Kronika dana, četvrtak, 29. 2. 2024.
Vela Luka
Potpisani ugovori o sufinanciranju Doma zdravlja „Dr. Ante Franulović“ Vela Luka
Hrvatska
Zbog izvlačenja EU novca za tulipane uhićen Hrvoje Vojković, bivši ministar i šef
U Zagrebu u subotu veliki prosvjed nastavnika
DP-ovac prije dvije godine švercao migrante. Sad je izbačen iz stranke
Više od tisuću i pol ljudi na prosvjedu zbog smrti mladića u Splitu
Kažnjen načelnik koji je naš novac trošio u bordelu. Mora platiti 1600 eura
Vlada mijenja Zakon o strancima. Novost su crne liste i uvođenje bilježnika
Županija
HRVATI IZ CRNE GORE POSJETILI ŽUPANA NIKOLU DOBROSLAVIĆA
Regija
Plenković na sastanku o Ukrajini u Tirani, sastao se sa Zelenskim
Dodikov ministar: U BiH djeluje 6 kriminalnih skupina koje švercaju migrante
Izetbegovićeva žena traži povrat magisterija. Našla dokumente sa zagrebačkog faksa
Svijet
Trump sudu u New Yorku nudi 100 milijuna dolara
Ovo je novi plan Von der Leyen: "Kupovat ćemo oružje Ukrajini ruskim novcem"
Procurili tajni ruski dokumenti. Otkrivaju kada bi Putin pokrenuo nuklearni napad
Sport
Hrvatski rukometaši dobili izbornika
Vrijeme sutra
Promjenjivo oblačno sa sunčanim razdobljima, češćim u drugom dijelu dana
Kronika dana, četvrtak, 29. 2. 2024.
Vela Luka
Općinska načelnica Katarina Gugić i ravnatelj Doma zdravlja „Dr. Ante Franulović“ Vela Luka
Jurica Petković su potpisali Ugovor o sufinanciranju otorinolaringološke ambulante u 2024.
godini, Ugovor o sufinanciranju pružanja zdravstvene zaštite iz djelatnosti urologije za 2024.
godinu, kao i Ugovor o sufinanciranju medicinsko-biokemijskog laboratorija, ortopeda, inženjera
medicinske radiologije i primalja u 2024. godini.*
Općina redovno, svake godine, sufinancira medicinske usluge i djelatnosti koje se pružaju u
velolučkom Domu zdravlja, sve u svrhu unaprjeđenja i poboljšanja zdravstvene zaštite
Velolučana, ali i svih stanovnika zapadnog dijela otoka.
Ukupna vrijednost potpisanih ugovora je 11.357,00 EUR.
Hrvatska
PO NALOGU Ureda javnog europskog tužitelja (EPPO) uhićen je Hrvoje Vojković, bivši šef
Croatia osiguranja i ministar gospodarstva u vladi Ivice Račana.
Kako se doznaje, uhićen je zbog EU poticaja za poljoprivredu.
Prema neslužbenim informacijama, Vojković je uhićen zbog subvencijske prevare i krivotvorenja
poslovne isprave, a sumnja se da je dobio subvencije za sadnju tulipana koje nikada nije
posadio.
Navodne nezakonitosti događale su se od 2020. do 2022. godine.*
Vojković i njegov suosumnjičenik će nakon pretraga i prikupljanja drugih dokaza biti dovedeni
na ispitivanje u zagrebački ured EPPO-a, nakon čega će europsko tužiteljstvo odlučiti o
pokretanju istrage. Zatraži li za osumnjičene istražni zatvor, o tome će odlučivati sudac istrage
Županijskog suda.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
SINDIKAT Preporod i tri nastavničke grupe najavile su novi prosvjed pod nazivom "Mijenjajte
koeficijente" za subotu, 2. ožujka na Europskom trgu zbog nezadovoljstva uredbama o
koeficijentima koje je donijela Vlada.
"Prosvjed će biti pod naslovom 'Mijenjajte koeficijente' jer se pokušava stvoriti predodžba da se
koeficijenti ne mogu mijenjati, da pritisak ne može dati rezultata jer Vlada nije u prilici bilo što
mijenjati u dokumentima koje je donijela. To je neistina", rekao je čelnik Preporoda Željko Stipić
na konferenciji za novinare u četvrtak.*
Vlada, dodao je, uredbu samostalno donosi i mijenja, pitanje je imaju li volje da to naprave.
U sindikatu smatraju da "jedino pritiskom" mogu Vladu usmjeriti u tom smjeru. "I smisao našeg
subotnjeg prosvjeda je pritisak", istaknuo je čelnik Preporoda.
U organizaciji prosvjeda, uz Preporod i nastavničke grupe Školska zbornica, 45 minuta i
Nastavnici organizirano, neće biti i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, koji će,
kako je rekao Stipić, unatoč tome prisustvovati prosvjedu.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
ZBOG sudjelovanja u transportu ilegalnih migranata 2022., član Domovinskog pokreta (DP) iz
Splita Matej Frane Maslić trenutačno je isključen iz članstva DP-a na inicijativu predsjednika
Ivana Penave, priopćeno je danas iz DP-a.
