Kronika dana, subota, 17. 2. 2024.
Hrvatska
Uspio oporbeni prosvjed u Zagrebu
Grbin i SDP-ovci napadnuti u Zadru
Europski istražitelji upali i u ured glavne tajnice Ministarstva kulture
Plenković u Münchenu govorio o ugrozama za Hrvatsku
Anušić kaže da su Trumpove izjave o NATO-u dobronamjerne. "One su upozorenje"
REGIJA
Srbija izručuje ruske oporbenjake Rusiji
Sudac iz BiH kojem je Mamić poklonio sat i bivši šef obavještajaca ostaju u pritvoru
U BiH izglasan jedan od tri zakona na kojima inzistira EU
SVIJET
Trump kažnjen s 350 milijuna dolara zbog financijske prevare
Stotine diljem Europe izašle na ulice zbog smrti Navalnog: "Putina u Haag"
Egipat se sprema za egzodus Palestinaca zbog nove ofenzive Izraela
SPORT
HRVATSKA - ITALIJA 15:13 Hrvatska je prvak svijeta
Vrijeme sutra
Pretežno sunčano
Kronika dana, subota, 17. 2. 2024.
Hrvatska
DANAŠNJI prosvjed lijeve i centrističke oporbe je uspio, barem ako se gleda u okvirima mogućeg i
očekivanog. Uspio je u smislu onoga što je i zbog čega je organizirano - najvažnije za lijevo-liberalnu
oporbu je da su pokazali da, iako međusobno toliko različiti, ipak mogu zajedno, neovisno o tome u
kojim će sastavima izaći na izbore.
S druge strane, premijer Plenković u isto je vrijeme održao jedan od svojih, u komunikacijskom
smislu, najboljih govora ikad. Ne zato što je u pravu, nego u smislu onoga što je u njegovoj vizuri
trenutno politički najpametnije.
Govorio je novinarima ispred industrijskog pogona, o tome kako se "radi i gradi" dok neki "spavaju do
podneva", o skupu "radikalne ljevice" (iako su jedan dio skupa činile čak i blago desnocentrističke
opcije!), o tome kako prosvjeduju putinofili i da je skup proruski (što je ponovio više puta, makar van
konteksta), o tome kako su tamo mnogi bili protiv zakona o hrv. jeziku, što je pak bilo totalno van
konteksta.
Ukratko, poruka je bila jasna kao današnji dan: "S jedne strane smo mi koji radimo i gradimo, štitimo
nacionalne interese i nacionalni identitet te bivamo na pravoj strani povijesti, a s druge su strane
lijenčine, neradnici, prostaci, putinofili, destruktivci, antidomoljubi..."
Primjećujete koga nema u cijeloj priči ni na jednoj ni na drugoj strani? Kompletne, međusobno
posvađane desne oporbe. Lijevocentristička oporba jasno je dala do znanja da oni nisu poželjni na
prosvjedu, a time ni u nekom eventualnom velikom anti-HDZ savezu.
Plenković je pak uspio apsorbirati njihove "jake teme" i dio retorike te ih time ili izbacio kao
relevantni anti-HDZ politički faktor, ili im se usvajanjem dijela njihove retorike približio - jako tipično
za HDZ pred izbore, a sad posebno značajno.
Prema tome, taj dio oporbe sada je u nezavidnoj poziciji - moraju ostati pokazivati da su oporba
Plenkoviću, ali ne mogu sada imati previše primjedbi na njegove ocjene - tamo gdje je aktivna oporba
- nisu dobrodošli, a sami se s time još manje slažu nego čak s Plenkovićem.
Oni su sada na potezu, ako tu uopće može za njih više biti politički suvislih poteza.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
------------------------------------------------------------------------------
U PETAK je uoči SDP-ovog skupa “Borba za dostojanstvo” u šetnji Zadrom napadnut predsjednik
gradskog SDP-a Daniel Radeta, objavio je SDP.
