Kronika dana, četvrtak, 22. 2. 2024.

Vela Luka
Donesena odluka o financiranju rekonstrukcije Specijalne bolnice Kalos u Veloj Luci u visini od
9.130.112,88 eura
Hrvatska
Plenković najavio plan za digitalizaciju javne uprave i širenje brzog interneta
Optužen inspektor kojeg su zvali ''doktor za mito"
Pokreće se Središnji registar stanovništva
HZZO upozorio na prevaru: Zovu umirovljenike i nude proizvode. Ne nasjedajte
Ubojica Anđele Bešlić izlazi iz zatvora
Državni tajnik: Od Europske komisije tražimo manje administracije za poljoprivrednike
Čelnica Sindikata zaposlenih u srednjim školama zaprijetila prosvjedom
Kultura
U Domu kulture u Blatu održan susret ljubitelja automobilizma s legendom naših cesta, Nikom
Pulićem
Županija
TZ DNŽ OBILJEŽAVA 120 GODINA TURIZMA
Početna konferencija strateških projekata za potporu upravljanju Strategijom EU za jadransku i
jonsku regiju (EUSAIR)
Regija
Curice i dječake iz Hrvatske i Srbije tjerali na prostituciju, krađu i prosjačenje
Imali popis Hrvata, mučili ih, ubili, koristili kao živi štit
Svijet
Izrael pojačao bombardiranje Rafaha, u zračnom napadu ubijena velika obitelj
SAD upozorava da bi Rusi mogli lansirati "uništavača satelita"
Zelenski zatražio još pola milijuna novaka. Razgovara se o novom zakonu

Sport
Donna Vekić ispala s WTA turnira u Dubaiju
Vrijeme sutra
Pretežno oblačno s povremenom kišom

Kronika dana, četvrtak, 22. 2. 2024.

Vela Luka
Na temelju uredbe EP i vijeće od 12. 2. 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost
Provedbene odluke vijeća EU o odobrenju ocjene Plana oporavka i otpornosti RH, kojega je Vijeće EU
usvojilo 28. 7. 2021., Odluke Vlade RH o sustavu praćenja i provedbe aktivnosti u okviru Nacionalnog
plana oporavka i aktivnosti RH za razdoblje od 2021. – 2026., te odluke Vlade o povećanju iznosa

sredstava za ugovaranje projekata za poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Regionalna
diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke
dodane vrijednosti“ od 31. 1. 2024., ministrica turizma i sporta donijela je Odluku o financiranju
projekta „Rekonstrukcija, prenamjena i uređenje kompleksa Specijalne bolnice za medicinsku
rehabilitaciju Kalos, Vela Luka u funkciji lječilišnog i wellness turizma, u maksimalnom iznosu
prihvatljivih troškova u visini od 9. 130. 112,88 Eura, od kojih bespovratna sredstva iznose
8.439.161,75 Eura uz stopu vlastitog sufinanciranja u iznosu od 7,5678268%, uz partnerstvo DNŽ.

Hrvatska
PREMIJER Andrej Plenković najavio je danas s Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju da će u
savjetovanje uputiti nacrt prijedloga programa politika "Put u digitalno desetljeće 2030", važnih za
daljnje korake u digitalnoj transformaciji, koja obuhvaća digitalizaciju države i javne uprave,
gospodarstva i društva, kako bi brzi internet bio dostupan svima te da se dodatno razvijaju digitalne
vještine.
Na drugoj sjednici Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju, uz premijera i ministara u Vladi te
predstavnika državnih ureda, bili su i predstavnici strukovnih ICT udruženja, IT tvrtki i akademske
zajednice, koji su se okupili da bi raspravili svoje doprinose tom procesu i uspostavili što bolju
suradnju.*
Najavljujući prijedloge programa politika za digitalno desetljeće, Plenković je podsjetio da je krajem
2022. Hrvatska usvojila i Strategiju digitalnog razvoja do 2032., te da je digitalizacija jedan od četiri
prioriteta u nacionalnom razvoju, uz dekarbonizaciju, demografsku revitalizaciju te obrazovanje.
"Naš je cilj stvoriti poticajno okruženje za razvoj digitalizacije, kao i pravno-zakonski okvir, jer je
digitalizacija važna i za poboljšanje života i međunarodne konkurentnosti Hrvatske", kazao je
Plenković, dodajući da tehnologija u digitalnom dobu ima veliku moć, ali i da u svemu treba pristupati
i humanistički, posebice u vrijeme brzog tehnološkog razvoja.
Nakon izazova u prošlim godinama, od pandemije i ratova do inflacije i drugih pritisaka i izazova, u
čemu je Vlada, kako je kazao, brzo reagirala i zaštitila i građane i gospodarstvenike, sada je po njemu
vrijeme za dodatni iskorak da Hrvatska bude dio i 4. industrijske revolucije i za što treba digitalna
transformacija.
Pritom su važne automatizacija, inovacije i digitalne vještine, ali i da se ne vrednuje samo ono što
stvara komercijalnu korist, nego i napredak društva, u čemu hrvatski ICT sektor može dati veliki
doprinos, kao i Vlada stvaranjem poticajnog okruženja za rad i kompetencije ljudi.
Tamo gdje veliki ICT biznis nema komercijalnog interesa, Plenković je istaknuo da je 'uskočila' država,
pa se u suradnji s telekomima se razvijaju brze mreže i pristup internetu i u ruralnim i drugim manje
naseljenim mjestima i područjima.
"Time je smanjen digitalni jaz, a radimo i na sigurnosti, kibernetičkoj, o čemu je donesen i novi zakon
i osnovan centar u sklopu SOA-e", kazao je Plenković, ističući da se dosta pažnje posvećuje i
sigurnosti i zaštiti djece na internetu djece.
Osvrnuo se i na trenutnu poziciju Hrvatske u EU u sklopu Digitalnog desetljeća (bivši indeks DESI)
Europske komisije, po čemu je u 2023. Hrvatska napredovala, ali ima još neiskorištenih digitalnih
potencijala za ostvarivanje ciljeva od 2030.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
USKOK je, nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Splitu podigao optužnicu protiv
nekadašnjeg inspektora Službe gospodarskog kriminaliteta i korupcije splitske policije Vjeke Luetića
zbog primanja mita. Tužiteljstvo je, ne navodeći identitete, priopćilo da je Luetića optužilo za
primanje mita, a Ivana Šipića, člana uprave kaštelanske tvrtke Ana Kamen projekt, te direktoricu te
tvrtke Yan Xu, inače talijansku državljanku, za davanje mita.*
Uskok je precizirao kako Luetića tereti da je od svibnja 2021. do kraja srpnja 2022. kao policijski
službenik PU splitsko-dalmatinske koji je provodio kriminalističko istraživanje zbog nezakonitosti u

