Kronika dana, petak, 5. 4. 2024.

Hrvatska Sindikat policije: Ogorčeni smo napadom na policiju, nekima nije mjesto na tribinama Bivši zapovjednici NATO-a u Zagrebu. "Ideja o europskoj vojsci je iluzija" Krenulo je tiskanje gotovo četiri milijuna glasačkih listića, koštat će 748.000 eura Županija OPĆINE I OTOCI Dubrovačko-neretvanska županija bogatija je za brojne projekte vrijedne preko 2 milijuna eura! 123 TISUĆE EURA ZA ŽUPANIJSKI PROGRAM JAVNIH POTREBA U KULTURI regija Uhićeni radnici Vodovoda. Danku udarili autom, tijelo bacili na deponij Predstavnici Hrvata u Vojvodini: Izađite na izbore i glasajte za HDZ Svijet U prijedlogu Egipta o prekidu vatre ništa novo. Neprihvatljiv je Finska ponovo produljila odluku o zatvaranju granice s Rusijom Macron: Nema sumnje, Rusija će zlonamjerno ciljati Olimpijske igre u Parizu SAD poslao najžešće upozorenje Izraelu dosad Rusija: Odnosi s NATO-om se namjerno pogoršavaju Sport Hajduku prijeti najveća kazna u povijesti Hrvatske: Evo kada se iščekuje presuda Vrijeme sutra Pretežno sunčano Kronika dana, petak, 5. 4. 2024. Hrvatska SINDIKAT Hrvatske policije ogorčen je ponovnim divljačkim napadom takozvanih navijača na policijske službenike koji se u srijedu navečer dogodio u Splitu, priopćeno je iz tog sindikata. Napad se dogodio bez ikakvog razloga, osim ako je, kako kažu u sindikatu, nezadovoljstvo prikazanim na terenu u glavama tih huligana valjan razlog za višesatne napade na policijske službenike, mirne građane, nogometaše te za masovno uništavanje javne imovine.+ Ozlijeđenim kolegama, a pogotovo onima s teškim i opasnim ozljedama, poželjeli su brz oporavak i

poručili da će se ustrajno zalagati za to da se krivce najoštrije kazni. Iz Sindikata policije Hrvatske pozvali su sve nadležne institucije da "već jednom zaustave" takvo ponašanje i da se "izgrednicima zauvijek stane na kraj" prije nego što bude prekasno. Naglasili su i da pojedincima nije mjesto na tribinama, gdje ugrožavaju sigurnost normalnih navijača, građana i policijskih službenika te ujedno bacaju ljagu na klub, kao i na sportska natjecanja. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- BIVŠI zapovjednici NATO-a iz Njemačke, Francuske i SAD-a, kao i umirovljeni načelnici Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, složili su se na panelu u Zagrebu kako je rat u Ukrajini ojačao NATO-a, ali i da je potrebno raditi na boljoj suradnji unutar vojnog saveza. “Rat u Ukrajini ojačao je NATO, političko jedinstvo, operativno jedinstvo i sve uvjerljivi je sustav odvraćanja u NATO-u”, kazao je bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj na panelu u sklopu konferencije „Transatlantsko savezništvo – izazovi i rješenja“.+ Konferencija je održana u Kongresnom centru Sveučilišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman” povodom petnaest godina hrvatskog članstva u NATO-u. Hranjev prethodnik na mjestu načelnika Glavnog stožera, umirovljeni general zbora Mirko Šundov, ukazao je na potrebu učestalijih vojnih vježbi između članica NATO-a, kao i jačanja kapaciteta odvraćanja. Šundov smatra i da bi trebalo razmotriti načine odlučivanja u sklopu NATO-a jer odlučivanje konsenzusom može predstavljati problem u slučaju prijetnje ratom. Francuski viceadmiral Didier Piaton, umirovljeni bivši zamjenik zapovjednika NATO pomorskih snaga, istaknuo je u svom izlaganju kako je rat u Ukrajini značajno promijenio sigurnosnu situaciju za NATO. “Finska i Švedska odustale su od neutralnosti. To pokazuje kako percipiraju razinu prijetnje”, kazao je Piaton. Umirovljeni njemački general Erhard Buehler, bivši zapovjednik JWC-a (Joint Warfare Centre NATO-a), poručio je da je očuvanje kohezije unutar NATO-a najvažnije za funkcioniranje tog vojnog saveza. Odbacio je ideje o europskoj vojsci, istaknuvši da bi za to bila potrebna promjena Ugovora o EU-u kako bi vojska bila operabilna. “To je iluzija koju neću doživjeti u svom životu i nije rješenje u ovom trenutku“, istaknuo je Buehler. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- U TISKARI Narodnih novina počelo je tiskanje gotovo četiri milijuna glasačkih listića za parlamentarne izbore koji će se održati u srijedu, 17. travnja. "Od 1. do 11. izborne jedinice tiskat će se oko 3.550.000 listića, a za 12. izbornu jedinicu njih oko 430.000", rekao je član i glasnogovornik Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Slaven Hojski. Listići od 1. do 11. jedinice su malo većeg formata, "četiri puta A4", cijena jednog je 15 centi, sve skupa oko 532 tisuća eura.+ Listići za 12. izbornu jedinicu, u kojoj biraju pripadnici nacionalnih manjina, su na A4 formatu, oni su po 5 centi, što je ukupno oko 21. 600 eura, naveo je Hojski. Objasnio je kako se u Narodnim novinama tiska i ostali izborni materijal: oko 10 tisuća oglasa koji idu na sva biračka mjesta, zapisnici za sva biračka mjesta. Pripremljene su i glasačke kutije za izbore, 11. 500 velikih i više od 9.000 manjih. "Sve skupa, taj će materijal stajati oko 748.000 eura, a za njega će biti potrošeno oko 100 tona papira ili pet šlepera papira", kazao je Hojski. Najavio je da u petak prvi listići i izborni materijal kreću prema Ministarstvu vanjskih i europskih oslova kako bi krenuli u najudaljenije destinacije, Sjevernu i Južnu Ameriku, Australiju.

Idući tjedan izborni materijal ide prema europskim destinacijama i prema najudaljenijim izbornim jedinicama u Hrvatskoj 10., 4. i 5. itd. Sve bi trebalo biti na svojim mjestima do idućeg vikenda, odnosno do nedjelje, 14. travnja, a na biračkim mjestima u večernjim satima u utorak, 16. travnja, najavio je Hojski. Poručio je i da je osigurana visoka razina zaštite glasačkih listića. "U dogovoru sa voditeljicom tiskare, tamo smo na dnevnoj bazi, zaštita je i fizička, preko video nadzora, a imamo i kompletan sustav aplikacije serijskih brojeva gdje pratimo svaki listić do zadnjeg biračkog mjesta, znamo gdje se nalazi u bilo kojem trenutku", rekao je Hojski. Županija Dubrovačko-neretvanska županija obogaćena je novim projektima vrijednim preko 2 milijuna eura, odobrenim kroz različite programe podrške Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Kroz Program podrške brdsko-planinskim područjima, Program za održivi razvoj lokalne zajednice, Program podrške regionalnom razvoju te Program razvoja otoka, odobrena su 24 projekta ukupne vrijednosti 1.938,800,00 eura. Uz dobivena bespovratna sredstva, Dubrovačko-neretvanska županija te općine će uložiti dodatna sredstva što će rezultirati ukupnim ulaganjem u životni standard od preko 2 milijuna eura.+ Kroz Program podrške brdsko-planinskim područjima odobrena su dva projekta, a odnose se na drugu fazu adaptacije prostora primarne zdravstvene zaštite u Slanom u iznosu od 50 tisuća eura koju je prijavila Dubrovačko-neretvanska županija, te projekt općine Dubrovačko primorje koja je dobila 33 tisuće eura za adaptaciju nerazvrstanih cesta u naselju Točionik.+ Zaokružujući niz inicijativa usmjerenih ka poboljšanju lokalne infrastrukture, grad Metković se prijavio na poziv Programa podrške regionalnom razvoju 2024. te je osigurao bespovratna sredstva u iznosu od 38 tisuća eura za izgradnju nogostupa u ulici Petra Krešimira IV. Kroz isti Program odobreno je i 75 tisuća eura za Dom zdravlja Metković kojim će se urediti prostor radiologije čime se stvaraju preduvjeti za novi CT uređaj. Jedan od ključnih Programa je podrška regionalnom razvoju, čiji je cilj jačanje konkurentnosti i ostvarenje razvojnih potencijala područja koja zaostaju za razvijenim regijama. Kroz ovaj program, financiraju se projekti izgradnje, obnove i rekonstrukcije lokalne infrastrukture, poput