Kronika dana, 17. 4. 2024.
Hrvatska Nedostaje 100.000 sezonskih radnika. "Konobar treba imati barem 1200, a kuhar 2000€" EU potvrdila: Primili smo zahtjev. Hrvatska traži da joj isplatimo 820 milijuna eura Hrvatska gospodarstvo rast će višestruko jače od prosjeka eurozone Državni revizori otkrili kako se u Hrvatskim šumama muljalo s prodajom trupaca: Sve je dogovarano na sastancima
Županija Dubrovačko-neretvanska županija osigurala 28 milijuna eura bespovratnih sredstava za projekte na otocima i Pelješcu
regija Kosovski dužnosnik: Srbija blokirala autobuse s Kosova na granici s Hrvatskom Nevrijeme u Sloveniji, jaki udari vjetra, tuča i snijeg Skandal u Mostaru: Vučić i Dodik zbog Srebrenice vrijeđali novinarku N1
Svijet Ruski projektil pogodio Černihiv, najmanje 13 poginulih Erdogan napao Netanyahua. SAD: Evo što znamo o izraelskom protunapadu Izraelski ratni kabinet bez dogovora o odmazdi za iranski napad Požar zahvatio poznatu Staru burzu u Kopenhagenu Sport Rukometaši na olimpijskom turniru u skupini sa Španjolskom i Njemačkom Vrijeme sutra Sunčano uz umjerenu i jaku buru Kronika dana, 17. 4. 2024. Hrvatska U TIJEKU je povijesno najbolja predsezona u Hrvatskoj, barem kada su u pitanju brojke kojima barata Hrvatska turistička zajednica. Prva tri mjeseca bilježe 16% više gostiju i 15% više noćenja nego prošle godine. Sve bolje rezultate potvrđuju i podaci o prihodima, koji su posljednjih osam godina veći za 60%, s gotovo 15 milijardi eura. I dok turisti planiraju ljetovanje i traže smještaj na Jadranskoj obali, poslodavci su u velikoj potrazi za sezonskim radnicima. Ove godine ih, prema procjenama, nedostaje oko 100 tisuća, što je 40 tisuća radnika više u odnosu na nedostatak u prošloj godini.* Provjerili smo koja su najtraženija zanimanja, kakvi su uvjeti rada i zašto svake godine nedostaje sve više radne snage u turizmu. Oglase se najčešće može pronaći na stranici Zavoda za zapošljavanje, gdje ih je aktivno oko 2300, na portalu Moj posao, gdje je oko 600 oglasa, kao i na društvenim mrežama. Traže se gotovo sva zanimanja u turizmu, a jedan od najčešćih uvjeta je što raniji početak rada. O uvjetima rada i plaćama razgovarali smo s Eduardom Andrićem, predsjednikom Sindikata turizma i usluga Hrvatske. Unatoč
porastu minimalne plaće za 20%, smatra da je ta odluka poremetila kolektivne ugovore. "Međutim, koliko je god to u datom momentu bilo dobro primljeno, činjenica je da je taj rast minimalne plaće uveo nered u naše tarifne priloge i kolektivne ugovore, tako da su poslodavci morali povećati plaću ovim najjednostavnijim poslovima na tih 840 eura bruto, ali nisu bili u poziciji, bar su tako kazali, da i ostalima znatnije povećaju plaću. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- EUROPSKA komisija je potvrdila da je od Hrvatske dobila peti zahtjev za plaćanje iz Mehanizma za oporavak i otpornost u iznosu od 821.7 milijuna eura, od čega 555.7 milijuna eura u bespovratnim sredstvima i 266 milijuna eura u zajmovima. Peti zahtjev obuhvaća ukupno 25 ključnih etapa i 12 ciljnih vrijednosti. Njime su obuhvaćene reforme u područjima koja uključuju praćenje i razvoj politike turizma, procjenu regulatornog učinka, upravljanje sudskim predmetima, transparentnost i etičke standarde u javnim institucijama, nadzor financijskog sektora, javnu nabavu, obrazovni model u osnovnim i srednjim školama, sustav socijalne skrbi, ostvarivanje prava osoba s invaliditetom, upravljanje zdravstvenim sustavom i energetsku obnovu.