poslovanju Ana Kamen projekta i Yan Xu putem Šipića zatražio od Xu da mu pokloni rezane kamene
ploče kako ta tvrtka i Xu više ne bi imali problema s policijom koja ih istražuje.
''Time joj je dao na znanje da će za trgovačko društvo za nju kao odgovornu osobu tog društva ishod
kriminalističkog istraživanja biti povoljan'', istaknuo je Uskok u priopćenju.
Uskok ističe da je Xu pristala na Šipićev zahtjev te je od druge tvrtke naručila kamen i njegovo rezanje
u ploče, nakon čega je Šipić organizirao isporuku tri palete kamenih ploča u vrijednosti od najmanje
2086 eura koje su isporučene Luetiću.
Ujedno se Luetić, zajedno s nepoznatim osobama, u jednom splitskom restoranu pogostio jelima i
pićima u vrijednosti od 1877 eura, nakon čega je naložio djelatnicima tog restorana da račune izdaju
na teret Ana Kamen projekta, što je Xu odbila platiti. Prema pisanju medija, Luetić je u splitskim
pravosudno-policijskim krugovima poznat kao ''doktor za mito i korupciju'', a zna se i da je istraživao
Xu i njezinu tvrtku zbog sumnje na pranje novca i lažno iskazivanje prihoda koje je ostvarivala
korištenjem eksploatacijskog polja u Planom kod Trogira.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
MINISTAR financija Marko Primorac predstavio je projekt Središnjeg registra stanovništva, koji bi
trebao biti ustrojen tijekom iduće godine i zaživjeti sredinom 2026. godine, pri čemu bi državi trebao
omogućiti "bolje ciljanje" socijalnih mjera, a građanima donijeti administrativno rasterećenje.
Zakon o središnjem registru će u petak biti upućen u javno savjetovanje, na snagu bi trebao stupiti 1.
siječnja 2025. godine, tijekom iduće godine obavljat će se ustroj registra, a od 1. lipnja 2026. građani,
kao i državne institucije i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, će imati pristup
registru, rekao je Primorac na konferenciji za medije u Banskim dvorima.*
Središnji registar stanovništva će sadržavati podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika
prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima.
Obuhvaćat će hrvatske državljane s prebivalištem i/ili boravištem u Hrvatskoj, hrvatske državljane s
prebivalištem i/ili boravištem van Hrvatske, kao i strance koji imaju dozvolu dugotrajnog, stalnog ili
povremenog boravka u Hrvatskoj.
Sadržavat će podatke o srodstvu i podatke o kućanstvima, u smislu i tko ga sve čini. Konkretno,
uključivat će podatke preuzete iz drugih postojećih registara, kao što su OIB, osobno ime,
prebivalište, obrazovanje, zaposlenje, nacionalnost, zatim uključivat će podatke o osnovi osiguranja,
stambenoj jedinici i kvaliteti stanovanja, dok će posebni dio registra uključivati podatke dobivene na
temelju opcionalne izjave građana, kao što su oni o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom
partnerstvu, o etno-kulturnim obilježjima, primjerice o vjeri i materinskom jeziku, kao i kontakt
podaci.
Registrom će se omogućiti cjeloviti podaci o stanovništvu u realnom vremenu, istaknuo je Primorac,
što će olakšati provođenje adekvatnih politika, a između ostalog i zamijeniti popise stanovništva koji
se provode svakih deset godina, administrativno su zahtjevni, a samo posljednji je koštao više od 23
milijuna eura.
Tako, kada je riječ o ciljevima uspostave registra, osim ukidanja potrebe popisa stanovništva, tu je i
omogućavanje realnog izračuna dohotka po članu kućanstva, prije svega za bolje ciljanje mjera
socijalne politike, potpora i pomoći ranjivim kućanstvima, pri čemu primjerice neće biti moguće da
neka osoba bude član dva kućanstva.
U kontekstu potonjeg, Primorac je spomenuo i pakete pomoći građanima zbog inflacije i rasta cijena
energenata, kojima se ponajprije htjelo pomoći onima s najnižim dohodcima, Nastojalo se da te
mjere budu što "ciljanije", no u nedostatku i podataka i samog registra, postoji mogućnost da su
njima bila obuhvaćena i ona kućanstva s nekim dodatnim prihodima ili značajnijom imovinom,
napomenuo je ministar.
Po njegovim riječima, uspostava registra će onemogućiti zloupotrebu sustava socijalnih davanja,
poreznih oslobođenja i olakšica, a trebala bi dovesti i do administrativnog rasterećenja građana u
postupcima ostvarivanja različitih prava, pri čemu će se podaci ažurirati te razmjenjivati među
institucijama.
Građani više neće morati po raznim institucijama podnositi pojedine zahtjeve i donositi