javnih, socijalnih, komunalnih, gospodarskih i okolišnih objekata. Najviši iznos odobren je Dubrovačko-neretvanskoj županiji za nastavak uređenja društvenog doma u Kobiljači – faza 3, u iznosu od 60 tisuća eura. Dodijeljena su i sredstva drugim općinama u županiji, potičući tako šire područje na ostvarivanje svojih razvojnih ciljeva. Općini Zažablje odobreno je 33 tisuće eura za uređenje puta Vukov klanac – Brestica 2. faza, Općina Slivno dobila je 35 tisuće eura za izgradnju odvodnje oborinskih voda za nerazvrstanu cestu – NC 10 faza 1, a Općina Janjina je za uređenje i sanaciju prometnih površina i ulica dobila 30 tisuća eura. Općina Pojezerje osigurala je 30 tisuća eura za uređenje dionice poljskih cesta na dijelu Polja Jezero, dok je isti iznos osigurala i Općina Kula Norinska za drugu fazu izgradnje dječjeg igrališta i igrališta za vježbanje na otvorenom. U 2024. godini, najveći broj odobrenih projekata u Dubrovačko-neretvanskoj županiji dolazi kroz Program razvoja otoka, njih čak 14. Brojne općine u županiji su uspjele osigurati financiranje za razne

inicijative koje će značajno unaprijediti kvalitetu života na otocima. Među tim projektima, ističe se energetska obnova Doma za starije osobe na otoku Korčuli, za što je dodijeljeno 67.500,00 eura. Grad Dubrovnik je za otok Šipan dobio financiranje od 105 tisuća eura za uređenje sportskog i dječjeg igrališta u Suđurađu u sklopu druge faze projekta. Gradu Korčuli odobreno je 20 tisuća eura za uređenje obale na otoku Vrniku, te 90 tisuća eura za izgradnju polivalentne dvorane u Račišću. Općina Blato osigurala je 63.400,00 eura za izgradnju športskih terena i dječjeg igrališta u drugoj fazi projekta na Prižbi. Općina Vela Luka dobila je 67.500,00 eura za uređenje šetnice, dok je u Općini Lumbarda odobreno isto toliko sredstava za uređenje centra i postojećeg dječjeg igrališta. Općina Janjina je za projekt izgradnje parkirališta u samome naselju osigurala 56.600,00 eura, dok je u Općini Janjina za uređenje rive u Sreseru osigurano 31.100,00 eura. Općina Orebić dobila je 50.500,00 eura za uređenje trga u Potomju, dok je za uređenje nerazvrstanih cesta na području Općine Ston odobreno 67.500,00 eura. Na otoku Lastovu, 66.800,00 eura dodijeljeno je za uređenje mjesta u trećoj fazi projekta, te 66.400,00 eura za uređenje urušene rive na otoku Prežbi. Općina Mljet osigurala je 30 tisuća eura za uređenje nerazvrstane ceste u Uvali Blace s dodatnim sadržajima. Svi ovi projekti predstavljaju ključne korake prema unaprjeđenju infrastrukture i životnih uvjeta diljem općina i otoka Dubrovačko-neretvanske županije. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Župan Nikola Dobroslavić potpisao je ugovore o korištenju sredstava za provedbu Programa javnih potreba u kulturi Dubrovačko - neretvanske županije za 2024. godinu. Odlukom o dodjeli sredstava za sufinanciranje Programa javnih potreba u kulturi Dubrovačko-neretvanske županije obuhvaćeno je više od 150 udruga i ustanova u kulturi, društava, samostalnih umjetnika, umjetničkih organizacija i drugih organizacija iz područja kulture, te jedinica lokalne samouprave koji ću uz financijsku potporu Dubrovačko-neretvanske županije provesti diljem Županije svoje kulturne program u 2024. godini. Ukupna vrijednost financijske potpore po provedenom Javnom pozivu iznosi 123 tisuće eura.+ „Programom javnih potreba u kulturi Dubrovačko - neretvanske županije za 2024. godinu sufinancirat će se programi kulture gradova i općina, akcije i manifestacije od županijskog značaja, izdavačka djelatnost, kulturno-umjetnički amaterizam, glazbena, scenska, likovna, dramska umjetnost, film i kinematografija, nove medijske kulture, međunarodna kulturna suradnja i europske integracije, a koji doprinose razvitku i unapređenju kulturnog života te promoviraju Dubrovačko - neretvansku županiju na svim razinama međugradske, međužupanijske ili međunarodne suradnje.” - navode danas iz županijske uprave. Regija DESETODNEVNA međunarodna potraga za dvogodišnjom djevojčicom Dankom Ilić iz okolice Bora, čiji nestanak je prijavljen u utorak 26. ožujka, okončana je u četvrtak viješću o njezinoj smrti u prometnoj nesreći. Srpski predsjednik Aleksandar Vučić priopćio je na izvanrednoj sjednici vlade da je ona ubijena i da su uhićene dvije osobe, a mediji - pozivajući se na policijske izvore - javljaju da su djevojčicu

