13. 3. 2024. Kronika dana
Vela Luka
Veloluški srednjoškolci posjetili općinu Vela Luka i Poduzetniči inkubator
Hrvatska
Prisegnuo Ivan Turudić
Hrvatska nabavila osam američkih helikoptera Black Hawk
Plenković odgovorio Milanoviću: "Predlažem Markića za šefa SOA-e kao trajno rješenje"
USKOK od EPPO-a traži informacije o aferi na Geodetskom fakultetu
Državna tajnica: Razgraničenje gospodarskog pojasa štiti interese ribara
MORH će uskoro slati pozive za evidenciju vojnih obveznika
regija
BiH pred otvaranjem pregovora s EU. Reagirao Plenković
Objavljeno kad će biti novi izbori u Beogradu. Oporba postavila jasan zahtjev
Svijet
Ukrajina napreduje u ratu s Rusijom
Prvi brod natovaren hranom krenuo prema Gazi
Bill Clinton: Putin neće živjeti vječno, moramo biti uz Ukrajinu do kraja
Sport
Hrvatskoj se vratio jedan od najboljih rukometaša
Vrijeme sutra
U većini krajeva djelomice sunčano
13. 3. 2024. Kronika dana
Vela Luka
Jučer su učenici 4.a razreda, SŠ Vela Luka, u sklopu predmeta Politika i gospodarstvo, te Sat
razrednika, u pratnji nastavnica Franke Dragojević i Sande Tasovac, posjetili Općinsku vijećnicu te
sudjelovali na Danu otvorenih vrata Općine i Poduzetničkog inkubatora.
Općinska načelnica, Katarina Gugić održala je prezentaciju na temu: "Proračun u malom", a
direktorica Poduzetničkog inkubatora, Barbara Mirošević prezentaciju: "Predstavljanje poduzetničkog
inkubatora".
Nakon toga, učenik SŠ Vela Luka, ujedno i mlađi ambasador u EPAS programu, Filip Mirošević održao
je zanimljivu prezentaciju o važnosti glasanja na Europskim izborima pod nazivom: "Iskoristi svoj
glas".*
Na Filipovoj prezentaciji sudjelovali su svi zaposlenici Općine, koji su se kroz par kratkih pitanja
uključili u raspravu.
Nakon prezentacija, i možemo reći, interaktivnog i obostrano korisnog druženja, iz kojega su svi nešto
i naučili, bilo je vrijeme za pitanja i odgovore pa tako, osim što su učenici postavljali pitanja načelnici,
ona je postavljala pitanja i učenicima te ih na kraju, nagradila prigodnim poklonima.
Poslije druženja, učenici su posjetili prostorije Poduzetničkog inkubatora te čuli neke najnovije
informacije vezano uz njegov budući rad.
Hrvatska
NOVI glavni državni odvjetnik Ivan Turudić prisegnuo je u Hrvatskom saboru, no na tu dužnost stupit
će tek u svibnju kada aktualnoj glavnoj državnoj odvjetnici Zlati Hrvoj Šipek istekne mandat.
"Prisežem da ću se u obnašanju svoje dužnosti ponašati u skladu s Ustavom RH, međunarodnih
ugovora i zakona, skrbiti o zaštiti ljudskih prava i jednakosti svih pred zakonom, promicati vladavinu
prava i ugled Državnog odvjetništva te štititi jedinstvenost, suverenitet i pravni poredak RH",
prisegnuo je Turudić pred predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem.*
Svečanosti su nazočili i potpredsjednik vlade Davor Božinović, ministar pravosuđa Ivan Malenica,
potpredsjednici Sabora iz redova vladajuće većine Željko Reiner i Furio Radin, potpredsjednik Odbora
za pravosuđe, HDZ-ov Krunoslav Katičić, kao i aktualna glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek,
zamjenica predsjednika Vrhovnog suda Gordana Jalšovečki, predsjednik Državnog sudbenog vijeća
Darko Milković te član Državnog odvjetničkog vijeća Jozo Jurčević.
