Kronika dana, 6. 3. 2024.

Vela Luka
DO VELE LUKE I LASTOVA IZ SPLITA ĆE PLOVITI „OLIVER”
Hrvatska
Opoziciji neće biti dovoljna negativna kampanja, smanjit će im izlaznost
Postignut velik dogovor ljevice i centra
U saboru održnao drugo čitanje Lex AP-a
Uskok preuzeo istragu protiv hrvatskog narkobosa i trojice zbog pokušaja ubojstva
Optužnica protiv Josipa Radeljaka
Županija
GRAD KORČULA OTKUPIT ĆE ZEMLJIŠTE OD BLINK BLINKA I GRADITI AUTOBUSNI KOLODVOR
Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Dubrovačko-neretvanske županije organizira predavanje
„Žene i obrazovanje – nekad i sad“
regija
Nove napetosti između vladajućih i oporbe zbog roka za ponavljanje izbora u Beogradu
Srpska napredna stranka: Za 10 dana ćemo objaviti tko će naslijediti Brnabić
Svijet
Velik ruski napad dronovima na Ukrajinu
U utrci za najviše poslove u EU-u i NATO-u, istočna Europa se pita: “Jesmo li jednaki ili nismo?”
Sport
Hrvatske nogometašice saznale protivnice u borbi za Euro 2025.
Vrijeme sutra
Promjenljivo oblačno

Kronika dana, 6. 3. 2024.

Vela Luka
Novonabavljeni brod Jadrolinije ranije nazvan „Vela Luka“, koji se bijeloj floti pridružio potkraj 2023.
godine, ima novo ime – „Oliver“.

Do ove je promjene došlo nakon zaprimljenog prijedloga Hrvatske glazbene unije za preimenovanjem
broda koji je od strane Jadrolinije razmotren i prihvaćen, objavila je Jadrolinija.
Trajekt „Oliver“ održavat će državnu trajektnu liniju Split - Vela Luka - Ubli te će u svojim
svakodnevnim plovidbama doticati Velu Luku. Ovaj je pjesnik i glazbenik svojom glazbom dodirnuo
cijelu Hrvatsku, a posebice su za nju vezani oni koji od mora i uz more žive. Na svoj je posljednji
počinak ispraćen 2018. godine upravo katamaranom Jadrolinije, a na ovaj mu se način iskazuje počast
kakvu je zaslužio.
Trajekt „Oliver“ uključit će se u liniju do sezone i vjerujemo da će osim svojim maritimnim
sposobnostima, koje će podignuti kvalitetu usluge na liniji, putnike svakoga dana ispunjavati
ponosom i sjećanjima na Olivera.

