Kronika dana, srijeda, 24. 4. 2024.
Hrvatska Gotov razgovor HDZ-a i DP-a Moguće je da i SDSS i DP surađuju s HDZ-om Grbin potvrdio da je SDP odustao od Milanovića kao mandatara Raskol u Mostu: Supružnici Raspudić napuštaju stranku? Grlić Radman: Albanija zaslužuje što skorije članstvo u EU kultura Predstavljen roman "Moja dota" autorice Nore Verde regija Predsjednik Crne Gore: Na vladi je da odluči o sponzoriranju rezolucije o Srebrenici Srbija izmijenila zakon o lokalnim izborima Svijet Zapad se opasno približava rubu izravnog vojnog sukoba između nuklearnih sila Hamas pozvao na eskalaciju na svim frontama Eruptira moćan vulkan. Evo što bi to moglo značiti za vrijeme i klimu Sport Ajduković izgubio od Gasqueta Vrijeme sutra Većinom sunčano uz mjestimice moguće kratkotrajne pljuskove Kronika dana, srijeda, 24. 4. 2024. Hrvatska Tjedan dana od parlamentaranih izbora počeli su službeni pregovori za formiranje parlamentarne većine. Domovinski pokret jučer je sjeo s predstavnicima koalicije Rijeke pravde te s Mostom i Hrvatskim suverenistima, a danas su održali pregovore s relativnim pobjednikom izbora HDZ-om. Nakon sastanka s Domovinskim pokretom, medijima se obratio Ivan Anušić. - Razgovori teku kako smo ih planirali, afirmativno, konstruktivno, već idući sastanak će biti krajem ovoga tjedna, najkasnije ponedjeljka i idemo prema konačnom rješenju sastavljanju Hrvatskog sabora, tako i vlade Republike Hrvatske. Na pitanje kako stoje s SDSS, rekao je kako je sve u fazi razgovora, dogovora i konstruktivnih pregovora. - Sve ćete na vrijeme saznati, rekao je, te dodao da o detaljima neće razgovarati.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ HDZ JE jučer predao kandidacijske liste za izbore za Europski parlament. Na početku je Andrej Plenković, nakon predaje lista, još jednom nabrojao kandidate koji su se našli na HDZ-ovoj listi za europske izbore. To su redom: Andrej Plenković, Dubravka Šuica, Davor Ivo Stier, Karlo Ressler, Nikolina Brnjac, Željana Zovko, Sunčana Glavak, Tomislav Sokol, Marko Pavić, Ante Mihanović, Danijel Marušić i Marijana Petir.* "Vjerujem da će lista biti pobjednička kao i dosad. Očekujemo više i potpore birača i više mandata nego zadnji put", rekao je te istaknuo da upravo HDZ predvodi europsku politiku u Hrvatskoj. Na pitanje o razgovorima s Domovinskim pokretom rekao je: "Čuli smo se danas, sutra ćemo nastaviti razgovore. Poštujemo volju birača koji su najveće povjerenje dali HDZ-u. U poziciji smo kao relativni pobjednik da po treći put pristupimo sastavljanju parlamentarne većine, to ćemo, uvjeren sam, učiniti i onda brzo slijedi formiranje vlade. Moramo što prije završiti političke pregovore i prionuti poslu. Izbori služe zato da dođemo na demokratski test pred narod." Na pitanje o kombinacijama u igri rekao je: "Razgovarat ćemo svakako s Domovinskim pokretom, razgovaramo i sa svim zastupnicima nacionalnih manjina. Razgovarali smo i s predstavnicima liberalnih stranaka. S ovima koji se a priori uvjeravaju da bi gubitnici trebali sastavljati većinu, izlišno je pomišljati na razgovore. Vladu sastavljaju pobjednici, ne gubitnici." ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ Predsjednik SDP-a Peđa Grbin u utorak je potvrdio da je SDP odustao od Zorana Milanovića kao mandatara za sastav vlade te ponovio potrebu konstituiranja Sabora radi kontrole nad HDZ-ovom tehničkom vladom, jer bi razgovori o sastavu nove vlade mogli potrajati i mjesecima. - Ne bih rekao odustali, nego treba biti svjestan realnosti, ako nešto nije realno, ne treba lupati glavom o zid, odgovorio je Grbin na pitanje novinara je li SDP odustao od Zorana Milanovića kao mandatara za sastav vlade.