Kronika dana, utorak, 9. 4. 2024.
Vela Luka ODOBRENA SREDSTVA ZA NASTAVAK UREĐENJA ŠETNICA DO KONOBE SKALINADA Hrvatska Milanović donio odluku o raspisivanju izbora za članove u EP DORH: Provodimo izvide o Mataniću Plenković obišao kampus Borongaj u Zagrebu, podržao projekte za njegov razvoj Marendićev sin i njegovi prijatelji idu u zatvor. Prebili mladića, kritično je Ni pet mjeseci nakon nesreće nema optužnice protiv Banožića. Evo što kaže Božinović Regija Šef NATO-a: Ako BiH želi u NATO, mora ispuniti dva uvjeta U Srbiji traje velika potraga za Dankinim tijelom Srbi u izbornom povjerenstvu odbili poslušati Dodikov ultimatum Svijet Ukrajina tvrdi da je uništila 20 ruskih dronova Cameron se prije posjeta Washingtonu sastaje s Trumpom na Floridi Putin ima novu mrežu špijuna u Europi. Imaju brutalan pristup Eskalacija u Ukrajini prijeti velikom nuklearnom nesrećom, kaže UN-ova agencija Nikaragva tužila Njemačku Haškom sudu: "Omogućili ste genocid" Sport Jakobušić se oprostio od Hajduka Vrijeme sutra Djelomice sunčano Kronika dana, utorak, 9. 4. 2024. Vela Luka Putem “Programa razvoj otoka 2024.” na koji se Općina Vela Luka prijavila početkom godine, osigurano je 67.500,00 eura za nastavak uređenja šetnica od Zadružnog doma do konobe Skalinada. U tijeku je izrada Idejnog rješenja, a početak radova se očekuje krajem listopada, tj. nakon završetka turističke sezone. S obzirom da su mozaici planirani u obalnom pojasu, isti se na ovoj dionici neće postavljati. *
„Drago mi je da će i ovaj dio mjesta koji je godinama bio neuređen dobiti novi izgled i dodatnu vrijednost po uzoru na centar mjesta. Nastavak je ovo uspješnog povlačenja sredstava preko raznih fondova i natječaja putem kojih smo samo u prva tri mjeseca 2024. g. osigurali više od milijun eura za naše projekte“, napominje načelnica općine Vela Luka, Katarina Gugić. Hrvatska Predsjednik Republike Zoran Milanović donio je odluku o raspisivanju izbora za članove u Europski parlament koji će se održati u nedjelju 9. lipnja. U Europski parlament bira se 12 članova iz Republike Hrvatske. Odluka stupa na snagu danas.* Državno izborno povjerenstvo RH objavilo je obvezatne upute i obrasce za postupak kandidiranja na izborima članova Europskog parlamenta iz Republike Hrvatske. Upute stupaju na snagu 9. travnja 2024. godine te su dostupne na mrežnoj stranici Državnog izbornog povjerenstva i u Narodnim novinama. Kao pomoć u pripremi kandidacijskih lista, predlagatelji mogu koristiti aplikaciju eKandidatura. Aplikacija omogućava popunjavanje prijedloga kandidacijske liste, očitovanja kandidata te obavijesti o financiranju izborne promidžbe. Rok za predaju prijedloga kandidacijskih lista je 23. travnja 2024. godine do 24:00 sata. Prihvat prijedloga lista odvijat će se u zgradi Državnog izbornog povjerenstva te u zgradi Hrvatskog sabora prema utvrđenom rasporedu i uvjetima sigurnosne zaštite. Predlagatelji su dužni najaviti predaju prijedloga kandidacijske liste putem obrasca koji je dostupan na mrežnoj stranici Državnog izbornog povjerenstva. Za sve dodatne informacije i upite, predlagatelji se mogu obratiti Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- DORH je objavio da se provode izvodi o slučaju redatelja Daliboru Mataniću za kojeg se doznalo da je spolno uznemiravao kolegice. "Povodom zaprimljenih upita novinara o postupanju Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu u odnosu na više medijskih objava o možebitnom počinjenju kaznenih djela, za koja se progon poduzima po službenoj dužnosti, ili prekršaja muške osobe (1975.), odgovaramo da policija, u koordinaciji s ovim državnim odvjetništvom, provodi izvide", poručuju su iz DORH-a.