Nepoznati počinitelj pod maskom zalio ga je crnom tekućinom te je potom pobjegao. Tom prilikom
tekućina se izlila i na nekoliko članova SDP-a, uključujući predsjednika Peđu Grbina.
"Ovo je još jedan u nizu napada na Radetu, koji je nedavno bio žrtva fizičkog napada zbog zahtjeva za
uklanjanjem sramotnog murala ustaškog vojnika", objavio je SDP.
“Večeras je naš Daniel doživio napad u samom centru Zadra, od jedne obične kukavice koja je sakrila
svoje lice, koja ga je zalila smrdljivom, crnom tekućinom, a potom pobjegla. I to je jedino što kukavice
mogu i znaju, sakriti se iza maske i bacati nešto na druge jer nemaju hrabrosti da svoje stavove
izgovore bez da se prikrivaju.
Mi se kukavica ne bojimo. Danas moramo govoriti ne samo o tome kako ćemo dići plaće i mirovine
nego kako ćemo osigurati da ljudi u Hrvatskoj žive slobodno. Ljudi moraju imati slobodu da se kreću
svojim gradom bez straha za sebe i svoju obitelj. Na ovim izborima koji su pred nama, više nije pitanje
samo ljudskog standarda nego je ovo postalo pitanje demokracije.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
-------------------------------------------------------------------------------
Europski tužitelji su jučer pretraživali i ured glavne tajnice Ministarstva kulture i medija, Marice
Mikec.
Ranije su pretraživana računala, mobiteli, uredi i domovi dvojice suradnika ministrice Nine Obuljen
Koržinek, Davora Trupkovića i Krešimira Račića. Trupković je glavni konzervator u Ministarstvu, dok je
Račić načelnik Sektora za financije. Prema posljednjim informacijama pretražen je i ured glavne
tajnice Ministarstva Marice Mikec.
Istražitelji su utvrdili da Trupkovića i Almina Đapu, bivšeg dekana Geodetskog fakulteta kojem su,
kako se sumnja, plaćane nevjerodostojne fakture za 3D snimanja kulturne baštine uništene u
potresu, veže dugogodišnje prijateljstvo.
Osim toga, njih dvojica su i surađivala prije nego što je Trupković došao u Ministarstvo.
Upravo je Trupković bio predstavnik Ministarstva zadužen za provedbu sporazuma o 3D skeniranju
koji je sada u fokusu europskih istražitelja. To 3D skeniranje dogovoreno je nakon potresa, a sada se
raspliće je li preko njega izvlačen novac. Od ranije se sumnja da je Geodetski fakultet ispostavljao
Ministarstvu nevjerodostojne fakture, a izvučene iznose čelni ljudi fakulteta dijelili su među sobom.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
-----------------------------------------------------------------------------
PREMIJER Andrej Plenković posjetio je münchensku sigurnosnu konferenciju odakle se obratio
javnosti.
Naglasio je važnost konferencije s obzirom na krizu u Ukrajini, ali i na Bliskom istoku. Dotaknuo se i
Bosne i Hercegovine koja je napredovala na europskom putu prema otvaranju pristupnih pregovora u
ožujku.
Na pitanje koje su to ugroze za Hrvatsku, kaže da su to posljedice invazije na Ukrajinu. “Imali smo
sastanak i želimo održati prištavu cijenu struje. Sutra puštamo u javno savjetovanje zakon na temelju
kojega će ostati niska cijena PDV-a na plin. S druge strane, to su migracije koje djeluju
destabilizirajuće na mnoge zemlje. I jačanje Schengena mora biti prioritet”, rekao je.
Naveo je naše obveze prema NATO-u koje uključuje i veće ulaganje u vojsku. “Jučer sam primio
američku veleposlanicu, i pola sredstava za Black Hawk će donirati SAD”, dodao je.
