Kronika dana, utorak, 16. 4. 2024.
Hrvatska Sindikat traži ostavku šefa Jadrolinije: "Znao je da brod Oliver nije spreman" Počela je izborna šutnja. Evo što se sve ne smije (a kazni nema) Europska komisija isplatila Hrvatskoj 162.5 milijuna eura Plenković izrazio sućut obitelji Jože Manolića Regija Ministarstvo šalje prosvjednu notu Srbiji nakon napada na četvoricu Hrvata u Pančevu Srbija poslala notu Hrvatskoj U velikoj akciji uhićen bivši glavni specijalni tužitelj Crne Gore Svijet Izraelski vojnici ušli u Libanon pa upali u Hezbollahovu zamku i stradali Rusi brutalno raketiraju milijunski grad. To je najava velike ofenzive? Tučnjava u gruzijskom parlamentu, eskaliralo zbog kontroverznog zakona Počelo povijesno suđenje Trumpu Sport Mate Pavić ispao u polufinalu Monaca Vrijeme sutra Nestabilno i hladnije od prosjeka za sredinu travnja Kronika dana, utorak, 16. 4. 2024. Hrvatska STRUKOVNI sindikat pomoraca Jadrolinije zatražio je ostavku predsjednika Uprave Jadrolinije Davida Sopte, tvrdeći da je odgovoran za kupnju starih i nesigurnih brodova, te da je znao sve činjenice o tome da brod "Oliver" nije spreman za liniju Split – Vela luka – Ubli. U pismu upućenom Skupštini i Nadzornom odboru Jadrolinije te pomorcima i radnicima, sindikalci ističu da je nakon četiri mjeseca boravka broda "Oliver" u remontnom brodogradilištu Sopta doznao sve relevantne informacije od tehničke službe, časnika sigurnosti i kadrovske službe da brod nije spreman za preuzimanje linije, što je potvrdio i inspekcijski pregled Lučke kapetanije.* "Sve navedene službe sukladno sistematizaciji radnih mjesta u Jadroliniji odgovaraju direktno predsjedniku Uprave. Radilo se o još jednom propalom pokušaju Sopte da stvarno stanje u Jadroliniji, u svrhu vlastite promidžbe, prikrije na uštrb tehničke ispravnosti brodova, koja na kraju utječe na sigurnost putnika", ističu iz sindikata. Naglašavaju da se kupuju stari i nesigurni brodovi, u koje se onda ništa ili malo ulaže, a to pokazuje primjer broda "Oliver" koji četiri mjeseca boravi u remontnom brodogradilištu, bez obzira što linija koju bi trebao održavati vapi za novim brodom, kao i druge linije koje Jadrolinija održava. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- U PONOĆ je započela izborna šutnja. Sudionici izbora za Hrvatski sabor svoje su programe i kandidate
smjeli predstavljati zaključno s ponedjeljkom, a od utorka je na snazi dvodnevna izborna šutnja. Izborna šutnja u Hrvatskoj traje do srijede, 17. travnja, u 19 sati, tj. do zatvaranja oko 6500 biračkih mjesta, koliko će ih biti otvoreno na izborni dan. Dok je šutnja na snazi, zabranjena je svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata i prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, kao i objavljivanje fotografija u sredstvima javnog priopćavanja, izjava i intervjua kandidata itd.* To se odnosi na medije, ali i društvene mreže poput Facebooka i X-a, kao i na slanje SMS-ova biračima i slično, kako su svojedobno naglasili iz DIP-a. Zabranjena su, dakle, "postavljanja novih promidžbenih sadržaja poput statusa, video clipova, slika ili komentara na društvenim mrežama, kao što su Facebook, Twitter i ostale, a koji se izravno objavljuju na naslovnicama kao novosti ili na privatnim profilima povezanih privatnih korisnika društvenih mreža". S druge strane, neki vizualni promidžbeni materijali i dalje ostaju u javnom prostoru, poput jumbo plakata. Za kršenje izborne šutnje na saborskim izborima nisu zapriječene novčane kazne, no ona se, uz neka manja odstupanja, na proteklim izborima uglavnom poštivala. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Europska komisija je u ponedjeljak isplatila Hrvatskoj četvrtu tranšu u iznosu od 162,5 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Isplata iz Mehanizma za oporavak i otpornost odobrava se nakon što zemlja provede odgovarajuće dijelove svog Nacionalnog plana za oporavak i otpornost. Komisija je krajem veljače pozitivno ocijenila da je Hrvatska u zadovoljavajućoj mjeri ostvarila devet ključnih etapa i sedam ciljnih vrijednosti iz Provedbene odluke Vijeća za četvrti obrok.