Takvu je odluku Sud časti Domovinskog pokreta donio na temelju informacija o sudjelovanju
Maslića u transportu ilegalnih migranata 2022. godine, navodi se u obrazloženju.*
Maslića se danas može vidjeti na fotografijama koje su na društvenim mrežama nedavno
objavili splitski vijećnik Martin Pauk i nekadašnji saborski zastupnik iz Živog zida Ivan Pernar.
Prema fotografiji objavljenoj na Pernarovom Instagramu prije tjedan dana, Maslić je bio s njim i
s voditeljem Velimirom Bujancem u restoranu. Za vrijeme Pernarovog posjeta splitskim
školarcima Maslić mu je na raspolaganje dao svoj BMW.
"Takvo postupanje sada već bivšeg člana, je ne samo protuzakonito, nego i u izravnoj
suprotnosti s temeljnim načelima Domovinskog pokreta te će nakon utvrđivanja svih činjenica
biti poduzete odgovarajuće mjere na svim razinama stranke", poručili su iz DP-a.
Dodaju kako je netočna i zlonamjerna informacija da se radi o ''istaknutom članu DP-a'' jer Matej
Frane Maslić u Domovinskom pokretu nije obnašao ni jednu od vodećih funkcija, ni na jednoj
razini Domovinskog pokreta
S obzirom na cijeli politički kontekst i sada pristigle informacije, iz DP-a kažu da će "pokušati
utvrditi pozadinu cijelog slučaja, i sve njegove aktere, i izvan DP-a".
"Ovako odlučno, jasno i trenutačno postupili smo i postupat ćemo u svakom drugom slučaju, o
kome god se radilo i u budućnosti", dodaju u priopćenju.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Više od tisuću i pol ljudi skupilo se jučer poslijepodne ispred splitskog Županijskog suda na
mirnom prosvjedu za nedavno brutalno ubijenog 22-godišnjeg Luku Bančića. Prosvjed "Danas
Luka, sutra JA!" održan je na Dan borbe protiv vršnjačkog nasilja.
Mladić je ubijen u noći s petka na subotu u središtu Splita, a 31-godišnjaka optuženog za
ubojstvo policija je kazneno prijavila za "obično" ubojstvo. Počinitelj je otprije poznat policiji i
sudu.
Prosvjednici su tražili buđenje pravosudnog sustava te da se promijeni kvalifikacija ubojstva - da
se ne govori o običnom, već o teškom ubojstvu, jer za obično može dobiti najviše 20, a za teško
40 godina zatvora.*
Luka je, prema dosadašnjim informacijama, stradao samo zbog nekoliko eura, dobio je nož u
prsa i otišao zauvijek. Svi šalju jasnu poruku - ova ponašanja treba zaustaviti, a sve je u rukama
pravosuđa.
Suorganizatorica prosvjeda Anka Đikić rekla je kako misli da su svi građani Splita izuzetno tužni
što se ovako nešto dogodilo.
- I ovim prosvjedom zapravo želimo spriječiti da više iti jedan grad ikad više doživi jednog Luku,
rekla je.
Osvrnula se i na pogibiju druge žrtve vršnjačkog nasilja - Luke Ritza u Zagrebu 2008. godine.
- Nekako ne možete ostati imuni na tako nešto. Mislim da smo svakako trebali izaći na ulicu i
ranije, to je definitivno, ali smatram da opet nije kasno. Luku ne možemo vratiti, ali možemo
spriječiti da sutra ili za deset dana bude neki novi Luka, rekla je Đikić.
- Situacija je kao da smo mi svi izgubili svoga sina, jer je to moglo biti bilo kome od nas se
dogoditi, komentirala je suorganizatorica Dijana Ančić.
- Ono što mene posebno iritira, to je klasifikacija kaznenog djela. Ono što me posebno iritira je
da sudovi odugovlače s izricanjem presude, da te parnice traju duže od nečijega života, rekla je,
osvrnuvši se i na nedavni štrajk u pravosuđu.
- Jednostavno, svi imamo pravo na prosvjed, i oni, plaće i ostalo, ali ja kad prosvjedujem za
svoju plaću, ja je moram zaraditi, itekako. Prema tome, dobit ćete veće plaće, izvolite odraditi
svoj posao, molim vas, ali molim vas, odrađujte svoj posao, maknite nam ljude koji čine
kaznena dijela, bez obzira jesu li ona blaža, teža, kakav je ishod, nebitno, ali radite svoj posao,
maknite nam loše ljude s ulica, molim vas, radi sve naše djece, poručila je Ančić.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
POVJERENSTVO za odlučivanje o sukobu interesa kaznilo je načelnika Općine Murter - Kornati
Tonija Turčinova s 1600 eura jer je zlorabio svoja prava kao dužnosnik, tražeći da mu se ubrza
izdavanje građevinske dozvole za rekonstrukciju njegove nekretnine na Murteru.