* Zahtjev obuhvaća i važna ulaganja u poslovno okruženje, vodoopskrbu, infrastrukturu za otpadne vode, proizvodnju i upotrebu biogoriva u prometu, energetsku i poljoprivrednu infrastrukturu, razvoj infrastrukture za širokopojasni pristup, kibernetičku sigurnost i digitalnu tranziciju u javnoj upravi. Komisija će ocijeniti zahtjev, a zatim će Gospodarskom i financijskom odboru Vijeća poslati preliminarnu ocjenu ostvarenja ključnih etapa i ciljnih vrijednosti potrebnih za plaćanje. U okviru Mehanizma za oporavak i otpornost Hrvatska ima na raspolaganju 5.8 milijardi eura bespovratnih sredstava te 4.2 milijarde u povoljnim zajmovima. Ta se sredstva moraju iskoristiti do 2026. godine. Hrvatskoj je do sada isplaćeno preko 3 milijarde eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- HRVATSKO gospodarstvo porast će u ovoj godini za tri posto, snažnije no što su pokazivale procjene od prošle jeseni i višestruko jače od prosjeka eurozone, izračunao je Međunarodni monetarni fond (MMF) u redovnom proljetnom izvješću. U listopadu lani MMF je u redovnim jesenjim prognozama za svjetsko gospodarstvo Hrvatskoj u 2024. predviđao rast po stopi od 2,6 posto. U 2025. hrvatsko gospodarstvo trebalo bi po njihovim prognozama porasti za 2.7 posto. Snizili su pak procjenu inflacije u ovoj godini, s 4.2 posto, prognoziranih u listopadu, na 3.7 posto. U idućoj godini očekuju znatno usporavanje rasta cijena, na 2.2 posto.* Znatno su promijenili procjenu stanja tekućeg računa bilance plaćanja u ovoj godini i sada očekuju da će ona iskazati višak od 1.5 posto. Jesenas bili su predviđali manjak od 0.4 posto. Za 2025. godinu također predviđaju višak na tekućem računu bilance plaćanja, i to u visini 0,9 posto. Blago su pak snizili procjenu stope nezaposlenosti u ovoj godini, za 0.1 postotni bod, na 5.8 posto. U idućoj godini trebala bi se po njihovim izračunima spustiti na 5.5 posto. Gospodarstvo eurozone trebalo bi pak u ovoj godini porasti samo 0.8 posto, izračunali su u MMF-u, snizivši za 0.1 postotni bod prognozu iz siječnja. MMF u zimskom izvješću objavljuje samo prognoze za svjetsko gospodarstvo i za velika gospodarstva i regije. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Državna revizija utvrdila je nepravilnosti kod prodaje drvenih trupaca što su ih organizirale Hrvatske šume. Zbog toga je, u svom najnovijem izvješću o poslovanju Hrvatskih šuma u 2021. i 2022., toj državnoj tvrtki naložila da se drži pravila kako se nikome ne bi pogodovalo. Inače, svaki izvještaj državne revizije s tzv. uvjetnim mišljenjem dostavlja se i Državnom odvjetništvu koje provjerava ima li među utvrđenim nepravilnostima i kaznenih djela.* O sumnjama u pogodovanje kod prodaje trupaca tijekom ranijih godina bilo je dosta javnog pogovora, da bi zatim uslijedili i konkretniji dokazi – postupak protiv Hrvatskih šuma što ga je otvorila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, nepravomoćna presuda Općinskog građanskog suda u
Zagrebu, a sada i nalaz Državne revizije. Revizori su utvrdili da su Hrvatske šume od prodaje drvnih sortimenata u 2021. ostvarile prihod od 2.115.957.126 kuna odnosno nešto više od 282 milijuna eura. Godinu kasnije, 2022. uprihodili su 2.558.152.138 kuna, odnosno oko 341 milijuna eura. Sva ta drvena građa trebala je biti prodavana prema propisanim kriterijima. Županija Dubrovačko-neretvanska županija i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU potpisali su 15. travnja ‘Sporazum o provedbi teritorijalne strategije Dubrovačko-neretvanske županije’ vrijedan 28 milijuna eura bespovratnih sredstava. Vlada RH uvela je po prvi put, u okviru sredstava fondova EU, posebnu omotnicu za otoke, što je pokazatelj razumijevanja položaja u kojem se nalaze naši otoci i brige za otočna područja. Ukupna bespovratna sredstva za sva otočna područja iznose 150 milijuna eura, dok su ona za Dubrovačko-neretvansku županiju 28 milijuna eura. Županija je prethodno donijela Teritorijalnu strategiju za otoke, na Otočnom partnerstvu utvrdila popis projekata kojim je prihvaćanjem osigurana mogućnost i županiji i svim jedinicama lokalne samouprave da istaknu