Oporbeni potpredsjednici Sabora, SDP-ova Sabina Glasovac i Davorko Vidović (Socijaldemokrati), nisu
došli na prisegu, kao ni predsjednik Odbora za pravosuđe, SDP-ov Mišel Jakšić.
Iako je danas prisegnuo, Turudić će službeno na dužnost stupiti tek u svibnju - kada istekne mandat
Hrvoj Šipek. Vladajući su svečanost prisege organizirali već sada s obzirom na to da se Sabor raspušta
već sutra, 14. ožujka. Tako bi se parlamentarni izbori trebali održati u naredna dva mjeseca pa postoji
mogućnost da se novi saziv Sabora do isteka mandata glavne državne odvjetnice ne konstituira.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
POTPREDSJEDNIK vlade i ministar obrane Ivan Anušić, načelnik GS OSRH general-pukovnik Tihomir
Kundid te veleposlanica SAD-a Nathalie Rayes nazočili su potpisivanju ugovora o nabavi dodatnih
osam helikoptera UH-60M Black Hawk između vlade Republike Hrvatske i vlade Sjedinjenih Američkih
Država u vojarni Lučko.
"Nabava osam zrakoplova UH-60M Black Hawk predstavlja velik i bitan trenutak za Oružane snage RH
i Hrvatsku", kazao je hrvatski ministar obrane Ivan Anušić u vojarni Lučko prilikom potpisivanja
ugovora sa SAD-om o njihovoj kupnji."Ovo je velik i bitan trenutak za oružane snage, za cijelu
Hrvatsku i potvrda savezništva i odlične suradnje sa SAD-om", poručio je Anušić.*
Ministar obrane je napomenuo da suradnja Oružanih snaga Hrvatske sa SAD-om traje još od
Domovinskog rata.
"Domovinski rat je temelj hrvatske države. Zato trebamo znati tko je saveznik Hrvatske, tko joj je
pomogao kad joj je trebala pomoć. Pobjednička vojska Republike Hrvatske to nikada neće zaboraviti",
dodao je.
Ukupna vrijednost osam helikoptera UH-60M Black Hawk iznosi 273.8 milijuna američkih dolara.
Četiri helikoptera stižu u Hrvatsku putem donacije SAD-a, a četiri nabavom iz hrvatskog državnog
proračuna.
Financijska pomoć SAD-a pokriva 51 posto ukupnog iznosa, a MORH će u trogodišnjem proračunskom
razdoblju od 2025. do 2027. osigurati preostali iznos.
Svi helikopteri s opremom trebali bi biti isporučeni Hrvatskoj tijekom 2028.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
PREMIJER Andrej Plenković odgovorio je predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću kako ostaje pri
svom stavu te mu je formalno predložio, kao trajno rješenje, Daniela Markića za ravnatelja
Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA).
Odgovor premijera uslijedio je dan nakon što mu je Milanović dopisom predložio da, sukladno
ustavnim i zakonskim ovlastima, imenuju Daniela Markića za vršitelja dužnosti ravnatelja SOA-e.*
"U vezi s Vašim pismom od 11. ožujka kojim predlažete privremeno rješenje da se sadašnji ravnatelj
SOA-e imenuje vršiteljem dužnosti od 6. svibnja na rok od dva mjeseca, ostajem kod svog javno
iznesenog stava te Vam sada, dok još nisu raspisani izbori za Hrvatski sabor, i formalno predlažem,
kao trajno rješenje, Daniela Markića za ravnatelja SOA-e", odgovorio je Plenković.
Navodeći kako je Markić svojim rezultatima i profesionalnošću opravdao ponovljeno povjerenje na
čelu SOA-e, Plenković je napomenuo da je njegov prijedlog predsjedniku prethodno prenio
potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić prilikom usuglašavanja o imenovanju generala
Tihomira Kundida načelnikom Glavnog stožera HV-a.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
USKOK je od EPPO-a zatražio dokumente o aferi na Geodetskom fakultetu.
"Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) uputio je dopis Uredu europskog
javnog tužitelja u Republici Hrvatskoj, sa traženjem za dostavom pravomoćnog rješenja o provođenju
istrage te sudske odluke vezane za pitanje nadležnosti, kao i obavijesti o tome što je predmet daljnje
istrage EPPO-a u smislu Uredbe vijeća (EU) 2017/1939", piše USKOK.*
"Odredbama Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u
vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) i Zakona o provedbi navedene Uredbe
propisana je nadležnost EPPO-a i nacionalnih tijela kaznenog progona. U skladu s navedenim
propisima USKOK i nadležna državna odvjetništva razmjenjuju informacije s EPPO-om u Hrvatskoj u
svakom predmetu u kojem se ukaže potreba njihove preliminarne evaluacije.
Upravo u cilju ostvarenja preliminarne evaluacije dostupnih i javno objavljenih informacija vezano za
određeni predmet, a u skladu s načelom lojalne suradnje EPPO-a i nacionalnih tijela sukladno
člancima 25. i 26. Uredbe vijeća (EU) 2017/1939, upućen je navedeni dopis.
Javno objavljene informacije odnose se na predmet Ureda europskog javnog tužitelja u Republici
Hrvatskoj vezane za priopćenje od 8. studenoga 2023. kada je objavljeno da je EPPO „pokrenuo
istragu protiv 29 hrvatskih državljana, koji su danas uhićeni na zahtjev EPPO-a, te jednog trgovačkog
društva, zbog sumnje na subvencijsku prijevaru i zlouporabu u postupku javne nabave na
Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Hrvatska)", dodaje se.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
DRŽAVNA tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova Andreja Metelko Zgombić izjavila je da
razgraničenje isključivog gospodarskog pojasa štiti interese hrvatskih ribara, dok su oporbeni
zastupnici ustvrdili da su mnogi ribari već odustali zbog talijanske flote i slovenskih kazni.
''Postizanjem dogovora o razgraničenju s Italijom, Hrvatska može štititi naše ribe i ribarstvo upravo
onako kako je to primjereno u Sredozemlju, gdje ne postoje kvote, ali postoje prostorna ograničenja
ribolova i takvim ograničenjima se štiti riblji fond, što je u interesu našeg ribarstva'', rekla je u
Hrvatskom saboru Metelko Zgombić.*
Državna tajnica govorila je o prijedlogu Zakona o potvrđivanju Ugovora između Hrvatske i Italije o
razgraničenju isključivih gospodarskih pojaseva. Tim se ugovorom završava priča o razgraničenju s
Italijom, dodala je, nakon dva ugovora koja je sa susjednom zemljom potpisala bivša Jugoslavija.
''Ugovorena crta razgraničenja slijedi crtu razgraničenja epikontinentalnog pojasa između Hrvatske i
Italije, a ona slijedi istu onu crtu koju je kao privremenu utvrdio Hrvatski sabor kada je proglasio
ZERP, a kasnije isključivi gospodarski pojas 2021.godine'', kazala je.
Govoreći o benefitima koje će Hrvatska dobiti potvrđivanjem ugovora, osim zaštite interesa domaćih
ribara, državna je tajnica navela ekološku zaštitu Jadrana i kontrolu nad brodovima unutar isključivog
gospodarskog pojasa, čak i sankcioniranje ako krše međunarodne standarde.
Mostov zastupnik Marin Miletić istaknuo je da su ribari desetljećima tražili proglašenje isključivog
gospodarskog pojasa, s obzirom na to da su im ribarice iz talijanske flote uvelike smanjivale ulov.
''Ali, Hrvatska je bila 'mala maca', Plenković se bojao što će mu reći gazde u Bruxellesu. A sad kad
Talijani donose zakone na temelju kojih mogu proglasiti svoj isključivi gospodarski pojas, sad smo mi
kao mangupi, evo sad ga i mi proglašavamo i razgraničujemo. Dosta predstave, idemo na izbore'',
kazao je.
