Hrvatska
Potvrđena HDZ-ova zabrana rada nedjeljom
Sindikat Preporod traži povećanje koefici-jenta za učitelje, nastavnike i suradnike
Isplivale nove poruke Josipe Rimac: “Turudić je rekao da mogu biti mirna, nema privođenja”
Grlić Radman: Zapadni Balkan je najveći pri-matelj razvojne pomoći Hrvatske
Bačić dodijelio Ivanić-Gradu zemljište u vrijed-nosti 1,48 milijuna eura
Županija
„PROSLAVIO” SE U ŽRNOVU, KAZNA JE ŠOKANTNA
Nastupni posjet norveškog veleposlanika Bjorn-stada Dubrovačko-neretvanskoj županiji
Regija
Srbija traži izvanrednu sjednicu Vijeća sig-urnosti UN-a
Žena u Ljubljani izbodena u gradskom auto-busu
Svijet
Raste broj mrtvih u Čileu, izvlače se tijela iz ruševina
Ukrajinci objavili snimku: "Naši specijalci uh-vatili vagnerovce u Sudanu"
Širi se velika pobuna seljaka u Europi. Konvoji traktora idu na Rim
Sport
S najjačeg judo turnira u svijetu Matić se vraća s broncom. Krišto srebrna
Vrijeme sutra
Promjenjivo oblačno sa sunčanim razdobljima
Kronika dana, utorak, 6. 2. 2024.
Hrvatska
STIŽU reakcije na odluku Ustavnog suda kojom je potvrđena HDZ-ova zabrana rada nedjeljom.
Nakon prve ovogodišnje sjednice Ustavni sud je priopćio da je odbio prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o izbornim je-dinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor te izmjena Zakona o trgovini koji se tiču neradne nedjelje.
Izmjene Zakona o trgovini osporavali su mali trgovci i obrtnici, ali i Hrvatska ud-ruga poslodavaca (HUP) te stranka Fokus. Na snagu su stupile 1. srpnja prošle godine, a prema njima trgovci mogu odabrati 16 nedjelja u godini tijekom kojih bi radili.
Ustavni sud prigovor podnositelja da Ustav ni mjerodavno domaće i međunarod-no pravo ne određuju nedjelju kao dan tjednog odmora radnika nije razmatrao. Istovremeno, odbacio je tvrdnje da su zakonom nerazmjerno ograničene poduze-tničke slobode, da mjera nije razmjerna te da se zaštita radnika, što je vlada na-vela kao cilj donošenja zakona, mogla osigurati i izmjenama Zakona o radu.
Pojedini predlagatelji tvrdili su, suprotno stajalištu Ustavnog suda, da se ospore-nom mjerom narušavaju prava radnika u djelatnosti trgovine te interesi potroša-ča.
"Imajući u vidu da osporena mjera ni jednom od adresata nije nametnula prekom-jerni teret, Ustavni sud ocijenio je da je osporena mjera razmjerna cilju koji se njome želio postići", navode u priopćenju.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
ŠKOLSKI sindikat Preporod zatražio je od Vla-de da ključnim zanimanjima u obrazovanju kao što su učitelj, nastavnik i stručni suradnik podi-gne koeficijente s 1,97 na 2,17, a posebno da popravi položaj stručnim suradnicima u tride-setak posebnih ustanova čiji jer rad jako podci-jenjen.
Na konferenciji za medije predsjednik sindikata Preporod Željko Stipić kazao je da bi dizanje koeficijenata povećalo državne rashode za ne-koliko desetaka milijuna eura godišnje, ali da brojnost članova obrazovnog sustava ne može biti nikakav argument protiv toga prava.*
On je najavio za petak prosvjed na Markovu trgu u Zagrebu pod sloganom: „reforma svih reformi – nedovoljan jedan“ za koji, kazao je, među članstvom vlada veliki interes.
Tanja Biloglav iz Centra za autizam kazala je da uredba o koeficijentima „uopće ne pozna“ radna mjesta u posebnim ustanovama kao što su njegovatelj, radni terapeut itd. jer ona nisu ni navedena u tim dokumentima.
Ona predlaže donositelju uredbe da unese članak u kojem će biti navedena sva zanima-nja u posebnim ustanovama kojih je u Hrvat-skoj oko trideset, od kojih pola u Sindikatu Preporod.