* Na ponovljeno pitanje o odustajanju od Milanovića, odgovorio je: "Ako je to pitanje, onda je odgovor - da", te podsjetio na ono što su rekli Most i IDS - da ne podržavaju Milanovića na čelu vlade. U izjavi novinarima nakon sjednice stranačkog predsjedništva, odbio je odgovoriti je li on spreman preuzeti odgovornost mandatara, rekavši da treba ići polako, korak po korak, da su sve opcije na stolu, te da ima i boljih i lošijih. Istaknuo je i da Hrvatsku čekaju razgovori o formiranju buduće vlade koji će trajati danima, tjednima, a možda i mjesecima. U međuvremenu SDP će pregovarati sa svim drugim političkim strankama koje su na izborima ušle u Sabor, izuzev HDZ-a, s ciljem konstituiranja Sabora koji bi osigurao parlamentarni nadzor nad tehničkom vladom. - Sada je jasno da će pregovori oko konstituiranja nove vlade potrajati i pitanje je kakav će biti njihov ishod. Ne smijemo dopustiti da za vrijeme trajanja tih pregovora ova vlada djeluje bez nadzora, poručio je. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ Čini se kako je Most svoju listu za europarlamentarne izbore slagao sinoć do kasno u noć na predsjedništvu stranke i sve to, prema neslužbenim informacijama, dovelo je do raskola u toj stranci. Prema neslužbenim informacijama na predsjedništvu stranke zaiskrilo je između Marije Selak Raspudić i Marina Miletića i to oko kandidata na listi.* Marija Selak Raspudić htjela je da kandidat na europskim izborima bude njezin suprug Nino Raspudić, dok je Marin Miletić navodno inzistirao da se na listi umjesto Raspudića nađe upravo on. Kako sada stvari stoje, izgleda da će supružnici Raspudić izaći iz Mosta. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ ALBANIJA zaslužuje što skorije članstvo u Europskoj uniji, rekao je hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman nakon sastanka s albanskim kolegom Iglijem Hasanijem u Zagrebu.
"Razgovarali smo o situaciji na jugoistoku Europe i složili smo se kako proces proširenja nema alternative. Naravno, sukladno individualnim postignućima u ispunjavanju zadanih uvjeta i kriterija", kazao je Grlić Radman i pohvalio albanski angažman na području reformi.* "Albanija je u potpunosti usklađena sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije", rekao je šef hrvatske diplomacije dodavši da je to signal njihovog strateškog opredjeljenja prema članstvu u Uniji. Grlić Radman je bilateralnu suradnju između dviju zemalja opisao kao "odličnu" te podsjetio da one ove godine obilježavaju 15 godina od članstva u NATO savezu, "što se pokazalo od iznimne važnosti za sigurnost, stabilnost i prosperitet obje zemlje". Albanski ministar vanjskih poslova Hasani, kojem je ovo bio prvi službeni posjet Zagrebu, zahvalio je Hrvatskoj na podršci albanskom timu zaduženom za članstvo u Europskoj uniji. "Hrvatska je najbolji pokazatelj da je članstvo u Uniji isplativo i da mi moramo raditi na tom putu. Vaš model je nama primjer i vodilja da i mi implementiramo ono što ste vi implementirali tijekom vašeg nastojanja oko ulaska u EU", rekao je Hasani. "Mi ćemo nastaviti s reformama kao da ćemo postati dio Europske unije sutra. Radimo i nastavit ćemo raditi kao da će ovaj proces sutra završiti. Dat ćemo i svoj doprinos da cijeli Balkan sutra bude dio Europske unije", kazao je Hasani. Albanski ministar zahvalan je i na hrvatskoj podršci za Kosovo tijekom glasanja o njegovom članstvu u Vijeću Europe. "Suglasni smo da je budućnost Kosova u euroatlantskim integracijama, ali ne samo Kosova, nego i cijele regije", poručio je Hasani.