Hrvatska
KORUPCIJA i sigurnost su dvije teme za koje analitičari predviđaju da bi mogle dominirati na izborima,
ali biračima, smatraju, treba ponuditi konkretan sadržaj.
"Ljudi ipak žele čuti sadržaj, žele čuti što se to novo nudi i koji se to ljudi novi nude za koje bi bili
uvjereni da će zaista i ostvariti ono što obećaju. Mnogo je obećanja i priča o tome kako će se nešto
promijeniti, a da zapravo nismo uvjereni da su čak u to uvjereni i oni koji to prezentiraju", rekla je
profesorica Smiljana Leinert Novosel s Fakulteta političkih znanosti.
Analitičari očekuju negativnu kampanju, za koju istraživanja pokazuju da ne donosi ništa dobro.
"Negativna kampanja vrlo često, kod nas u čak 90% slučajeva, negativno se odražava na onoga tko ju
je pokrenuo, odnosno taj gubi izbore. Naši ljudi ne podržavaju takav vid kampanje. Kod nas negativna
kampanja, a tako je i u svijetu, smanjuje izlaznost na izbore", rekao je Predrag Haramija sa ZŠEM-a.
"Imamo negativnu kampanju koja kontinuirano traje i ako je sa svih strana, ona dokazano uvijek i po
pravilu djeluje negativno po izlaznost, tako da mislim da ona kao takva, a traje već neko vrijeme,
koliko god opozicija mislila da joj je dovoljna, mislim da nije i da će im razbiti izlaznost", dodao je
Jerko Trogrlić, komunikacijski analitičar.
Važnu ulogu u ovoj kampanji imat će i društvene mreže, ali one, slažu se analitičari, nisu ključne.
"Postoji Tiktok, Instagram, postoje te mreže za one koji su kreativniji koji će na taj način pokušat doći
do neke publike koja inače nije ta koja gleda mainstream medije, ali, nažalost po njih, ta publika i nije
ta koja najčešće izlazi na izbore", rekao je Jerko Trogrlić.
"Ljudi nisu naivni, shvatili su da je internet prepun dezinformacija, da je vrlo teško razlikovati istinu
od laži i nemaju toliko povjerenje", dodao je Predrag Haramija.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
DESET političkih stranka ljevice i centra postiglo je dogovor o zajedničkom izlasku na predstojeće
parlamentarne izbore o čemu je, nakon sastanka održanog u središnjici SDP-a u utorak navečer,
izvijestio čelnik te stranke Peđa Grbin rekavši da je riječ o koaliciji Za bolju Hrvatsku.
"Ovdje je 10 političkih stranaka ljevice i centra koje u potpunosti razumiju u kakvom se trenutku
Hrvatska sada nalazi, koje potpuno razumiju u kojem smjeru HDZ gura Hrvatsku. I upravo zato što
znamo da Hrvatska može bolje, što znamo da Hrvatska mora bolje, danas smo nakon razgovora
dogovorili da ćemo na ovim izborima koji su pred nama nastupiti zajedno", rekao je Grbin nakon
sastanka u središnjici SDP-a na Iblerovom trgu.*

