Kronika dana, subota, 24. 2. 2024.
Hrvatska
HRVATSKA PANEUROPSKA UNIJA 'Solidarnost i zajedništvo jamac su ukrajinske pobjede'
EU bi nam mogla blokirati 25 milijardi eura
HDZ-ov Habijan najavio smanjenje parafiskalnih nameta
Ivo Sanader postao šef zatvorske knjižnice
Mijenjamo zakon o plaćama sudaca, nudimo im bolje uvjete
Grlić Radman: Pozivamo Rusiju da se povuče iz Ukrajine
KULTURA
Proglašeno još osam finalista Dore!
ŽUPANJA
ŽUPANIJA I GRAD DUBROVNIK ODLUČIVAT ĆE O RASPOLAGANJU NEKRETNINAMA U DRŽAVNOM
VLASNIŠTVU
REGIJA
U beogradskoj školi u kojoj se dogodio masakr školski policajac kod učenika našao nož
Italija će svoje migrante slati u Albaniju, tamo će izgraditi centre za obradu
SVIJET
U Rusiji oboren skupocjeni ruski avion A-50? Stižu snimke i prve reakcije
Lavrov letio u Brazil na G20. Avion nije smio natočiti gorivo u Riju zbog sankcija
SPORT
FRANCUSKA - HRVATSKA 73:61 Hrvatska porazom započela kvalifikacije za Eurobasket
Vrijeme sutra
Promjenljivo oblačno, mjestimice uz kišu
Kronika dana, subota, 24. 2. 2024.
Hrvatska
U organizaciji Hrvatske paneuropske unije u Zagrebu uoči druge obljetnice, 23. veljače 2024. održana je
tribina 'Ukrajina: dvije godine od ruske agresije'. Uvodna izlaganja održali su veleposlanik Ukrajine u
Hrvatskoj Vasyl Kyrylich, zastupnik u Europskom parlamentu doc. dr. sc. Tomislav Sokol te pomoćnik
rektora Sveučilišta obrane i sigurnosti dr. Franjo Tuđman doc. dr. sc. Gordan Akrap.
Na tribini je govorila, između ostalih, i bivša predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović.
Izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske bila je saborska zastupnica
Zdravka Bušić.
Voditelj je bio glavni tajnik Hrvatske paneuropske unije Vanja Gavran. Na početku je pročitao ulomak iz
knjige Paneuropa koju je 1923. napisao osnivač Paneuropske unije Richard von Coudenhove – Kalergi.
Već je tada upozorio na ruski imperijalizam i potrebu europskoga zajedništva. Isto tako pročitao je i
nekoliko izjava dugogodišnjega predsjednika Paneuropske unije nadvojvode Otta von Habsburga koji je
skretao pozornost na Putina i njegove namjere, uspoređujući ih s Hitlerovim.
'Rat ne traje samo dvije godine. Ruske elite stoljećima pripremaju uništenje Ukrajine', rekao je ukrajinski
veleposlanik u svojim uvodnim riječima. Nakon toga iznio je kratak povijesni prikaz ruskih napada na
Ukrajinu kroz stoljeća. Obrazložio je motive, lekcije te pouke koje cijela Europa može izvesti na temelju
ruske invazije. Podsjetio je i na sličnosti u okolnostima koje su zatekle Europu uoči Drugoga svjetskog
rata. 'Ukrajina se bori za demokratski poredak i očuvanje slobode i demokracije u cijeloj Europi', poručio
je. Dodao je da Ukrajina mora držati odlučan otpor agresiji kako bi zaštitila Europu od prodiranja ruskih
snaga i u druge države. 'Mi smo jaki, mi smo odvažna duha, baš kakvi su bili i Hrvati u Domovinskome
ratu. To moramo zadržati i dalje', poručio je Kyrylich.
Zaključio je kako se jedino u solidarnosti i zajedništvu može očekivati uspješan otpor, napredak i
okončanje rata.