Tanja Biloglav je također kazala da su takve ustanove ograničene u dodacima na plaće na 20 posto, što u nekim slučajevima nije dovolj-no, te da će zbog toga biti problema s isplata-ma plaća suradnicima u takvim ustanovama.
Tanja Dejanović Šagadin iz Centra za odgoj i obrazovanje "Goljak" izrazila je bojazan da će loši dodaci na teške uvjete rada, koji su redom prisutni u takvim ustanovama, „pojesti“ po-većanje koeficijenata.
Stručni suradnici u takvim ustanovama primaju dodatke na otežane uvjete rada, zbog niza po-remećaja kod polaznika poput poremećaja po-našanja i drugih višestrukih teškoća, a ti se o-težani uvjeti ne vide na plaćama, kazala je i naglasila da je važno da stručni suradnici dobi-ju jamstva da neće izgubiti na tim dodacima.
Stipić je kazao da je uočena pojava da neki ravnatelji nečlanovima sindikata osporavaju pravo iz kolektivnog ugovora sudjelovanja na prosvjedu u petak u Zagrebu i pozvao ih da to ne čine.
U trenucima kad je premijer Andrej Plenković javnosti na konferenciji za medije objašnjavao kako nema ništa sporno u odnosu Ivana Turudića i Josipe Pleslić, bivše Rimac, pojavile su se nove poruke koje bacaju sjenu na kandida-ta za glavnog državnog odvjetnika.
Naime, Jutarnji list objavio je poruke iz kolovoza 2015., u kojima se Rimac obraća stranačkom ko-legi Milijanu Brkiću, tadašnjem zamjeniku predsjednika HDZ-a.
“Turudić kad je bio kod mene, kaže možeš biti mirna nema privođenja”, napisala je Rimac, tad predsjednica izborne kampanje HDZ-a, Brkiću.
Rimac se u prepisci žalila zamjeniku šefa HDZ-a da je tih dana dobila uznemirujuće informacije o razvoju istrage protiv nje, no i da ju je Turudić umirio da neće biti privedena. Brkiću još piše da je po njenome situacija okej, ali da drži oči otvorene. Brkić joj na to uzvraća s “okej” i naziva je anđe-lom.*
I dok je Turudić nju opskrbljivao informacijama o istrazi pokrenutoj 2014. protiv nje, Rimac zauzvrat 2015. vrlo aktivno lobira da Turudić dobije drugi mandat na čelu Županijskog suda u Zagrebu, piše Jutarnji list.
Na tom natječaju za predsjednika Županijskog su-da natjecalo se još dvoje sudaca, Jasna Smiljanić i Oliver Mittermayer.
MINISTAR vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman danas je sudjelovao na sastanku ministara vanjskih poslova Europske unije Grupe prijatelja Zapadnog Balkana, gdje je ponovio pot-poru otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom, priopćio je MVEP.
Grlić Radman je tamo istaknuo važnost inicijative Hrvatske koja je rezultirala pismom upućenim vi-sokom predstavniku Josepu Borrellu početkom lis-topada 2023. godine, stoji u priopćenju. U tom pismu ministri vanjskih poslova Grupe prijatelja Zapadnog Balkana izrazili su potporu otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom.
"Važno je istaknuti da je proširenje ponovno na dnevnom redu EU-a te se o njemu raspravlja na najvišoj razini EU-a. Postoji snažna politička predanost čelnicima EU-a perspektivi članstva za-padnog Balkana", naglasio je ministar Grlić Rad-man.*
"Zapadni Balkan je najveći primatelj razvojne pomoći Hrvatske. Naš višestrani pristup potpori razvoju zapadnog Balkana kroz infrastrukturne, zdravstvene, obrazovne i kulturne projekte, s pose-bnim fokusom na sveukupni društveno-ekonomski razvoj, uključujući digitalnu i zelenu tranziciju, naš je glavni prioritet u području razvoja suradnje i humanitarne pomoći", kazao je ministar.
Ministri vanjskih poslova Hrvatske, Austrije, Češke, Grčke, Slovačke, Italije, i Slovenije su 26. lipnja 2023. usvojili Izjavu iz Göttweiga Prijatelja Zapadnog Balkana, kojom se daje snažna podrška proširenju EU-a na zapadni Balkan te poziva na ubrzanje procesa, priopćio je MVEP.