Hrvatska zaslužuje bolje, Hrvatska zaslužuje promjene, dosta je onih koji su nas krali, dosta je
lopovluka, korupcije, dosta je HDZ-a, poručio je.
Uz Grbina su bili predstavnici stranaka - Fokus (Davor Nađi), IDS (Dalibor Paus), PGS (Darijo Vasilić),
Reformisti (Radimir Čačić), Centar (Ivica Puljak), Radnička fronta (Denis Geto), Stranka s imenom i
prezimenom (Dalija Orešković), Glas (Anka Mrak Taritaš) te HSS (Krešo Beljak).
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
HRVATSKI će sabor raspravljati o konačnom prijedlogu izmjena Kaznenog zakona, Zakona o zaštiti od
nasilja u obitelji te Zakona o kaznenom postupku, kojeg je saborska oporba nazvala Lex AP zbog
sporne im odredbe prema kojoj će se kažnjavati curenje informacija iz sudskih istraga.
Kada je riječ o kaznenom djelu neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje, uvrštena
je odredba kojom se isključuje protupravnost postupanja ako je ono počinjeno radi javnog interesa,
zaštite žrtve kaznenog djela, u interesu obrane u kaznenom postupku ili u drugom pretežito javnom
interesu.*
Počinitelj tog kaznenog djela može biti pravosudni dužnosnik ili državni službenik u pravosudnom
tijelu, policijski službenik ili dužnosnik, okrivljenik, odvjetnik, odvjetnički vježbenik, svjedok, vještak,
prevoditelj ili tumač. Za razliku od njih, novinari ne mogu biti počinitelji niti poticatelji, međutim,
oporba u tome ipak vidi zastrašivanje medija.
Osim toga, oporbene stranke ističu da predloženim zakonskim izmjenama premijer Andrej Plenković
želi zaustaviti objavljivanje informacija o korupcijskim aferama čiji su protagonisti članovi HDZ-a, i
informacija koje bi mogle i njega izravno kompromitirati, zbog čega su tom zakonu dodijelili ime Lex
AP.
S druge strane, vlada napominje da želi zaštiti prava okrivljenika u kaznenom postupku, a navedenim
rješenjem slijedi pravnu praksu velikog broja europskih država, poput Njemačke, Austrije, Francuske,
Švedske i Luksemburga "koje kriminaliziraju curenje informacija iz istrage".
Izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja obitelji uvodi se kazneno djelo femicida, odnosno teškog
ubojstva ženske osobe te pojam rodno utemeljenog nasilja nad ženama, koje se propisuje kao
otegotna okolnost pri počinjenju kaznenog djela.
Taj su zakon podržali i vladajući i oporba, no većina je oporbenih zastupnika ipak napustila sabornicu
uoči glasanja zato što se o njemu glasalo "u paketu" s Kaznenim zakonom i Zakonom o kaznenom
postupku, pa su premijera i vladajuću stranku optužili da se ''skrivaju iza leđa žena žrtava obiteljskog
nasilja dok pokušavaju progurati Lex AP".
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
USKOK je preuzeo kazneni progon od Županijskog državnog odvjetništva u Splitu, koje je prethodno
na temelju kaznene prijave splitske policije, pokrenulo istragu protiv četvorice hrvatskih državljana
okrivljenih za pokušaj ubojstva Josipa Čubelića u sastavu zločinačkog udruženja.
Tužiteljstvo je, ne navodeći identitete, izvijestilo da se hrvatski narkobos Nenad Petrak (44), Ante
Varnica (43), Jerko Radić (45) i Alen Radić (21), uz pokušaj ubojstva u sastavu zločinačkog udruženja,
sumnjiče i da pomaganje u pokušaju ubojstva u sastavu zločinačkog udruženja, dovođenje u opasnost
života i imovine općeopasnom radjnom ili sredstvom te neovlaštenu proizvodnju i promet drogama.*
Uskok sumnja da je Petrak, u razdoblju od 12. prosinca 2019. do 11. travnja 2023. u Splitu, povezao u
zajedničko djelovanje Antu Varnicu i Jerka Radića radi kontinuirane nabave i krijumčarenja
brodovima velikih količina kokaina iz Južne Amerike, Afrike i Španjolske te prodaje na području
Europske unije.
Osim toga, Petrak je povezao Jerka Radića i Varnicu radi kontinuirane nabave i prodaje marihuane i