dokumentaciju, već će država proaktivno identificirati osobe kojima bi trebala pripadati određena
prava i isplaćivati im ih, kazao je Primorac.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
IZ HRVATSKOG zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) upozoravaju da se ovih dana opet ponavljaju
pokušaji prijevare građana, posebice umirovljenika, kojima se telefonski nude različiti proizvodi u ime
HZZO-a.
Jedna je osiguranica prijavila da ju je sa skrivenog broja na telefon nazvala nepoznata osoba,
predstavljajući se kao djelatnik HZZO-a te joj je pokušala prodati 'pojas za kralježnicu', inzistirajući da
ga primi na kućnu adresu kao paket "poklon EU, uz plaćanje određene poštarine“.
HZZO je u više navrata upozoravao građane da ne nasjedaju na pokušaje prijevare različitih trgovaca i
akvizitera koji se lažno predstavljaju kao djelatnici HZZO-a nudeći pri tome medicinska pomagala,
usluge masaže, pretrage, skupe aparate i preparate telefonski ili na kućnim adresama građana.*
U proteklih nekoliko godina, kažu, više puta su zaprimili dojave građana o prevarantima koji
zloupotrebljavaju ime HZZO-a, čak tražeći novčani polog i pin bankovnih kartica.
Napominjemo da HZZO obavlja poslove koji se tiču ostvarivanja prava na obvezno zdravstveno
osiguranje i to isključivo na lokacijama ispostava i područnih ureda, a ne na kućnim adresama.
Djelatnici HZZO-a ne bave se prodajom, niti preporukom bilo kakvih proizvoda, navode u priopćenju
te pozivaju građane da sve pokušaj prijevare prijave policiji.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ivan Bešlić, otac Anđele Bešlić koja je ubijena prije 22 godine, prokomentirao je skori izlazak ubojice
Ivana Bulja iz zatvora.
'Nezgodno mi je razgovarati o svemu, emocije su velike. On sad želi ponovno suđenje, ali nema tu
ništa. Zašto to radi? Zato što shvaća da je priznanje na policiji dao bez odvjetnika te očito na tome želi
profitirati. Ja sam vidio dio tog iskaza, sve je priznao', rekao je Bešlić.
Istaknuo je kako ga nitko ne želi u Sinju.*
'Nitko ne želi da se vrati, ljudi sve znaju. On je moju kćer oteo i ubio, ljudi su toga svjesni. A ja, ako ga
vidim, nadam se da ću ostati pribran i da će sve biti u redu. U takvim situacijama nikad ne znate kako
ćete reagirati. Neka me se samo kloni.
Koliko znam, slobodne vikende provodio je u blizini Zagreba, kod kćeri, i nitko od njegovih nije se
pojavljivao. Treći dan nakon što se predao njegova obitelj pobjegla je u Požegu, odakle mu je žena
rodom. Nikad nisu došli. Možda dođe i u Sinj, nikad se ne zna, čujem da su njegov rođak i brat tražili
zaštitu na policiji i da su ga voljni primiti kod sebe', kazao je Bešlić.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
DRŽAVNI tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak rekao je danas u Saboru da Ministarstvo
priprema prijedloge Europskoj komisiji za rasterećenje poljoprivrednika od administrativnih poslova,
a i oporba ističe da na takve poslove poljoprivrednici troše trećinu vremena.
''Mi smo predložili osnovi set rasterećenja te pripremamo prijedloge koje ćemo uputiti Europskoj
komisiji kako bi se dodatno rasteretila administrativna procedura'', istaknuo je državni tajnik Tugomir
Majdak u Hrvatskom saboru, koji raspravlja o izmjenama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih
praksi u lancu opskrbe hranom.*
''Ministarstvo poljoprivrede se u okviru europskog Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo zalaže za
samodostatnost u proizvodnji hrane na razini Europske unije te za povećanje proizvodnje hrane u
zemljama koje su u zadnja dva vala proširenja EU postale korisnici europskih sredstava, među kojima
je Hrvatska'', dodao je državni tajnik.
Time je odgovorio na pitanje SDP-ove Boške Ban Vlahek o tome što resorno Ministarstvo namjerava
poduzeti gleda zahtjeva poljoprivrednika koji su prosvjedovali u Đakovu u znak solidarnosti prema
europskim poljoprivrednim proizvođačima.
''Najviše je problema s administracijom koju EU nameće poljoprivrednicima. Tako oko 30 posto
vremena potroše na bavljenje administracijom, dok bi za to vrijeme mogli biti na polju i obrađivati
svoje kulture'', kazala je Ban Vlahek.
SDP-ova zastupnica uzrok problema hrvatskih i europskih poljoprivrednika vidi i u velikim trgovačkim