Tomislav Sokol govorio je o dužnostima Europske unije prema Ukrajini rekavši: 'Europska je unija
donijela strateške zaključke bez obzira na pojedinačne želje nekih zemalja'. Pri tom je istaknuo nužnost
da se u čitavoj Europi više ulaže u vojsku i industriju oružja s obzirom na to da je tek sada jasno kako se
Europa ne može oslanjati na SAD i NATO savez u pružanju otpora neprijateljskim namjerama. 'Živimo u
svijetu nesigurnosti i neprijateljstva prema Europi. Budućnost je neizvjesna, a ulaganje u sigurnost jedino
je rješenje', poručio je Sokol. Zaključio je kako je snažan Ukrajinski otpor dokaz nespremnosti i
manjkavosti ruskoga državnoga i vojnog aparata.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
---------------------------------------------------------------------------
PREDSJEDNIK SDP-a Peđa Grbin ustvrdio je danas da se Hrvatska se suočava s dva ogromna problema,
od kojih je prvi životni standard građana, a drugi korupcija, zbog kojeg nas je, kako kaže, premijer i
predsjednik HDZ-a Andrej Plenković spreman dovesti u sukob s Europskom unijom.
Grbin je to rekao na stranačkom skupu "Borba za dostojanstvo" u Osijeku te istaknuo da je taj skup, u
međuvremenu, evoluirao u borbu za slobodu, jer to što se događa u Hrvatskoj predstojeće je izbore od
izbora u demokraciji pretvorilo u izbore za demokraciju.*
Prije dva mjeseca u aferi Mreža saznali smo da HDZ pokušava potkupiti medije nakon čega su donijeli
tzv. Lex AP kako bi začepili usta svima onima koje ne mogu kupiti. Za kraj, na čelo Državnog odvjetništva
RH žele dovesti Ivana Turudića kako bi taj zakon, kojim svima nama pokušavaju začepiti usta, proveli u
praksi, istaknuo je Grbin.
Ustvrdio je da je da je jučerašnja press konferencija Andreja Plenkovića "u potpunosti ogolila karakter
ove vlasti" te da je Plenković, kako bi spriječio da se priča o korupciji i da se korupcija procesuira,
spreman dovesti Hrvatsku u sukob s Europskom unijom.
Danas je EU Poljskoj odblokirala 130 milijardi eura, prethodno blokiranih zbog narušavanja vladavine
prava. Onih hrvatskih 25 milijardi eura, zbog onoga što je Plenković jučer napravio, može biti blokirano, a
vi samo zamislite, što će to značiti za hrvatsko društvo, građane i hrvatsko gospodarstvo, upozorio je
predsjednik SDP-a.
Istaknuo je da su u Poljskoj, ali i Mađarskoj ta novčana sredstva bila blokirana zbog narušavanja
vladavine prava i sprječavanja borbe protiv korupcije, odnosno "točno zbog onoga što Plenković sada
radi".
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
--------------------------------------------------------------------------
MINISTAR gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan danas je u Krapini ponovio kako će se u sklopu
novog akcijskog plana za smanjenje parafiskalnih nameta gospodarstvo rasteretiti za oko 132.7 milijuna
eura do kraja ove godine te za otprilike isti iznos slijedeće godine.
"Do kraja ove godine 132.7 milijuna eura upravo u vidu smanjenja tih rasterećenja i ova druga 132.7
milijuna do kraja sljedeće godine.
Dakle, ukupno gotovo 265 milijuna eura u vidu ukidanja administrativnih obveza, u vidu smanjenja broja
obveznika koji su obuhvaćeni tim administrativnim opterećenjima, ali i optimizaciji, digitalizaciji
cjelokupnog procesa", najavio je ministar, podsjećajući da je novi akcijski plan za smanjenje parafiskalnih
nameta, s oko 70-ak mjera, vlada donijela krajem prošle godine.*
Ministar je ponovio i kako će se ići na ukidanje vodnog doprinosa te najavio da će uskoro početi
zakonska procedura izmjena i dopuna zakona o financiranju vodnoga gospodarstva.
"Riječ je o horizontalnoj mjeri koja se ne odnosi samo na gospodarstvenike, već obuhvaća i kućanstvo te
fizičke osobe", rekao je Habijan na proširenoj sjednici Gospodarskog vijeća HGK Županijske komore
Krapina.
Tom je prigodom gospodarstvenike iz Krapinsko-zagorske županije upoznao s brojnim mogućnostima i
mjerama koje slijede ove godine, a pozvao ih je i da u što većoj mjeri iskoristite europske fondove i
bespovratna sredstva, pri čemu je posebno spomenuo modernizacijski fond.