svoje prioritetne projekte. Tako će u sklopu provedbe teritorijalne strategije Dubrovačko-neretvanske županije, biti realiziran ukupno 21 razvojni projekt na otocima i poluotoku Pelješcu. Regija Tajnik kosovskog Ureda za vezu u Srbiji Fatmir Haxholli izjavio je da je ta blokada na graničnom prijelazu Batrovci-Bajakovo predstavlja "znak osvete i apsurdne nervoze" službenog Beograda zbog glasanja u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe o podršci Kosovu za članstvo u toj organizaciji, prenosi Radio Slobodna Europa. “Blokiranje više 300 građana, držanje putovnica i putnih isprava, flagrantno je kršenje ne samo briselskih sporazuma, već i univerzalnih ljudskih prava zajamčenih svim međunarodnim konvencijama. Samo najautoritarniji režimi blokiraju putnike iz druge zemlje uz obrazloženje ‘da je to naređenje iz Beograda'”, objavio je Haxholli na Facebooku. On je najavio i da će otići do graničnog prijelaza Srbije i Hrvatske, kako bi se iz prve ruke upoznao sa situacijom u kojoj se nalaze državljani Kosova. Srbijanski MUP na upit Hine nije mogao potvrditi ni demantirati informaciju o blokiranju autobusa u kojima su kosovski državljani. Kosovski MUP i ministarstvo vanjskih poslova i dijaspore Kosova te ministarstvo unutarnjih poslova apelirali su danas da “građani koji putuju ne prolaze teritorijem Srbije”, pošto su od noćas na granici Srbije i Hrvatske zaustavljeni autobusi kosovskih registarskih oznaka sa skoro 300 građana, objavio je kosovski RTK. Državljani Kosova koji prolaze kroz Srbiju su i ranije bili zaustavljani, a neke od njih su srpske vlasti i uhitile zbog sumnje da su počinili ratne zločine, podsjeća RFE. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- AGENCIJA za okoliš izdala je narančasto upozorenje za jugozapad i središnji dio Slovenije zbog jakog vjetra. Za južni dio zemlje izdano je narančasto upozorenje zbog snježnih uvjeta. Pale su temperature, a ponegdje, kao i u Hrvatskoj, i za više od 10 Celzijevih stupnjeva. Zahlađenje uz hladnu frontu sa sjeveroistoka napreduje prema zapadu zemlje. Ponegdje je već zahladilo i za više od 10°C. Puše jak sjeveroistočnjak. U sjevernoj Sloveniji počele su se razvijati oluje,
a oborine će se u sljedećih nekoliko sati pojačati, piše Agencija za okoliš.* "U pojasu od Gorenjske do Koruške očekuje se od 30 do 60 milimetara oborine. U višim predjelima, iznad oko 800 metara, može pasti oko 20 centimetara snijega", objavila je Agencija za okoliš Republike Slovenije (Arso). Snijeg je već zabijelio Ljubelj, Korensko sedlo i Roglu, što se vidi i na web kamerama. Prometno-informativni centar upozorava da je zimska oprema obavezna i nakon 15. ožujka u slučaju snijega na kolniku. Sitne pahulje snijega već padaju i u Štajerskoj, i to na nadmorskoj visini ispod 500 metara, a nevrijeme je zahvatilo i Korušku. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik prisustvovali su Gospodarskom sajmu u Mostaru. I u tim trenucima, Vučića je jako naljutilo pitanje novinarke o Srebrenici i Rezoluciji o Srebrenici. Naime, niz utjecajnih zemalja zalaže se za donošenje rezolucije o genocidu u Srebrenici na Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda, a Srbija se tome protivi. Novinarka je rekla da je u Srebrenici bio genocid i da je u Haagu utvrđeno da je Srbija kriva jer nije spriječila genocid. Svijet Najmanje 13 osoba je poginulo od udara ruskog projektila na grad Černihiv na sjeveru Ukrajine, nedaleko od granice s Rusijom. Na desetke je ozlijeđenih. Ruski predsjednik Vladimir Putin neće biti pozvan na obilježavanje 80. godišnjice iskrcavanja savezničkih vojnih snaga u Normandiji, poznatije kao Dan D, koji se dogodio u lipnju 1944., rekli su francuski organizatori. Premda tadašnja sovjetska vojska nije sudjelovala u invaziji na Normandiju, Rusi su bili u redovima