* "Odluka o daljnjim radnjama bit će donesena po primitku rezultata kriminalističkog istraživanja, priopćilo je još Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- PREDSJEDNIK Vlade Andrej Plenković obišao je znanstveno-učilišni kampus Borongaj u Zagrebu i podržao projekt njegova razvoja koji je matično Sveučilište proglasilo najvažnijim strateškim projektom Hrvatske. Vlada podržava projekt koji naredne godine zajedno s partnerima može smireno realizirati, posebno ako bismo privukli interes gospodarstva, kazao je premijer Plenković nakon što je domaćin rektor Stjepan Lakušić predstavio projekt koji je inicijalno potaknut 2008,. ali za čiju se realizaciju, rečeno je, odlučila aktualna uprava Sveučilišta.*
Plenković je podsjetio da je Ministarstvo znanosti i obrazovanja ocijenilo projekt zanimljivim te dodao da će njegova realizacija osvježiti glavno hrvatsko sveučilište, doprinijeti razvoju gospodarstva, zadržavanju mladih u Hrvatskoj, te učiniti Hrvatsku još boljom. Premijer je kazao da je Hrvatska trenutno na razini 76 posto razvijenosti EU, i da je to dostigla prije nego se očekivalo, te napomenuo da dostizanjem postotka od 80 do 82 posto dolazi do demografskom preokreta, odnosno do zaustavljanja iseljavanja. Rekao je da je Hrvatska povećala ulaganja u znanost s 1.6 milijardi eura 2016., na 3.3 milijarde eura danas, odnosno s 0.96 posto BDP-a 2016. na 1.43 posto BDP-a danas. Sveučilište u Zagrebu kičma je hrvatskog obrazovnog sustava i važno za razvoj zemlje, te je jako važno za četiri strateške teme razvoja Hrvatske do kraja desetljeća, a to su demografski razvoj, dekarbonizacija, digitalizacija i obrazovanje, kazao je Plenković nakon što je obišao Tehničko veleučilište u Zagrebu koje se uređuje u kampusu Borongaj. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- SUDAC za mladež splitskog Županijskog suda odredio je na prijedlog Državnog odvjetništva istražni zatvor za četvoricu maloljetnika koji su osumnjičeni za premlaćivanje 22-godišnjaka prije dvije večeri ispred kluba na Poljudu u Splitu. Pritvor je određen kako ne bi ponovili djelo. Policija je četvoricu maloljetnika te jednog 18-godišnjaka prijavila za nanošenje osobito teške tjelesne ozljede. Među njima je i 17-godišnji sin načelnika PU splitsko-dalmatinske Slobodana Marendića koji je zbog ovog slučaja podnio ostavku.* Kako doznaje Dalmatinski portal, svi osumnjičenici su iznijeli aktivnu obranu. Stanje ozlijeđenog mladića je vrlo teško. Ima po život opasne ozljede glave. Nalazi se u Jedinici intenzivnog liječenja splitskog KBC-a. Sukob između dvije skupine započeo je unutar kluba. Navodno je sve zakuhao mladić koji je bio neugodan prema Marendićevoj kćeri. Došlo je do naguravanja koje se nastavilo i ispred kluba nakon što su izbačeni. Sukob je, prema nekim tvrdnjama, eskalirao nakon što je Marendićev sin dobio udarac u glavu. Navodno ga je udario glavom isti mladić s kojim se sukobio unutar kluba. Nakon toga dolazi do teškog ozljeđivanja 22-godišnjaka, koji sukob nije započeo nego je bio u društvu koje se sukobilo s Marendićem, kojeg je netko iz Marendićeve družine udario nogom u glavu. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- MINISTAR unutarnjih poslova Davor Božinović osvrnuo se na prozivke predsjednika Zorana Milanovića o slučaju prometne nesreće bivšeg ministra obrane Marija Banožića, rekavši da je policija odradila svoj dio posla i podnijela kaznenu prijavu protiv Banožića. Podsjetimo, Banožić je svojim terencem 11. studenog, pretičući drugo vozilo, usmrtio vozača kombija, 40-godišnjeg Gorana Šarića, oca dvoje djece. Do ovoga trenutka nije podignuta optužnica protiv njega.