Kronika dana, subota, 6. 4. 2024.
Hrvatska Lovrić Merzel pravomoćno osuđena na šest godina zatvora Objavljene poruke Rimac i Butkovića o uhljebljivanju Kampanja je neobično mirna ŽUPANJA ŽUPANIJSKA TZ JUG HRVATSKE U ITALIJI PREDSTAVLJA I KAO BICIKLISTIČKU DESTINACIJU REGIJA Majka osumnjičenog Dankinog ubojice odvedena u policiju Eurozastupnica napala Dodika i Orbana Počeo popis stanovništva na Kosovu, srpske stranke se protive SVIJET Europol: EU prijeti 821 kriminalna mreža Izrael treba brzo i u potpunosti omogućiti pristup humanitarne pomoći Gazi Rusija: Glavno potencijalno područje za dijalog sa SAD-om je naoružanje u svemiru Pukla brana na ruskom Uralu, traje evakuacija. Potopljeno 4000 kuća SPORT Hrvatice otvorile kvalifikacije teškim porazom u Walesu Vrijeme sutra Sunčano, u unutrašnjosti povremeno malo oblaka Kronika dana, subota, 6. 4. 2024. Hrvatska VISOKI kazneni sud pravomoćno je osudio bivšu SDP-ovu sisačko-moslavačku županicu Marinu Lovrić Merzel na šest godina zatvora zbog zlouporabe položaja i ovlasti, primanja mita, pranja novca i krivotvorenja isprave, dok će joj se ponovno suditi za plaćanje privatnih troškova novcem županije.
U ožujku 2022. Lovrić Merzel je zbog niza koruptivnih kaznenih djela osuđena na sedam godina zatvora na zagrebačkom Županijskom sudu, a iz sudnice je odvedena izravno u zatvor. Bivši predsjednik Nadzornog odbora Cesta Sisak Silvijo Kobeščak osuđen je na godinu dana zatvora. Na godinu i pol osuđeni su Bernard Popec, koji je županiji iznad cijene prodao zgradu za Hitnu pomoć, i nećak bivše županice Dalibor Rožanković, optužen da je kupnjom apartmana oprao novac koji je Lovrić Merzel primila kao mito. Za Lovrić Merzel prvostupanjsku presudu Visoki kazneni sud preimenovao je i u odluci o oduzimanju imovinske koristi pa joj je, uz stan i opremu kupljene primljenim mitom, sada pravomoćno oduzeto i 90.481,45 eura. Ostale kazne su potvrđene osim što je Rožankoviću pravomoćno izrečena djelomično uvjetna osuda pa će polovinu kazne provesti iza rešetaka, a ostatak na uvjetnoj slobodi. Uskokovom optužnicom bili su obuhvaćeni i poduzetnik Željko Žužić, koji se nagodio s tužiteljstvom nakon što je 2016. priznao da je bivšoj županici dao sto tisuća eura mita pa je osuđen na uvjetnu kaznu od godinu dana s rokom kušnje od četiri godine, te bivši čelnik Hrvatskih šuma Zvonko Rožić, koji je nakon nagodbe s Uskokom osuđen na osam mjeseci zatvora, uvjetno na dvije godine. Lovrić Merzel je optužena da je primila od Žužića sto tisuća eura mita kako bi njegovoj tvrtki prodala tvrtku Ceste Sisak te da je primljeni novac prikrila kupovinom apartmana u Diklu, koji je uknjižen na ime njezinog nećaka. Bivšu županicu Uskok je teretio i da je suprotno odluci županije da se Zavod za hitnu medicinu gradi na drugoj lokaciji poduzela sve kako bi osigurala da po znatno višoj cijeni kupi Popecovu nekretninu, čime se njegova tvrtka nezakonito okoristila za oko 4 milijuna kuna, dok je županija oštećena za 5.6 milijuna kuna. Uz to, Uskok ju je optužio i za bezrazložne savjetničke usluge te da je s vijećnicima, prijateljima i rodbinom zaključivala fiktivne ugovore o djelu, ali i da je županija po njenom nalogu plaćala troškove jela i pića na raznim sastancima, privatnim ručkovima i proslavama te da je na županijski trošak nabavljala hranu, piće i gorivo za privatne potrebe, za što je čeka novo suđenje. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- PORUKE koje su 2019. godine razmjenjivali ministar mora, pomorstva i infrastrukture Oleg Butković i bivša državna tajnica Josipa Pleslić (ex Rimac) dokazuju kako je ona preko njega lobirala da se u Institut IGH, tvrtku koja posluje s državom, zaposli sin njene prijateljice iz Knina. To se i dogodilo. Rimac je porukama tada komunicirala i s predsjednikom Uprave HŽ Infrastrukture Ivanom Kršićem. Nakon njene intervencije u to državno poduzeće zaposlen je njen poznanik iz Knina, piše Faktograf, koji je objavio i transkripte poruka. Novinari su Butkovića pitali za poruke koje je, prema pisanju medija razmjenjivao s Josipom Rimac, a prema kojima je Rimac lobirala da se u Institut IGH, tvrtku koja posluje s državom, zaposli sin njene prijateljice. "Ne sjećam se poruka što mi se stavljaju na teret da sam ih razmjenjivao s Josipom Pleslić – ex. Rimac – da sam na njezinu inicijativu pogodovao u zapošljavanju mladog inženjera u jednoj privatnoj tvrtki. Bilo je to prije punih pet godina i tih se poruka ne sjećam. Možda su i fabricirane", izjavio je Butković novinarima. Dodao je međutim kako su 'i vlasnici te tvrtke rekli su da im je zapravo u tom razdoblju trebalo više stručnog kadra, inženjera, pa se i po tome vidi da tu moja uloga nije ni trebala, niti je trebala biti značajna'. "Mislim da je motivacija da mi se to upravo sada pripisuje u tome što naši politički suparnici, naši
politički protivnici – na čelu s Milanovićem, a što je sve protuustavno – ne stoje osobito i ako tu nešto sada ne naprave, mislim na osmu izbornu jedinicu, gdje su i Rijeka i Istra, da će sigurno izgubiti izbore, premda smo mi ovdje, doduše, uvijek dosad prolazili teško i tvrdo", rekao je Butković. Godinu dana prije nego što će biti uhićena zbog niza indicija u koruptivne radnje i iskorištavanje položaja za nezakonita pogodovanja, Josipa Pleslić (ex Rimac) još je bila članica HDZ-a i državna tajnica u Ministarstvu uprave te je raspolagala znatnim utjecajem. Kako otkriva Faktograf, taj utjecaj koristila je, uz ostalo, i kako bi pomogla prijateljima pri zapošljavanju određenih ljudi. Poruke iz njenog mobitela koje Faktograf ima u posjedu dokazuju kako je u jednom slučaju Rimac tri mjeseca komunicirala s aktualnim ministrom mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem s namjerom da joj on pomogne zaposliti prijateljičina sina, inženjera građevinarstva, u Institutu IGH. Riječ je o tvrtki koja je u potpunosti privatizirana 1997. godine, ali redovno posluje s državom – i to u ogromnim razmjerima. Još bitnije, većinu poslova dobiva od Hrvatskih cesta. Skupštinu te državne tvrtke čini upravo ministar Butković. Nakon što su preko aplikacije Viber razmijenili 84 poruke Butković je bio uspješan u zadatku koji mu je zadala tadašnja stranačka kolegica te je sin njene prijateljice počeo raditi u podružnici Instituta IGH u Rijeci. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Bliži se kraju prvi tjedan službene kampanje za parlamentarne izbore, a svi koji su "pripremili kokice" očekujući žestoke svađe i okršaje, vjerojatno su razočarani. Službena kampanja zasad protječe neobično mirno. Izostala je verbalna grmljavina s govornica, nije bilo osobito pamtljivih nastupa, a ni svađa i uvredljivih izjava kakve je možda očekivala javnost naelektrizirana onime što se čulo u pretkampanji. Ispada da je sve što su stranke i kandidati imali za reći i učiniti već izrečeno i učinjeno u pretkampanji. Naročito u njenom finišu kada se u izbore neočekivano umiješao i predsjednik Republike Zoran Milanović svrstavši se na stranu oporbe i proglasivši se budućim premijerom, odnosno mandatarom za sastavljanje Vlade ispred koalicije predvođene svojom bivšom strankom, SDP-om. Svojevrsno primirje na predizbornom “ratištu” praktički je nastupilo čim je kampanja službeno počela. One kokice pripremljene za uzbuđenja pred ekranima postale su žilave, a dosad najpamtljiviji prizor iz službenog dijela kampanje bilo je svečano otvaranje bankomata u Ličkom Osiku u izvedbi tamošnjeg HDZ-ovog kandidata i ličko-senjskog župana Ernesta Petryja. Ukratko, kandidati paradiraju gradovima i slikaju se na štandovima, razgovaraju s građanima, održavaju konferencije za novinare te prilično pristojno i suzdržano, uz tek pokoji povišeni ton, sudjeluju u predizbornim debatama. Nema pompoznih nastupa, svađa, prozivki i uvreda. Sve je u okvirima udžbeničke promidžbe, bez očekivanog vatrometa. “Vatrometa neće biti ni do kraja kampanje. Ovo je tipično za Hrvatsku i njen izborni sustav u kojem je logika da se kampanja prati i kontrolira u pogledu korektnosti političkih opcija. Stoga je praktički svedena na tjedan do dva službene kampanje”, objašnjava nam politički analitičar Ivan Rimac. ŽUPANIJA