"Ako gledamo modernizacijski fond, do 2030. godine stoji nam na raspolaganju gotovo 1.2 milijarde
eura", rekao je, najavivši uz ostalo kako će uskoro biti raspisan nastavak poziva od 37.7 milijuna eura koji
se tiče poduzetnika prerađivača, a bit će uključeni i poljoprivrednici za proizvodnju električne energije iz
obnovljivih izvora energije za vlastitu potrošnju.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
---------------------------------------------------------------------------
BIVŠI premijer Ivo Sanader postao je šef zatvorske knjižnice u zatvoru Lipovica. Podsjetimo, Sanader je
zbog uzornog ponašanja i problema sa zdravljem prebačen iz Remetinca u Lipovicu.
"Gospodin Sanader se već par mjeseci nalazi u Kazneno-popravnom domu Lipovica. To je poluotvoreni
zatvorski sustav, a sada se nalazi u bitno boljim zatvorskim uvjetima nego što je bio prethodno", kazao je
Sanaderov odvjetnik Čedo Prodanović.
U Lipovici kaznu služi 80-ak zatvorenika, koji su smješteni u sobama koje su u prosjeku površine 20
kvadrata. Sanader svoju sobu dijeli s cimerom. Kao i drugi zatvorenici, ima stalnu medicinsku skrb, koju
pružaju liječnik i dvije medicinske sestre.
"To je u biti zatvor koji nije zatvor. Preko dana se oni slobodno šeću po tom kompleksu, popiju kavu,
prime posjete. To je neki zatvor po mjeri čovjeka", objasnio je Prodanović. Zatvor u Lipovici ima teretanu
i knjižnicu, a zatvorenici sami kuhaju pod nadzorom strukovnog učitelja.
"Ja sam bio kod njega jednom. Tad još to nije radio, ali očito je da je tamo zadužen da vodi brigu o
kulturnom uzdizanju zatvorenika", istaknuo je Prodanović. Dodao je kako Sanader nije klonuo duhom
iako je iza rešetaka proveo gotovo deset godina.
"On je čvrst, on je izdržavao puno teže uvjete, tako da tek sada nema problema. Naravno da prati
politiku, ali nismo se bavili previše politikom", poručio je. Inače, Sanader bi prema objedinjenoj presudi u
zatvoru morao provesti ukupno 18 godina.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
--------------------------------------------------------------------------
PREDSJEDNIK vlade Andrej Plenković istaknuo je da izmjene Zakona o plaćama sudaca i drugih
pravosudnih dužnosnika idu u javno savjetovanje te da se nastavlja ulagati u njihov materijalni status i
bolje uvjete rada.
"Predstavnicima pravosudnih dužnosnika najavili smo upućivanje u javno savjetovanje izmjena Zakona o
plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika. Nastavljamo ulagati u poboljšanja materijalnog
statusa sudaca i državnih odvjetnika te kvalitetnije uvjete rada u pravosuđu", objavio je Plenković na
platformi x.
Upravni odbori udruga sudaca i državnih odvjetnika 1. veljače odlučili su o prekidu "bijelog štrajka",
odnosno mjera upozorenja na sudovima, a pregovori s vladom su se nastavili.*
Udruga hrvatskih sudaca (UHS) i Udruga hrvatskih državnoodvjetničkih dužnosnika (UHDD) su tijekom
tzv. mjera upozorenja od 22. siječnja do petka 2. veljače bile odgodile sve radnje u prvostupanjskim i
drugostupanjskim sudskim postupcima, osim u hitnim predmetima u kojima bi mogla nastupiti
nenadoknadiva šteta.
"Smatramo da smo kroz ove mjere upozorenja uspjeli javnosti ukazati na sve probleme na koje se mi kao
sudbena vlast susrećemo, a posebice da naša plaća posljednjih 25 godina ne prati gospodarska
kretanja", istaknula je tada Bilušić
Odluka je uslijedila nakon što su predstavnici udruga, na odvojenim sastancima, razgovarali s ministrom
pravosuđa i uprave Ivanom Malenicom.
Bilušić je tada kazala da su s ministarstvom imali "ozbiljne razgovore" o dinamici i pitanjima sadržaja
budućeg cjelovitog Zakona o plaći i materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika.