O dogovoru o nasljedniku načelnika glavnog stožera vojske kaže da je pitanje političkog dogovora i da
će to “biti netko s kime ministar obrane može surađivati”.
Izjavu Donalda Trumpa da SAD neće štiti one članice NATO-a koje ne uplaćuju dovoljno ocijenio je
kao lošu. “Pogotovo ako se sjetimo kada je bio predsjednik i vrlo jasno je prozivao čelnike koliko
izdvajaju za obranu. Ova izjava da potiče nekoga da napada saveznike naravno da nije dobra. Jedno je
biti u kampanji, drugo je biti odgovoran na vlasti”, naveo je Plenković.
Zgrožen je informacijom da je Aleksej Navalni preminuo. “Nakon ove agresije na Ukrajinu ništa nas
više ne čudi”, dodao je.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
--------------------------------------------------------------------------------
HRVATSKI ministar obrane Ivan Anušić rekao je danas da je izjava Donalda Trumpa kako SAD ne bi
trebao braniti članice NATO-a pod svaku cijenu bila "dobronamjerna", jer je potaknula Europu da se
počne naoružavati i ozbiljno shvaćati prijetnju Rusije.
Trump, favorit za nominaciju republikanaca na predsjedničkim izborima, rekao je prije tjedan dana da
neće od mogućeg napada Rusije štititi saveznice koje za obranu izdvajaju manje od ciljanih dva posto
BDP-a.
"Ja tu izjavu shvaćam dobronamjerno, jer smo trebali ranije početi podizati proračune za oružane
snage", izjavio je Anušić novinarima.
"Došla je kao upozorenje europskim čelnicima, koje je stiglo na vrijeme, da vrlo ozbiljno shvate
opasnost s istoka", rekao je Anušić koji sudjeluje na konferenciji o sigurnosti u Münchenu.
Ocijenio je da Europa danas nema dovoljno kapaciteta, ustrajnosti i otpornosti koju Rusija pokazuje u
agresiji na Ukrajinu.
Moramo biti dovoljno snažni, spremni, opremljeni, obučeni i naoružani kako bi potencijalni napadač
shvatio da se napad ne isplati, istaknuo je Anušić.
Govoreći o mogućem ponovnom uvođenju redovnog vojnog roka u Hrvatskoj, ministar je rekao da je
prijedlog spreman za predsjednika i premijera koji trebaju donijeti političku odluku.
Nakon što je 2008. godine 90 posto mladića uložilo priziv savjesti i nije išlo u vojsku, Anušić je rekao
da se to pravo neće dovoditi u pitanje, nego službu u vojsci treba popularizirati među mladićima i
djevojkama.
"To je zadatak oružanih snaga, ministarstva obrane i politike: novi, prihvatljiv model prilagođen
današnjim vremenima i okolnostima", istaknuo je Anušić, dodavši da se zbog financijskih, prostornih i
operativnih razloga vojni rok sigurno neće uvoditi ove godine.
Također je rekao da se premijer i predsjednik trebaju dogovoriti oko kandidata za novog načelnika
glavnog stožera, nakon što za dva tjedna istekne mandat admiralu Robertu Hranju.
REGIJA
SRBIJA izručuje ruske oporbenjake Rusiji. I to sve češće, jer usko surađuje s Moskvom. Čak i obično
potpisivanje peticije može biti kobno, piše DW.
Eleni Koposovoj trenutačno ne preostaje ništa drugo nego cijeli dan uvijek iznova aktualizirati online
poštanski sandučić. Početkom veljače je dobila obavijest ministarstva unutarnjih poslova Srbije u
kojoj stoji da je ona „prijetnja za nacionalnu sigurnost" i da mora u roku od 30 dana napustiti zemlju.
Od tada se nada da će ju izvijestiti kako se radilo o zabuni. Jer ova Ruskinja, koja se prije pet godina
doselila u Srbiju, neupadljiva je žena: stara 54 godine, prevoditeljica, majka dvoje djece.