hašiša na području Europske unije, pri čemu je Jerko Radić u njihovo zajedničko djelovanje povezao i
Alena Radića radi prodaje tih droga u Hrvatskoj.
Okrivljenici su također, ističe Uskok, radi stjecanja prevlasti u prodaji droga nad drugim kriminalnim
grupacijama na širem splitskom području, stvorili plan da s tom nakanom usmrte pripadnike
suprotstavljenih skupina.
Tako su okrivljenici, nakon što su se pripadnici suprotstavljene grupe 10. i 11. travnja 2023. sukobili s
Alenom Radićem te mu udarcima u lice nanijeli više ozljeda, taj sukob iskoristili kao povod za
realizaciju svog plana stjecanja prevlasti u prodaji droge te su razradili plan da usmrte Josipa Čubelića
oko kojeg je okupljena suprotstavljena grupa.
Djelujući u okviru zločinačkog udruženja prema prethodnom dogovoru o podjeli posla, četvorka se
11. travnja 2023. odvezla na ranije dogovoreni susret sa Čubelićem. Po dolasku na mjestu susreta,
Varnica i Jerko Radić su ispalili više hitaca u smjeru Čubelića, od kojih ga je jedan pogodio, a jedan
oštetio vozilo parkirano u blizini.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
OPĆINSKI kazneni sud u Zagrebu vratio je u siječnju optužnicu protiv poduzetnika Josipa Radeljaka
Dikana, žene V.G. i muškarca N.O. koji su s njim, kako stoji u optužnici, napravili čitav niz kaznenih
djela na štetu zagrebačke odvjetnice. Optužnica je vraćena radi "boljeg razjašnjenja stvari".
Kako stoji u optužnici, Radeljak i dvoje suoptuženih su od kraja lipnja 2018. godine do sredine svibnja
2020. godine, s ciljem da kod odvjetnice i njoj bliskih osoba (djelatnika odvjetničkog ureda) izazovu
osjećaj tjeskobe i straha za sigurnost, u nekoliko navrata vandalizirali imovinu, priječili ulaz u
zajednički hodnik, onesposobljavali bravu.*
U optužnici se navodi i da se traži da se Radeljaka proglasi krivim za kazneno djelo protiv slobode
nametljivim ponašanjem te da ga se osudi na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine. Pritom se
traži djelomična uvjetna osuda - da od izrečene kazne mora šest mjeseci provesti u zatvoru, a
preostali dio kazne se neće izvršiti ako Radeljak u roku od pet godina ne počini novo kazneno djelo.
Za njegove suokrivljenike se traži kazna zatvora od devet mjeseci uvjetno. Radeljak je tijekom
ispitivanja tvrdio kako nije kriv za optužbe za koje ga se tereti.
U optužnici stoji da je Radeljak počinio sljedeća djela:
- Onesposobio senzorno svjetlo iznad ulaznih vrata u odvjetnički ured i iščupao staklenu stijenku i grlo
žarulje te tako izazvao kratki spoj u prostorijama ureda
- Otvorio vrata kupaonice stana u kojem je neprijavljeno boravio, a koja je povezana sa zajedničkim
hodnikom te sa štapićem fekalije koje je držao u ruci u bijeloj maramici nanio na podnožje vrata
kupaonice, nakon čega se hodnikom širio nesnosan smrad
- sa sinom Leom sa zidova u zajedničkom hodniku skinuo oznake o postavljenom videonadzoru
- otvarao vrata kupaonice te u više navrata iz bijele maramice na pod ispred odvjetničkog ureda
istresao fekalije, iz žute boce špricao urin po podu i zidovima
- po čitavom hodniku, vratima, kvaki i bravi odvjetničkog ureda prosipao i mazao crnu tekuću tvar
nalik katranu
U optužnici se navodi i da je ova djela izveo više puta tijekom razdoblja od 2018. do 2020. godine.