automobilom usmrtila dva djelatnika lokalnog komunalnog poduzeća, a potom bacila tijelo na deponij nedaleko od Bora.+ "Imamo loše vijesti... Danka Ilić je ubijena. Policija je uhitila dvije osobe koje su počinile ubojstvo", rekao je Vučić. U međuvremenu, srpski mediji su - pozivajući se na neslužbene policijske izvore - objavili da su uhićeni djelatnici javnog komunalnog poduzeća Vodovod iz Bora, osumnjičeni za njezinu smrt. Istraga kriminalističke policije Policijske uprave Bor ukazuje na to da su 26. ožujka, u 13.52, svega sedam minuta nakon što je, prema prijavi majke, djevojčica nestala, njih dvojica službenim Fiat Puntom naletjeli na djevojčicu na cesti, usmrtili je, a potom je stavili u prtljažnik i tijelo ostavili na divljem deponiju kod Bora, objavili su mediji. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ DEMOKRATSKI savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) podržat će listu Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) u 11. izbornoj jedinici na predstojećim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj, priopćeno je nakon zasjedanja Predsjedništva DSHV-a u Subotici, i navedeno da će njihova kandidatkinja na listi HDZ-a biti predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji Jasna Vojnić. Ovo je jedan od načina da podržimo one koji su imali sluha za naše potrebe u borbi za opstojnost Hrvata u Srbiji i očuvanje njihova nacionalnog identiteta, naveo je predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov.+ Iz te stranke podsjećaju da je zahvaljujući potpori vlade Hrvatske i drugih razina vlasti u Hrvatskoj izgrađen Hrvatski dom – Matica u Subotici, grade se vrtići s odgojem na hrvatskom i nova sjedišta mjesnih Hrvata u sedam mjesta Vojvodine, stipendiraju se studenti i učenici, financiraju troškovi njihova prijevoza i nabave udžbenika. Također, obnavljaju se prostori hrvatskih udruga i Katoličke crkve i župa, podupiru programi očuvanja kulture i kadrovskog snaženja institucija hrvatske manjine, ističu u DSHV-u. U tome povodu Srbiju je posjetilo više hrvatskih ministara, župana i gradonačelnika, a premijer Hrvatske Andrej Plenković u lipnju je otvorio sjedište hrvatske manjine Hrvatski dom – Maticu u Subotici. Suradnja HDZ-a i DSHV-a, kako se navodi, potvrđena je uključivanjem predsjednice Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji Jasne Vojnić na popis kandidata HDZ-a u 11. izbornoj jedinici. "Glavni razlog ovakve odluke temelji se na dosadašnjoj bogatoj i plodonosnoj suradnji između dvije stranke, koja se osobito razvila od kada je na čelu Andrej Plenković", poručili su iz stranke hrvatske manjine. Predsjedništvo DSHV-a zato je pozvalo sve državljane Republike Hrvatske koji imaju prebivalište u Srbiji da izađu na izbore u što većem broju te da glasuju za izbornu listu HDZ - Hrvatska demokratska zajednica. Hrvatski državljani s prebivalištem u Srbiji moći će glasati na dva glasačka mjesta, u Veleposlanstvu RH u Beogradu i Generalnom konzulatu RH u Subotici.

Svijet JEDAN od Hamasovih vođa rekao je danas da je Egipat iznio prijedlog okončanja sukoba u Gazi, ali da on ne uključuje ništa novo. Dodao je da američki i egipatski posrednici nastoje održati pregovore živima unatoč uvjerenju da između Izraela i Hamasa postoji golem jaz.