Kultura U organizaciji Narodne knjižnice „Šime Vučetić“ i Centra za kulturu Vela Luka sinoć je održano predstavljanje romana "Moja dota" autorice Nore Verde. U središtu romana Moja dota Nore Verde prkosna je djevojčica koju pratimo od početka 1980-ih kada u žutim bermudama, s frizurom na princa Valianta i Martijem Misterijom u torbi putuje iz Splita u Velu Luku, gdje provodi ljeta kod voljene babe. Idilične dane s babom, ispunjene kućanskim poslovima, pjesmom i pričanjem priča, narušava barbina prijeteća prisutnost, a s prolaskom godina djevojčicu sve više opterećuje osjećaj nepripadnosti svojoj radničkoj i težačkoj obitelji. Rastrgana između grada i otoka, standarda i dijalekta, ženske i muške rodne ekspresije, u obrazovanju i pisanju traži put prema slobodi i samostalnosti.* Na tragu Annie Ernaux i Édouarda Louisa, Moja dota donosi dirljivu i bolno upečatljivu priču o odrastanju obilježenom klasnim sramom, bijesom i otkrivanjem vlastite seksualne orijentacije te tako u korpus pripovijesti o otočkom djetinjstvu u hrvatskoj književnosti unosi novu, prijeko potrebnu klasnu i rodnu perspektivu. Moderator je bio Tonko Barčot. Antonela Marušić (Dubrovnik, 1974.) književnica je koja literarne radove objavljuje pod pseudonimom Nora Verde. Osim samostalno njena proza i poezija objavljivana je i u brojnim zbornicima i antologijama. Djeluje i kao novinarka, urednica i kritičarka, te aktivistkinja. Jedna je od pokretačica feminističkog portala Vox Feminae, te je bila i članica uredništva istog. Antonela Marušić rođena je 1974. godine u Dubrovniku. Završila je studij hrvatskog jezika i književnosti u Zadru. Književnom praksom počinje se baviti kao studentica kada objavljuje prvu knjigu poezije, "Sezona bjegova" (Narodno sveučilište, Split, 1994.) Pjesme su joj objavljene u pjesničkom zborniku "Oblaci" (Matica hrvatska, Zadar, 1998.) zadarskog
Studentskog književnog kluba. Od 2010. književne radove piše i objavljuje pod literarnim imenom Nora Verde. Autorica je proznih knjiga "Posudi mi smajl" (Meandar, 2010.) i "Do isteka zaliha" (Sandorf, 2013.). Priče su joj objavljene u zborniku "Pristojan život (lezbejske kratke priče s prostora Ex Yu)", (Labris 2012.) i knjizi kratkih priča "Zagreb Noir" (Durieux, 2014.) koja je u prijevodu na engleski jezik objavljena u studenom 2015. godine u američkoj nezavisnoj kući Akashic Books. Prevođena na slovenski, engleski, njemački, makedonski i albanski jezik. Članica je Hrvatskog društva pisaca i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Surađuje s nizom hrvatskih i regionalnih medija i portala koji se bave nezavisnom kulturom, medijima, književnošću, glazbom i ljudskim pravima. Regija CRNOGORSKI predsjednik Jakov Milatović rekao je da je na crnogorskoj vladi odluka o tome hoće li susponzorirati rezoluciju Ujedinjenih naroda o genocidu u Srebrenici. Milatović je na Cetinju nakon susreta sa slovenskom predsjednicom Natašom Pirc Musar rekao da Crna Gora o genocidu u Srebrenici ima jasno stajalište.* "Je li vlada promijenila mišljenje u odnosu na državno stajalište, to je pitanje za vladu", rekao je Milatović. Crnogorski parlament je 2021. usvojio rezoluciju o Srebrenici, kojom se, između ostalog, "najoštrije osuđuje genocid u Srebrenici" te zabranjuje "javno negiranje postojanja ili umanjenje genocida u Srebrenici", a 11. srpnja proglašava Danom sjećanja na žrtve Srebrenice. Prošlog tjedna 75 crnogorskih nevladinih udruga i 65 pojedinaca predali su inicijativu vladi da Crna Gora sponzorira rezoluciju UN-a o sjećanju na genocid u Srebrenici, no vlada premijera Milojka Spajića još se nije izjasnila o toj