Županija

Autobusni kolodvor u Korčuli ipak će se graditi pokraj Plodina, ali ne o trošku tvrtke Blink Blink koja
planira izgradnju trgovačkog centra. Naime, nakon što od tvrtke Blink Blink otkupi zemljište, kolodvor
će graditi Grad Korčula. Otkup zemljišta i gradnja kolodvora Grad će stajati nešto više od 794 tisuće
eura.
Prema ugovoru o uređenju međusobnih odnosa o kojem će se raspravljati na sjednici korčulanskog
Gradskog vijeća u srijedu, Blink Blink će preuzeti obvezu financiranja i provedbe procesa formiranja
parcele od 1 500 m2 za kolodvor dok će se preostali dio čestica parcelacijom izdvojiti za potrebe
gradnje trgovačkog centra.*
Iz Grada Korčule navode kako je sklapanje Ugovora o uređenju međusobnih odnosa trenutno važno
radi donošenja izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Korčule zbog vremenskih rokova.
Ističu kako je potrebno odlučiti hoće li se na prostoru na kojem je planiran novi autobusni kolodvor i
trgovački centar biti propisana obveza izrade urbanističkog plana uređenja ili će u izmjenama
Prostornog plana propisati parametri za izgradnju, a čime bi se uštedjelo na vremenu i troškovima.
O trošku tvrtke Blink Blink Grad Korčula ishodit će prometno rješenje radi dobivanja građevinske
dozvole za izgradnju trgovačkog centra i kolodvora. Pristup autobusnom kolodvoru u slučaju potrebe
moći će se izvesti preko
zemljišta trgovačkog centra.
Inače, o uređenju međusobnih odnosa Grada Korčule i tvrtke Blink Blink trebalo se raspravljati na
tematskoj sjednici korčulanskog Gradskog vijeća, ali je nakon konzultacija gradonačelnica Nika Silić
Maroević tu sjednicu otkazala. Prethodno je s prosinačke sjednice u sred rasprave povukla točku s
dnevnoga reda, a nakon što su vijećnici HDZ-a upozoravali na niz nelogičnosti u predloženom
ugovoru prema kojem su Grad Korčula i Blink Blink trebali urediti međusobne odnose.
Silić Maroević je inače od početka stava da Korčuli treba kolodvor te je isticala kako ga Grad u
konačnici može i sam graditi. Na tu se soluciju na kraju i opredijelila. Zašto je odustala od mogućnosti
da kolodvor o svom trošku gradi investitor koji će graditi trgovački centar, Silić Maroević će valjda
odgovoriti na sjednici Gradslog vijeća već sutra, jer valjda će joj netko od oporbenih HDZ-ovih
vijećnika postaviti to pitanje.
Inače, ukoliko Gradsko vijeće da zeleno svjetlo, a trebalo bi jer gradonačelnica Nika Silić Maroević ima
potrebnu većinu, Blink Blink i Grad Korčula sklopit će ugovor o kupoprodaji zemljišta za kolodvor.
Zemljište koje će grad Korčula otkupiti procijenjeno je na 90 000 eura dok bi izgradnja autobusnog
kolodvora stajala nešto više od 704 tisuće eura.
Kupnja zemljišta za kolodvor, smatraju u Gradu Korčuli, nije prevelik trošak jer se može pokriti iz
prihoda projekta. Navode u gradskoj vlasti i kako Grad Korčula ima javni interes da se na predmetnoj
lokaciji izgradi autobusni kolodvor koji će imati obilježene i natkrivene perone za prihvat i otpremu
autobusa i putnika, čekaonicu za putnike, sanitarni čvor te prostor namijenjen za prodaju voznih
karata.
Autobusni kolodvor, zapravo stajalište u Korčuli inače se trenutno nalazi na zemljištu u vlasništvu ACI-
ja na kojem je planirana izgradnja garaže. Zbog malog broja polazaka i dolazaka autobusa zapravo
više služi kao parkiralište, a to možda dovoljno govori i o „potrebi” izgradnje novog kolodvora.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Dubrovačko-neretvanske županije, u suradnji sa Sveučilištem
u Dubrovniku i Udrugom poslovnih žena KRUG Dubrovnik, obilježava Međunarodni dan žena
predavanjem „Žene i obrazovanje – nekad i sad“. Predavanje će održati prof.dr.sc. Ivona Vrdoljak
Raguž i dr.sc. Daria Vučijević u Malom amfiteatru Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju

Sveučilišta u Dubrovniku, u petak, 8. ožujka 2024., u 12.00 sati. Predavačice će dati kratki pregled
razvoja obrazovanja žena kroz povijest i osvrnuti se na današnje stanje obrazovanosti žena te njihovu
zastupljenost u znanosti i visokom obrazovanju.*
Uz članove Povjerenstva za ravnopravnost spolova Dubrovačko-neretvanske županije, predavanju će
nazočiti predstavnici Županije, osnovnih i srednjih škola, predstavnice Udruge poslovnih žena KRUG
te studenti Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku. Nadamo se da će ovo
predavanje ukazati na bitnu razliku koju čini obrazovanje u životu svakog čovjeka.
Ovom prilikom bit će predstavljena i suradnja Sveučilišta u Dubrovniku, Centra za jezike, i
Povjerenstva za ravnopravnost spolova Dubrovačko-neretvanske županije. Na inicijativu
Povjerenstva, Sveučilište je omogućilo besplatno pohađanje tečaja engleskog jezika za jednu ženu,
osobu s invaliditetom, prijavljenu u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, područnog ureda
Dubrovnik.
Povjerenstvo za ravnopravnost spolova, i ovim putem, zahvaljuje Sveučilištu u Dubrovniku.