Hamasov dužnosnik je rekao da bi se sljedeći tjedan u Kairu mogao održati novi krug pregovora. Moglo bi se to dogoditi prije ramazanskog bajrama, koji označava kraj ramazana.+ "Vodstvo Hamasa obavijestilo je egipatske i katarske posrednike da je ponuđeni nacrt neprihvatljiv, budući da je on nastavak neumoljivog stajališta Izraela", dodao je. Ranije je dužnosnik Hamasa Osama Hamdan na konferenciji za novinare u Bejrutu rekao da nema napretka u pregovorima o prekidu vatre u Gazi unatoč tome što je Hamas pokazao fleksibilnost. Hamdan je za zastoj u pregovorima okrivio izraelskog premijera Benjamina Netanyahua rekavši da zapravo nije zainteresiran za oslobađanje izraelskih talaca. Egipat i Katar, uz potporu Sjedinjenih Država, dosad nisu uspjeli postići prekid vatre. Izraelske vlasti kažu da će razmotriti samo privremeno primirje radi oslobođenja talaca, a Hamas je uporan u tome da će ih pustiti isključivo u sklopu dogovora o trajnom okončanju rata. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Finska vlada će do daljnjega produljiti zatvaranje graničnih prijelaza na granici sa Rusijom, a na svoj popis je dodala i nekoliko luka u kojima će putovanje biti zabranjeno. Finska je krajem godine zatvorila kopnene granice s Rusijom zbog sve većeg priljeva migranata, posebice iz Sirije i Somalije, optužujući Moskvu da koristi migraciju kao sredstvo pritiska protiv te nordijske zemlje, što Kremlj opovrgava.+ “Finske vlasti na to gledaju kao na dugoročnu situaciju. Ovog proljeća nismo ništa vidjeli što bi nas nagnalo da zaključimo da se stanje značajno promijenilo”, rekla je ministrica unutarnjih poslova Mari Rantanen. U veljači je vlada najavila da će granice ostati zatvorene do 14. travnja. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Francuski predsjednik Emmanuel Macron kazao je u četvrtak da "ne sumnje" da će Rusija zlonamjerno ciljati Olimpijske igre u Parizu ovog ljeta, i to "u informativnom smislu". “Nemam nikakvih dvojbi, uključujući informacije”, rekao je Macron odgovarajući na pitanje novinara misli li da će Rusija pokušati ciljati Olimpijske igre. Macronovi komentari, izrečeni povodom inauguracije novog olimpijskog vodenog centra, predstavljaju njegovo najeksplicitnije priznanje do sada da postoje strane prijetnje sigurnosti ili glatkom odvijanju Igara.+ “Rusija svaki dan potpiruje činjenicu da nismo mogli učiniti ovo ili ono, pa bi to bio rizik”, kazao je Macron tijekom inauguracije olimpijskog centra za vodene sportove u Saint-Denisu, u predgrađu Pariza. “To je i razlog zašto se moramo držati. Čvrstoća, samopouzdanje, odnos s istinom snaga su demokracija i velikih nacija”, dodao je. Olimpijske igre u Parizu će se održati usred složene globalne pozadine, s ruskim ratom u Ukrajini i sukobom Izraela s Hamasom u Gazi koji kompliciraju napore da se očuva sigurnost Igara. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ Sjedinjene Države uputile su u četvrtak najoštriji javni prijekor Izraelu od početka rata s Hamasom, upozorivši da će američku politiku prema Gazi odrediti to hoće li Izrael poduzeti korake kako bi osigurao sigurnost palestinskih civila i humanitarnih radnika. Američki predsjednik Joe Biden rekao je izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu da Izrael mora hitno poduzeti mjere kako bi smanjio patnju civila, priopćila je Bijela kuća nakon telefonskog

razgovora dvojice čelnika.+ U razgovoru koji je trajao manje od 30 minuta, Biden je rekao Netanyahuu da je trenutni prekid vatre u regiji ključan i pozvao Izrael da “bez odlaganja postigne dogovor” s Hamasom kako bi se izraelski taoci vratili kući, gotovo šest mjeseci nakon što su palestinski militanti napali Izrael. Sugerirajući da je promjena američke politike prema Gazi moguća ako Izrael ne odgovori na humanitarnu krizu u palestinskoj enklavi, Biden je kanalizirao svoju osobnu frustraciju kao i sve veći pritisak lijeve političke baze da zaustavi ubojstva i ublaži glad među nedužnim civilima. Biden je “jasno ukazao na potrebu da Izrael predstavi i provede niz specifičnih, konkretnih i mjerljivih koraka kako bi se odgovorilo na civilne žrtve, humanitarne patnje i sigurnost humanitarnih radnika”, priopćila je Bijela kuća. Predsjednik je “jasno poručio da će američka politika prema Gazi biti određena našom procjenom je li Izrael poduzeo te korake”, dodaje se. U izraelskom napadu u ponedjeljak u Gazi ubijeno je sedmero humanitarnih radnika nevladine organizacije World Central Kitchen. Izrael je u četvrtak objavio da će prilagoditi taktiku u ratu u Gazi, a napad je opisao kao rezultat pogrešne identifikacije i naveo da će uskoro objaviti rezultate istrage. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- ODNOSI Rusije i NATO-a pogoršavaju se, ali Moskva ne namjerava ulaziti u sukob s nekom zemljom NATO-a, rekao je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Aleksander Gruško u danas objavljenom intervjuu. U komentarima povodom obilježavanja 75. obljetnice NATO-a, Gruško je za rusku državnu novinsku agenciju RIA rekao da se odnosi "predvidljivo i namjerno" pogoršavaju, a sve kanale dijaloga između Moskve i Saveza Washington i Bruxelles doveli su do razine "kritične nule". "Je li vojni blok spreman za otvoreni sukob s Rusijom? Trebate pitati same članice NATO-a. U svakom slučaju, nemamo takve namjere u pogledu zemalja članica saveza", rekao je Gruško.+ Predsjednik Vladimir Putin pokrenuo je ono što je nazvao svojom "specijalnom vojnom operacijom" u Ukrajini 2022. s navedenim ciljem da spriječi širenje utjecaja NATO-a blizu Rusije. Ali rat je poslužio za poticanje saveza, koji se proširio na 32 članice primanjem Finske i Švedske. NATO kaže da pomaže Ukrajini u borbi za opstanak suočenoj s ruskom agresijom, te je Kijev opskrbio naprednim oružjem, obukom i obavještajnim podacima. Rusija kaže da to NATO savez čini de facto stranom u sukobu. Putin je u veljači rekao da bi izravni sukob između Rusije i NATO-a značio da je planet na korak od Trećeg svjetskog rata. Sport Hajduku prijeti jedna od najtežih kazni ikad izrečenih u Hrvatskoj zbog nereda na nogometnim stadionima, a mogla bi biti i najteža. Hajduku je za početak do daljnjega suspendiran stadion odlukom Povjerenstva za natjecanje. To znači da se na Poljudu ne smije igrati nijedna prvenstvena utakmica do kraja sezone, ni s gledateljima ni bez njih. Sreća u nesreći za Hajduk je da u nedjelju igra na Rujevici protiv Rijeke pa neće morati tražiti

zamjenski stadion koji zadovoljava kriterije za SuperSport HNL. No već u sljedećem kolu trebao bi igrati domaću utakmicu protiv Osijeka. Splitski klub najprije čeka odluku Disciplinske komisije Hrvatskog nogometnog saveza.+ Stegovne odluke vezane za natjecanje u Hrvatskom kupu donosi Disciplinska komisija HNS-a, čiji je predsjednik Marko Smolek. On će zatražiti dodatno očitovanje Hajduka, osim što će dobiti viđenja službenih osoba, ali zasad još nema odgovor na pitanje za koji će datum sazvati sjednicu Komisije. Najave su iz HNS-a da bi se trebala održati sljedeći tjedan. Predviđene sankcije su od novčanih do pet utakmica igranja bez gledatelja u prvenstvu ili Kupu, kao i u drugom slučaju suspenzija stadiona na jednu do dvanaest utakmica. Kako god bilo, Hajduk ima osam dana za žalbu na odluku Disciplinske komisije. Splitski klub može i odbiti pravo na žalbu, što bi značilo da prihvaća odluku Disciplinske komisije. Ako uloži žalbu, vrijedit će odluka o suspenziji stadiona sve dok se žalba ne razriješi. U svakom slučaju, čini se da će Hajduk dobiti najveću u povijesti Kupa i SHNL-a. Osim zatvaranja tribina na Poljudu i zabrane igranja na tom stadionu moguća je i novčana kazna. Hajduk se naplaćao kazni zbog svojih navijača, a vlasnik je i negativnog rekorda. Splitski klub platio je najveću financijsku kaznu u povijesti SHNL-a od 20.000 eura u listopadu prošle godine. Vremenska prognoza za sutra, subotu, 6. 4. 2024.

Pretežno sunčano, povremeno s umjerenom naoblakom. Vjetar slab do umjeren južni i jugozapadni, na jugu te ujutro na istoku i sjeverozapadni. Najniža jutarnja temperatura većinom od 5 do 10, na Jadranu između 9 i 13 °C. Najviša dnevna temperatura uglavnom od 20 do 25 °C.