* "Tu je policijski dio posla odrađen. Sve kasnije je koordinacija s DORH-om i nikad nismo komentirali istraživanja u tijeku. To nije posao politike", rekao je Božinović nakon obilaska novoobnovljenih prostorija Službe za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Zagreb. Milanović je na Facebooku ranije danas ustvrdio da je "prošlo pet mjeseci od kada je Banožić usmrtio čovjeka u prometnoj nesreći koju je i skrivio, ali još nije optužen za to nedjelo." Milanović se pritom upitao zašto Banožić do danas nije optužen. "Siguran sam da nema ni jednog prometnog prekršaja sa smrtnim posljedicama, s tako jasnim i čvrstim dokazima kakvi su u ovom slučaju, a za koji se toliko čeka s podizanjem optužnice. Tako Plenković i HDZ vide i provode jednakost pred zakonom koja je, da ponovim, ustavna kategorija. Njihovo pogano shvaćanje vlasti pogađa sve hrvatske ljude koji ne pripadaju HDZ-ovoj sljedbi",
ocijenio je Milanović. Božinović je rekao da se očito radi o Milanovićevim prigodnim izjavama u kampanji, ocijenivši ih neodgovornima jer dolaze s najviše političke razine. ''Ako postoji primjedba, može se provjeriti, ali to se ne radi s javne scene pred medijima, jer to samo govori o tome je li u pitanju želja da se proizvede dojam u javnosti ili stvarno zabrinutost i pitanje koje se legitimno postavlja. Ako ne idete institucionalnim putem, o tome govorite medijski, a ne obraćate se institucijama, onda je jasno da je cilj izjava nešto drugo, a ne kako u Ustavu piše - briga za funkcioniranje državnih institucija. To se ne pokazuje grubim riječima i uvredama'', kazao je. Regija BOSNA i Hercegovina je zemlja koja ima aktiviran Akcijski plan za članstvo u NATO-u (MAP), a da bi postala članicom dva uvjeta moraju biti ispunjena, to su provedba potrebnih reformi i to moraju željeti građani i vlasti u BiH, izjavio je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. “Bosna i Hercegovina ima status zemlje koja ima aktiviran MAP, a svrha MAP-a je da BiH postane članicom NATO-a”, rekao je Stoltenberg nakon sastanka s predsjedateljem Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem. Da bi zemlja postala članicom, potrebno je ispuniti dva uvjeta, jedan je da potrebne reforme budu doista provedene.* “BiH treba nastaviti s reformskim naporima i mislim da je važno razumjeti da je jačanje vladinih institucija, jačanje multietničke prirode, primjerice, oružanih snaga dobro za zemlju bez obzira na članstvo u NATO-u, a pomaže Bosni i Hercegovini i na putu prema EU-u”, rekao je Stoltenberg. “Drugi uvjet jest da to moraju željeti građani BiH i političke vlasti. Moramo razumjeti, iako članstvo nije nešto što će se sutra dogoditi, da će napori koji se rade u pravcu članstva ojačati BiH, stabilizirati zemlju i pomoći u ulasku u EU”, dodao je glavni tajnik. Bećirović je rekao da velika većina građana BiH podržava članstvo u NATO-u. “Punopravno članstvo je jedan od strateških vanjskopolitičkih prioriteta Bosne i Hercegovine. Tako su odlučili državni organi BiH i te odluke su izglasana na način da su za njih glasali predstavnici iz oba entiteta i predstavnici svih naroda u BiH. Stoga imamo vrlo jasan pravni okvir, državni organi BiH usvojili su sve potrebne zakonske, strateške i konceptualne dokumente u području obrane”, rekao je Bećirović. Rekao je da podržava proaktivno djelovanje NATO-a, uključujući i mjere odvraćanja, kao i eventualno prisustvo snaga NATO-a u vojnim bazama u BiH. Istaknuo je da BiH radi na približavanju NATO-u u zadnjih dvadesetak godina. “Sada smo pred vratima NATO-a i tu šansu trebamo iskoristiti zbog svih građana i naroda BiH”, rekao je Bećirović