Udruga Gardelin je ovoga puta svojoj vjernoj publici poklonila pregršt prekrasnih melodija za dušu.
Pravi ljubitelji glazbe došli su na svoje. Naime, sinoć su mogli moći čuti kompozicije, poznate arije i instrumentalne izvedbe klasičnih i suvremenih autora.
Menuet autora Johana Sebastiana Bacha, a potom skladbu Torna a sorrento.
Uslijedila je potom jedna od najpoznatijih splitskih arija, ona iz operete Mala Floramye u tri čina hrvatskog skladatelja Ive Tijardovića, koja je uz sv. Duju i Hajduk jedna od zaštitnih znakova grada Splita. Praizvedba je bila 14. siječnja 1926. godine u Splitu. Poznatu ariju Daleko me moj Split tijekom svih ovih godina pjevale su mnoge dive iz svijeta klasične glazbe: Svenka Marćinko, Marija Gatin, Gertruda Munitić, Marina Jajić, Antonela Malis, a sinoć ju je izvela Željana Petrić, koja je i sama, rođena splićanka, i kojoj ponekad pofali rodni grad.
Wolfgang Amadeus Mozart je, prema ocjeni mnogih, jedan od najgenijalnijih skladatelja u povijesti glazbe. Mozart je bio čudo od djeteta, dječak koji je prije poznavao note nego slova i koji je već s tri godine počeo pisati jednostavne pjesmice, a s pet održavati koncerte. Iz njegove bogate zbirke kompozicija, članovi Gardelin benda izveli su Ave verum.
Zdravo Marijo, poznata i po svom latinskom nazivu Ave Maria je katolička molitva upućena Svetoj Mariji, majci Isusovoj. Kod katolika predstavlja dio rituala krunice, a tekst je utvrđen na Tridentskom koncilu 1565. Postoji puno verzija izvedbi ove molitve, ali jedna od najupečatljivijih je ona koju je skladao jedan od prvih i glavnih predstavnika romantizma u glazbenom stvaralaštvu, austrijski skladatelj Franz Shubert. Sinoć ju je otpjevao Duško Miojević.
Uslijedilo je jedno od vjerojatno najpoznatijih djela u klasičnoj literaturi, čuveni balet ruskog skladatelja Aleksandra Borodina – „Polovecke igre“. Ovo remek-djelo je zapravo dio povijesne opere „Princ Igor“ (drugi čin), ali se često izvodi i kao samostalni koncertni komad.
Napolitanska pjesma (tal. Canzone Napoletana) je vrsta talijanske tradicionalne pjesme pjevane na napolitanskom narječju, izvorno namijenjena muškom solo glasu. Većina ih je nastala u taijanskom iseljeništvu između 1830. i 1920. godine, a svojom popularnošću i prepoznatljivošču izvan granica Italije postale su simbolom talijanske vokalne glazbe.
Napolitanske pjesme prvi je popularizirao Plácido Domingo, koji je snimio CD Italia ti amo (Italija, volim te) s napolitanskim pjesmama. Nakon njega, brojni poznati talijanski i svjetski pjevači snimili su obrade napolitanskih pjesama. Popularizacijom su se počele izvoditi uz pratnju mandoline, gitare ili glasovira.
U Italiji se napolitanske pjesme smatraju posebnim žanrom kao mješavinom tradicionalne i zabavne glazbe.
Među najpoznatije napolitanske pjesme svakako je i Santa Lucia, koju je sinoć otpjevala Željana Petrić.
A da i među domaćim autorima ima onih koji znaju taknuti u dušu, potvrđuje i skladba Claudine, koju je skladao, ni manje ni više doli Tonči Huljić, iz čije tvornice hitova, na koje smo svakodnevno navikli, kao na traci, izlaze brojne pjesme za sve generacije. Znamo da se okušao i kao skladatelj klasične glazbe, pa tako jednu od njegovih najpoznatijih klasičnih skladbi izvodi virtuoz za klavirom Maksim Mrvica. I mi se možemo pohvaliti da imamo svog virtuoza na klaviru, našeg Marka Prižmića Makija, uz kojega su sinoć nastupili i ostali članovi benda: Ante Borovina na bass gitari, Filip Stipković na bubnjevima i Milko Pranjić na ritam i solo gitari.
A evo i jedne zanimljivosti vezane uz Maksimovu skladbu “Claudine”... Edmond Leung, pjevač iz Hong Konga, dodao je riječi na navedenu skladbu i tako je izveo uz Maksimu pratnju na Sonyjevu Showu u Hong Kongu na Badnjak 2003.
16. 12. 1770. rođen je Ludwig van Beethoven, genijalni njemački skladatelj na prijelazu između klasičnog razdoblja i romantizma, majstor improvizacije i virtuoz na glasoviru
Za kraj koncerta klasične glazbe uslijedio je mix: Tokata i fuga u d molu J. S. Bacha, Odu radosti L. W. Bethovena i skladbu Alla Turca W. Amadeusa Mozarta.
Iza kamere je svojim budnim okom sve pratio i snimio Marin Baničević, a Gardelin se zahvaljuje i našem župniku don Hrvoju Katušiću, koji je osigurao lijep i akustičan prostor, idealan za ovakvu vrst glazbe. Također, moramo se zahvaliti i sponzorima.
Dakle, iza ovog projekta stoje
Općina Vela Luka
Dubrovačko – neretvanska županija
Turistička zajednica općine Vela Luka
Udruženje obrtnika Korčula – Lastovo
Ljekarna Blato
Građevisnki obrt Čerin
Knjigovodstveni servis Maistral, vlasnice Anđelke Cetinić
Privatna ordinacija dr. Pina Novaka i svi ostali koji su na bilo koji način pomogli u realizaciji ovog koncerta.
Dogodine udruga Gardelin obilježava 2 velika jubileja: 60 godina manifestacije Prvi glas i 25 godina udruge Gardelin.