savezničkih vojnih snaga u vrijeme te čuvene bitke. Među njima je bilo i ruskih emigranata koji su služili u britanskoj vojsci. Nekadašnji Sovjetski Savez nije sudjelovao u iskrcavanju u Normandiji, ali je odigrao ključnu ulogu u pobjedi saveznika na istočnom frontu, na što su Rusi jako ponosni. U bitkama protiv fašističke Njemačke poginuli su milijuni sovjetskih vojnika. - Već više od dvije godine Ruska Federacija vodi agresijski rat protiv Ukrajine, što Francuska najoštrije osuđuje, rekli su organizatori Reutersu. - S obzirom na takve okolnosti predsjednik Putin neće biti pozvan na sudjelovanje u komemoraciji iskrcavanja u Normandiji. Rusija će biti pozvana kao predstavnica s obzirom na važnost uloge ruskih državljana i žrtve sovjetskog naroda jer njihov doprinos pobjedi nad fašizmom 1945. treba poštovati, kazali su. U lipnju se komemoracijama obilježava dan kada se više od 150.000 savezničkih vojnika iskrcalo na obalama Francuske da bi zajednički protjerali vojne snage nacističke Njemačke iz Europe. Reuters piše kako je malo vjerojatno da bi Putin prihvatio poziv da prisustvuje događaju u Normandiji. Od invazije na Ukrajinu rijetko napušta Rusiju, dijelom i zbog naloga Međunarodnoga kaznenog suda (ICC) za njegovim uhićenjem, premda ga službena Moskva ne priznaje. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- NAČELNIK glavnog stožera izraelske vojske rekao je da će Izrael odgovoriti na povijesni napad Irana dronovima i projektilima na židovsku državu. Herzi Halevi je prilikom posjeta izraelskoj zračnoj bazi Nevatim, koja je lakše oštećena u prvom izravnom napadu na Izrael izvedenom s iranskog teritorija, rekao da će "iranski napad dobiti odgovor", javlja BBC. UN i Amerika pozivaju na suzdržanost, ali Izrael će sigurno odgovoriti na iranski napad. Pitanje je kada i kako, ali nema sumnje da će odgovor biti značajan. Na jučerašnjoj sjednici izraelskog ratnog
kabineta vodila se žestoka rasprava jer neki zagovaraju brz odgovor, dok drugi traže deeskalaciju situacije. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu povukao je nakon ratnog kabineta neočekivan potez, javlja BBC.* Pozvao je čelnike svih oporbenih stranaka na sigurnosni brifing u Tel Aviv. Izrael je objavio da će odgovoriti na napad, ali ne i kako. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- SJEDINJENE Države pružile su jamstva na zahtjev Visokog suda u Londonu, koja bi konačno mogla otvoriti put za izručenje osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea iz Velike Britanije. Visoki sud presudio je u ožujku da će, bez određenih američkih jamstava, 52-godišnjem Assangeu biti dopušteno uputiti novu žalbu na izručenje Sjedinjenim Državama zbog WikiLeaksovog objavljivanja povjerljivih podataka američke vojske i diplomatskih depeša. Ta jamstva, da se na suđenju u SAD-u može osloniti na pravo na slobodu govora iz Prvog amandmana i da neće biti novih optužbi zbog kojih bi mu mogla biti izrečena smrtna kazna, predana su unutar roka koji je istekao danas. Dokument, u koji je Reuters imao uvid, navodi da će se Assange moći osloniti na zaštitu Prvog amandmana i navodi se da se "smrtna kazna neće ni tražiti ni izricati".* "Ova jamstva obvezujuća su za sve sadašnje ili buduće pojedince kojima je delegirana ovlast da odlučuju o tim pitanjima", navodi se. Novo sudsko ročište održat će se u Londonu 20. svibnja, ali Assangeovi odvjetnici ranije su već opisali američka jamstva dana u drugim slučajevima kao ona koja nisu "vrijedna ni papira na kojem su napisana", čime su ponovili slične kritike skupine za ljudska prava Amnesty International. Assangeova supruga Stella, s kojom se oženio u zatvoru u Londonu, rekla je da jamstva nisu ublažila njihovu zabrinutost, opisujući ih kao "besramna zavaravanja". "Sjedinjene Države izdale su jamstvo koje to nije vezano uz Prvi amandman i standardno jamstvo vezano uz smrtnu kaznu", priopćila je supruga. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Članovi izraelske ratne vlade nisu postigli dogovor kako odgovoriti Iranu na veliki napad dronovima i projektilima. U kabinetu premijera Netanyahua nastale su podjele. Dok se razmatra vojni odgovor, Izrael je krenuo u diplomatski napad. Ministar vanjskih poslova poslao je pisma u 32 zemlje od kojih traži uvođenje sankcija za iranski raketni program. Za nedavnu eskalaciju napetosti na Bliskom istoku jedini su odgovorni izraelski premijer Benjamin Netanyahu i izraelsko vodstvo, izjavio je u utorak turski predsjednik Tayyip Erdogan.* - Izrael pokušava izazvati regionalni sukob, a njegov napad na iransko veleposlanstvo u Damasku bila je kap koja je prelila čašu, rekao je na tiskovnoj konferenciji u Ankari nakon sjednice vlade. Dodao je da su mogući novi regionalni sukobi sve dok se nastavljaju "okrutnost i genocid" u Gazi te je pozvao sve strane da djeluju razumno. Također je kritizirao Zapad zbog osude iranskog napada, ali ne i izraelskog napada na iransko veleposlanstvo. Iran je napao Izrael stotinama eksplozivnih bespilotnih letjelica, krstarećih i balističkih projektila lansiranih u subotu navečer, na što su izraelski dužnosnici obećali odgovoriti. Iran je izvršio napad kao osvetu za izraelski napad u kojem je 1. travnja sravnjena zgrada u sklopu veleposlanstva u Damasku pri čemu su ubijena dva iranska generala i nekoliko drugih časnika. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Požar je u utorak pogodio Staru burzu u Kopenhagenu, jednu od najpoznatijih zgrada danske prijestolnice, zahvativši njezin toranj koji se srušio na krov u prizoru koji podsjeća na požar u pariškoj katedrali Notre-Dame 2019. - I dalje se borimo s požarom koji se proširio, i to će potrajati. Ovo je stara zgrada, mnogo je drvenih konstrukcija, bakreni krovovi zadržavaju toplinu i zato će ovo dugo trajati. Čeka nas težak dan, rekao je Jakob Vedsted, voditelj hitnih službi. Za sada nema izvješća o ozlijeđenima, rekla je policija.* Na videosnimci s mjesta događaja vidi se kako ljudi odnose velike slike iz zgrade kako bi spasili
povijesne artefakte od plamena. - Užasni prizori Burze. Tako tužno. Kultna zgrada koja svima nama puno znači... Naš Notre-Dame, napisao je ministar obrane Troels Lund Poulsen na X-u. Povijesna zgrada, čiji je toranj oblikovan kao isprepleteni repovi četiri zmaja, bila je u fazi renoviranja kad je izbio požar. Skele oko zgrade otežavaju vatrogascima da se probiju do požara, a bakreni krov čuva toplinu, rekli su vatrogasci u Kopenhagenu. Obližnje ministarstvo financija evakuirano je zbog požara, rekla je policija. U zgradi u nizozemskom renesansnom stilu više nije danska burza, već služi kao sjedište Danske gospodarske komore. - Dočekuje nas užasan prizor. Burza gori, napisala je Gospodarska komora na X-u. Sport Hrvatska rukometna reprezentacija igrat će u skupini A olimpijskog turnira u Parizu sa Španjolskom, Njemačkom, Slovenijom, Švedskom i Japanom, odlučeno je na ždrijebu u Parizu. U skupini B su Danska, Francuska, Norveška, Mađarska, Egipat i Argentina. Na olimpijskom turniru rukometaša sudjeluje 12 reprezentacija koje su podijeljene u dvije skupine od po šest momčadi, a četiri najbolje u svakoj skupini prolaze u četvrtfinale. Vremenska prognoza za sutra, četvrtak, 18. 4. 2024. Promjenjivo oblačno sa sunčanim razdobljima, ujutro ponegdje u unutrašnjosti uz slab mraz. Od sredine dana mjestimice pljuskovi, u gorju i malo snijega. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni. Na Jadranu umjerena i jaka bura, poslijepodne na jugu i zapadni vjetar. Jutarnja temperatura većinom od -1 do 4, na Jadranu od 6 do 10 °C. Najviša dnevna od 11 do 16 °C, u gorju malo niža