sporazumima, poput onog s južnoameričkim zemljama, zbog kojeg u Europu dolazi nekvalitetna
hrana po dampinškim cijenama.
Na nerealni niske cijene upozorio je i zastupnik Domovinskog pokreta Davor Dretar.
''U jednom trgovačkom lancu ponuđen mi je kilogram svinjskog buta za 2,8 eura. Koliko onda
otprilike iznosi ulazna cijena jer se očigledno radi o uvozu. Kako, kada i odakle je to uvezeno?'', pitao
je Dretar.
Državni tajnik odgovorio je da Hrvatska nije samodostatna u proizvodnji svinjskog mesa jer je
trenutno na 55 posto, a na smanjenje proizvodnje utjecala je i afrička svinjska kuga.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
ČELNICA Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Nada Lovrić rekla je da će, ne ispuni li
vlada njihove prijedloge na uredbu o koeficijentima, odgovoriti vlastitim prosvjedom, sigurno ne u
kombinaciji s Preporodom jer nemaju iste ciljeve ni interese.
"Ne ispune li se u potpunosti naši prijedlozi, koji su razboriti, doduše, uistinu zahtjevni za vladu,
sindikat će odgovoriti vlastitim prosvjedom. Ali sigurno ne u kombinaciji sa sindikatom Preporod, jer
nemamo istih ciljeva niti interesa", kazala je Lovrić.*
Njihov je zahtjev prebacivanje nositelja službe u viši platni razred. Trenutno su u sedmom platnom
razredu s predloženim koeficijentom 1.97, a traže prebacivanje u osmi razred s koeficijentima od 2.01
do 2.30., s čime bi, kaže Lovrić, umjesto 13 posto dobili sveukupno 15 posto povećanja plaće koje im
je i bilo cilj.
"Tu se ne radi o psihološkoj granici, nego prvo o dodatnom rastu plaća, a s druge strane, važno je biti
među onima koji su nositelji službe. Jer učitelji i naslovnici, stručni suradnici i odgajatelji zaslužuju",
napominje Lovrić. Ne dođe li do tog prebacivanja, dodaje, sindikat ide dalje.
"To vlada zna. Kada si velik i jak, kada imaš veliko članstvo, onda nije potrebno da to članstvo izvlačiš
na ulicu. A oni znaju da su moji sposobni za to. Ali u ovom trenutku prijetiti, kad traju ti razgovori - ne
znam, neću uopće to komentirati", rekla je čelnica NSZSŠ-a, aludirajući na Preporod i Nezavisni
sindikat znanosti i visokog školstva.

Kultura
U organizaciji Narodne knjižnice Blato, održano je zanimljivo predavanje legende automobilizma Nike
Pulića, pružajući posjetiteljima uvid u bogati automobilistički svijet.
Franciska Jurišić Bačić imala je privilegiju voditi razgovor s Nikom Pulićem. Njihov razgovor nije samo
oživio uspomene na legendarna natjecanja i uspone u karijeri, već je pružio i uvid u promjene koje su
oblikovale modernu automobilističku scenu, kao i anegdote s brojnih utrka.
Niko Pulić nije samo najtrofejniji hrvatski automobilist, već je i simbol strpljenja, predanosti i
kontinuiranog usavršavanja. Kroz svoje iskustvo, prenosio je vrijedne lekcije o disciplini, upornosti i
odlučnosti, potičući sve prisutne na osobni razvoj i nadmašivanje vlastitih granica.
Ovaj susret nije samo prilika za divljenje prema automobilističkim dostignućima, već je potaknuo i
raspravu o budućnosti ovog sporta u Hrvatskoj. WRC Croatia Rally vozit će se od 18. do 21. travnja
2024. kroz pet hrvatskih županija – Zagrebačku, Karlovačku, Primorsko-goransku, Varaždinsku,
Krapinsko-zagorsku i Grad Zagreb. Hrvatska je četvrti put u WRC kalendaru, a očekivanja od
hrvatskog izdanja su svake godine sve veća. S više od 400.000 gledatelja u 2023. godini te zaradi od
105 milijuna eura, WRC Croatia Rally svakako je važan dionik turizma i promocije Hrvatske u svijetu.
Iz Narodne knjižnice Blato poslana je poruka zahvalnosti svim posjetiteljima koji su sudjelovali u ovoj
inspirativnoj večeri, kao i Niku Puliću na njegovim neumornim naporima u promicanju ljubavi prema
automobilizmu.