* U okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, Hrvatska ima na raspolaganju 5,8 milijardi eura bespovratnih sredstava te 4,2 milijarde u povoljnim zajmovima. Ta se sredstva moraju iskoristiti do 2026. godine. Hrvatskoj je do sada isplaćeno preko 3 milijarde eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost. To uključuje predfinanciranje (818 milijuna eura), zatim tri tranše od po 700 milijuna eura i danas četvrtu od 162,5 milijuna eura. Nakon ove isplate trebale bi uslijediti još veći iznosi, a zadnja deseta rata bit će najveća – milijardu i 881 milijun eura. Četvrta tranša isplaćena je nakon što su učinjeni važni koraci u provedbi šest reformi i osam ulaganja u područjima javne uprave, pravosuđa, javne nabave, ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, dekarbonizacije energetskog sektora, elektroničke komunikacije, istraživanje i inovacije te zdravstva. Glavne mjere koje se financiraju iz ove tranše uključuju novi model financiranja vrtića i važna ulaganja u zdravstvenu skrb. Hrvatska je donijela novi model za državno financiranje ustanova za rani i predškolski odgoj i obrazovanje kako bi se povećalo sudjelovanje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Državno financiranje pomoći će slabije razvijenim regijama u kojima se općine suočavaju s financijskim ograničenjima za financiranje dječjih vrtića. Novim modelom utvrđuje se i nacionalni kriterij za raspodjelu sredstava općinama. Poboljšat će se financijska održivost vrtića, smanjiti regionalne razlike i poboljšati opći pristup ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju u Hrvatskoj. Što se tiče ulaganja u zdravstvenu skrb, Hrvatska je kupila najsuvremeniju dijagnostičku medicinsku opremu za dva glavna klinička centra koja će poboljšati kvalitetu i dostupnost zdravstvene skrbi za sve pacijente, uključujući one kojima je potrebno najsloženije liječenje. Novom opremom poboljšat će se dijagnostika, liječenje i praćenje pacijenata nakon liječenja te će se skratiti boravak u bolnicama, uključujući u jedinicama intenzivne njege. Ograničit će i potencijalne komplikacije, smanjiti troškove liječenja i skratiti vrijeme čekanja u tim klinikama. Hrvatska je nabavila i opremu za liječenje epilepsije kod pacijenata koji ne reagiraju na lijekove te je digitalizirala kardiološke usluge ulaganjem u 40 telemedicinskih centara koji će pružati brze i lako
dostupne dijagnostičke kardiološke usluge. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- PREDSJEDNIK Vlade Andrej Plenković izrazio je sućut obitelji Josipa Manolića, osobno te u uime vlade te je istaknuo kako će ostati upamćen kao jedan od najdugovječnijih hrvatskih političara. "U vrijeme borbe za samostalnost, obranu i teritorijalnu cjelovitost Hrvatske, Josip Manolić odlučio je svoje dugogodišnje političko iskustvo staviti u službu stvaranja hrvatske države", kazao je Plenković. Istaknuo je kako je Manolić između ostalog svoj doprinos dao kao drugi predsjednik Vlade Republike Hrvatske i kao predsjednik Županijskog doma Hrvatskog sabora.* Josip Manolić umro je u 105. godini. Bio je član Komunističke partije Jugoslavije od 1939. U antifašističkom je ratu sudjelovao od 1941., a nakon Drugog svjetskog rata bavio se unutrašnjim poslovima. Jedan je od osnivača HDZ-a 1989., zajedno s prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom te se borio za formiranje neovisne i suverene hrvatske države. Regija Nakon napada na četvoricu hrvatskih državljana u blizini lokala u Pančevu, u utorak ujutro reagiralo je i hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova koje je poslalo prosvjednu notu Srbiji. “Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH uputilo je prosvjednu notu Republici Srbiji povodom ničime izazvanog teškog fizičkog napada, koji se dogodio 13. travnja 2024. u Pančevu, na četvero hrvatskih državljana, kao i na dvoje srpskih državljana koji su stali u njihovu obranu.