U galeriji Centra za kulturu Vela luka, sinoć se svojim neobičnim slikama od kamenčića i atraktivnim nakitom veloluškoj publici predstavila renomirana umjetnica Franica Mandić.
Autorica je svoju kreativnost upotpunila suvenirima od oblutaka (žala) i sušenog mirisnog bilja i nakitom od konopa s elementima kamena, školjki, stakla izvaljanog na žalu mora.
Franica Mandić ove je godine izradila nakit od “mornarskih gropih”. Riječ je o čvoranom nakitu od konopa. Čvoranje je još kao djevojčica naučila od oca pomorca. Vezivala je barku, udicu, “užu” i “senjal” na mrežama.
Igranje s “gropima” od kojih su neki još uvijek u svakodnevnoj primjeni, ponovno je postala njena preokupacija.
Franica Mandić rođena Dragojević, rodila se u Splitu 28. 11. 1952. godine. U Veloj Luci živjela je do dvadesetiprve godine, a potom odlazi živjeti u Zagreb. Potreba za kreativnim izražavanjem oduvijek je prisutna u životu ove svestrane Velolučanke koja je u više navrata samostalno izradila razne scenografije, uređivala poslovne interijere i izrađivala cvjetne instalacije za hotele.
Izradom unikatnog nakita od konopa i kaučuka, bavi se još od djetinjstva, a za nakit od konopa, vonjasti kušinić tj. mirisni jastučić, dalmatinski boketić i slike od žala također je dobila oznaku Hrvatskog otočnog proizvoda. Izlagala je u Zagrebu, Šibeniku, Skradinu, Zadru, Biogradu na moru, na manifestaciji „Otočni proizvodi u Dubrovniku" u organizaciji Dubrovačke razvojne agencije DURA-e, u Tkonu na otoku Pašmanu i u rodnoj Veloj Luci koja joj je trajni izvor nadahnuća i stvaralačka oaza u kojoj nastaju njene maštovite kreacije. Na izložbi u galeriji Centra za kulturu Vela Luka prezentiran je autoričin unikatni nakit od konopa i kaučuka, slike od žala i nekoliko instalacija inspiriranih suvremenim zbivanjima u Veloj Luci.
Autorica je kuharice „Luška ića i pića“ koja je dobila oznaku Hrvatskog otočnog proizvoda kao nematerijalno dobro. Franica Mandić 16 godina skupljala je recepte starih nona, više puta ih isprobala i na kraju sve uobličila u knjigu. U njoj su opisani običaji i tradicija Vele Luke na otoku Korčuli.
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije nastavlja izvođenje projekta vizualnog označavanja otočnih proizvoda oznakom "Hrvatski otočni proizvod" koji je pokrenut početkom 2007. s namjerom poticanja otočnih proizvođača u proizvodnji izvornih i kvalitetnih proizvoda. Otočni proizvođači potaknuti su da kroz samozapošljavanje stvaraju kvalitetne proizvode i ostaju na našim otocima, a potrošači su se susreli s novim proizvodima u čiju su se izvrsnost već uvjerili.
U 2014. godini oznaku kvalitete "Hrvatski otočni proizvod" dobilo je 65 otočnih proizvođača za 108 proizvoda i proizvodnih linija, a ukupno su do sada Oznaku dobila 182 otočna proizvođača (od kojih je 13 eko proizvođača i 18 proizvođača s oznakom zemljopisnog podrijetla) za 517 proizvoda i proizvodnih linija s 20 otoka (Brač, Hvar, Vis, Korčula, Pag, Krk, Lastovo, Dugi Otok, Rab, Cres, Lošinj, Prvić, Ugljan, Mljet, Šolta, Žirje, Pašman, Iž, Murter, Olib) i poluotoka Pelješca. Radi se o prehrambenim (vina, rakije, likeri, maslinova ulja, sirevi, slastice, ribe, salatne marinade, džemovi, med), kozmetičkim i odjevnim proizvodima te suvenirima.
Hrvatski otočni proizvođači, čiji proizvodi nose oznaku HOP, danas doista mogu reći da su prepoznatljivi, a u kvalitetu se mogu uvjeriti kupci njihovih proizvoda kako u zemlji tako i u inozemstvu. Ujedno, "Hrvatski otočni proizvod" obogaćuje turističku ponudu Hrvatske, prepoznatljivu po autohtonim proizvodima. Kroz te proizvode turisti mogu doživjeti ljepotu hrvatskih otoka, po kojima je i Hrvatska kao mediteranska zemlja s tisuću bisera poželjno odredište ljudi sa svih strana svijeta.