Županija
Dubrovačko - neretvanska županija u 2024. slijedom dobrih tržišnih te najava novih avio linija, ticanja
brodova i povećanja kvalitete ponude očekuje daljnji rast turističkog prometa, ističe direktor
Turističke zajednice Dubrovačko - neretvanske županije Julijo Srgota.
- Na krilima uspješne 2023., u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i u 2024. očekujemo nastavak
pozitivnih turističkih trendova, u čemu smo ipak i umjereno optimistični, najviše zbog geopolitičkih i
ekonomskih neizvjesnosti, koje brinu i druge u turizmu i šire. No, mi smo kvalitetna turistička
destinacija, poznata u svijetu zbog Dubrovnika, i drugih mjesta, poput Korčule, Cavtata i cijelih
Konavala, Pelješca, Mljeta i drugih, koje redovito i svjetski mediji i turističke organizacije proglašavaju
najljupkijim za odmore, naj za vjenčanja, ekskluzivnim i sličnim atributima. - kaže Srgota.*
Uz bogatu ponudu visokokategoriziranih hotela, agroturizama, enogastronomije, biciklističkih staza,
konjičkih puteva i drugim atrakcijama, sadržajima i manifestacijama oslonjenih i na bogatu kulturno -
povijesnu baštinu, u cijeloj županiji se već razvija cjelogodišnji turizam i primjetno je povećanje
dolazaka i u pred i posezoni, što u županijskoj TZ očekuju i u 2024. Tako bi se premašilo brojke iz
2023., kada je Županiju posjetilo 18 posto više turista nego 2022. ili 2,1 milijun, od čega stranih 2
milijuna ili 19,1 posto više. Noćenja je bilo 7,3 posto više ili 8,6 milijuna, od čega stranih 7,9 milijuna
ili 7,6 posto više.
S ciljem privlačenja posjetitelja u 2024., županijska TZ pojačava promotivne i druge aktivnosti, poput
suradnje s domaćim i stranim partnerima iz gotovo cijelog svijeta, uz plan da se samostalno i s
partnerima nastupi na preko 20 sajmova, specijalnih prezentacija i radionica u 17 zemalja. Također je
u planu pokriti tj. podržati preko 45 raznih manifestacija u županiji kojima se obogaćuje ponuda, od
zabavnih, kulturnih, sportskih i enogastronomskih.
Svjesni su i nove, aktivnije uloge TZ-ova u upravljanju turizmom u lokalnim sredinama prema novom
Zakonu o turizmu te sve nastoje raditi u održivom i smjeru destinacijske menadžment organizacije u
suradnji sa svim dionicima, koju Srgota ocjenjuje dobrom i sa hotelijerima, ugostiteljima i ostalim
turističkim subjektima, ali i iz drugih sektora, primjerice sa dubrovačkom zračnom lukom Ruđer
Bošković.
Nakon velikih turističkih sajmova krajem 2023. i početkom 2024. , Srgota iznosi da je zanimanje za
dubrovačko područje veliko, te da će biti i novih avio linija u odnosu na 2023., pri čemu mnogi
touroperatori i avio prijevoznici najavljuju povećanje rotacija i broja sjedala, ali i dobar buking.
Za turističku potražnju u SAD-u i na britanskom tržištu, koje je za tu najjužniju hrvatsku županiju
godinama broj jedan po posjećenosti, a tako je bilo i u 2023., kaže da je trenutno dobra i vjeruje da
ekonomske nestabilnosti u Ujedinjenom Kraljevstvu neće značajno utjecati na dolaske turista s tog
tržišta.
- Britanci su odani gosti i nedavni sajmovi kažu da se neće odreći odmora unatoč recesiji. Iako je
2024. već dijelom definirana, u svemu će biti važna i naša cjenovna politika u čemu trebamo biti
pažljivi, jer nismo sami. Svako osjetno povećanje mora biti popraćeno rastom kvalitete u svim
segmentima turističke ponude, dakle vrijednost za novac će odrediti sezonu 2024. - kaže Srgota.
- Kvalitetni smo, imamo predivnu obalu, more, enogastronomiju, kulturnu i prirodnu baštinu, te
druge prednosti, ali i naša konkurencija na Mediteranu, posebice Španjolska i Grčka se također
snažno pripremaju i promoviraju, a znamo da i puno nude. - poručuje Srgota.
Napominje i da su puno radili s partnerima u destinaciji te s touroperatorima i avio prijevoznicima
kako bi u 2024. bilo više avio linija prema dubrovačkoj zračnoj luci, te osim iz Europe vjeruje da će se
ostvariti i više tzv. overseas ili letova iz dalekih destinacija nego lani. Vesele ih kaže najave i za zimu
2024/2025, kada se otvaraju nove linije Ryanaira prema Londonu, Dublinu i Beču kojih do sada nije
bilo, odnosno zimi su prema Europi imali samo liniju nacionalnog prijevoznika Croatia Airlinesa s
Frankfurtom.
I iz SAD-a se očekuje više sjedala na izravnim letovima ove godine već od svibnja, četiri puta tjedno,