Suci i državni odvjetnici traže donošenje Zakona o plaći i materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika,
koje im je vlada obećala donijeti do kraja 2023., a kojim bi se u potpunosti uredile plaće i druga
materijalna prava pravosudnih dužnosnika, sukladno postignutim standardima u državama članicama
Europske unije. Među ostalim, traže i uvođenje indeksacije za koju je premijer Andrej Plenković kazao da
neće biti u ovom mandatu vlade.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
---------------------------------------------------------------------------
RUSIJA se treba povući s okupiranih ukrajinskih teritorija, rekao je šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić
Radman u New Yorku uoči obraćanja Općoj skupštini UN-a.
"Pozivamo Rusiju, koja je ničim izazvana izvršila agresiju na suverenu, neovisnu zemlju, članicu
Ujedinjenih naroda, da se povuče s okupiranih teritorija. Osudili smo sve zločine počinjene s ruske
strane, osobito prema nevinim civilnim žrtvama i najranjivijim skupinama, djeci i ženama. Osudili smo
ilegalno deportiranje djece i svu torturu i seksualna zlostavljanja", rekao je hrvatski ministar vanjskih
poslova novinarima.
Grlić Radman je u dvodnevnom posjetu New Yorku, gdje sudjeluje na nizu događanja i rasprava u
povodu druge obljetnice ruske invazije na Ukrajinu.
Ministar će se kasnije u petak obratiti Općoj skupštini UN-a u okviru tematske cjeline "Situacija na
okupiranim teritorijima Ukrajine", a na marginama zasjedanja sastao se, među ostalima, s glavnim
tajnikom UN-a Antonijom Guterresom.
Grlić Radman je rekao da je Guterresu prenio "zabrinutost zbog nestabilnosti na zapadnom Balkanu" i da
mu je govorio o potrebi izmjena izbornog zakona u susjednoj zemlji te "naporima koje ulaže Hrvatska"
kako bi Europska unija što prije otvorila pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom.
"Guterres cijeni napore glede toga i kao čovjek koji je bio 90-ih godina u Bosni i Hercegovini, vrlo dobro
je poznaje", rekao je Grlić Radman.
Hrvatski ministar je naglasio da "jedino jednakost i politička participacija svih konstitutivnih naroda u
izvršnim i predstavničkim tijelima može osigurati budućnost Bosne i Hercegovine".
KULTURA
U drugom polufinalu Dore, izbora hrvatske pjesme za pjesmu Eurovizije, sinoć je nastupilo 12 izvođača, a
u finale su ušli Alen Đuras, Natalie Balmix, Vatra, Damir Kedžo, Lara Demarin, Baby Lasagna, Marcela i
Boris Štok!
Prvih osam finalista proglašeno je u četvrtak u prvom polufinalu, a tko će nas predstavljati na Eurosongu
u Švedskoj saznat ćemo u finalu u nedjelju.
U finale su u četvrtak ušli Pavel, Vinko, Eugen, Mario Battifiaca i Robert Ferlin, Stefany, Saša Lozar, Let 3 i
Lana Mandarić.
ŽUPANIJA
Potpredsjednik Vlade RH i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić
sastao se danas u Dubrovniku sa županom dubrovačko - neretvanskim Nikolom Dobroslavićem i
gradonačelnikom Grada Dubrovnika Matom Frankovićem, na temu upravljanja nekretninama u
vlasništvu Republike Hrvatske na području Dubrovačko - neretvanske županije i Grada Dubrovnika.
U toj su prigodi potpisali Odluku i Zapisnik o predaji na postupanje zahtjeva za upravljanje i raspolaganje
nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske. Grad Dubrovnik je tako preuzeo na postupanje 50
predmeta koji se odnose na zahtjeve za raspolaganje nekretninama fizičkih i pravnih osoba s područja
Grada Dubrovnika, a Županija će rješavati zahtjeve jedinica lokalne samouprave, među kojima i one
Grada Dubrovnika.*
- Grad ima četiri zahtjeva prema Državi, odnosno sada prema Županiji. Jedan od njih je iznimno važan, a
to je zemljište na području Komolca gdje Grad planira gradnju vrtića, a koje se sukladno članku 77.