te pozvao NATO da njegovoj zemlji uputi pozivnicu za članstvo. Glavni tajnik Stoltenberg izrazio je duboku zabrinutost zbog “kontinuiranih secesionističkih politika i retorike koja dijeli”. “To je nepromišljeno i opasno, potkopava teško postignuti napredak i koči reforme koje bi koristile vašim građanima”, rekao je Stoltenberg. Dodao je da svi politički čelnici moraju raditi zajedno na očuvanju jedinstva i zaštiti nacionalnih institucija, što je ključno za mir i sigurnost u zemlji i za stabilnost na zapadnom Balkanu. Iako su predstavnici Republike Srpske ranije glasali za zakone koje BiH vode prema članstvu u NATO-u, u posljednjih desetak godina u tom entitetu prevladava stajalište da BiH treba ostati neutralna i
slijediti Srbiju koja je proglasila vojnu neutralnost. Narodna skupština RS izglasala je 2017. godine rezoluciju o vojnoj neutralnosti tog entiteta. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- POLICIJA i dalje traga za tijelom male Danke Ilić. Osumnjičeni za njeno ubojstvo saslušani su u tužiteljstvu, nakon čega im je sud odredio pritvor od 30 dana, Kako podsjeća Telegraf.rs, osumnjičeni Srđan Janković u tužiteljstvu se branio šutnjom, dok je Dejan Dragijević priznao zločin, a zatim rekao i da su mu u prikrivanju tijela pomogli otac i brat. U nedjelju je stigla vijesti da je brat preminuo u pritvoru, dok je ocu nakon ispitivanja određen pritvor od 30 dana. Reporteri portala Telegraf bili su u selu Zlot, u kojem živi jedan od osumnjičenih. Policija je pretražila njegova dva imanja, isušena je i septička jama, ali tijelo male Danke još uvijek nije pronađeno.* Radnici lokalnog Vodovoda, 50-godišnjaci Dejan Dragijević i Srđan Janković, curicu su prvo pregazili automobilom, a potom zadavili i odbacili njeno tijelo. Dvogodišnja Danka Ilić, čiji nestanak je prijavljen 26. ožujka, žrtva je prometne nesreće, ali i monstruoznog zločina dvojice počinitelja koji su njezino tijelo bacili na divlji deponij, a policija sumnja da je tijelo jedan od osumnjičenih naknadno prebacio na drugu lokaciju, objavio je u četvrtak MUP Srbije nakon desetodnevne potrage. Brat osumnjičenog za ubojstvo dvogodišnje djevojčice Danke Ilić, koji je uhićen zbog sumnje da je pomogao bratu, umro je jučer u Policijskoj upravi u Boru, objavilo je Ministarstvo unutarnjih poslova Srbije, prenosi Tanjug. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- DVOJE članova Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP) iz reda Srba odbili su zahtjev vlasti Republike Srpske da podnesu ostavke na svoje dužnosti kako bi se to tijelo delegitimiralo, a ovlasti za provedbu predstojećih izbora prenijele na povjerenstvo na entitetskoj razini. Čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik najavio je kako će u znak protivljenja nametanju izmjena izbornog zakona BiH, za kojim je posegnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, RS već do 20. travnja donijeti svoj izborni zakon i po njemu, kršeći ustav BiH i izborni zakon, provesti lokalne izbore planirane za listopad.* Vlada RS-a je prošlog tjedna pozvala dvoje Srba koji su članovi SIP-a da podnesu ostavke, no Ljubiša Kalaba i Vanja Bjelica Prutina u ponedjeljak su poručili kako to neće učiniti odbivši poslušati Dodika i sudjelovati u provedbi njegova plana. "Neću podnijeti ostavku", izjavio je kratko Kalaba kako ga citira portal Oslobođenja, a uz to je poručio kako nema nakanu komentirati ono što govore političari. Njegova kolegica Bjelica Prutina podsjetila je kako su prava i obveze članova SIP-a propisani izbornim zakonom BIH i ne mogu se dovoditi u pitanje odlukama koje se donose na entitetskoj razini. "Takav zahtjev u