POTPREDSJEDNIK Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić je u Ivanić-Gradu s gradonačelnikom Javor-om Bojanom Lešom potpisao ugovor o darovanju državne nekretnine za izgradnju poduzetničke zone Ivanić-Grad Sjever - Zona 6.
Ivanić-Grad dobio je u poduzetničkoj zoni zem-ljište površine 138.256 četvornih metara, procijen-jene vrijednosti 1,48 milijuna eura te se obvezao privesti ga svrsi u roku od pet godina u kojem tre-ba dostaviti dokaz o privođenju namjeni, priopćilo je ministarstvo. *
Republika Hrvatska darovala je zemljište Ivanić-Gradu za izgradnju poduzetničke zone jer je, kažu u ministarstvu, većina zemljišta u toj zoni ranije is-korištena pa Ivanić-Grad nije raspolagao dovoljnim površinama koje bi mogao ponuditi zainteresiranim poduzetnicima za kupnju unatoč interesu investitora za ulaganje.*
Daljnjim razvojem te poduzetničke zone, ističu povećat će se rast i razvoj gospodarstva na tom području i omogućiti nova zapošljavanja. Naglasili su kako se poduzetnička zona Ivanić-Grad Sjever–Zona 6 prostire na 607.488 četvornih metara i izvrsno je cestovno povezana. U blizini se nalazi željeznička pruga i tvrtke koje se bave pro-izvodnom djelatnošću.
Potpredsjednik Vlade i ministar Bačić je prije pot-pisivanja s gradonačelnikom, razgovarao i o dru-gim predmetima državne imovine od interesa za Ivanić-Grad, a o kojima će u buduće, na temelju novog Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske od-lučivati Zagrebačka županija, navelo je u priopćen-ju ministarstvo.
županija
Na području PU dubrovačko – neretvanske najveća novčana kazna prošli tjedan, u iznosu od 3.563 eura, izrečena je 23-godišnjem vozaču osob-nog vozila bez registarskih oznaka, koji je u su-botu, 3. veljače, tijekom poslijepodnevnih sati, zaustavljen i kontroliran tijekom redovne kontrole prometa u mjestu Žrnovo na Korčuli.
Nadzorom je utvrđeno da vozač upravlja vozilom prije stjecanja prava na upravljanje, neregistriranim vozilom, a i odbio se testirati na prisutnost droga u organizmu, ali je kod njega pronađena manja količina marihuane koja je, uz potvrdu, oduzeta, kažu danas iz policije u redovnom izvještaju.*
Zbog spomenutih prometnih prekršaja vozač je sankcioniran spomenutom novčanom kaznom i jednogodišnjom zaštitnom mjerom zabrane uprav-ljanja vozilima B kategorije.
Župan Nikola Dobroslavić primio je u palači Ran-jina u nastupni posjet veleposlanika Kraljevine Norveške u Republici Hrvatskoj Nj. E. Arnea Sannesa Bjornstada.
Župan i veleposlanik razgovarali su o brojnim te-mama i mogućnostima suradnje između Norveške i Hrvatske, s naglaskom na buduća ulaganja u od-ržive izvore energije, kao i iskustvima u ribarstvu i marikulturi po kojoj je poznata i Dubrovačko-neretvanska županija.*
Današnjem susretu nazočio je i počasni konzul Kraljevine Norveške u Dubrovniku Tonči Peović.
Regija
SRBIJA je danas zatražila izvanrednu sjednicu Vi-jeća sigurnosti UN-a zbog situacije na Kosovu i novih napetosti potaknutih odlukom Prištine da u platnom prometu i trgovini ukine srpski dinar, što Beograd vidi kao protuzakonitu odluku i pokušaj potpunog etničkog čišćenja Srba s tog prostora.
Na Kosovu je od četvrtka stupila na snagu uredba središnje kosovske banke (CBK) koja predviđa gotovinska plaćanja i platni promet isključivo u eurima, što je pojačalo zabrinutost srpske zajednice jer plaće i mirovine iz Srbije primaju u dinarima, koje koriste za kupnju i prodaju.*
Međunarodna zajednica ranije je tražila da Kosovo odgodi provođenje te odluke uz obrazloženje da postoji zabrinutost kako bi to moglo imati negati-van utjecaj na kosovske Srbe.*
Zabrinutost su službenim priopćenjima istaknuli State Department i Europska unija ukazujući na posljedica koje bi odluka CBK-a o ukidanju dinara u platnom prometu mogla imati na svakodnevni život kosovskih Srba, kojih deseci tisuća primaju dinarske plaće i mirovine posredstvom trezora Srbije.
