Povodom Dana vele spile koji su u tijeku, naši današnji gosti bili su kustosica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu, dr. sc. Davorka Radovčić, eminentno ime u znanosti antropologije, koja tim povodom trenutno boravi u Veloj Luci, dr.sc. Dinko Radić ravnatelj Centra za kulturu Vela Luka, voditelj projekta Vela spila, te Darko Dragojević, predsjednik udruge „Trtajun“.
Tijekom Dana Vele spile, koji će se održavati ovih dana, večeras je u 20,30 u Centru za kulturu Vela Luka na rasporedu stručno predavanje dr. sc. Davorke Radovčić, koja će na primjeru jednog otoka srednje veličine koji se nalazi u Jadranu prikazati povijest ljudskog roda, od trenutka kada je on došao u Europu do danas.
„Ljudski rod nije dugo u Europi, tek nešto više od trideset tisuća godina, i mi imamo tu sreću da čovjeka možemo pratiti na otoku Korčuli gotovo od trenutka kada on dolazi u Europu. Spomenuta tri lokaliteta daju nam presjek prapovijesti. Na otoku Korčuli postoji još desetak, možda čak i stotinu lokaliteta, ali trenutno nemamo kapaciteta da ih detaljnije istražimo i smatramo kako nema ni potrebe. Usredotočili smo se na tri lokaliteta, s napomenom da nam je Vela spila primarni interes istraživanja. Smatramo da nabrojeni lokaliteti mogu pokriti sve što nas zanima u prapovijesti. Promatrajući presjek tla Vele spile u dubini od desetak metara pratimo povijest civilizacije. Presjek koji istražujemo na neki je način vremenska kapsula u kojoj centimetar po centimetar putujemo kroz tisuće godina života na određenom prostoru. Promatramo čovjeka u njegovom prirodnom okolišu i okolišu na koji utječe i koji oblikuje, na društvene, gospodarske i socijalne okolnosti. Promjenom čovjekova okoliša dolazi do adaptacija čovjeka koje su velike upravo onoliko kolike su i same promjene okoliša. Ponavljam; mi na Korčuli pratimo čovjeka od zadnjeg ledenog doba do danas, u periodu od gotovo dvadeset tisuća godina, u periodu kada je more bilo za 120 metara niže, kada nema otoka Korčule, kada ste današnjim morskim putem mogli pješke do Istre, kada je klima ledenodobna itd. Životni okoliš čovjeka značajno se promijenio od tada, a čovjek se trebao prilagoditi ili bi izumro. Mi znamo da se čovjek prilagodio, i upravo te transformacije prilagodbi možemo pratiti kroz presjek slojeva u arheološkom lokalitetu Vela spila. Špilje poput ove u Veloj Luci nisu mjesta stalnog boravka ljudi u prapovijesti. One se koriste kao sezonske lovačke baze, tako da u Veloj spilji nalazimo tragove povremenog sezonskog boravka ljudi; kosti životinja, nakit, posuđe, itd“, ističe dr.sc. Dinko Radić, koji u suradnji sa udrugom „Trtajun“ priprema Noć Vele spile, koja je na rasporedu ove nedjelje u centru mjesta.