Na kulturno-povijesno perspektivnom području Gradine Sv. Ivana ovih dana u tijeku su arheološka istraživanja na tom dijelu otoka Korčule.
Istraživanja financiraju Općina Vela Luka, a između ostalih tu je i izv. prof. dr. sc. Igor Borzić, koji je bio naš današnji gost.
Riječ je o zaštitnim kopnenim i podvodnim istraživanjima koja se obavljaju kao preduvjet za daljnje građevinske i infrastrukturalne radove predviđene na tom prostoru uvale Gradina i prevlake koja spaja kopno s otočićem Gradina Sv. Ivana.
Ideja o arheološkim iskapanjima prije rekonstrukcije ovog područja nije se dogodila slučajno:
”Uvala Gradina je otprije poznata u arheološkoj literaturi, s obzirom da postoje dokazi života još iz vremena prapovijesti, preko antika, srednjeg vijeka i ranog novog vijeka. Izrazito povoljne maritimne karakteristike uvale pogodne za život kroz stoljeća, sama utvrda, arheološki ostatci slučajno pronađeni tijekom vremena, sve je to zajedno učinilo Gradinu zanimljivim arheološkim lokalitetom. Iz tih razloga bilo je nužno izvršiti stručna sondažna istraživanja i na taj način znanstveno potvrditi sve one pretpostavke o Gradini kao vrijednom prapovijesnom i povijesnom lokalitetu”, pojašnjava doc. dr. sc. Igor Borzić. Arheološka iskapanja odvijaju se na kopnu i u moru, a započela su pregledom šireg prostora uvale gdje su na morskom dnu, dubine do 5 m, pronađeni brojni ulomci keramike iz različitih razdoblja. Našlo se tu npr. prapovijesna naseobinska keramika iz zadnjih nekoliko stoljeća prije Krista te ulomak pitosa, tj. goleme keramičke posude za skladištenje prehrambenih namirnica iz antičkog razdoblja. Dokumentirana je i skoro cjelovito sačuvana rana rimska amfora s dobro očuvanim radioničkim žigom. U arheološkim sondama utvrđen je deblji kulturni sloj u kojemu je najviše nađeno novovjekovne keramike, među kojom prevladava ona s raznobojnom glazurom. Otkriveno je i nekoliko keramičkih lula iz približno 18.-19. stoljeća.
Svi ovi raznovrsni arheološki nalazi upućuju na to da je uvala Gradina bila vrlo frekventno sidrište, koja je putnicima namjernicima pružala sigurnost pri dugim plovidbama duž istočne obale Jadrana, i to u razdoblju posljednja tri tisućljeća.
Cilj je, kako kažu arheolozi sa Sveučilišta u Zadru, doći do tzv. sterilnog sloja, odnosno do razine u kojoj više neće biti nikakvih artefakata, jer dokle god se pronalazi i minimalan broj ostataka dotle se i kopa.
Svaki pronađeni i najmanji komad, kažu, obogaćuje i oplemenjuje povijesnu baštinu ovog kraja.
”Što se više kockica stavi na svoje mjesto, to je priča kompletnija i možemo imati dublji uvid u prošlost na ovom prostoru”, zaključuje doc. dr. sc. Ilkić.
Ekipa stručnjaka i studenata istraživat će ovaj lokalitet do kraja tjedna, a u našem razgovoru istaknuli su i da su izrazito lijepo primljeni, Općina Vela Luka i Županijska lučka uprava osigurala im je smještaj i hranu, dok se osoblje pizzerie Alfa svake večeri trudi da ne ostanu gladni.