pravnom smislu smatram nezakonitim, a u političkom smislu svojevrsnim pritiskom na nezavisan i nepristran rad člana SIP-a BiH", kazala je Bjelica Prutina. Dvoje srpskih članova SIP-a BiH očitovalo se nakon što je ranije tijekom dana zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH i bliski Dodikov suradnik Staša Košarac ultimativno pozvao sve Srbe koji rade u tijelima za provedbu izbora u BiH da podnesu ostavke i na taj način pokažu "patriotski odnos prema RS-u". Članove SIP-a bira Zastupnički dom parlamenta BiH i on ih jedini može smijeniti, no visoki predstavnik Schmidt je svojim izmjenama izbornog zakona BiH nametnuo i odredbu koja praktično štiti poziciju sadašnjih članova državnog izbornog povjerenstva sve do isteka redovitih sedmogodišnjih mandata 2027. godine. Sve stranke koje sada čine vladajuću koaliciju u BiH nezadovoljne su sastavom SIP-a jer smatraju kako su u nju imenovane osobe bliske političkim strankama koje su sada u oporbi, no nemaju načina da ih
smijene. Lokalni izbori u BiH trebali bi biti provedeni 6. listopada, a to će ujedno biti važan test popularnosti sadašnje vladajuće koalicije. Svijet UKRAJINSKA protuzračna obrana uništila je 20 borbenih dronova koje je tijekom noći lansirala ruska strana ciljajući sedam ukrajinskih regija diljem zemlje, rekao je u utorak zapovjednik ukrajinskog ratnog zrakoplovstva Mikola Oleščuk. Dronovi su uništeni iznad južnih oblasti Mikolajiv, Odesa i Herson, iznad središnjih oblasti Dnjepropetrovsk, Poltava i Vinicija te iznad Lavova na zapadu, rekao je Oleščuk.* Rusija je u nekoliko valova lansirala borbene dronove iranske proizvodnje Šahid na ključnu infrastrukturu i elektrane, potvrdili su ukrajinski dužnosnici i vojska. Guverner Lavova Maksim Kozitski je rekao da je dron oštetio važan infrastrukturni objekt na zapadu zemlju te izazvao požar. Zbog krhotina od pada dronova u području Odese su uništeni električni vodovi, rekao je guverner Oleh Kiper. U Poltavi su također oštećena energetska postrojenja i oprema. Rusija je posljednjih tjedana pojačala napade na ukrajinski energetski sektor. Ukrajina je objavila da je Rusija lansirala i četiri projektila iz raketnog sustava zemlja-zrak S-300, ali nije otkrila što se dogodilo s tim projektilima. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- BRITANSKI ministar vanjskih poslova David Cameron bi se na početku dvodnevnog posjeta Washingtonu, trebao na Floridi susresti s republikanskim kandidatom za predsjednika Donaldom Trumpom, objavio je London. „Njegov posjet Washingtonu u utorak i srijedu uslijedit će nakon sastanka ministra s bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom na Floridi danas, 8. travnja”, rekao je glasnogovornik britanskog ministarstva. „Uobičajeno je da se ministri u sklopu svog međunarodnog djelovanja susreću s kandidatima oporbe”, dodao je glasnogovornik.* Susret s Trumpom, protivnikom aktualnog demokratskog predsjednika Joea Bidena na predsjedničkim izborima u studenome, događa se uoči posjeta Washingtonu tijekom kojeg će se Cameron založiti za deblokadu američke pomoći Ukrajini te razgovarati o situaciji u Pojasu Gaze, piše agencija France Presse. Britanski šef diplomacije sastat će se i s američkim kolegom Antonyjem Blinkenom, kao i zastupnicima parlamenta. Ministarstvo je priopćilo kako bi on u Washingtonu trebao „pozvati” SAD da pošalje svoju pomoć Ukrajini, zaustavljenu u Kongresu sporom dviju stranaka. "Uspjeh Ukrajine i neuspjeh Putina ključni su za sigurnost Amerikanaca i Europljana", poručio je David Cameron u priopćenju. Pobjeda Rusije bi „jasno” odjeknula u Pekingu, Teheranu i Pjongjangu, upozorio je konzervativac.