Turistička zajednica Dubrovačko - neretvanske županije po drugi put nastupa na sajmu cikloturizma „Fiera de Cicloturismo“ koji se održava u Bologni na 40.000 m² izložbenog prostora od 5. do 7. travnja 2024. godine. Na zajedničkom štandu pored Turističke zajednice Dubrovačko - neretvanske županije nastupaju i turističke zajednice Ličko - senjske, Zadarske, Šibensko - kninske i Splitsko - dalmatinske županije. Na ovom sajmu posjetitelji mogu pronaći sve specifične informacije za planiranje biciklističkog itinerera, birajući najljepše destinacije do kojih je moguće doći biciklom i najbolje usluge prilagođene biciklistima na svojem putovanju. Ovogodišnje treće izdanje sajma održava se u Bologni, a očekuje se preko 150.000 posjetitelja. Dubrovačko - neretvansku županiju je u 2023. godini posjetilo 45.178 turista iz Italije, koji su ostvarili 154.311 noćenja. REGIJA MAJKA Dejana Dragijevića, jednog od osumnjičenika za ubojstvo dvogodišnje Danke Ilić, odvedena je u borsku policiju na informativni razgovor u sklopu potrage za tijelom nesretne djevojčice, javlja Telegraf.rs. Podsjećamo, radnici Vodovoda iz Bora Dejan Dragijević (50) i Srđan Janković (50) uhićeni su jučer pod sumnjom da su 26. ožujka ove godine ubili Danku Ilić (2). Međutim, ni Dejan ni Srđan ne mogu se sjetiti gdje je tijelo, niti tko ju je golim rukama ugušio, za što policija vjeruje da je pravi uzrok smrti. Prethodno su djevojčicu udarili automobilom, no vozili su 20 km/h i policija vjeruje da je djevojčica tu prometnu nesreću preživjela. Majka i otac osumnjičenog Dejana Dragijevića iz Zlota kažu da su na lijekovima. "Ne znam ništa o zločinu niti o sinu. Uhićen je. Otkako sam čula što se dogodilo, nisam živa. Ja sam srčani bolesnik, sad pijem dvije kutije lijekova... Nisam ga ni vidjela ovih dana", kaže majka osumnjičenog Dejan i Srđan danas će biti saslušani u Višem javnom tužilaštvu u Zaječaru. Kako je objavio ministar unutarnjih poslova Bratislav Gašić, Srđan se čak drugog dana pravio da traži dijete po Banjskom polju. Vjeruje se da je on premjestio tijelo malene Danke s deponija na drugo mjesto, no još se ne zna gdje. Odao ih je GPS sustav koji su imali u službenom vozilu, kao i krv pronađena u automobilu. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ EUROPSKA unija ne smije tolerirati destruktivno ponašanje čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika, poručila je iz Sarajeva zastupnica u Europskom parlamentu i članica njegova vanjskopolitičkog odbora Tineke Strik, koja je ujedno kritizirala mađarskog premijera Viktora Orbana zbog njegove potpore Dodiku. Neposredno nakon što je Orban ranije tijekom dana u Banjoj Luci hvalio Dodika i njegovu politiku najavivši kako će ga u tome nastaviti podupirati, Strik je mađarskog premijera usporedila s "trojanskim konjem" u strukturama EU, koji dodatnu štetu nanosi time što nekritički podupire političare u Republici Srpskoj. "On (Orban) je taj koji u EU blokira uvođenje sankcija Dodiku i Rusiji", kazala je Strik na konferenciji za