kojima će doći i više njihovih turista, čime se nastavlja i tradicija jer je Dubrovnik sa SAD-om direktne
letove imao već od 1970-ih.
Osim izravnim letovima, Amerikanci u Dubrovačko – neretvansku županiju dolaze i drugim letovima
preko Europe, te je to tržište na stabilnom četvrtom mjestu po broju noćenja, iza prvog UK, pa
Njemačke i domaćeg, hrvatskog, a za Amerikance Srgota napominje i da najviše odsjedaju u
Dubrovniku, kao i da jako vole Korčulu i Cavtat.
- S obzirom na to koliko je samo ove zime u županiji otvorenih hotela, od Korčule, preko Dubrovnika
do Pelješca, te uz agroturizam, posebice u Konavlima, dobro će doći više zimskih avio linija kojima će
se puniti smještajni kapaciteti i ostali turistički sadržaji. Mislim da je sazrelo vrijeme i da su svi dionici
u turizmu svjesni kako cijelogodišnji turizam može bolje definirati smjer kojim idemo, a to su
autentičnost i održivost. - smatra Srgota.
Prvi Dubrovnik po noćenjima u županiji, lani ih je imao 4 milijuna ili 9 posto više nego u 2022., slijedi
drugi Orebić na Pelješcu, s lanjskih 950 tisuća noćenja ili 2 posto više nego 2022., što pokazuje
važnost tog mjesta za turizam županije koje prepoznaju i investitori.
- Orebić je kao i cijeli Pelješac s mostom dobio novi zamah turizma, postaje i sve kvalitetnija
destinacija uz već poznate prednosti s više od 2.600 sunčanih sati godišnje do iznimno dobrih uvjeta
za sportove na moru koje nudi Viganj, kao i nezaobilaznih vinogorja Dingača i Postupa. Orebić ove
godine obilježava veliki jubilej 120 godina turizma, u spomen na 1904., kada je osnovano Društvo za
poljepšavanje i unapređivanje. - govori direktor TZ Dubrovačko – nertvanske županije Julijo Srgota uz
najavu da će glavna proslava vjerojatno biti krajem ljetne sezone.
Važnim ističe i promjene u Cavtatu, gdje nakon godinu i pol završavaju radovi na rivi, nadaju se do
Uskrsa, te će se tada osim vrhunskih uvjeta koje će imati jahte i ostala plovila, značajno uljepšati i
njegova vizura te će Cavtat ove sezone i više zasjati.
- U županijskoj TZ do lipnja pripremamo izdati i nautički katalog naše županije kao posebnu brošuru s
detaljima o marinama, privezištima, uvalama, gastronomijom i drugim važnim informacijama za
nautičare, kojih također sve više dolazi u naš akvatorij. Kapaciteti velikih ACI, drugih marina, luka,
lučica i privezišta su u sezoni uvijek gotovo puni te nam je cilj brošurom ne samo približiti ponudu za
one koji su na odmoru u destinaciji već dodatno potaknuti interes na dolaske u mjesecima manjeg
pritiska na destinaciju. - zaključuje Srgota.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Župan Nikola Dobroslavić sa zamjenikom Joškom Cebalom i ravnateljicom Regionalne razvojne
agencije DUNEA Melanijom Milić nazočio je početnoj konferenciji strateških projekata za potporu
upravljanju Strategijom EU za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR).
Konferenciju je u Zagrebu organiziralo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a
otvorio ju je ministar Erlić uz slovenskog kolegu ministra Jevšeka.
Platforma EUSAIR predstavlja grupaciju sastavljenu od predstavnika zemalja članica Europske unije –
Hrvatske, Slovenije, Italije i Grčke, te zemalja nečlanica – Albanije, San Marina, Bosne i Hercegovine,
Srbije i Sjeverne Makedonije.*
Pokrenuta je prije 10 godina kako bi se uspostavile čvršće veze i suradnja jadranskih i jonskih
gospodarskih komora, sveučilišta, gradova i parlamenata, a posljednjim širenjem članstva na Sjevernu
Makedoniju i San Marino (2020. i 2022.) postala je makroregionalna strategija s najvećim brojem
nečlanica Europske unije i jedina u kojoj je nečlanica više nego članica. Budući da su svi glasovi
jednakovrijedni, to govori i o snažnijoj povezanosti ovih zemalja i intenciji da se i na ovaj način učine
dodatni napori u iskazivanju podrške proširenju Europske unije.*
Hrvatska trenutno predsjeda Strategijom, a današnjom konferencijom započelo je upravljanje njenim
trima strateškim projektima koji će administrativno pripremiti kapacitete za upravljanje financijskim
okvirom kako bi se ostvarili ciljevi od zajedničkog interesa. Strategija se oslanja na 5 tematskih
stupova, a bave se plavim rastom, povezivanjem, kvalitetom okoliša, održivim turizmom te socijalnim
pitanjima.
„Hrvatska se kao vodeći partner u provedbi ovih procesa snažno zalaže za daljnje unaprjeđenje
suradnje kako bi se međusobne aktivnosti još bolje i trajnije uskladile. Ono što nas povezuje, a to je
obilje gospodarskih, kulturnih, prirodnih i okolišnih potencijala, moramo efikasnije iskoristiti, a sada,

uz značajna sredstva koja su nam na raspolaganju za ove ciljeve, imamo i osigurane financijske
preduvjete. Uvjeren sam da ćemo u narednom periodu pametnim upravljanjem i dobrom suradnjom
omogućiti da jadransko-jonska regija brže prosperira na principima održivog razvoja“, izjavio je
ministar Šime Erlić.
Aleksander Jevšek, ministar kohezije i regionalnog razvoja Slovenije, dijeli takva razmišljanja i
posvećenost istim ciljevima.
„Moram iskazati zadovoljstvo današnjim susretom koji još jednom pokazuje našu odgovornost u
provedbi zajedničkih projekata. Slovenija aktivno podržava ovu inicijativu od njezina uspostavljanja
2014. godine, a danas je ona toliko snažna da je prepoznata u Europskoj uniji kao jedna od
najuspješnijih makroregionalnih strategija. Vjerujem da će dosadašnja postignuća, kao i realizacija
daljnjih planova koje smo definirali, dodatno integrirati i povezati naše zemlje u jadransko-jonskoj
regiji“, kazao je slovenski ministar Jevšek.
Konferencija je ujedno poslužila za još jednu potvrdu izvrsne suradnje Hrvatske i Slovenije, osobito
kroz Interreg program u okviru kojega su dvije zemlje dosad realizirale brojne projekte, a u novom
programskom razdoblju otvaraju se dodatne prilike za jačanje partnerstva.