Sanja Radolović (SDP) spomenula je slovenske kazne kao jedan od razloga zbog kojeg su brojni
istarski ribari odustali od posla kojim su se bavili.
''Neki od njih su mi rekli da su kazne koje su trenutno na sudu u Kopru dosegnule gotovo milijun eura.
Svaki dan ljudi dobivaju kazne od 300 do 400 eura i tako od 2018. Nekada je stotinjak njih
svakodnevno izlazilo u izlov, danas ih je oko 20'', izjavila je Radolović.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
MINISTARSTVO obrane provest će od 18. ožujka do 17. svibnja 2024. redovno godišnje uvođenje u
vojnu evidenciju vojnih obveznika na području Hrvatske.
"Riječ je o redovnoj aktivnosti koja se sukladno odredbama Zakona o obrani (čl. 21. i 22.) provodi
svake godine, a odnosi se na zakonsku obvezu za sve hrvatske državljane – muškarce koji u
kalendarskoj godini navršavaju 18 godina i imaju prebivalište na području Republike Hrvatske.*
Pojedinačni pozivi za upis u vojnu evidenciju dolazit će tijekom ožujka i travnja 2024. godine na
adrese vojnih obveznika rođenih 2006. godine, a pozive će uputiti područni odsjeci za poslove obrane
na čijem području osobe imaju prebivalište. Pozvane osobe obvezne su se odazvati u zakazanom
terminu te prilikom dolaska predočiti osobnu iskaznicu ili domovnicu i OIB", poručuju iz MORH-a.
MORH moli pozvane osobe da eventualnu spriječenost dolaska na upis u vojnu evidenciju opravdaju
područnom odsjeku za poslove obrane, osobno ili putem roditelja ili članova uže obitelji.
Hrvatski državljani koji borave u inozemstvu uvođenje u vojnu evidenciju mogu provesti putem
diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske u državi u kojoj borave.
Također, osobe starijih godišta koji do sada nisu upisani u vojnu evidenciju mogu se i bez poziva javiti
u područni odsjek za poslove obrane prema mjestu prebivališta.
Za sve dodatne informacije i pojašnjenja zainteresirani građani mogu kontaktirati područne
odjele/odsjeke za poslove obrane prema mjestu prebivališta.
Regija
ODLUKA predsjednice Europske komisije da preporuči otvaranje pristupnih pregovora s BiH jedno je
od najvažnijih vanjskopolitičkih postignuća Hrvatske u ovom mandatu, rekao je premijer Andrej
Plenković komentirajući izjavu Ursule von der Leyen.
Von der Leyen je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu rekla da će preporučiti
Vijeću da otvori pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom.*
Popodne će se održati sjednica Europske komisije na kojoj će biti donesena odluka o preporuci o
otvaranju pregovora. O toj preporuci sljedeći utorak odlučivat će Vijeće za opće poslove, koje čine
ministri vanjskih ili europskih poslova država članica, a potom i njihovi čelnici koji će se okupiti na
summitu 21. i 22. ožujka.
"Za nas je, u vanjskopolitičkom smislu i u smislu strateških nacionalnih interesa, odluka koja će se
donijeti idućega tjedna o otvaranju pristupnih pregovora s BiH jedna od najvažnijih u
vanjskopolitičkim postignućima Hrvatske u ovom mandatu", rekao je Plenković u Nacionalnoj i
sveučilišnoj knjižnici, gdje sudjeluje na okruglom stolu "Iskoristimo potencijal jedinstvenog tržišta".
Istaknuo je da je ta odluka jako "važna za cijelu BiH i za sva tri konstitutivna naroda, a posebno za
Hrvate koji su uvijek najsnažnije zagovarali europski put BiH".
Premijer je podsjetio da je "Hrvatska od 2016. pomagala BiH više nego itko drugi da podnese zahtjev
za članstvo, da je prije godinu i pol pomogla više nego drugi da dobije kandidatski status i omogućila
BiH da napravi reforme u zadnja tri mjeseca".