medije nakon dvodnevnog posjeta BiH, koja je i zastupnica nizozemskih zelenih i članica odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta. U rodnoj Nizozemskoj je, pak, sveučilišna profesorica prava. Novinarima u Sarajevu kazala je kako ona i njeni kolege u Europskom parlamentu pozorno prate stanje u BiH jer svi žele da i ta zemlja postane članica EU i u tome joj žele pomoći, no uz poštovanje europskih standarda i provedbu reformi. Za Dodika kaže da je zapreka na tom putu jer niječe neke od temeljnih vrijednosti na kojima je uspostavljena EU, a uz to vrijeđa koga stigne. Nedopustivim smatra Dodikove napade na visokog predstavnika Christiana Schmidta. "Takvo ponašanje ne smijemo smatrati normalnim i moramo se time ozbiljno pozabaviti", kazala je Strik. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- NA KOSOVU je jučer počeo popis stanovništva koji će trajati do 17. svibnja, a kosovski Srbi u izjavama lokalnim medijima tvrde da o tome uglavnom nisu obaviješteni i postupit će kako većina odluči, dok se srpske stranke protive popisu zbog odnosa prištinskih vlasti prema srpskoj zajednici. Uz skoro jedinstvena stajališta, nekoliko srpskih stranaka protivi se sudjelovanju Srba u popisu, uz ocjene da za taj proces nije trenutak jer je srpska zajednica izložena institucionalnom nasilju Prištine. Popis stanovništva organiziraju kosovske središnje institucije posredstvom Agencije za statistiku i to je drugi popis nakon završetka oružanih sukoba 1999. godine. Prištinske vlasti pozvale su sve žitelje na Kosovu, uključujući i Srbe, da se registriraju, ali je neizvjesno kakav će odziv biti unutar srpske zajednice jer je njihovo nepovjerenje prema vlastima Prištini veliko, a napose je meta političkih osuda i kritika kosovski premijer Albin Kurti. Srpska lista, sestrinska stranka vladajuće Srpske napredne stranke u Srbiji i najveća stranka Srba na Kosovu, priopćila je danas da pripadnici srpske zajednice neće sudjelovati na popisu, među ostalim, zbog "represije režima premijera Albina Kurtija". Nepovjerenje je, ponajprije i najviše na sjeveru Kosova, godinama sve veće "i čini se da je najizraženije od momenta kada su kosovski Albanci 2008. jednostrano proglasili nezavisnost", ocijenila je u svom današnjem izvješću o početku popisa Radiotelevizija Srbije (RTS).
SVIJET POLICIJSKA agencija Europske unije, Europol, izvijestila je da potkopavanjem sigurnosti članica EU-a prijeti ukupno 821 kriminalna mreža. Profesionalne kriminalne bande, od kojih mnoge djeluju na međunarodnoj razini, čini više od 25.000 članova, stoji u izvješću o organiziranom kriminalu predstavljenom u Haagu. "Ozbiljan organizirani kriminal sveprisutan je i nastavlja predstavljati veliku prijetnju unutarnjoj sigurnosti Europske unije", objavio je Europol nakon što je obavio dosad prvu koordiniranu studiju problema pri čemu su korišteni podaci iz 27 članica EU-a i 17 zemalja partnerica Europola. Izvješće se fokusira na najopasnije mreže i način na koji one funkcioniraju, a opisuju se kao visoko profesionalne, fleksibilne, s čvrstom kontrolom i destruktivne. "Oni ne djeluju u izoliranom kriminalnom podzemlju, već izravno utječu na živote građana EU-a", stoji u izvješću u kojemu se navode primjeri poput porasta nasilja povezanog s drogom i ratova za teritorij
na ulicama brojnih gradova EU-a. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- EUROPSKA komisija je pozvala Izrael da što prije ponovno otvori za humanitarnu pomoć prijelaz Erez u sjevernoj Gazi i luku Ashdod u južnom Izraelu, što je izraelski premijer Benjamin Netanyahu najavio nakon razgovora s američkim predsjednikom Joem Bidenom. “Komisija je primila na znanje najavu premijera Netanyahua da će otvoriti pristup humanitarnoj pomoći Gazi nakon njegova telefonskog razgovora s američkim predsjednikom Joeom Bidenom. Ti koraci trebaju se provesti brzo i u potpunosti”, navodi Komisija u svojoj izjavi. Komisija ponavlja svoj poziv Izraelu da zaštiti nevine civile i humanitarne djelatnike, sukladno međunarodnom humanitarnom pravu te poziva sve aktere u regiji da znatno povećaju dopremu humanitarne pomoći Gazi. Tijekom razgovora s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom jučer navečer, američki predsjednik Joe Biden zahtijevao je "specifične, konkretne" korake za ublažavanje humanitarne krize u Gazi, rekavši da bi SAD mogao promijeniti politiku prema Gazi ako Izrael ne poduzme mjere za sigurnost palestinskih civila i humanitarnih djelatnika. Rastući pritisak na Izrael uslijedio je nakon ubojstva sedam humanitarnih radnika u izraelskom napadu u ponedjeljak navečer, što je izazvalo globalni bijes zbog stalne krize oko isporuka pomoći u opkoljenu enklavu. Na sastanku sigurnosnog kabineta kasno u četvrtak odobreni su hitni koraci za povećanje humanitarne pomoći civilnom stanovništvu u Pojasu Gaze, navodi se u izraelskom priopćenju. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- RUSIJA je rekla da su strateška sigurnosna pitanja, uključujući oružja u svemiru, glavno potencijalno područje za dijalog sa Sjedinjenim Američkim Državama. SAD planira predložiti rezoluciju Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda sljedeći tjedan o zabrani postavljanja nuklearnog oružja u svemiru, dva mjeseca nakon što su američki izvori rekli da Washington ima nove obavještajne podatke vezane uz ruske nuklearne sposobnosti i pokušaje razvoja svemirskog oružja. Moskva je takve navode demantirala. Upitan o nacrtu rezolucije, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima: "Glavno potencijalno područje za dijalog između Sjedinjenih Država i Rusije su pitanja vezana uz stratešku sigurnost, što uključuje pitanje svemira." Odnosi između SAD-a i Rusije znatno su se pogoršali nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. Rusija i SAD, dvije najveće nuklearne sile, izrazile su žaljenje zbog raspada ugovora o kontroli naoružanja čiji je cilj smanjenje rizika od nuklearnog rata. Posljednji ugovor koji ograničava broj strateških nuklearnih bojevih glava obje strane istječe 2026. Predsjednik Vladimir Putin inzistira na tome da će Moskva raspravljati o kontroli naoružanja samo u sklopu šireg paketa pitanja koja se odnose na sigurnost Rusije, uključujući njezinu zabrinutost oko proširenja NATO-a i potpore Zapada Ukrajini. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- PUKLA je brana u ruskom planinskom gradu Orsku na Uralu i traje evakuacija stanovništva, objavile su lokalne hitne službe. Državna prorežimska novinska agencija TASS prenosi ministarstvo za izvanredne situacije koje je priopćilo da je potopljeno 4000 kuća u kojima živi 10.000 stanovnika prigradskog područja Orska, koji
ima oko 230.000 stanovnika. Hitne službe evakuiraju stanovnike i učvršćuju branu u Orsku, koji se nalazi oko 1800 kilometara istočno od Moskve, blizu granice s Kazahstanom. Snimke koje se dijele na Telegramu prikazuju kako voda probija kroz procjep u niskoj, zemljanoj brani. Proglašeno je izvanredno stanje u regiji Orenburg, objavilo je ministarstvo za izvanredne situacije čije je osoblje pomoglo 3500 ljudi pogođenim poplavama diljem zemlje proteklih dana. Regija, koja uključuje Orsk, kao i druge provincije Urala i susjedne dijelove Kazahstana, također je pogođena poplavama. SPORT Hrvatska ženska nogometna reprezentacija teškim je 4-0 (1-0) porazom na gostovanju kod Walesa u Wrexhamu započela svoj nastup u skupini B4 kvalifikacija za Europsko prvenstvo koje će se održati u Švicarskoj od 2. do 27. srpnja 2025. godine. U drugoj utakmici ove skupine Ukrajina je svladala Kosovo sa 2-0. Hrvatska će u drugom kolu u utorak u Zaprešiću dočekati Ukrajinu. Za plasman u drugi krug kvalifikacija potrebno je izbjeći posljednje mjesto u skupini, jer će pobjednici svih četiriju skupina te dvije najbolje drugoplasirane ekipe u toj fazi igrati protiv četiriju trećeplasiranih i preostalih dviju drugoplasiranih selekcija. Vremenska prognoza za sutra, nedjelju, 7. 4. 2024. Sunčano, u unutrašnjosti povremeno malo oblaka. Ujutro lokalno moguća kratkotrajna magla. Vjetar slab do umjeren, u unutrašnjosti jugozapadni, a na Jadranu poslijepodne zapadni i sjeverozapadni. Najniža jutarnja temperatura zraka od 8 do 13 °C, a u Lici te u unutrašnjosti Istre i Dalmacije malo niža. Najviša dnevna od 20 do 25, u središnjim i istočnim krajevima do 28 °C.