Washington je pozvao Kosovo "da se momentalno odgodi primjena odluke dok se ne ispune zado-voljavajuće procedure skladne europskim stand-ardima" i "dok se stanovništvo ne informira dovoljno o tome kako će se provoditi tranzicija" uz duži prijelazni period.
Veleposlanik Srbije u misiji pri UN-u Nemanja Stevanović uručio je u ponedjeljak zahtjev za sazi-vanje izvanredne posebne sjednice VS UN-a misiji Gvajane, koja trenutno predsjeda tim tijelom UN-a. U njemu je skrenuta pozornost Vijeću na aktualnu situaciju na Kosovu.
U zahtjevu Srbija, među ostalim, navodi da je "na teritoriju Kosova i Metohije, koji se – sukladno Povelji UN-a, drugim pravilima međunarodnog prava i Rezoluciji VS UN-a 1244 iz 1999. godine – nalazi u sastavu Republike Srbije, a na kojem je uspostavljena međunarodna uprava UN-a", u tijeku "kulminacija dugotrajnih i dobro isplaniranih i sus-tavnih akcija" vodstva kosovskih Albanaca, "koji-ma se Srbi namjerno podvrgavaju nepodnošljivim životnim uvjetima".
U pismu koje će mimo toga biti proslijeđeno i svim predstavnicima država članica EU i institucija EU te predsjednicima i premijerima država članica VS UN-a, uključujući Rusiju i Kinu, istaknuto je da je situacija "u oštroj suprotnosti s Poveljom UN-a i Rezolucijom 1244" i takve je prirode da zahtijeva održavanje posebne sjednice Vijeća.
Srbija navodi da posljednji čin kosovskih vlasti "predstavlja kontinuitet mjera brutalnog fizičkog i institucionalnog nasilja nad Srbima" te da je krajnji cilj vlasti u Prištini "potpuno etničko čišćenje i nestanak srpske populacije s tog prostora – što je trenutno u tijeku".
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
U LJUBLJANSKOM gradskom autobusu danas je došlo do incidenta u kojem je teško ozlijeđena žena. Nju je nakon svađe muškarac izbo pred ostalim putnicima. Prema navodima policije, napa-dač i žrtva su se poznavali. Kako je priopćeno iz ljubljanske policije, o događaju u autobusu za Bežigrad obaviješteni su nešto prije 7 sati. Kasnije je policija dodala da je žrtva u napadu teško ozli-jeđena, ali da nije životno ugrožena, prenose slov-enski mediji.*
Prema dosad poznatim informacijama, muškarac je prišao poznanici i ozlijedio je oštrim predmetom. Ozlijeđenu ženu hitna pomoć je prevezla u UKC Ljubljana, a policija je osumnjičenog uhitila na mjestu događaja. Kriminalističko istraživanje je još u tijeku, a osumnjičeni je u policijskom pritvoru. Policija će više informacija o incidentu otkriti sutra na konferenciji za novinare.*
Kako doznaje slovenski Dnevnik, incident se dogodio na liniji 14, a muškarac i žena u autobus su ušli na stanici kod Ljubljanskih mlekarni. Sig-urnosna kamera navodno je pokazala da umiješani nisu ulazili jedan za drugim, već je između njih bi-lo još nekoliko putnika.
Kako novine neslužbeno doznaju, muškarac je na-vodno tada izvukao nož i izbo ženu. Nož mu je na-vodno pao na tlo, a jedan od putnika ga je navodno podigao i sakrio. U pomoć je priskočio još jedan putnik te su zajedno zadržali počinitelja do dolaska policije.
Svijet
BROJ žrtava u šumskim požarima koji bjesne središnjim Čileom popeo se na 122 dok na plamen helikopteri bacaju na tone vode, a spasilačke ekipe rekle su za Reuters da još uvijek nalaze tijela za-kopana u ruševinama tri dana od početka nepo-gode.