"Otputovali smo u Sarajevo i poručili: 'Sad je trenutak'... Ta poruka se čula kod naših partnera i
institucija i oni su napravili iskorake koji omogućuju ovu preporuku", rekao je Plenković aludirajući na
njegov posjet Sarajevu krajem siječnja zajedno s Von der Leyen i nizozemskim premijerom Marko
Rutteom.
Zbog toga je, kazao je, bio u stalnom kontaktu s predsjednicom Europske komisije u posljednjih
dvadesetak dana.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
PROEUROPSKA oporbena koalicija Srbija protiv nasilja (SPN) zatražila je od parlamenta da formira
posebno povjerenstvo za kontrolu predstojećih izbora u Beogradu, te da, uz predstavnike vlasti, u
njega budu uključeni i ljudi iz te koalicije i civilnog društva, što je i jedna od preporuka međunarodnih
promatrača.
Zahtjev je uslijedio u danu kad je trebala biti nastavljena konstitutivna sjednica Skupštine Srbije,
otkazana nakon što je u nedjelju navečer predsjednik Srbije Aleksandar Vučić priopćio da će
parlament zasjedati za tjedan dana kako bi se osiguralo "potpuno konstituiranje" i pripreme za
formiranje buduće vlade.*
Vučić je poslije sjednice Predsjedništva Srpske napredne stranke izjavio u nedjelju navečer da će
beogradski izbori biti 2. lipnja i da će ih buduća predsjednica parlamenta Srbije Ana Brnabić raspisati
3. travnja.
Konstitutivna sjednica srpskog parlamenta prekinuta je 6. veljače, nakon što su prethodno formalno
potvrđeni mandati izabranih zastupnika, a koncem prošlog tjedna za danas je bio najavljen nastavak,
kad se očekivao izbor predsjednika Skupštine Srbije i njezinih radnih tijela.
Vučić je za predsjednicu parlamenta prošlog tjedna predložio aktualnu premijerku Anu Brnabić.
U međuvremenu je održan sastanak Predsjedništva vladajuće Srpske napredne stranke, poslije kojeg
je priopćen prijedlog da se 2. lipnja ponovno održe izbori za Skupštinu Beograda, održani 17. prosinca
prošle godine, za koje oporba tvrdi da su pokradeni.
OESS-ova misija međunarodnih promatrača (ODIHR) prethodno je u svom izvješću o izborima, uz
brojne primjedbe, vlastima Srbije uputila 25 preporuka za uspostavu uvjeta koji bi u budućim
izbornim procesima osigurali podjednake uvjete za sve sudionike. Zatraženo je, među ostalim, da se
temeljito provjeri i ažurira popis birača, uspostavi pošten i ravnopravan pristup medijima svih
sudionika izbora, uz preporuku da u uspostavi tih uvjeta sudjeluju predstavnici vlasti, oporbe i
civilnog društva.
Beogradske i lokalne izbore, po zakonu, raspisuje predsjednik parlamenta. Na izborima u prosincu
vladajuća SNS u prijestolnici je osvojila većinu, ali ne i dovoljno vijećnika da formira vlast, a većinu
nije uspjela osigurati u tri pokušaja.
Svijet
UKRAJINA je gađala ruske energetske objekte u jednom od svojih najvećih prekograničnih napada
bespilotnim letjelicama i raketama dosad, prekinuvši proizvodnju u velikoj rafineriji nafte, dok su
istovremeno ruski partizani upali u Rusiju prouzročivši žestoke borbe.
