Riznica zdravlja - prim. dr. Ljiljana Betica Radić

Dubrovačka liječnica specijalist infektolog i specijalist pedijatrijske infektologije prim. dr. sc. Ljiljana Betica Radić gošća emisije Riznica zdravlja

U Hrvatskoj je epidemiološka situacija još uvijek zadovoljavajuća, nema eksponencijalnog rasta koji prenapregnuti zdravstveni sustav može dovesti do kolapsa. Tim povodom gošća današnje je Riznice zdravlja bila je Dubrovačka liječnica specijalist infektolog i specijalist pedijatrijske infektologije prim. dr. sc. Ljiljana Betica Radić.

Upravo zato potrebno je učiniti sve kako bi se u bolnicama u kojima se liječe zarazni bolesnici osigurali potrebni standardi zbrinjavanja. Za sigurnost osoblja od presudnog značenja je kontinuirana odgovarajuća osobna zaštitna oprema educiranog osoblja i prostorni uvjeti odjela za intenzivno liječenje i ostalih odjela koji skrbe o oboljelima, striktna odvojenost kontaminiranog od čistog dijela odjela. Za sigurnost kako bolesnika tako i medicinskog osoblja rezultati će biti učinkovitiji kada se uvede video nadzor bolesničkih soba, budući da sobe u kojima leže bolesnici od zaraznih bolesti trebaju biti zatvorene i medicinsko osoblje nije u konstantnom kontaktu s oboljelima. Aktualna korona pandemija tek je jedna od prijetećih bioloških ugroza.

Radi se o novom koronavirusu na koji nitko nije imun.

Simptomi su različiti. Neki pacijenti imaju temperaturu, neki je uopće nemaju, kod nekih se razvija kašalj i respiratorni problemi, ali spominju se i glavobolje, povraćanje.

Svaka bolest je reakcija pojedine osobe na uzročnika. Oblik bolesti ovisit će o faktorima samog uzročnika i njegovoj količini kao i svim specifičnim osobinama oboljelog, između ostalog od starosne dobi do kroničnih bolesti. Svakom živom organizmu je odlika jedinstvenost i neponovljivost, a zaraženi se po simptomima ponašaju po prirodnoj raspodjeli po principu Gaussove krivulje. COVID-19 je prvenstveno blaga respiratorna bolest u 80 posto slučajeva koja se može prezentirati temperaturom, općom slabošću, bolovima mišića, glavoboljom, grloboljom, kašljem, kratkoćom daha, boli u grudima, povraćanjem, prolijevom, gubitkom mirisa i okusa. U težim slučajevima bolest se prezentira kao virusna upala pluća i nastaje najčešće krajem prvog tjedna bolesti. U najtežim slučajevima (do 5 posto) javlja se kao teška upala pluća sa zatajenjem disanja zbog nemogućnosti unosa kisika preko alveola – završnih mjehurića bronhalnog stabla u kojima se izmjenjuju plinovi iz zraka s krvlju iz kapilara koje oblažu alveole. U svezi s tim javlja se i nekontrolirana imunološka reakcija organizma ‘citokinska oluja’ koja oštećuje ostale organe.

Iz povijesti nam je poznata učinkovitost mjera izolacije. Hrvatska je mjere izolacije, samoizolacije i karantene uvela vrlo rano, što se pokazalo uspješnim

Do sada se u pravilu uvijek radilo o bolesnicima s faktorima rizika, bilo da su stariji koji često imaju kronične bolesti ili su to mlađi bolesnici s kroničnim bolestima, onkološki bolesnici, bolesnici na imunoterapiji, imunokompromitirani i sl. Prema Europskom centru za kontrolu bolesti čvrste procjene rizika od smrtnosti za COVID-19 još uvijek nedostaju i potencijalno su pristrane nepotpunim podacima.

S obzirom da se radi o novoj bolesti nemamo registrirane lijekove za COVID-19. Poznato je da do 80 posto slučajeva ima blaži oblik bolesti, ili su osobe bez simptoma i ne zahtijevaju specifično liječenje osim lijekova protiv snižavanja temperature, mirovanje i rehidraciju. Oko 20 do 30 posto oboljelih zahtijeva hospitalizaciju. Pri ocjeni komu treba lijek, nužno je očuvati neovisnost struke jer se radi o kompleksnim procjenama koje ne smiju biti posljedicom pritisaka javnosti i subjektivnih stavova involviranih pojedinaca, već isključivo objektivnih stručnih analiza. Prema kliničkoj procjeni, liječnik određuje treba li pacijentu dati neki od lijekova koji su navedeni u Preporukama Infektološke klinike dr. Fran Mihaljević u Zagrebu.

Individualni imunitet se stječe nakon preboljenja bolesti. Do sada nije bilo slučajeva ponovne zaraze. Prema sadašnjim spoznajama ne zna se koliko će dugo specifični imunitet trajati. Za stvaranje kolektivnog imuniteta u zemljama koje su uvele restriktivne mjere izolacije trebalo bi više godina.

Sve se češće može pročitati, posebno u stranim medijima, kako će do potpunog ukidanja mjera u borbi protiv koronavirusa doći tek nakon što se pronađe cjepivo. Za stvaranje kolektivnog imuniteta potreban je veliki broj zaraženih ili postizanje specifičnog imuniteta cijepljenjem. Cjepivo bi moglo biti proizvedeno za 6 mjeseci, odnosno do kraja godine, ali paralelno se radi na inovativnim lijekovima ili prilagodbi postojećih. Vjerujem da je stupanj svjetske znanosti na zavidnoj razini i da je spremna odgovoriti na ove izazove. A tada će se nametnuti pitanje široke dostupnosti inovativnih lijekova i cjepiva svima.