Regija
PONAVLJANJE beogradskih izbora, poslije optužbi oporbe da su pokradeni, donijelo je nove napetosti
između vladajućieg SNS-a i oporbenog korpusa i lijevih i desnih stranaka, a bit prijepora je kada će biti
raspisani i mogu li se do tada primijeniti preporuke međunarodnih promatrača da izborni proces
bude pošten.
Rok od mjesec dana za raspisivanje beogradskih izbora počeo je jučer. Izbore po Zakonu o lokalnoj
samoupravi treba raspisati predsjednik Skupštine Srbije, ali on još nije izabran, a nastavak prekinute
konstitutivne sjednice državnog parlamenta dosad nije zakazan, pa ostaje otvoreno pitanje kada će
Beograđani ponovno birati novu gradsku vlast.*
Predsjednik Gradskog izbornog povjerenstva Zoran Lukić izjavio je za RTS da je posljednji rok za
raspisivanje gradskih izbora 3. travnja, ali da je nemoguće da izbori za gradske vijećnike i vijećnike
beogradskih općina budu održani istovremeno. U vladajućem SNS-u se, prema tvrdnjama oporbe,
žuri da se na birališta izađe već 28. travnja.
S druge strane, oporba, slijedom zakonskih rokova, inzistira da taj datum nije prihvatljiv jer se dotad
ne mogu osigurati svi uvjeti za slobodne i poštene izbore.
Potpredsjednik Narodnog pokreta Srbije, dijela oporbene proeuropske koalicije "Srbija protiv nasilja"
Miloš Pavlović, izjavio je danas da naprednjaci za izbore biraju trenutak "kada je školski raspust,
međunarodni beogradski maraton, te spajanje slobodnih dana vezano uz prvosvibanjske praznike, što
će utjecati na izlaznost birača.
Istodobno, oporba ukazuje na to da do tada nije moguće primijeniti ni preporuke međunarodnih
promatrača koji su ukazali na to da treba otkloniti sve nepravilnosti tijekom prosinačkih izbora, od
sređivanja biračkog popisa, korektnih medijskih uvjeta do eliminiranja migracije birača koje nemaju
pravo glasati na izborima u prijestolnici.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
IME MANDATARA kojem će biti povjereno da sastavi buduću vladu Srbije i zamjeni sadašnju
premijerku Anu Brnabić znat će se za 10 dana, rekao je u ponedjeljak čelnik Srpske napredne stranke
(SNS) Miloš Vučević nakon što su čelnici te stranke formalno izvijestili srbijanskog predsjednika
Aleksandra Vučića da imaju većinu za sastav vlade.

Vučić je konzultacije sa strankama i koalicijama koje su osigurale ulazak u Skupštinu Srbije i dijele 250
zastupničkih mjesta započeo koncem veljače, ali su mu oporbeni proeuropski blok lijevog centra
"Srbija protiv nasilja" i konzervativno desna koalicija NADA poručili da se neće odazvati pozivu,
inzistirajući da izbori, uz brojne nepravilnosti, nisu bili pošteni, te da su - napose u Beogradu -
pokradeni.*
Kod srbijanskog predsjednika na razgovoru su odvojeno bili čelnici liste "Aleksandar Vučić - Srbija ne
smije stati" koju predvodi SNS, te socijalisti (SPS) aktualnog šefa diplomacije Ivice Dačića, koalicijskog
partnera koji s naprednjacima dijeli vlast od 2012. kad je SNS pobijedila na izborima.
Dačić je istaknuo spremnost za nastavak suradnje sa SNS-om i predsjednikom Srbije jer su skupa
"ponosni na sve dobre rezultate koje smo zajedno ostvarili od 2012. godine". Istaknuo je da je "za
razvoj i budućnost Srbije od vitalne važnosti sačuvati političku stabilnost" kao preduvjet za "obranu
državnog nacionalnog interesa" i dalji razvoj.
Srbijanski predsjednik je u dosadašnjem tijeku konzultacija o budućem mandataru za sastav vlade
razgovarao s predstavnicima liste "Usame Zukorlić - Ujedinjeni za pravdu - Stranka pravde i pomirenja
- Bošnjaci Sandžaka - Tomislav Žigmanov -Demokratski savez Hrvata u Vojvodini", a prethodno se
sastao s dosadašnjim koalicijskim partnerima, predstavnicima liste Saveza vojvođanskih Mađara.