Bio je ovo kaotičan 749. dan rata, dogodila se i nesreća ruskog vojnog zrakoplova koji se srušio blizu
Moskve, a u kojoj je poginulo svih 15 putnika. Sve ovo dolazi u osjetljivom trenutku jer Vladimir Putin
pokušava projicirati sliku smirenosti i kontrole uoči predsjedničkih izbora ovog vikenda, piše
Guardian.*
Ukrajina je danas lansirala desetke bespilotnih letjelica na mete u Rusiji, od kojih je jedna pogodila
rafineriju nafte u ruskoj regiji Nižnji Novgorod koja proizvodi gotovo 6% ruske rafinirane sirove nafte,
a druga je pogodila skladište nafte s naftnim derivatima u Orelskoj oblasti.
Video objavljen na društvenim mrežama prikazuje veliki požar u rafineriji nafte Lukoil Norsi u blizini
Nižnjeg Novgoroda, a izvor iz rafinerije rekao je za Reuters da je glavna jedinica za destilaciju sirove
nafte (AVT-6) u Norsiju oštećena u napadu te je prekinula najmanje polovicu proizvodnje. Nižnji
Novgorod udaljen je gotovo 1000 km od ukrajinske granice i nalazi se oko 400 km istočno od Moskve.
Udar je najnoviji dokaz sve veće sposobnosti Ukrajine koja može ciljati važnu rusku infrastrukturu
duboko u ruskom teritoriju.
"Specijalne službe rade na licu mjesta, koristeći svu potrebnu snagu i sredstva kako bi lokalizirale
požar u jednom od postrojenja za preradu nafte", rekao je guverner Nižnjeg Novgoroda Gleb Nikitin u
aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
Kijev je posljednjih mjeseci usredotočio vatru na ruske rafinerije i energetska postrojenja, a Rusija je
bila prisiljena zabraniti izvoz benzina na šest mjeseci kako bi kontrolirala domaće cijene, dok su
nestašice pogoršane prekidima rada velikih rafinerija.
Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je Ukrajina lansirala najmanje 25 bespilotnih letjelica i
sedam projektila na ciljeve u blizini Moskve, Sankt Peterburga, Belgoroda, Kurska, Brjanska, Tule i
Orjola. Ne zna se koliko ih je oboreno.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
PRVI put u više od pet mjeseci rata, brod natovaren hranom napustio je Cipar i zaplovio prema
opkoljenom Pojasu Gaze čije je stanovništvo na rubu gladi, a Izrael nastavlja s bombardiranjem koje
je odnijelo desetke života u posljednja 24 sata.
Dok stanovništvo na rubu gladi vapi za pomoći, brod španjolske nevladine organizacije Open Arms
napustio je luku Larnaca, udaljenu oko 370 kilometara od Gaze. Plovi kroz humanitarni koridor koji su
uspostavile Europska unija i još nekoliko zemalja.*
Brod je natovaren s 200 tona hrane koje će po Gazi dijeliti američka organizacija World Central
Kitchen čiji su timovi počeli graditi pristanište za istovar tereta. Cipar, članica EU-a najbliža Gazi,
najavio je da priprema drugi, "puno veći" teret.
Šef europske diplomacije Josep Borrell osudio je pred Vijećem sigurnosti UN-a korištenje gladi kao
"oružja u ratu". "Ova humanitarna kriza nije prirodna katastrofa (...) uzrokovao ju je čovjek", rekao je.
Arapske i zapadne zemlje više od tjedan dana iz zraka isporučuju pomoć na dnevnoj bazi i s
Europskom unijom uspostavile su pomorski koridor prema opustošenom palestinskom teritoriju pod
opsadom Izraela.
Pošto velikoj većini od 2,4 milijuna stanovnika Gaze prijeti glad, UN ponavlja da ova pomoć ne može
zamijeniti kopneni put koji kontroliraju izraelske vlasti, a kojim pomoć stiže u tragovima.
"Trebalo bi 300 kamiona s hranom ući u Gazu svakog dana", rekla je direktorica Svjetskog programa
za hranu Cindy McCain. "Vrijeme istječe. Gladni narod Gaze ne može više čekati", rekla je.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
BIVŠI američki predsjednik Bill Clinton branio je na konferenciji u Pragu, održanoj u povodu
obilježavanja obljetnice pristupanja Češke, Poljske i Mađarske zapadnom obrambenom savezu,
odluku o širenju NATO-a prema istoku prije 25 godina tijekom njegova mandata.