* MVEP izražava najoštriju osudu ovog čina, koji je prema dostupnim informacijama očito nacionalno i etnički motiviran. MVEP očekuje hitnu i jasnu javnu osudu tog napada od strane dužnosnika Republike Srbije, traži žurnu dostavu svih relevantnih informacija vezanih za djelovanje policijskih i pravosudnih tijela Republike Srbije u ovom konkretnom slučaju, te očekuje primjereno kažnjavanje počinitelja”, stoji u priopćenju MVEP-a. Podsjetimo, četvorica mladića osumnjičena su za napad koji se dogodio u subotu rano ujutro. Sumnjiči ih se da su po nacionalnoj osnovi vrijeđali muškarce iz Zagreba. Saslušani su u Višem javnom tužiteljstvu u Pančevu zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivosti, prenosi 24 sata. Kako se navodi u priopćenju, oni su rukama, nogama i remenjem udarali oštećene N. K. i K. R., kao i B. L. (38) iz Pančeva i M. C. (39) iz Niša, dvojicu državljana Republike Srbije, uslijed kojih su oštećeni zadobili lake tjelesne ozljede u području glave i tijela. Po prijedlogu tužiteljstva da se svim osumnjičenima odredi pritvor, Viši sud u Pančevu je odredio pritvor osumnjičenom Ž. M. u trajanju do 30 dana zbog postojanja osobitih okolnosti koje ukazuju da će u kratkom vremenskom razdoblju ponoviti kazneno djelo. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- SRPSKO ministarstvo vanjskih poslova uputilo je prosvjednu notu Hrvatskoj nakon što dan ranije hrvatska policija nije dopustila posjet Jasenovcu srbijanskom ministru za dijasporu Đorđu Milićeviću, neslužbeno je potvrđeno u hrvatskom veleposlanstvu u Beogradu. Nota je, prema uobičajenim procedurama, proslijeđena Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. Hrvatski MUP priopćio je ranije da hrvatska policija u nedjelju nije dopustila posjet Jasenovcu srbijanskom ministru jer taj posjet nije bio naveden u programu koji im je ranije dostavljen.* U MUP-u kažu da su posredstvom MVEP-a zaprimili notu u kojoj se najavljuje dolazak srbijanskog izaslanstva, no u program nije bio naveden posjet spomen području u Jasenovcu. S obzirom na to da u noti nije navedeno da je planiran posjet Jasenovcu, a u skladu sa sigurnosnim protokolima, posjet nije mogao biti odobren, navode iz MUP-a.
Ured ministra Đorđa Milićevića priopćio je u nedjelju da je bio u posjetu Srbima u okolici Novske i potom se uputio prema spomen parku u Jasenovcu kako bi odao počast Srbima ubijenima u ustaškom logoru tijekom Drugog svjetskog rata. U priopćenju tvrde da su ga na ulazu u kompleks zaustavili hrvatski policajci koji su ministrovo vozilo okružili s tri automobila. Srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić to je ocijenio kao "sraman i skandalozan potez hrvatskih vlasti" i najavio da će Srbija zbog tog događaja uputiti prosvjed Hrvatskoj. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- CRNOGORSKI specijalni policijski odjel uhitio je nekadašnjeg glavnog specijalnog tužitelja Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog dužnosnika Zorana Lazovića, osumnjičenih za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja. Uhićeni su po nalogu Specijalnog državnog tužiteljstva (SDT) koje je priopćilo da se radi o jednom od najvećih predmeta u tužiteljstvu i da se trenutno izvode akcije na više mjesta u Crnoj Gori.