Cameron je istaknuo kako pomoć Europe i SAD-a Kijevu „čini ogromnu razliku na ratištima u Ukrajini i na Crnom moru”. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- EUROPSKE zemlje protjerale su gotovo 500 ruskih špijuna. No, postoje naznake da je Rusija promijenila taktiku i oslanja se, između ostalog, na modernu tehnologiju i "putujuće agente", piše u analizi DW. Nekoliko običnih i satelitskih antena na krovu ruskog generalnog konzulata u Bonnu djeluje prilično istrošeno. No, dojam vara, razne strukture na krovovima kompleksa zgrada koje ne otkrivaju što se iza njih krije mogle bi biti puno važnije za Rusiju. Prema podacima iz sigurnosnih krugova, iza njih se krije najsuvremenija komunikacijska i špijunska tehnologija.* Ovi sveobuhvatno instalirani objekti važan su razlog zašto se rusko vodstvo još drži lokacije u Bonnu. Nakon što je Rusija 2023. godine ograničila ukupno njemačko predstavništvo u Njemačkoj na 350 ljudi, u što spadaju diplomati, nastavnici i zaposlenici u raznim zakladama, njemačka vlada naredila je zatvaranje konzulata. Putinov režim odlučio je zadržati samo veleposlanstvo u Berlinu i generalni konzulat u Bonnu. To ima posljedice na konzularni rad, ali i na špijunažu. Prema informacijama javnog servisa WDR-a, NDR-a i dnevnika "Süddeutsche Zeitung", rad ruskih tajnih službi promijenio se od početka agresije na Ukrajinu. Protjerivanje desetaka špijuna, akreditiranih kao diplomati, zadalo je udarac Moskvi. Ali kako je pokazalo istraživanje provedeno u sigurnosnim krugovima, Rusija je promijenila taktiku. Prema istraživanju novinara, oko 20 špijuna i dalje su akreditirani kao diplomati u Njemačkoj. Međutim, to više nije dovoljno za izvođenje složenih operacija zato što njemačke sigurnosne službe vjeruju da vrlo dobro prate ovo preostalo osoblje. Špijuni prerušeni u diplomate uvijek su bili u središtu zanimanja njemačkog Ureda za zaštitu ustavnog poretka. Njihov diplomatski status uvelike ih štiti od kaznenog progona i tradicionalno se koriste za vrbovanje izvora za dobivanje informacija. Njemačka protuobavještajna služba procjenjuje da je svaki treći član ruskog diplomatskog osoblja zapravo agent. Sve do ruskog napada na Ukrajinu, njemački političari izbjegavali su poduzimanje oštrijih mjera protiv ruskih špijunskih aktivista. Trebalo je paziti na to da se krhki diplomatski odnosi ne dovedu u pitanje. Znalo se da će Rusija u slučaju protjerivanja njezinog osoblja naknadno protjerati jednak broj njemačkog diplomatskog osoblja iz Rusije. Međutim, ta diplomatska suzdržanost je nestala. Njemačka je protjerala ukupno 40 ruskih diplomata u travnju 2022. Sljedeće godine još 30, uključujući očito gotovo cijelo tehničko osoblje, a slično se dogodilo i u mnogim drugim europskim zemljama. Nakon protjerivanja gotovo 500 špijuna u posljednje dvije godine, od europske špijunske mreže u ruskim veleposlanstvima i konzulatima, koja je održavana desetljećima, nije ostalo mnogo. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- NOVI napad dronovima na ukrajinsku nuklearnu elektranu Zaporižja povećao je rizik od velike nuklearne nesreće, upozorila je UN-ova organizacija za atomsku kontrolu. Rusija je rekla da iza napada stoji Ukrajina, a u njemu su ozlijeđene tri osobe. Ukrajina je zanijekala umiješanost. Golema nuklearna elektrana sa šest reaktora je pod kontrolom Rusije te se nalazi na prvoj liniji rusko-ukrajinskog sukoba. UN-ova Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) više je puta upozorila na opasnost koja prijeti od takvih napada.* Šef IAEA-e Rafael Grossi rekao je da je jučerašnji napad bespilotnim letjelicama bio nepromišljen i da predstavlja veliku eskalaciju nuklearne sigurnosti i sigurnosnih opasnosti s kojima se elektrana suočava.