Regija
SLAVENSKI robovlasnički klan. Tako talijanski Corriere dela sera piše o 56-godišnjoj hrvatskoj
državljanki Dragici Vrbanović i 61-godišnjem srpskom državljaninu Pavlu Đurđeviću, za kojeg navode
da ima više imena kojima se služi kako bi izbjegao policijske istrage.
Corriere dalje piše kako je teško i čitati za što su optuženi. Osim za trgovinu ljudima, spominju se
optužbe za krađu, drogu i prostituciju, a njihove žrtve su curice i dječaci iz jako siromašnih obitelji s
područja Hrvatske i Srbije.*
"Djevojčice su kupljene lažnim obećanjima o vjenčanju, a potom pretvorene u tvornice novca. Od
seoskih mjesta koje zapljuskuje Sava na kojima su regrutni punktovi do stanova, narkosredišta,
vagona metroa... Ljudska bića, uvijek samo maloljetna. Curice i dječaci. Curice su prisiljene prositi bez
obzira na vremenske uvjete, a dječaci krasti. Jedan od njih znao je sve, obijati brave, izbjegavati
alarmne sustave, otimati novac, dragulje, mobitele bez da bude uhvaćen. Svim žrtvama cijelo vrijeme
se prijetilo, udaralo ih se, zabranjivani su im pozivi obiteljima i tko zna što se sve još događalo kako bi
ih zastrašili", piše Corriere.
Bijeg je bio nemoguć. Skoro nemoguć, dodaju. Naime, upravo je već spomenuti dječak uspio pobjeći
kod svoje tete u Milano i zatražiti pomoć.
Istražitelji su uspjeli razotkriti ovaj robovlasnički klan nakon duge istrage i kad su uspjeli steći
povjerenje žrtava čiji su iskazi pridonijeli podizanju optužnice pred sudom u Torinu. Tijekom istrage
otkrilo se kako je u cijelom tom slučaju bilo i prostitucije i trgovine drogom.
Corriere na kraju piše da je Srbija izdala više naloga za uhićenje te da su tamo kazne za trgovinu
ljudima dosta velike.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
RATNI načelnik Bugojna Dževad Mlaćo i nekadašnji zapovjednik postrojbi Armije BiH na tom području
Selmo Cikotić, koji su optuženi za ratne zločine nad bugojanskim Hrvatima, izjasnili su se na Sudu BiH
u Sarajevu da se ne osjećaju krivima ni po jednoj točki optužnice. Mlaćo i Cikotić pred sucem su
izjavili kako nisu krivi, pa će sud u roku od dva mjeseca zakazati početak formalnog procesa na
kojemu će Tužiteljstvo BiH dokazivati njihovu krivnju iskazima 62 svjedoka i predstavljanjem 780
materijalnih dokaza.*
Prema navodima iz optužnice njih su dvojica optuženi za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika
tijekom sukoba između Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane (HVO) na području Bugojna 1993.
godine. Za Mlaću je navedeno kako je zapovjedio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, i to
tako što je osobno sačinio popis onih koji će biti ubijeni.*
Trojica zarobljenih Hrvata usmrćena su nakon zlostavljanja u improviziranom zatvoru u Bugojnu, dok

su ostali odvedeni na obližnju planinu Rostovo i tamo ubijeni, a njihova tijela pokopana na skrivenom
mjestu. Nakon rata posmrtni ostaci četvorice ubijenih su pronađeni i ekshumirani, a za tijelima
preostalih žrtava još uvijek se traga. Procjena je kako lokalitet Rostova skriva ostatke najmanje još 15
ubijenih Hrvata.
Cikotić, koji je u tom razdoblju bio zapovjednik operativne skupine Armije BiH, optužen je jer je
izdavao naredbe da se zarobljeni Hrvati izvode na obavljanje prinudnih radova na prvim crtama
bojišnice, gdje su ujedno bili "živi štit".
Dvojica zarobljenika pritom su ubijena, a više ih je ranjeno. Cikotić je uz to propustio spriječiti
zlostavljanja i ubojstva zarobljenih pripadnika HVO-a i nije poduzeo mjere kako bi spriječio i kaznio
počinitelje.
Trideset godina nakon ubojstava i progona Hrvata Bugojna Tužiteljstvo BiH je u prosincu 2023. za te
zločine optužilo Mlaću i Cikotića te nekadašnjeg časnika Armije BiH Tahira Granića.

Svijet
IZRAEL je pojačao svoje bombardiranje Rafaha na jugu Gaze i desetak članova jedne obitelji ubijeno
je u zračnom napadu, rekli su stanovnici, dok je ministarstvo zdravstva objavilo da je u uništenoj
palestinskoj enklavi dosad poginulo 29.313 osoba.
U Jeruzalemu, član izraelske ratne vlade Benny Gantz citirao je "obećavajuće rane znakove napretka"
o novom sporazumu o oslobađanju talaca koje drže militanti Hamasa u Gazi usred pregovora koje
vode Sjedinjene Države, Egipat i Katar kako bi se osigurala stanka u ratu.*
Izraelska vojska (IDF) rekla je da je pojačala operacije u Han Junisu, gradu sjeverno od Rafaha. U svom
dnevnom sažetku događaja u Gazi nije spomenula napade na sam Rafah i nije odmah odgovorila na
zahtjev za komentar.*
Procjenjuje se da je oko 1.5 milijuna ljudi nagurano u Rafahu, na najjužnijem rubu enklave blizu
granice s Egiptom, a većina njih je izbjegla iz svojih domova sjevernije kako bi pobjegla od izraelskog
vojnog napada.
Dotok pomoći koja ulazi u Gazu iz Egipta gotovo je presušio u posljednja dva tjedna, a sigurnosni
kolaps otežao je distribuciju hrane koja ipak prođe, prema podacima UN-a i dužnosnicima.
Izrael je rekao da se priprema za kopneni napad na Rafah, unatoč rastućem međunarodnom
protivljenju, uključujući i nepokolebljive saveznike Sjedinjene Države, zbog straha za živote civila.
Stanovnici Rafaha koji su kontaktirani sms-om izvijestili su o nekoliko izraelskih zračnih napada i
velikih eksplozija u gradu, kao i o otvaranju vatre s mornaričkih brodova na područja uz obalu.
Reutersovi videonovinari snimili su posljedice udara na kuću obitelji Al-Noor u Rafahu, koja je
pretvorena u ruševine, pokazujući više od deset tijela umotanih u bijele ili crne pokrove i ožalošćenu
rodbinu u bolnici.
Abdulrahman Juma rekao je da su njegova supruga Noor, koja je bila iz obitelji Al-Noor, kao i njegova
jednogodišnja kćer Kinza, oboje ubijeni u napadu, zajedno s Noorinim roditeljima, bratom i drugom
rodbinom.
Izrael kaže da militanti Hamasa koriste civilne zgrade kao paravan, što islamistička skupina negira.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
AMERIČKE obavještajne službe upozorile su najbliže europske saveznike da, ako Rusija planira
postaviti nuklearno oružje u orbitu, to će vjerojatno napraviti ove godine. Međutim, upozorili su i na
mogućnost da Rusi pošalju lažnu bojevu glavu kako bi države Zapada ostavili u neizvjesnosti, prenosi
New York Times.
Izvješće je objavljeno nakon što su američki obavještajci proveli seriju ubrzanih povjerljivih sastanaka
sa saveznicima iz NATO-a i Azije. *
Američke obavještajne službe ne slažu se oko stava što Putin planira. Ruski predsjednik jučer je
opovrgnuo tvrdnju da planira poslati nuklearno oružje u orbitu, a ruski ministar obrane rekao je da je
upozorenje fabricirano kako bi se Kongres lakše nagovorio da potvrdi pomoć za Ukrajinu.*

