U 2020. godini održat će se petnaesta po redu NOĆ MUZEJA, manifestacija koja je započela 2005. godine s nekolicinom zagrebačkih muzeja, da bi tijekom proteklih godina prerasla u najznačajniju manifestaciju hrvatskih muzeja.
Manifestaciju Noć muzeja u proteklim godinama gradili su muzealci svojim programima, publika koja je iz godine u godinu podržavala manifestaciju, ukupna javnost, mediji i partneri. Na temelju brojnih anketa, istraživanja stavova posjetitelja hrvatskih muzeja te kvalitetne evidencije posjeta muzejima i drugim baštinskim ustanovama, može se reći da je više od 5.000,000 posjetitelja pohodilo hrvatske muzeje proteklih 15 godina tijekom održavanja manifestacije. Jedan od najznačajnijih dosega manifestacije je promocija muzeja i muzejske struke i stvaranje nove publike, jer su brojni posjetitelji u Noći muzeja „otkrili„ muzeje, da bi kasnije postali stalna publika.
Stoga je važno jubilarnu Noć muzeja povezati s dvije velike obljetnice: 200 godina postojanja i rada Arheološkog muzeja Split, osnovanog 1820. godine i 140 godina Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu, osnovanog 1880. godine. Ako podsjetimo da će 2020. godine proći 184 godine od osnivanja Narodnog muzeja, 152. godine od osnivanja Strossmayerove galerije starih majstora, 142 godine od osnivanja Prirodoslovnog muzeja , tema Noći muzeja 2020.godine biti će prigoda da hrvatski muzealci još jednom podsjete ukupnu javnost o važnosti „muzejske povijesti, sadašnjosti i budućnosti“. Komuniciranje javnosti različitih sadržaja – od muzejskih zbirki, stručnih, znanstvenih, edukativnih i zabavnih sadržaja, do mogućnosti virtualnih obilazaka muzejskih postava , povijesnih zdanja i zaštićenih baštinskih lokaliteta, primjena digitalnih tehnologija otvorile su neslućene mogućnosti inspiracije, interpretacije i prezentacije muzejskih sadržaja .
Ove dvije velike obljetnice – Arheološkog muzeja Split i Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu, prigodan je poticaj muzealcima da aktualiziraju sljedeće teme o kojima vrijedi šire govoriti i ukazati brojnim programima u hrvatskim muzejima i baštinskim ustanovama u Noći muzeja 2020:
- Relevantnost muzeja u suvremenom društvu i budućem razvoju
- Muzejski velikani i osobnosti koji su zadužili hrvatsku kulturu
- Muzeji kao mjesta susreta i stjecanja novih znanja
- Odnos muzeja i lokalne zajednice
- Utjecaj muzeja u stvaranju pozitivnog javnog mijenja
- Muzeji i kulturne i kreativne industrije
- Muzeji i održivi razvoj kulturnog turizma
- Muzejska arhitektura i infrastruktura
- Novi muzeji, nove tehnologije i nova publika
Muzeje možemo definirati i kao:
- centre učenja
- centre ekonomskog utjecaja
- ključne partnere u putovanjima i turizmu
- nosioce kulturne obnove – (urbanistička, socijalna i ekonomska regeneracija)
- centre za okupljanje društvene zajednice, svih društvenih slojeva
- centre istraživanja, inovacije, primjene novih znanja i tehnologija
- centre motivacije za kreativnost
- podupiratelje društvenih promjena i međukulturnog razumijevanja
- centre razvoja prijateljstava i međunarodne suradnje
U 15. NOĆI MUZEJA 2020.g. potvrdimo da hrvatski muzeji imaju znanje, snagu, potencijal i publiku koja ih voli.
Autorice i voditeljice NOĆI MUZEJA:
mr.sc. Dubravka Osrečki Jakelić i mr.sc. Vesna Jurić Bulatović
Organizator NOĆI MUZEJA:
HRVATSKO MUZEJSKO DRUŠTVO
Predsjednica: mr. sc. Vlasta Krklec
Tajnica: Sunčica Nagradić Habus
Centar za kulturu Vela Luka i ove godine se uključio u manifestaciju.
U 18 sati Centar za kulturu Vela Luka će otvoriti svoja vrata za posjetitelje koji će moći razgledati arheološku zbirku Vela spila, dio zbirke drvenih maketa brodova samoukog umjetnika Nedjeljka Gugića Kotarca, zbirku mozaika iz 1968. godine i izložbu „Suhozidna arhitektura centralnog tlocrta na Korčuli“.
U 19 sati je otvaranje izložbe "Stolovi Sunca pod okriljem Posejdona".