Očekuje se da će se broj žrtava najgore prirodne katastrofe u Čileu u posljednjih nekoliko godina još povećati, dok stanovnici, vatrogasci i vojska ju-re raščišćavati ruševine u stambenim područjima obalnih gradova Valparaisa i Vina Del Mara gdje vatrena stihija u nekoliko minuta guta čitave kuće.*
"Ovo je poput ratne zone, kao da je eksplodirala bomba", rekla je Jacqueline Atenas, 63, koja se u petak spasila iz svog doma u naselju grada Vina del Mar Villi Independenciji, a danas se vratila do ostataka svoje kuće imajući sa sobom samo mali ružičasti ruksak, jedino što je bila u stanju spasiti.*
"Gorjelo je kao da je netko kuće polio benzinom. Ne razumijem što se dogodilo... Bilo je mnogo mnogo vjetra koji je tako gonio velike vatrene na-nose." Stanovnik iste ulice Luis Parra rekao je da je jedva uspio pobjeći sa svojom ženom i unucima. Dok je vidio kako iskre dopiru do njegove kuće, nestalo je struje i nisu mogli otvoriti dvorišna vrata da pobjegnu autom.
Uspjeli su uskočiti u prijateljevo vozilo i pobjeći, no ne i njegova sestra i slijepi otac koji su stradali. Njihova tijela pronađena su u blizini njihova doma. "Nismo mogli zamisliti da će se ovo ikad dogodi-ti", priča Parra.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
UKRAJINSKI list Kyiv Post objavio je snimku koja, kako pišu, prikazuje plaćenike ruske privatne vojne kompanije Wagner koje u afričkoj državi Sudan ispituju ukrajinski specijalci.
U prvom dijelu snimke vide se pripadnici specijal-nih snaga iz borbene grupe Timur, dijela ukrajins-ke Vojne obavještajne uprave (HUR), kako pregle-davaju vojna vozila. Na jednom od kamiona vide se znakovi intenzivnih borbi, a na suvozačkom sjedalu vidi se tijelo vojnika koji nosi oznaku privatne ruske plaćeničke kompanije Wagner.
Drugi dio snimke prikazuje ukrajinskog specijalca kako ispituje zatvorenika koji govori ruski. U videu priznaje da je dio skupine plaćenika Wag-nera koji su poslani u Sudan kako bi svrgnuli lo-kalnu vladu.*
Na snimci su i dva afrička zarobljenika koje su vjerojatno regrutirali Wagnerovi plaćenici, navodi Kyiv Post. Specijalci ih ispituju zajedno s vojni-kom koji govori ruski. Ukrajinske specijalne snage, prema javnim izvorima informacija, djeluju u Re-publici Sudan najmanje nekoliko mjeseci.
Prije više mjeseci na društvenim mrežama pojavio se video koji prikazuje ukrajinske bespilotne let-jelice kako, tvrdili su ukrajinski izvori, ubijaju "ruske plaćenike" i njihove "lokalne terorističke partnere" u Sudanu.
Izvori Kyiv Posta unutar specijalnih službi Ukraj-ine rekli su: "Rad na uništenju ruskih plaćenika i njihovih lokalnih terorističkih partnera u Sudanu vjerojatno izvode ukrajinske specijalne snage... Realiziramo akcije koje smo planirali u Sudanu."
U studenom 2023. Kyiv Post došao je do dva videa koji navodno prikazuju operatere ukrajinskih specijalnih snaga kako love plaćenike u zemlji. Glasnogovornik HUR-a obično ni ne potvrđuje ni ne negira raspoređivanje ukrajinskih vojnika na stranim teritorijima, uključujući Republiku Sudan.
U svibnju 2023. šef HUR-a Kirilo Budanov obećao je da će "uništiti ruske ratne zločince bilo gdje u svijetu, gdje god se nalazili". Aktualna kampanja ukrajinskih prekomorskih specijalaca za lov na zaposlenike Wagnera raspoređene u Sudanu bila bi u skladu s tim obećanjem, navodi Kyiv Post.
Rusija je preko Wagnera bila izravno uključena u državni udar u Sudanu 2019. te je podržavala jed-nu stranu i opskrbljivala je oružjem. Wagner je također isporučio projektile zemlja-zrak Sudan-skim snagama za brzo djelovanje (RSF), navodi Kyiv Post.
Visoki sudanski izvor rekao je CNN-u 2023. da oko 90 posto oružja RSF-a dolazi od Wagnera. Taj je kanal opskrbe još uvijek otvoren unatoč smrti vođe Wagnera Jevgenija Prigožina i njegovog zamjenika Dmitrija Utkina u zrakoplovnoj nesreći u Rusiji, rekao je izvor.