Tijekom sastanka s ministrom obrane, Putin je rekao da je Rusija uvijek bila "kategorički protiv"
postavljanja nuklearnog oružja u svemir te da se drže Povelje iz 1967. koja brani naoružavanje
svemira. Putin je danas posjetio tvornicu aviona u kojoj se popeo u prostor za bombe strateškog
bombardera Tu-160M, najmodernijeg u ruskoj floti.
Svemirsko oružje ne bi gađalo mete na Zemlji, već bi mu meta bili sateliti u Zemljinoj orbiti, poput
Starlinka koji omogućava komunikaciju ukrajinskih vojnika.
Američki su službenici napisali da Putin možda vjeruje kako bi takva prijetnja, čak i uz opasnost da
raznese vlastite satelite, stvorila novo sredstvo odvraćanja Zapada. Rekli su da je jasno kako bi
odgovor Amerike bio brz ako bi Putin bombardirao SAD ili neku od članica NATO-a, ali da je moguće
da se isto ne bi dogodilo ako bi Putin uništio satelite, pogotovo ako nema ljudskih žrtava.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
UKRAJINSKI parlamentarci raspravljaju o reformama zakona o mobilizaciji. Kroz nekoliko tjedana
mogli bi izglasati novi zakon, za koji se vjeruje da će znatno povećati broj mobiliziranih Ukrajinaca,
prenosi CNN. Nedostatak streljiva i vojnika glavne su teme u parlamentu te pokazuju da se
raspoloženje u državi jako promijenilo od ushićenosti pred neuspjelu protuofenzivu.
Ruske snage napreduju na istoku Ukrajine. Prije tri dana su osvojile Avdijivku, industrijski grad na
jugoistoku.*
Početkom invazije prije dvije godine mnogi su Ukrajinci dobrovoljno pristupili vojsci. Međutim, sada
je ponestalo volontera, a sustav novačenja je, prema vladinim službenicima, disfunkcionalan. U vojsci
mogu služiti muškarci i žene u dobi od 18 do 59 godina. Mobilizacija vrijedi za građane starije od 26
godina. Reformom o kojoj sada raspravljaju parlamentarci minimalna bi se dob za mobilizaciju
smanjila na 25 godina. Prema predloženom zakonu, svi muškarci u dobi između 18 i 60 godina morali
bi registrirati podatke o tome gdje žive i rade li. Time će se napraviti središnja baza podataka u kojoj
će biti popis potencijalnih kandidata za mobilizaciju, koja će biti vidljiva vojsci. To bi trebalo osigurati
da mobilizacija bude transparentna i učinkovitija.
Također, parlamentarci planiraju uvesti strože kazne za izbjegavanje mobilizacije koje bi mogle
uključivati suspenziju vozačke dozvole ili bankovnog računa. Iz policije javljaju da se tužbe za
izbjegavanje novačenja jako sporo rješavaju. Od 2600 takvih slučajeva, presudu je dobilo samo njih
550.
Budući da u Ukrajini traje ratno stanje, muškarcima u dobi za novačenje zabranjen je izlazak iz države.
Iznimke su samohrani roditelji i profesionalni sportaši. Neki pokušavaju ilegalno napustiti državu.
Kazna za pokušaj ilegalnog bijega iz države obično iznosi 204 eura.

Sport
NAJBOLJA hrvatska tenisačica Donna Vekić (WTA - 31.) propustila je priliku za plasman u četvrtfinale
WTA 1000 turnira u Dubaiju izgubivši meč osmine finala od Rumunjke Sorane Cirstee (WTA - 22.) s
3:6, 6:3, 7:5, nakon dva sata i 15 minuta borbe.

Vremenska prognoza za sutra, petak, 23. 2. 2024.
Pretežno oblačno s povremenom kišom, uglavnom na Jadranu i predjelima uz njega. Na sjevernom
Jadranu i u Gorskom kotaru mjestimice obilna kiša, krajem dana praćena grmljavinom. Najmanje kiše
očekuje se na istoku zemlje. Puhat će umjeren do jak jugozapadni i južni vjetar, ponajprije u gorskim
predjelima s olujnim udarima, a na Jadranu jako i olujno jugo. Najniža jutarnja temperatura zraka od
5 do 10, na Jadranu od 9 do 13, najviša dnevna većinom između 11 i 16 °C.