Svijet
RUSIJA je sinoć izvela napad dronovima na ukrajinske regije, pri čemu je ozlijeđeno najmanje
sedmero ljudi, pogođena je energetska infrastruktura i oštećene su stambene i poslovne zgrade, rekli
su dužnosnici.
Ukrajinska protuzračna obrana oborila je 38 od 42 ruske bespilotne letjelice iznad osam regija diljem
zemlje, objavile su zračne snage. Riječ je o jednom od najvećih ruskih napada dronovima na Ukrajinu
u zadnjih nekoliko tjedana.
Zračne snage rekle su da su dronovi samoubojice Šehid oboreni u južnom, središnjem, zapadnom i
sjeveroistočnom dijelu zemlje. Zračne uzbune u nekim regijama trajale su između dva i četiri sata.
Ministarstvo energetike priopćilo je da je u zapadnoj regiji Hmjelnicki pogođen energetski
infrastrukturni objekt, zbog čega je više od 14. 000 potrošača u 30 naselja bez struje.
Dalekovod je također pogođen u regiji Dnipropetrovsku na jugoistoku, rekli su regionalni dužnosnici.
Ruske snage u više su navrata pokušavale napasti ukrajinski energetski sustav u hladnim mjesecima.
Napadi su usmjereni na razne objekte - od elektrana do centralnog grijanja i distribucije električne
energije. Svjetska banka procijenila je štetu u ukrajinskom energetskom sektoru na oko 12 milijardi
dolara. Zahvaljujući jačoj protuzračnoj obrani, blažoj hladnoći i naporima na popravcima
infrastrukture, Ukrajina je uspjela proći kroz ovu zimu bez većih nestanaka struje.
U Sumiju na sjeveroistoku zemlje kao rezultat napada dronom oštećeno je najmanje 13 stambenih
kuća, dječji vrtić i oko 40 osobnih automobila, rekli su regionalni dužnosnici. Ured glavnog tužitelja
priopćio je da je u Sumiju ozlijeđeno sedmero ljudi, među njima desetogodišnji dječak.
U sjeveroistočnoj regiji Harkivu u napadu je oštećena školska zgrada. Nekoliko privatnih kuća,
plinovod i poslovni objekti pogođeni su u regiji Odesi na jugu, rekli su regionalni dužnosnici.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Novije članice EU-a nakostriješile su se zbog mogućeg imenovanja nizozemskog premijera Marka
Ruttea za šefa NATO-a.
Dva desetljeća nakon pridruživanja Europskoj uniji i NATO-u, zemlje istočne Europe strahuju da će ih
se ponovno zaobići kod promjene čelnika obiju institucija kasnije ove godine.
Vjerojatno imenovanje nizozemskog premijera Marka Ruttea za novog šefa NATO-a ovog ljeta možda
je dobilo podršku Washingtona, Londona, Pariza i Berlina. Međutim, među mnogim novijim
članicama saveza, posebice onima koje graniče s Rusijom, Bjelorusijom i Ukrajinom, dobrodošlica je
bila puno hladnija.*
“Kakav moralni kredibilitet ima ovaj tip?”, pitao je bivši estonski predsjednik Toomas Hendrik Ilves,
ukazujući na neuspjeh Nizozemske da ispuni svoju obvezu prema NATO-u da potroši 2 posto BDP-a
na obranu tijekom Rutteovih 13 godina na mjestu premijera, piše Politico.
Ostali kandidati za tu poziciju bili su rumunjski predsjednik Klaus Iohannis, čija je vlada obavijestila
NATO o njegovoj potencijalnoj kandidaturi u veljači i estonska premijerka Kaja Kallas, koja nije
predala ponudu, ali je izrazila interes prošle godine.
“Ako razmišljamo o geografskoj ravnoteži, to će biti četvrti glavni tajnik [NATO-a] iz Nizozemske”,
rekla je Kallas prošlog tjedna za Politico podcast Power Play. “I onda se postavlja pitanje postoje li u
NATO-u zemlje prvog i drugog ranga.”
„Jesmo li jednaki ili nismo jednaki? Tako da ta pitanja i dalje ostaju”, dodala je.
Zemlje istočne Europe obnašale su nekoliko vodećih poslova u EU-u i NATO-u otkako se većina njih
pridružila tim dvjema institucijama 2004., nekih 15 godina nakon pada željezne zavjese.
Poljska je jedina zemlja u regiji koja je dobila jednu od visokih pozicija u bloku. Bivši (a sada sadašnji)
premijer Donald Tusk služio je jedan mandat kao predsjednik Europskog vijeća, a Jerzy Buzek, još
jedan bivši poljski premijer, bio je na čelu Europskog parlamenta tri godine, otprilike pola mandata.