Ona kaže da nikada nije bila stvarno politički aktivna. „Samo taj jedan put sam prije dvije godine na
Facebooku potpisala peticiju protiv ruskog napadačkog rata, inače ništa drugo." Sada njezina dozvola
boravka nije produžena. Ministarstvo unutarnjih poslova nije navelo razloge zašto ona predstavlja
prijetnju za nacionalnu sigurnost.
Koposova ni u kojem slučaju ne želi nazad u Rusiju. Plaši se da bi kao protjerana osoba, koja se kritički
izjasnila o ratu, u Rusiji završila u zatvoru. Koposova je uvjerena da je ruska vlast odgovorna za
neproduženje njezinog boravka u Srbiji. „Iza toga sigurno stoji Kremlj. Oni vrše pritisak na Srbiju",
kaže.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
--------------------------------------------------------------------------------
SUD BOSNE i Hercegovine je donio odluku o produženju pritvora bivšem predsjedniku tog suda Ranku
Debevcu i nekadašnjem ravnatelju Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) Osmanu Mehmedagiću.
Debevec i Mehmedagić uhićeni su sredinom prosinca 2023. pod sumnjom da su ilegalno prisluškivali
suce i tužitelje državnog suda i tužiteljstva, a sada im je pritvor produžen za još 30 dana nakon što je
istraga protiv njih proširena i zbog sumnje na kaznena djela korupcije, trgovine utjecajem te
zloporabe položaja i ovlasti.
Time su uvažene procjene Tužiteljstva BiH da bi njih dvojica sa slobode mogla utjecati na svjedoke i
pokušati prikriti dokaze bitne za nastavak istrage.
Tužiteljica Bojana Jolović je na ročištu za određivanje pritvora, koje je održano jučer, predstavila do
sada prikupljene dokaze kako je Debevec od bjegunca od hrvatskog pravosuđa Zdravka Mamića
primio skupocjeni sat u razdoblju u kojemu je, pred sudom na čijem je čelu, bio vođen postupak u
kojemu se odlučivalo o zahtjevu Hrvatske za njegovo izručenje.
Također su prikupljeni dokazi da je sada suspendirani predsjednik Suda BiH kao dar primio automobil
od tvrtke "Kramar" iz Ljubuškog, dok su protiv nje vođeni brojni postupci zbog nezakonitog
poslovanja. To je pokušao prikriti registriranjem vozila na ime sestre svoje supruge.
Debevec je, dok je bio na čelu državnog suda, bio u kontaktu s Đorđem Ždralom, koji je identificiran
kao pripadnik organiziranog kriminala i koji je pravomoćno osuđen na 12 godina zatvora zbog
sudjelovanja u dva ubojstva.
U odnosu na Mehmedagića istraga je proširena nakon što je utvrđeno da je on izdao počasnu
iskaznicu OSA-e ugostitelju iz Sarajeva Denisu Stojniću, koji je pak, prema njegovom osobnom
svjedočenju, za Mehmedagića obavljao "prljave poslove" premlaćivanja drugih osoba i paleži
automobila.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
-------------------------------------------------------------------------------
DOM NARODA parlamenta BiH danas je usvojio zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja
terorizma pa je ta zemlja u zadnji trenutak izbjegla opasnost da dospije pod sankcije koje prijete
državama s nedostatnim mehanizmima nadzora nad financijskim transakcijama.
Dom naroda jednoglasno je po hitnom postupku usvojio zakon, kojeg je ranije prihvatio i Zastupnički
dom, pa će on stupiti na snagu narednog tjedna.
Ta je odluka važna jer je zakon usvojen dok u BiH borave stručnjaci povjerenstva Vijeća Europe za
procjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma (MONEYVAL), a o njihovoj preporuci ovisi
hoće li BiH završiti na tzv. "sivoj listi" država pogodnih za pranje novca i financiranje terorizma.
Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma jedan je od tri na čijem usvajanju do
ožujka inzistira Europska komisija kako bi Europsko vijeće u ožujku moglo odobriti otvaranje
pristupnih pregovora s BiH.
Dodatni uvjeti su zakoni o sprječavanju sukoba interesa i o sudovima, odnosno o uspostavi prizivnog
odjela Suda BiH.
Usvajanje zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma do sada su blokirali zastupnici
iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, inzistirajući da uz njega u paketu
budu usvojeni i drugi zakoni koje oni smatraju bitnim, uključujući tu novi zakon o Ustavnom sudu BiH.
Zbog toga je veleposlanstvo SAD u BiH jučer označilo Dodika glavnom zaprekom na putu BiH ka
europskim integracijama. U SNSD-u su nakon toga promijenili mišljenje, a njihov je zastupnik
Radovan Kovačević danas na sjednici Doma naroda tvrdio kako su oni zapravo snažni zagovornici
europskih integracija te da ništa nisu kanili blokirati, a i dalje će inzistirati na reformi Ustavnog suda.
"RS sigurno neće odustati od zakona o Ustavnom sudu, odnosno o odlasku stranih sudaca", kazao je
Kovačević, dok je njegov iz stranke Nikola Špirić kazao kako se u SNSD-u nadaju da će to biti poticaj za
ubrzano usvajanje i drugih bitnih zakonskih rješenja. "Želimo dati poticaj partnerima za približavanje
(stajališta) o zakonima o sukobu interesa, o sudovima i izbornom zakonu", kazao je Špirić.
SVIJET
DONALD Trump kažnjen je s 350 milijuna dolara zbog financijske prevare, napuhavanja vrijednosti
svojih nekretnina radi stjecanja poslovnih pogodnosti.
Arthur Engoron, sudac na sudu u New Yorku, presudio je i da Trump tri godine ne smije obnašati
dužnost direktora firme u toj saveznoj državi.
Njegovi sinovi Donald Trump Jr. i Eric Trump kažnjeni su s po četiri milijuna dolara, a zabranjeno im je
da budu na čelu kompanije u New Yorku u razdoblju od dvije godine.
Bivši američki predsjednik ranije je izjavio da je ovo suđenje politički lov na vještice.
Tužbu protiv Trumpa i njegove obitelji podnijela je prije dvije godine državna tužiteljica New Yorka
Letitia James.
Optužila ih je kako su lažiranjem neto vrijednosti u ključnim financijskim izvješćima osigurali olakšice
za porez i osiguranje za poslovanje u New Yorku. Tužiteljica je tražila kaznu od 370 milijuna dolara.
Trumpovi odvjetnici podnijet će žalbu na odluku suca Engorna, ali on i njegova obitelj svejedno
moraju u međuvremenu prikupiti novac ili osigurati jamčevinu u roku od 30 dana.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
------------------------------------------------------------------------------
STOTINE prosvjednika okupile su se diljem europskih gradova i šire danas kako bi izrazile svoj bijes
zbog smrti kritičara Kremlja Alekseja Navalnog, uzvikujući protiv ruskog predsjednika Vladimira
Putina kojega mnogi krive za smrt aktivista.
U Berlinu skupina od 500 do 600 ljudi, prema procjenama policije, okupila se ispred ruskog
veleposlanstva skandirajući "Putin je ubojica" na mješavini ruskog, njemačkog i engleskog.
Neki su također skandirali "Putina u Haag", misleći na Međunarodni kazneni sud koji istražuje
moguće ratne zločine počinjene u Ukrajini. Policija je upotrijebila barikade kako bi zatvorila cestu
između veleposlanstva i gomile.
"Aleksej Navalni čelnik je ruske oporbe i uvijek smo polagali nade u njegovo ime", rekao je Rus
zaogrnut u plavo-bijelu proturatnu zastavu.
