Profesor Igor Borzić (po majčinoj strani porijeklom velolučanin), bio je gost današnje emisije Kulturni krajolik. Diplomirao je na Odjelu za arheologiju s temom „Plovidba zaljevom Vele Luke od prapovijesti do kasne antike“. Antička povijest otoka Korčule započinje vrlo rano i moguće ju je podijeliti na domorodačko-grčku fazu (VI. st.-sred. I. st. pr. Kr.), rimsku (dr. pol. I. st. pr. Kr.-VI. st.) i kasnorimsku-ranobizantsku (VI.-VIII. st.), s time da je svaka od navedenih nosila i određene značajke naseljenosti.
Problem prilikom analiziranja tih značajki jest nepodudaranje podataka iz povijesno-literarnih izvora i arheoloških nalaza, što je vjerojatno rezultat ponajprije slabe istraženosti nekih ključnih arheoloških zona otoka. Ipak, kako se čini, u razvoju naseljenosti otoka Korčule u antičko doba ne prati logičan slijed u kojem je došlo do kontinuiranog razvoja jednog od naselja u protourbanoj i urbanoj fazi, a koji bi predstavljao osnovu za razvoj antičkog administrativnog središta otoka. Time se Korčula ističe kao specifikum s obzirom na ostale velike jadranske otoke (Vis, Hvar, kvarnerski otoci), što je svakako vrijedno pozornosti. Razloge takvom stanju autor vidi u dinamičnom povijesnom tijeku, odnosno diskontiuitetu u civilizacijskom razvoju otoka Korčule. Također, istražuje gradinsko naselje Kopila, zatim njegovu topografiju te posebno detaljno informacije o istraživanjima nekropole. Nekropola je jedinstvene prostorne organizacije, a dosadašnji pokazatelji ukazuju na njezino korištenje od 4. do 1. stoljeća prije Krista.
Ova istraživanja su od iznimnog značaja jer po prvi puta predstavljaju rezultati arheoloških istraživanja lokaliteta Kopila, željeznodobnog gradinskog naselja, smještenog sjeverno od Blatskog polja na otoku Korčuli. Riječ je o vrlo atraktivnom i značajnom lokalitetu čija je jedinstvena arhitektura i veliki broj sitnih, pokretnih nalaza daleko nadmašila sva očekivanja donoseći čitav niz podataka o jednoj pretpovijesnoj zajednici.
Lokalitet se arheološki istražuje tek od 2013. g. i to u sklopu projekta Kopila čiji je nositelj Općina Blato, a istraživanja provode Centar za kulturu Vela Luka, Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru te Muzej antičkog stakla u Zadru. Projekt je do sada urodio značajnim podatcima o topografiji naselja i okoline te arheološkim saznanjima o jednom segmentu nekropole, odnosno materijalnim i duhovnim aspektima života.