Sport
Hrvatske nogometašice igrat će u kvalifikacijama za Euro 2025 u Švicarskoj u skupini B4 s
Velšankama, Ukrajinkama i Kosovarkama, odlučio je ždrijeb u Nyonu.
Hrvatska je u ždrijebu bila u drugoj jakosnoj skupini B lige, u kojoj će igrati reprezentacije između 17. i
32. mjesta na FIFA ljestvici.
Kvalifikacijske utakmice igrat će se od travnja do lipnja ove godine, prvi krug playoffa podijeljen je u
dvije staze. U jednoj stazi, ekipe koje završe na trećem i četvrtom mjestu u Ligi A igrat će protiv pet
pobjednika skupina i tri najbolje rangirane drugoplasirane ekipe u Ligi C. Osam pobjednika ide u drugi
krug.*
U drugoj stazi prvog kruga, četiri pobjednika skupina i dvije najbolje rangirane drugoplasirane ekipe u
Ligi B bit će izvučene u šest utakmica protiv preostale dvije drugoplasirane i četiri trećeplasirane
ekipe u Ligi B. Šest pobjednika napreduje u drugi krug.
U drugom krugu se sastaju reprezentacije iz obiju staza i bit će izvučene u sedam utakmica, uz sedam
nositelja, odnosno najboljih reprezentacija na temelju ukupnog poretka u europskim kvalifikacijama.
Sedam pobjednika plasirat će se na Euro u Švicarskoj.

Vremenska prognoza za sutra, četvrtak, 7. 3. 2024.
Promjenljivo oblačno. Povremeno kiša, u prvom dijelu dana još u Dalmaciji i pljuskovi i grmljavina,
osobito na jugu, a u višim predjelima Like mjestimice susnježica i snijeg. Lokalnih pljuskova na jugu
može biti i poslijepodne. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni, na Jadranu umjerena,
podno Velebita i jaka bura, a na jugu veći dio dana umjereno jugo. Najniža temperatura od 1 do 6, na
Jadranu između 7 i 11 °C. Najviša dnevna uglavnom između 10 i 15, u gorju od 5 do 8 °C.