Više od stotinu prosvjednika okupilo se ispred ruskog veleposlanstva u Londonu, držeći transparente
na kojima se Putin naziva ratnim zločincem, dok su stotine u Lisabonu održale tiho bdjenje. Pavel
Elizarov, 28-godišnji Rus koji živi u Portugalu, rekao je da je Navalni bio "simbol slobode i nade".
Blizu ruskog veleposlanstva u Parizu okupilo se stotinjak prosvjednika s natpisima "Putin ubojica".
"Teško mi je izraziti emocije, jer sam zaista potresena", rekla je Natalija Morozov. "Sad više nemamo
nade za lijepu Rusiju u budućnosti."
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
-----------------------------------------------------------------------------
EGIPAT priprema područje uz granicu s Gazom koje bi moglo poslužiti za prihvat Palestinaca ako
izraelska ofenziva izazove egzodus preko granice, rekla su za Reuters četiri izvora opisujuću tu
mogućnost kao rezervni plan Kaira.
Egipat, koji niječe bilo kakve pripreme u tom smjeru, opetovano je upozoravao na mogućnost da bi
izraelska ofenziva na Gazu mogla uroditi raseljavanjem Palestinaca na Sinai, što Kairo smatra potpuno
neprihvatljivim. Slično upozorenje su odaslale druge arapske zemlje, uključujući Jordan.
SAD je više puta ponovio da se protivi bilo kakvom raseljenju Palestinaca iz Gaze.
Jedan od izvora navodi da je Egipat optimističan da bi razgovori o prekidu vatre mogli uroditi plodom
kako bi se izbjegao spomenuti scenarij, ali da priprema područje uz granicu kao privremenu mjeru
opreza. Tri izvora bliska snagama sigurnosti tvrde da je Egipat počeo s pripremama sinajskog
pustinjskog područja s nekim osnovnim objektima za prihvat Palestinaca, ističući da je radi isključivo
o rezervnom planu.
Zbog osjetljivosti teme, izvoru su tražili da ostanu neimenovani.
Izrael je rekao da će pokrenuti ofenzivu na kako bi u Rafahu uništio "posljednje uporište" Hamasa. U
tom gradu na granici s Egiptom stiješnjeno je oko milijun Palestinaca koji su u njemu našli utočište
pred razornom izraelskom ofenzivom na Pojas Gaze.
SPORT
HRVATSKA je po treći put u svojoj povijesti prvak svijeta u vaterpolu. Hrvatska je u finalu nakon
peteraca pobijedila Italiju 15:13 i tako je došla do velikog zlata.
Najefikasniji u sastavu Hrvatske bio je Konstantin Harkov s četiri gola, Jerko Marinić Kragić je dodao
tri, Rino Burić dva, a Josip Vrlić i Matias Biljaka po jedan, dok je za Italiju Andrea Fondelli zabio pet
pogodaka, po dva su dodali Francesco Di Fulvio i Nicholas Presciutti, a po jedan Luca Marziali i
Francesco Condemi.
Za Hrvatsku je ovo treći naslov svjetskog prvaka, nakon Melbournea 2007. i Budimpešte 2017.
Vremenska prognoza za sutra, nedjelju, 18. 2. 2024.
U Dalmaciji pretežno sunčano, a drugdje u Hrvatskoj djelomice sunčano uz promjenljivu naoblaku i
uglavnom suho. Veća vjerojatnost za mjestimice malo kiše je u Gorskome kotaru i na sjevernom
Jadranu. Ujutro je lokalno moguća magla. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni. Na
Jadranu umjerena, ponegdje do jaka bura, poslijepodne u slabljenju i okretanju na sjeverozapadnjak.
Najniža jutarnja temperatura između 1 i 6, na Jadranu od 7 do 12 °C, a najviša dnevna većinom
između 10 i 15, na Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije od 15 do 20 °C.