inicijativi. Slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar rekla je da pitanje Srebrenice nije lako, ali da svi znaju da postoje sudske odluke koje su genocid označile kao genocid te da tu nema nikakve rasprave i ne smije je biti. "Slovenija je odlučila kosponzorirati rezoluciju jer se radi o tome kakvu poruku prenosimo generacijama koje dolaze iza nas. To je teška stvar, ali treba priznati što smo radili u prošlosti da bismo išli u budućnost. To je moja iskrena poruka ljudima u Crnoj Gori", rekla je Pirc Musar. Nacrt rezolucije kojom se poziva da se 11. srpnja proglasi Međunarodnim danom sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici 1995. i osuđuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca predstavljen je nedavno u sjedištu UN-a u New Yorku. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ SKUPŠTINA Srbije usvojila je dvotrećinskom većinom izmjene i dopune Zakona o lokalnim izborima nakon dvotjednih pregovora koji su podijelili oporbu u odluci o sudjelovanju na već raspisanim beogradskim izborima 2. lipnja jer ih vladajući odbijaju spojiti s glasanjem za većinu preostalih izbora na lokalnoj razini. Izmjene Zakona usvojene su po hitnom postupku, a podržao ih je i dio oporbe, ali je prethodnih dana tijekom pregovora, u kojima je traženo da se svi lokalni izbori održe istog dana kad i beogradski i odlože na razuman rok, nastao razdor unutar oporbene proeuropske koalicije lijevog centra Srbija protiv nasilja (SPN).* Stajalište dijela SPN-a bilo je da se svi izbori trebaju održati istog dana, no tek uz usvajanje svih preporuka misije međunarodnih promatrača OESS-a (ODIHR), kojima je od vlasti zatraženo uređivanje popisa birača i otvaranja provladinih medija za poruke i stajalište oporbe te sprječavanje dužnosničke
kampanje vladajućih. Neočekivani pristanak na spajanje lokalnih i beogradskih izbora, ali ne i odlaganje datuma do primjene ključnih preporuka, podijelio je oporbu. Dio stranaka i pokreta SPN-a još jučer je, uoči usvajanja izmjena zakona, objavio da će sudjelovati na izborima i istaknuo slogan "Biram borbu". Vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) pobijedila je na izvanrednim parlamentarnim izborima 17. prosinca prošle godine, a osvojila je većinu i na izborima za vijećnike Skupštine Beograda, no ni poslije tri pokušaja nije uspjela osigurati većinu za izbor gradonačelnika pa su izbori ponovo raspisani. Svijet RUSIJA je upozorila Zapad da riskira pokretanje "izravnog vojnog sukoba" s Rusijom i drugim nuklearnim silama, prenosi Express. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov uputio je poruku putem videoveze na konferenciji u Moskvi, gdje je upozorio da se opasno može ugroziti ravnoteža odnosa. "Zapadnjaci se opasno približavaju rubu izravnog vojnog sukoba između nuklearnih sila, koji bi imao katastrofalne posljedice", rekao je. Reakcija je to nakon što je Zastupnički dom američkog Kongresa konačno usvojio dugoočekivani paket pomoći od 61 milijarde dolara za Ukrajinu, što je izazvalo bijesan odgovor Rusije.* U subotu su američki zastupnici odobrili paket koji će sada ići u Senat, kojim dominiraju demokrati, nakon što su se u Zastupničkom domu suočili sa žestokim protivljenjem tvrdokornih republikanaca. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u primjedbama koje su prenijele ruske državne novinske agencije: "Odluka će učiniti Sjedinjene Američke Države bogatijima, dodatno uništiti Ukrajinu i rezultirati smrću još više Ukrajinaca, za što je kriv kijevski režim." Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova ponovila je to mišljenje na Telegramu: "Dodjela vojne pomoći od Sjedinjenih Država Ukrajini, Izraelu i Tajvanu pogoršat će globalnu krizu." ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ GLASNOGOVORNIK oružanog krila Hamasa, Brigada al-Kasam, pozvao je na eskalaciju na svim frontama, u govoru koji je prenijela televizija, u povodu 200 dana od početka rata između Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze 7. listopada 2023. U videosnimci koju je objavila Al Jazeera, Abu Ubaida je pohvalio iranski napad na Izrael 13. travnja, kazavši da su izravni napadi dronovima i projektilima "odredili nova pravila, povukli važne paralele i zbunili neprijatelja i one koji stoje iza njega".* Pozvao je i na eskalaciju na Zapadnoj obali te u Jordanu kazavši da je on "jedna od najvažnijih arapskih fronti".* "Pozivamo jordanski narod da pojača svoje akcije i podigne glas", rekao je. Abu Ubaida je rekao da Hamas ostaje pri svojim zahtjevima koje je iznio na pregovorima o prekidu vatre, odnosno da traži da Izrael prekine vojnu ofenzivu, da povuče svoje snage iz Pojasa Gaze, da dopusti povratak raseljenima u sjeverni dio Pojasa Gaze i da ukine blokadu. U međuvremenu, Izrael je u utorak intenzivirao napade širom Pojasa Gaze, rekli su stanovnici, dodajući da je riječ o jednom od najgorih granatiranja zadnjih nekoliko tjedana. Vojska je naredila nove evakuacije na sjeveru palestinske enklave, upozorivši civile da se nalaze u "opasnoj borbenoj zoni". ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ KADA je Mount Ruang u Indoneziji prošlog tjedna imao višestruke eksplozivne erupcije, vulkanski plinovi su bili bačeni toliko visoko da su dosegli drugi sloj atmosfere, kilometrima iznad tla. Snaga erupcija Mount Ruanga izbacila je oblak pepela i plinova više od 20 kilometara u zrak, prema
satelitskim procjenama, oko deset kilometara iznad visine leta komercijalnih zrakoplova. Potencijalni utjecaji erupcije na vrijeme i klimu polako dolaze u fokus, a opasnost koju predstavlja vulkan i dalje postoji i evakuacije se nastavljaju, piše CNN.* Moguće je da vulkani imaju kratkoročni utjecaj na klimu - uključujući globalno hlađenje - zbog plinova koje ispuštaju visoko u gornju atmosferu. No, utjecaj Mount Ruanga na klimu vjerojatno će biti minimalan, smatra Greg Huey, ravnatelj katedre za geološke i atmosferske znanosti na sveučilištu Georgia Tech. A svakodnevni vremenski uvjeti u blizini Mount Ruanga, poput temperature, oblaka i kiše, vjerojatno neće dugo biti pod utjecajem vulkana, objasnio je Huey. Mount Ruang, stratovulkan visok 725 metara na otoku Ruang u indonezijskoj pokrajini Sjeverni Sulawesi, eruptirao je najmanje sedam puta od utorka navečer, objavila je nacionalna vulkanološka agencija. Stratovulkani mogu proizvesti eksplozivne erupcije jer njihov stožasti oblik omogućuje nakupljanje plina, tvrde vulkanolozi. Sport Hrvatski tenisač Duje Ajduković nije uspio izboriti nastup u glavnom ždrijebu na ATP turniru iz serije Masters 1000 u Madridu. U susretu posljednjega, 2. kola kvalifikacija svladao francuski veteran Richard Gasquet, 116. tenisač svijeta, sa 6-2, 7-5. Ajduković tako nije uspio izboriti prvi ulazak u glavni ždrijeb na nekom turniru iz serije Masters 1000 u karijeri. Vremenska prognoza za sutra, četvrtak, 25. 4. 2024. Promjenljivo oblačno, ponegdje kiša, u Gorskoj Hrvatskoj susnježica i snijeg. Na srednjem i južnom Jadranu većinom sunčano, a mjestimice su mogući kratkotrajni pljuskovi. Vjetar uglavnom slab, na Jadranu ponegdje umjerena bura, uglavnom prema jugu južni vjetar te jugo. Najniža jutarnja temperatura između 0 i 5, na Jadranu od 5 do 10 °C. Najviša dnevna temperatura između 12 i 17 °C, u gorju malo niža.