lončarić su u svojoj kvalifikacijskoj skupini dvojca na pariće bili četvrti, te moraju u repesaž. Sestre Jurković su također zauzele drugo mjesto u svojoj skupini, što im je bilo dovoljno za izravni prolazak u polufinale i izbjegavanje repasaža. Pobijedile su Grkinje (7:14.04). Sestrama Jurković je ovo dobar test prije kvalifikacijske regate za Olimpijske igre u Parizu koja se održava u švicarskom Luzernu od 19. do 21. svibnja. Vremenska prognoza za sutra, subotu, 27. 4. 2024. Djelomice sunčano, no ne i posve stabilno, pa malo kiše ili pokoji pljusak može pasti uglavnom na sjevernom Jadranu i u Gorskoj Hrvatskoj. Najviše sunčana vremena na dalmatinskoj obali. Vjetar slab do umjeren jugozapadni, na moru jugo. Ujutro na kopnu ponegdje magla. Najniža temperatura većinom od 2 do 7, na moru između 8 i 13 °C. Najviša dnevna od 16 do 21 °C.