Zakona o povratu imovine oduzete tijekom jugo - komunističkog režima, vratilo se Državi. Za izdavanje
građevinske dozvole ovog vrtića potrebno je riješiti imovinsko -pravne odnose. Ono što je preostalo su
dvije parcele koje se u ovom trenutku nalaze u vlasništvu Republike Hrvatske, a vjerujem da ćemo
zahtjevom prema Dubrovačko-neretvanskoj županiji to vrlo brzo riješiti i na taj način realizirati izgradnju
vrtića za kojeg su već dobivena europska sredstva. - kazao je ovom prilikom gradonačelnik Mato
Franković.
Istaknuo je i važnost novog Zakona jer gospodarenje važnim zemljištem otvara nove mogućnosti
planiranja razvoja, osobito javne infrastrukture jedinica lokalne samouprave.
Postupak predaje na postupanje gradovima i županijama rezultat je novog Zakona o upravljanju
nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, koji je stupio na snagu 30. prosinca 2023.
Riječ je o zakonu koji predstavlja novi korak u decentralizaciji te će omogućiti efikasnije gospodarenje
državnom imovinom što će posljedično omogućiti i bržu realizaciju investicija i projekata.
Na lokalnu razinu spušteno je odlučivanje na način da o raspolaganju nekretninama u vrijednosti do 130
tisuća eura odluke donose župani/gradonačelnici, a od 130 tisuća do milijun eura odluke donose
Županijske skupštine/Gradska vijeća te za veće iznose resorno ministarstvo i Vlada. Kako je objasnio
ministar Bačić, od ostvarenih prihoda Republici Hrvatskoj pripada 60 posto te po 20 posto županiji i
jedinici lokalne samouprave, za dodatne troškove i potrebna dodatna zapošljavanja zbog povećanog
opsega posla.
Fizičke i pravne osobe će tako ubuduće zahtjeve za korištenje (najam, kupnju, služnost, suglasnosti)
građevinskog zemljišta i građevina u vlasništvu Republike Hrvatske koje se nalazi na administrativnom
području Grada Dubrovnika podnositi Gradu Dubrovniku, Upravnom odjelu za gospodarenje imovinom,
opće i pravne poslove.
REGIJA
ŠKOLSKI policajac u beogradskoj Osnovnoj školi Vladislava Ribnikara u kojoj je 13-godišnji dječak lani
počinio masakr ubivši devetero učenika i domara, pronašao je nož u ruksaku jednog od učenika, javlja
Blic.
Kako saznaju, u školi nije došlo ni do kakvog incidenta i dječak koji je kod sebe imao nož odveden je u
policijsku postaju. Ovu informaciju potvrdio je i jedan od roditelja djece koja idu u OŠ Vladislava
Ribnikara.
"Nož jest pronađen kod jednog od učenika škole, đaka osmog razreda, ali nije došlo ni do kakvog
incidenta. Nož je oduzet djetetu, a djeca su puštena kući. Djeca su dovoljno istraumirana i ovo im je
dodatno teško. Mi kao roditelji se naravno brinemo, ali moramo biti sigurni da je školsko okruženje za
našu djecu sigurno". rekao je za Blic jedan od roditelja.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
----------------------------------------------------------------------------
ALBANSKI parlament ratificirao je danas sporazum o migracijama s Italijom koji joj omogućuje izgradnju
centara za obradu migranata u toj balkanskoj zemlji.
Sedamdesetsedam zastupnika u parlamentu od 140 mjesta glasalo je za sporazum, najavljen u
studenome, prema kojemu će članica Europske unije Italija otvoriti dva centra za obradu migranata u
Albaniji, koja nije članica EU-a.
U jednom bi se centru pregledavali migranti po dolasku, a u drugom bi bili dok se obrađuju njihovi
zahtjevi za azil. Migrantima bi nakon toga bio dopušten ulazak u Italiju ili bi bili vraćeni u domovinu.
Sporazum su pred albanskim Ustavnim sudom osporili zastupnici oporbene Demokratske stranke, koji su
tvrdili da se njime krši ustav prijenosom teritorija i državnih ovlasti na drugu zemlju.
Ustavni sud odbacio je njihove primjedbe i prošlog mjeseca dao zeleno svjetlo za taj sporazum. Bruxelles
je rekao da talijanski planovi ne krše zakone Europske unije.
SVIJET
RUSKI kanal Romanov javlja da je u Rusiji oboren A-50, ruski zrakoplov za rano upozoravanje i kontrolu.
Društvenim mrežama šire se snimke na kojima se vidi ogromna buktinja.