Nuklearka Zaporižja u južnoj Ukrajini je najveća nuklearna elektrana u Europi. Ruske snage zauzele su je nedugo nakon pokretanja totalne invazije na Ukrajinu u veljači 2022. i od tada su je okupirale, zajedno s većim dijelom istoimene regije. Elektrana je prestala proizvoditi struju 2022., ali treba stalnu opskrbu električnom energijom za hlađenje jednog od svojih reaktora koji je u stanju vruće konzervacije, što znači da nije u potpunosti isključen. IAEA, koja ima tim stručnjaka u Zaporožju, potvrdila je fizički učinak napada dronovima na elektranu, uključujući i jedan od reaktora. Uprava elektrane koju je postavila Rusija izjavila je da su razine radijacije normalne i da nije bilo ozbiljne štete. IAEA je rekla da šteta nije ugrozila nuklearnu sigurnost, ali je upozorila da je ovo ozbiljan incident s potencijalom potkopavanja integriteta sustava reaktora. Grossi je precizirao da su zabilježena najmanje tri izravna pogotka u strukture glavnog reaktora. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- NJEMAČKA se danas suočava s optužbama Nikaragve na najvišem sudu UN-a u Haagu da je "omogućavala počinjenje genocida" nad Palestincima vojnom i političkom potporom Izraelu. Nikaragva je tužila Njemačku pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), zahtijevajući od sudaca da hitnim mjerama spriječe Berlin da Izraelu dostavlja oružje i drugu pomoć. Sebastian Fischer, glasnogovornik njemačkog ministarstva vanjskih poslova, rekao je novinarima uoči saslušanja: "Odbacujemo optužbe iz Nikaragve." "Njemačka nije prekršila ni Konvenciju o genocidu niti međunarodno humanitarno pravo i to ćemo u potpunosti dokazati pred Međunarodnim sudom pravde", dodao je Fischer.* Nikaragva će iznijeti svoje argumente danas, a Njemačka bi trebala odgovoriti sutra. U podnesku sudu na 43 stranice, Nikaragva tvrdi da Njemačka krši Konvenciju Ujedinjenih naroda o genocidu iz 1948., donesenu nakon Holokausta. "Slanjem vojne opreme i sada uskraćivanjem sredstava UNRWA-i (UN-ovoj agenciji za palestinske izbjeglice)... Njemačka olakšava počinjenje genocida. Podbačaj Njemačke je tim više za osudu s obzirom na to da je Njemačka s Izraelom uspostavila privilegirani odnos, što bi joj omogućilo da pozitivno utječe na ponašanje te zemlje", kaže se u podnesku. Nikaragva je zatražila od ICJ-a da donese odluku o "privremenim mjerama" - hitnim naredbama koje se izriču dok sud razmatra širi slučaj. "Imperativno je i hitno" da sud naredi takve mjere s obzirom na to da su u pitanju životi "stotina tisuća ljudi", stoji u nikaragvanskim argumentima. ICJ je osnovan kako bi presuđivao u sporovima među nacijama i postao je ključni igrač u ratu između Izraela i militanata Hamasa koji je izbio nakon napada 7. listopada. U drugom slučaju, Južnoafrička Republika je optužila Izrael za počinjenje genocida u Pojasu Gaze, što Izrael oštro poriče. U tom je slučaju sud naredio Izraelu da učini sve što je u njegovoj moći kako bi spriječio genocidne radnje, a nedavno je pooštrio svoj stav, naredivši dodatne mjere kojima se Izrael obvezuje da pojača pristup humanitarnoj pomoći. Sport ODLUKOM Nadzornog odbora HNK Hajduka, Lukša Jakobušić, više nije predsjednik Uprave Kluba, a tu je funkciju obnašao od 30. listopada 2020. godine. "Zahvaljujem svim ljudima u Klubu, svima s kojima sam u protekle tri i po godine surađivao, a
posebno navijačima na ljubavi i strasti. Kao svaki hajdukovac, podržavam sve odluke u interesu Kluba", kratko je rekao Lukša Jakobušić na odlasku.* U njegovom mandatu Hajduk je napravio značajan iskorak u svim sportskim i poslovnim segmentima, bilo organizacijski ili rezultatski. Nakon dugog niza godina osvojena su dva kupa u seniorskoj konkurenciji, dok je juniorska momčad napravila najveći rezultat u povijesti Akademije, ali i hrvatskog klupskog nogometa u europskim natjecanjima igrajući finale Lige prvaka mladih uz veliku promociju mladih igrača. Za vrijeme njegovog upravljanja višestruko je povećana tržišna vrijednost prve momčadi te konkurentnost u domaćim natjecanjima. Svakako u poslovnom segmentu valja zabilježiti nikad veći iskorak u marketinškom dijelu i digitalnoj transformaciji poslovanja, a broj članova prešao je brojku 100 tisuća, što je najveća zabilježena brojka u 113-godišnjoj povijesti Kluba. Vremenska prognoza za sutra, srijedu, 10. 4. 2024. Djelomice sunčano, u unutrašnjosti i osjetno svježije. Uz više oblaka malo kiše ili poneki pljusak očekuju se uglavnom u Gorskoj Hrvatskoj i na sjevernom Jadranu, osobito na otvorenom moru. Najsunčanije na krajnjem istoku i jugu. Zapuhat će umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar, na sjevernom Jadranu bura, a olujnih udara bit će uglavnom podno Velebita. U Dalmaciji umjereno do jako jugo u slabljenju, a navečer i u noći bura. Najniža jutarnja temperatura većinom od 8 do 13, na Jadranu od 13 do 18 °C. Najviša dnevna temperatura od 19 do 25 °C, u gorju i na sjeveru malo niža.