* "Na temelju međusobne suradnje i višemjesečnog koordiniranog djelovanja Specijalnog državnog tužiteljstva, Specijalnog policijskog odjela i EUROPOL-a, lišeni su slobode M. K., bivši glavni specijalni tužitelj i Z. L., bivši pomoćnik ravnatelja Policijske uprave, zbog osnovane sumnje da su počinili kaznena djela stvaranja kriminalne organizacije i zloupotrebe službenog položaja", priopćio je glasnogovornik SDT-a Vukas Radonjić. "U toku je i pretres njihovih stanova i drugih prostorija u Podgorici, Cetinju, Budvi i Bijelom Polju, radi pronalaska tragova kaznenog djela i predmeta koji mogu biti od koristi za postupak", dodao je Radonjić. Milivoje Katnić je prvi put za crnogorskog glavnog specijalnog tužitelja izabran sredinom 2015., reizabran je 2020., a razriješen 2022. godine, jer je stekao uvjete za mirovinu. Tijekom njegovog mandata, tadašnja oporba i nevladine udruge zamjerali su mu da štiti obitelj Mila Đukanovića i vrh njegove Demokratske partije socijalista. Vodio je slučaj pokušaja državnog udara 2016. u kojem su čelnici proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević nepravomoćno osuđeni za pokušaj prevrata u Crnoj Gori zajedno s dvojicom pripadnika ruske obavještajne službe. Svijet ČETIRI izraelska vojnika ozlijeđena su unutar Libanona, od kojih jedan teško, nakon što je Hezbollah postavio zasjedu s eksplozivima. Incident su potvrdile Izraelske obrambene snage (IDF), a iz libanonske šijitske skupine su priznali kako su oni postavili zasjedu izraelskim vojnicima. * IDF je napomenuo da se incident dogodio tijekom operativne aktivnosti izviđačke postrojbe brigade Golani i jedinice borbenog inženjerstva na libanonskoj strani granice, nekoliko stotina metara od izraelske ograde. Čini se kako je to prvi put od izbijanja rata u Gazi da su Izraelci priznali kršenje libanonskog suvereniteta. Ipak, pretpostavlja se da su izraelske snage u više navrata prešle ogradu i ušle u Libanon tijekom posljednjih šest mjeseci. Izraelski zrakoplovi i bespilotne letjelice redovito ulaze u zračni prostor Libanona, a jedan od visokih dužnosnika Hamasa eliminiran je u predgrađu Bejruta. Tijelo Mohammada Sarura (57) pronađeno je izrešetano mecima u vili u libanonskom planinskom gradu Beit Mery prošlog utorka, a visoki libanonski dužnosnici rekli su da je za atentat odgovoran Mossad. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- POJAČANO raketiranje Harkiva ponovno je stavilo taj grad u prvi plan izvještaja s prve crte nadovezujući se na ranije glasine da ruska strana priprema veliku ofenzivu na Harkiv s ciljem njegovog zauzimanja. Postoji nekoliko razloga za pojačano raketiranje. Prvi je naglo intenziviranje borbi od sredine ožujka
2024. godine na granici Ukrajine i Rusije nakon pokušaja ofenzive snaga iz Ukrajine. Prema službenoj verziji Kijeva, to su bile ruske dobrovoljačke formacije koje su se borile na strani ukrajinske vojske.* Time je na neki način stvoren novi aktivni dio fronta. Sukladno tome, ruska strana je naglo pojačala gađanje pograničnih područja, kako s ciljem udaranja na položaje, logistiku i infrastrukturu ukrajinskih trupa, tako i, u slučaju Harkiva, u političke svrhe. Odnosno, Harkiv je pojačano gađan kako bi se pokazalo i ruskom društvu i Ukrajini da se može odgovoriti za raketiranje Belgoroda. Idući razlog je razvoj nove taktike ruske vojske za uništavanje ukrajinske energetske infrastrukture. Naime, taktika je da se energetski objekti u određenom gradu i regiji koncentrirano i neprestano napadaju, što dovodi do njihovog potpunog uništenja. Harkiv je postao prvi veliki poligon za testiranje te taktike. Odabran je zbog svoje blizine, što omogućuje, s jedne strane, napad svim mogućim sredstvima uništenja. S druge strane, cilj je stalno držati grad pod kontrolom pomoću izviđačkih bespilotnih letjelica za prilagodbu paljbe i praćenje cilja, to je nešto što Rusija nije adekvatno koristila u ratu. Tim načinom komplicira se rad sustava protuzračne obrane jer je zbog blizine Harkiva vrijeme leta vrlo kratko. Jasno je da će Rusiji puno teže biti napadati druge gradove u dubini jer ih je lakše zaštititi sustavima protuzračne obrane, za razliku od Harkiva. No ako se iscrpe zalihe raketa protuzračne obrane, onda se i drugi gradovi mogu naći u zoni udara ruskih raketa i ostale tehnike, što bi moglo uzrokovati mnogo veću štetu nego što je sada slučaj. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- GRUZIJSKI političari posvađali su se u parlamentu zbog izmjena kontroverznog zakona o "stranim agentima" koji su kritizirale zapadne zemlje i koji je izazvao prosvjede u Gruziji. Snimka emitirana na gruzijskoj televiziji prikazuje kako oporbeni zastupnik Aleko Elisashvili udara šakom u lice Mamuku Mdinaradzea, čelnika parlamentarne frakcije vladajuće stranke Gruzijski san i pokretača prijedloga zakona, dok je govorio za govornicom. Incident je izazvao tučnjavu između nekoliko zastupnika, što se i prije povremeno događalo u parlamentu Gruzije. Na snimkama se vidi kako Elisashvilija pozdravljaju prosvjednici ispred zgrade parlamenta.* Iz stranke Gruzijski san su ranije ovog mjeseca rekli da će ponovno uvesti zakone koji zahtijevaju od organizacija koje primaju sredstva iz inozemstva da se registriraju kao "strani agenti" ili će se suočiti s kaznama. Prije 13 mjeseci zbog istog su zakona diljem zemlje održani prosvjedi. Zakon je zategnuo odnose s europskim zemljama i SAD-om, koji se protive njegovom usvajanju. EU, koja je Gruziji dala status kandidata u prosincu, rekla je da je taj potez nespojiv s vrijednostima bloka. Gruzijski san kaže da želi pridruživanje EU-u i NATO-u, iako je produbila veze s Rusijom i uslijed sve češćih optužbi autoritarizam. Tvrde da je promjena zakona neophodan za borbu protiv onoga što naziva "pseudo-liberalnim vrijednostima" koje nameću stranci i za promicanje transparentnosti. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- BIVŠI američki predsjednik Donald Trump stigao je na sud na Manhattanu na povijesno kazneno suđenje zbog podmićivanja porno zvijezde koje bi moglo potrajati tjednima i koje bi mu moglo zakomplicirati pokušaj da se vrati u Bijelu kuću. Trump (77) je prvi bivši američki predsjednik (2017.-2021.) kojemu se sudi za kazneno djelo. Mora biti nazočan na suđenju na Manhattanu koje bi moglo potrajati cijeli svibanj. Izbor porote trebao bi trajati oko tjedan dana nakon čega će svjedoci davati iskaze. Trump je iz svojeg stana u Trumpovu tornju stigao u koloni crnih SUV-ova koje su nadlijetali helikopteri.* Šačica prosvjednika okupila se na trgu preko puta ulice noseći rukom ispisane transparente na kojima je pisalo "GUBITNIK" i "Osudite Trumpa već jednom". Premda neki pravni stručnjaci smatraju to suđenje najmanje važnim od četiri kaznena postupka koji se vode protiv Trumpa, jedino će se ono održati prije predsjedničkih izbora 5. studenoga. Trump se izjasnio da se ne osjeća krivim i tvrdi da ga se progoni iz političkih razloga. Bude li proglašen krivim, mogao bi ipak obnašati dužnost, ali po ispitivanju Ipsosa za Reuters imao bi manje izglede.
Sport HRVATSKI tenisač Mate Pavić i njegov partner Marcelo Arevalo iz Salvadora neće igrati u finalu zemljanog ATP Masters 1000 turnira koji se održava u Monte Carlu. U polufinalu, nakon skoro dva sata igre, bolji su od njih bili Brazilac Marcelo Melo i Nijemac Alexander Zverev sa 6:7(3), 7:5, 10:7. Pavić i Arevalo su bili jako blizu pobjede, ali nisu iskoristili 1:0 u setovima i servis za pobjedu kod 5:4 u drugom setu. Vremenska prognoza za sutra, srijedu, 17. 4. 2024.
Nestabilno i hladnije od prosjeka za sredinu travnja. U unutrašnjosti promjenljivo i pretežno oblačno, a na Jadranu djelomice sunčano. U prvom dijelu dana kiša još na istoku, pljuskovi i grmljavina u Dalmaciji. Poslijepodne su lokalni pljuskovi kiše mogući u unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu, a snijega u Gorskoj Hrvatskoj. Vjetar slab do umjeren sjeverni. Na Jadranu umjerena i jaka bura, pod Velebitom još prijepodne s olujnim udarima, a u Dalmaciji i zapadni te sjeverozapadni vjetar. Najniža jutarnja temperatura zraka od 1 do 6, na sjevernom Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije od 6 do 11, a drugdje duž obale između 11 i 16. Najviša dnevna uglavnom od 12 do 17 °C, u gorju i na istoku malo niža.