Zapovjednik ukrajinskih zračnih snaga Mikola Olekščuk je objavio da su ukrajinske snage odgovorne za
obaranje aviona. "Čestitam okupatorima Dan branitelja domovine. Trebali ste tiho slaviti kod kuće,
možda ne bi uništili svoj avion! Zahvalan sam obrambenoj obavještajnoj službi Ministarstva obrane
Ukrajine i svima koji su ovo omogućili. Nastavljamo s radom! Zajedno do pobjede", poručio je.
Prema izvoru Ukrajinske Pravde, avion je pao između ruskih gradova Jeisk i Krasnodar. Ruski telegram
kanali navode da su stanovnici naselja Trudovaja Armenia u Krasnodarskom kraju svjedočili su padu
letjelice koju je zahvatio plamen.
Ruski propagandisti komentiraju događaj na sljedeći način: "Nepoznata letjelica pala je u okrugu u
Krasnodarskom kraju. Na mjestu pada je izbio požar." Obavještajna služba ukrajinskog Ministarstva
obrane također je potvrdila rušenje ruskog zrakoplova A-50 za Ukrajinsku pravdu ne ulazeći u detalje.
"Možemo potvrditi obaranje tako važnog cilja, i to na tako značajan datum za neprijatelja. To ga čini još
boljim. Zajedničke operacije ukrajinskih obrambenih snaga će se nastaviti", najavio je Andrij Jusov,
glasnogovornik ukrajinskih obavještajaca.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
---------------------------------------------------------------------------
AVION u kojem je bio ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov zbog sankcija Rusiji nije dopunjen
gorivom u Rio de Janeiru, prenose ruski i njemački mediji.
Ruski ministar vanjskih poslova, koji je prisustvovao summitu G20 u Rio de Janeiru, nije mogao odmah
otputovati u glavni grad kako bi se sastao s brazilskim predsjednikom Lulom da Silvom.
Razlog je bio taj što je avionu ruske vlade Il-96 kojim je putovao Lavrov ponestajalo goriva, a brazilski
operater odbio je natočiti gorivo u zrakoplov zbog rizika da bude podvrgnut sekundarnim američkim
sankcijama.
Prema medijskim izvješćima, brazilska je strana na kraju ponudila Lavrovu da na sastanak s Lulom odleti
kao "suputnik" u zrakoplovu brazilskog ministra vanjskih poslova Maura Vieire.
Mediji pišu da je Brazil to ponudio Lavrovu kako bi omogućio da na vrijeme stigne na sastanak i da će ga,
kada bude odlazio, ruski zrakoplov pokupiti nakon što se negdje drugdje napuni gorivom.
U prosincu su mediji objavili da je brazilski predsjednik pozvao Putina na summit G20, ali nije jamčio da
neće biti uhićen.
SPORT
HRVATSKA košarkaška reprezentacija izgubila je 73:61 na gostovanju u Francuskoj na startu kvalifikacija
za Eurobasket, koji se iduće godine održava u Latviji, Poljskoj, Finskoj i Cipru. Francuzi su opravdali ulogu
favorita, dok su se izabranici Josipa Sesara više-manje cijelo vrijeme držali na pristojnom zaostatku, ali
nisu uspjeli ozbiljnije ugroziti ipak kvalitetniju momčad.
Hrvatskoj u ovom kvalifikacijskom ciklusu slijedi još ogled s Ciprom u ponedjeljak u Rijeci. Ciprani su u
prvom kolu s uvjerljivih 99:66 izgubili od Bosne i Hercegovine. Podsjetimo, tri momčadi iz svake skupine
idu na Eurobasket, no Cipar je kao domaćin već izborio plasman, ali zbog neobičnog sustava mora igrati
kvalifikacije. Hrvatska stoga za mjesto na završnom turniru mora biti bolja ili od Francuske ili od Bosne i
Hercegovine.
Vremenska prognoza za sutra, nedjelju, 25. 2. 2024.
Promjenljivo oblačno, mjestimice uz kišu, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući i izraženiji pljuskovi
te grmljavina. Najviše sunčana vremena bit će na sjevernom Jadranu. Vjetar slab do umjeren južni i
jugozapadni, na Jadranu i jugo, ponajprije na jugu zemlje ponegdje i jako. Najniža jutarnja temperatura
od 1 do 6, na Jadranu između 7 i 11, a najviša dnevna od 11 do 16 °C.