"Ponekad jednostavno morate riskirati i to je ono što su svi uključeni prije 25 godina odlučili učiniti",
rekao je Clinton. "Mislim da je to bilo dobro ulaganje. Učinili smo ispravnu stvar i proširili NATO koji
se nastavlja širiti", dodao je.*
Tri bivše članice Varšavskog pakta, saveza kojim je dominirao Sovjetski Savez, ušle su u NATO 12.
ožujka 1999. Varšavski pakt raspušten je sredinom 1991. godine.
Bivši američki predsjednik rekao je i da Zapad mora stajati uz Ukrajinu do kraja borbe protiv Rusije.
Ipak, izrazio je nadu da će s vremenom biti drugih opcija. "Vjerojatno mu se neće svidjeti što ovo
govorim, ali predsjednik Vladimir Putin neće živjeti vječno, kao ni ja", rekao je Clinton.
Odgovarajući na kritike da je širenje NATO-a zanemarilo ruske sigurnosne interese, Clinton je naglasio
da je pokušao tijekom svoja dva mandata, a zaključno početkom 2001., privući Ruse kroz Vijeće
NATO-Rusija. "Ponudili smo im priliku da sudjeluju", rekao je.
Češki predsjednik Petr Pavel Clintonu je uručio češki orden Tomáša Garriguea Masaryka. Češki i
njemački zrakoplovi preletjeli su iznad Praga kako bi se obilježila godišnjica ulaska tri zemlje u NATO.
Sport
HRVATSKA rukometna reprezentacija priprema se za jedan od najvažnijih tjedana posljednjih godina,
a to su kvalifikacije za ovogodišnje Olimpijske igre. Kvalifikacije će se održati od četvrtka do nedjelje,
odnosno od 14. do 17. ožujka u Hannoveru. Podsjetimo, hrvatski rukometaši nisu nastupili na
posljednjim Olimpijskim igrama u Tokiju.
Novom izborniku, Islanđaninu Daguru Sigurdssonu, polako pristižu svi pozvani igrači. Nakon dolaska
Ivana Martinovića, tijekom vikenda su se reprezentaciji priključili Tin Lučin, Lovro Mihić, Nikola
Grahovac, Filip Vistorop, Filip Ivić, Luka Cindrić i naknadno pozvani Ivano Pavlović koji je bio na široj
listi od 35 igrača napravljenoj prije gotovo mjesec dana.*
Tijekom dana stigli su Veron Načinović i Tomislav Kušan koji su imali međusobni susret u francuskoj
ligi. Ostaje još samo vidjeti hoće li se kapetan Domagoj Duvnjak priključiti tijekom večeri ili će doći
izravno u Hannover.
"Moramo se pripremiti za sve utakmice, svi smo spremni i najvažnije je da smo svi zdravi", rekao je
Martinović, jedan od najboljih hrvatskih rukometaša.
"Sretan sam što sam ponovo s reprezentacijom, dao sam sve od sebe kako bih se što prije vratio.
Nadam se da ćemo kvalifikacijski turnir završiti s tri pobjede", izjavio je igrač njemačkog MT
Melsungena, koji je ozlijedio rame tijekom Europskog prvenstva.
Vremenska prognoza za sutra, četvrtak, 14. 3. 2024.
U većini krajeva djelomice sunčano, sredinom dana i poslijepodne uz promjenljivu naoblaku, a ujutro
lokalno i maglu. Na srednjem i južnom Jadranu pretežno sunčano. Vjetar slab do umjeren
sjeverozapadni i jugozapadni. U Dalmaciji ujutro bura, zatim većinom umjeren sjeverozapadni i
zapadni vjetar. Najniža jutarnja temperatura zraka između -1 i 4, na Jadranu od 5 do 10 °C. Najviša
dnevna uglavnom između 13 i 18 °C.