U rujnu je ukrajinski predsjednik Zelenski rekao da je održao sastanak s čelnikom Sudanskog su-verenog vijeća Abdelom Fattahom al-Burhanom. "Razgovarali smo o našim zajedničkim sigurnosnim izazovima, odnosno aktivnostima ile-galnih naoružanih skupina koje financira Rusija", poručio je Zelenski u objavi na društvenim mrežama.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
TALIJANSKI poljoprivrednici koji prosvjeduju zbog pretjerane birokracije i jeftinog uvoza iz zemalja izvan EU-a krenuli su u ponedjeljak prema Rimu u konvojima traktora dok su seljaci prosvjednici na sjeveru Italije šetali kravu ulicama Milana.
Seljaci iz jakih poljoprivrednih regija poput Tos-kane krenuli su put juga prema glavnom gradu, noseći talijansku zastavu i rukom ispisane natpise upozoravajući da "bez seljaka nema hrane".*
Plan im je združiti se na periferiji Rima prije daljn-jih prosvjeda planiranih kasnije tijekom tjedna.
"Zaputili smo se u Rim suočiti političare s našim problemima i riješiti ih", rekao je toskanski poljop-rivrednik Davide Rosati.
Talijanski poljoprivrednici dijele mnoge boljke prosvjednih kolega u drugim dijelovima Europe koje su izrazili tijekom vala prosvjeda u proteklih nekoliko tjedana.*
Žale se da su njihova proizvodnja potkopava jeft-inijim uvozom iz područja izvan Europske unije kao što je sjeverna Afrika, rastućim cijenama gori-va i posljedicama mjera EU-a namijenjenih zaštiti okoliša i borbi protiv klimatskih promjena.
Prosvjedi su u Francuskoj i Njemačkoj utišani, no nova se žarišta otvaraju u drugim dijelovima EU. Ljutiti seljaci u ponedjeljak su ponovno blokirali granični prijelaz nizozemsko-belgijske autoceste između Maastrichta i Liègea.
U Milanu, financijskoj prijestolnici Italije, nevelika skupina seljaka povela je sa sobom kravu na prosvjed ispred ureda regionalne vlade Lombardi-je, stvorivši tako nesvakidašnji prizor u dijelu gra-da kojim dominiraju moderne visoke zgrade.
Talijanski poljoprivrednici također traže ponovno uspostavljanje mjere porezne olakšice na dohodak uvedene 2017. godine, koju je vlada izbacila iz za-kona o proračunu za 2024. godinu.
Tijekom posjeta Japanu u ponedjeljak, premijerka Giorgia Meloni izjavila je da je Italija za podršku svojim poljoprivrednicima učinila više od nekih svojih susjeda u EU.
“Naravno, uvijek ima prostora za napredak i uvijek sam spremna poslušati zahtjeve naših ključnih radnika”, rekla je.
Istaknula je da je njena vlada zadržala subvencije za gorivo za poljoprivrednike i povećala sredstva namijenjena poljoprivredi u planu oporavka nakon covida s pet na osam milijardi eura.
Prosvjede poljoprivrednika u Italiji predvode bro-jne pojedinačne skupine, a ne glavni talijanski pol-joprivredni lobi, Coldiretti, koji je u bliskoj vezi s vladom.
Sport
NA NAJJAČEM judo turniru u svijetu, onom u Parizu, Katarina Krišto (JK „Dalmacijacement“ – Kaštel Sućurac) osvojila je srebro, a Barbara Matić (JK „Pujanke“ – Split) broncu.
Krišto se u finalu kategorije do 63 kg susrela s ak-tualnom olimpijskom i svjetskom prvakinjom, Francuskinjom Clarisse Agbennou, i nakon velike borbe morala je priznati poraz.
Vremenska prognoza za sutra, srijedu, 7. 2. 2023.
Promjenjivo oblačno sa sunčanim razdobljima. Na Jadranu i predjelima uz njega uz više oblaka ponegdje može pasti i malo kiše. Vjetar većinom umjeren, povremeno i jak jugozapadni i zapadni, na Jadranu i jugo. Najniža temperatura od 4 do 8, na Jadranu između 8 i 11 °C. Najviša dnevna većinom između 14 i 17, u unutrašnjosti ponegdje i do 19 °C.