U sklopu programa nastupit će mješovita klapa Folklornog društva "Kumpanija".
U sklopu Noći muzeja posjetitelji će moći listati različite publikacije Centra za kulturu Vela Luka koje će biti dostupne u izložbenom prostoru, a učenici i ostali posjetitelji moći će provjeriti svoje znanje rješavanjem upitnika s pitanjima iz iz područja kulturne baštine i umjetnosti.
Posjetitelji će moći razgledati stalni postav i izložbu do 23 sata.
STOLOVI „SUNCA“ POD OKRILJEM „POSEJDONA“
Autorica izložbe: Rada Dragojević Ćosović
Prostor: Galerija Centra za kulturu Vela Luka
Datum: Noć muzeja, 31. 1. 2020.
U grčkoj mitologiji Kronov i Rejin sin Posejdon je bog mora i potresa i brat boga Zeusa. U rimskoj mitologiji njegov je pandan bog Neptun. Kako bi osigurali sigurna putovanja, pomorci su mu se molili i kao žrtvu utapali konje. Posejdon bi zauzvrat stvarao mirno more i nove otoke, a kada bi bio uvrijeđen, svojim bi trozubom udarao o tlo i uzrokovao brodolome, potrese, utapanja i oluje. Njegova sina Kiklopa Polifema oslijepio je Odisej, pa Posejdon mrzi Odiseja i šalje mu nevrijeme kojim odgađa Odisejev povratak na Itaku. Vrač Tiresija sugerira Odiseju da na svome otoku štuje Posejdona kako bi ublažio njegov gnjev.
Po ovom moćnom grčkom božanstvu dobio je ime hotel „Posejdon“ izgrađen u Veloj Luci 1970. godine. Izbor imena ne čudi, budući da je hotel izgrađen uz morsku obalu s pogledom na more i Velu Luku koju maritimno oduvijek definira i o kojem ovisi. Godine 1973., nakon izgradnje hotela „Posejdon“, sagrađen je restoran „Sunce“ zajedno s kojim je bio u sastavu istog poduzeća (HTP „Hum“). Restoran je uređen prema konceptu umjetnika Petra Omčikusa koji je u tehnici mozaika zajedno sa svojom suprugom umjetnicom Kosom Bokšan i umjetnikom Kemalom Širbegovićem osmislio stolove za restoran.
Ideja je bila da se u blizini novoizgrađenog hotela „Posejdon“ sagradi ugostiteljski objekt koji će predstavljati sintezu umjetnosti, arhitekture, gastronomije i autohtone vegetacije. U restoranu „Sunce“ nalazili su se stolovi s motivima izrađenim u tehnici mozaika od kojih se danas dio nalazi u prostoru hotela „Posejdon“ i koriste se u ugostiteljske svrhe, a jedan stol se nalazi u hotelu „Jadran“.
U hotelu „Posejdon“ nalazi se, čuva i koristi ukupno šest stolova. Svi su izrađeni u tehnici mozaika i prikazuju motive maritimne faune. Svi stolovi su u dobrom stanju, a nalaze se na metalnim žutim nosačima i još se koriste u ugostiteljske svrhe, najčešće kao podloga za tzv. welcome drink i slične prigode. Prikazuju ražu, murinu, pirku, morskog ježa, hlapa (Karlo) i morsku lastavicu (Poletuša). Prikazani motivi maritimnog bestijarija odlikuju se izvanrednim kolorizmom i pregrštom detalja. Vrsni su prikaz morskih životinja koje izgledaju žive i kao da se kreću. Jesti za ovakvim stolovima zasigurno je bila prava vizualna senzacija koja je gastonomski užitak činila još većim. Ne čudi što je popularnost restorana u vrijeme sedamdesetih i osamdesetih godina bila iznimna jer je restoran „Sunce“, uz artistički oplemenjen ambijent, nudio i vrhunsku uslugu profesionalnih kuhara i konobara, ali i klapske nastupe i maksimalan angažman svih djelatnika. U restoranu se, osim navedenih stolova, nalazio i jedan veliki stol u obliku potkove također izrađen u tehnici mozaika, a s motivima maritimne tematike i vegetativnim prikazima. I ovaj stol je pronađen i prezentiran na izložbi. Stolovi u mozaiku iz restorana „Sunce“ prezentirani na ovoj izložbi svjedočanstvo su sjajne ideje o sintezi umjetnosti, odmora i blagovanja na jednom prelijepom mediteranskom otoku i ujedno su podsjetnik na vrijeme kada su se intenzivno promišljali, gradili i uređivali turistički sadržaji i ugostiteljski objekti u Veloj Luci.