Kako su pojasnili, Turčinov je povrijedio članak 7 c Zakona o sprječavanju sukoba interesa tako
što je slanjem dopisa Upravnom odjelu Šibensko-kninske županije zatražio žurno postupanje
vezano za predmet u kojem je osobno tražio izdavanje građevinske dozvole.*
Požurnicom se tražilo da se požure predmeti koji su od interesa za općinu, uglavnom je bila
riječ o građevinskim zemljištima, među kojima je bio i njegov. Temeljem požurnice dozvola mu
je izdana 9. veljače 2022. godine.
Povjerenstvo je otvorilo predmet po službenoj dužnosti na temelju medijskih napisa, nakon čega
su tražili podatke od općine i županije.
Turčinov je u bordelu u Austriji u travnju 2019. plaćao službenom karticom Općine Murter.
Potrošio je 1560 proračunskih eura u austrijskom klubu La Cocotte.
Tvrdio je da je karticu u klubu upotrijebio pogreškom, jer je slična njegovoj privatnoj kartici, te da
je osobno podmirio trošak smještaja općinske delegacije u klagenfurtskom hotelu Schlosswirt
Ebenthal kako bi obeštetio Općinu. Telegramu je hotel osporio autentičnost računa pa je portal
objavio da je Turčinov lažirao račun za troškove u hotelu kako bi zataškao troškove bordela.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
MINISTAR unutarnjih poslova Davor Božinović i ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i
socijalne politike Marin Piletić predstavili su u srijedu zajedno s vladinim socijalnim partnerima,
izmjene Zakona o strancima, a koje nakon prezentacije idu u javno savjetovanje.
Ministar Božinović je uvodno istaknuo da se Zakon o strancima mijenja zbog značajnog porasta
zakonitih migracija od ulaska Hrvatske u EU, strani državljani dolaze prvenstveno zbog rada, a
tek potom zbog spajanje obitelji te školovanja i studiranja.*
Najveći broj useljenika u Hrvatsku čine strani radnici koje dovode poslodavci, riječ je o ljudima
koji imaju nižu razinu kvalifikacije i oni najčešće privremeno borave u Hrvatskoj, dodao je.
''S obzirom na postojeće demografske trendove, smanjivanje broja stanovnika te depopulaciju
dijelova Hrvatske, useljavanje je potrebno u svrhu ispunjavanja zahtjeva tržišta rada kako bi se
broj radno aktivnog stanovništva održao na razini koja omogućava optimalno funkcioniranje
gospodarstva i države'', naglasio je Božinović.
Županija
Župan Nikola Dobroslavić i pročelnica Žaklina Marević primili su zastupnika u Skupštini Crne
Gore i predsjednika Hrvatske građanske inicijative Adrijana Vuksanovića, generalnu konzulicu
Republike Hrvatske u Kotoru Jasminku Lončarević i predsjednika Hrvatskog nacionalnog vijeća
Crne Gore Zvonimira Dekovića.
Na sastanku je bilo riječi o položaju i izazovima hrvatske nacionalne zajednice u Crnoj Gori,
suradnji Republike Hrvatske sa zajednicom, kao i putu Crne Gore prema Europskoj uniji.*
- Čuvajući našu autohtonu zajednicu u Boki kotorskoj i Crnoj Gori općenito, činite veliki i važan
posao. Hrvati su snažni zagovornici crnogorskog puta prema Europskoj uniji i vjerujem da
osjećate snažnu potporu hrvatske Vlade na svom putu. - rekao je župan Dobroslavić ističući
bezrezervnu podršku hrvatskoj zajednici u Crnoj Gori.
Regija
U glavnom gradu Albanije, Tirani, održan je sastanak na vrhu "Ukrajina - jugoistočna Europa",
kojem su domaćini bili albanski premijer Edi Rama i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Na skupu su sudjelovali čelnici zemalja jugoistočne Europe, među njima i hrvatski premijer
Andrej Plenković, koji je sa Zelenskim održao bilateralni sastanak.
Summitu su prisustvovali i predsjednici Srbije Aleksandar Vučić, Moldavije Maia Sandu, Kosova
Vjosa Osmani, Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski, predsjedateljica Vijeća ministara BiH
Borjana Krišto i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.*
Rama i Zelenski među ostalim su upozorili na opasnost destabilizacije zapadnog Balkana, tj.
negativnog ruskog utjecaja na ovu regiju.
Sve ovo dolazi u trenucima dok ukrajinska vojska na nekoliko točaka bojišta trpi velike pritiske
od strane ruskih snaga i dok Kijev iščekuje odluku Washingtona o velikom paketu vojne pomoći.
Na tom tragu bile su danas i izjave u Tirani. Naime, albanski premijer pozvao je velike
demokratske zemlje da ne odugovlače sa slanjem pomoći Ukrajini, jer male zemlje jednostavno
trenutno ne mogu namiriti te velike kapacitete. Zelenski je predložio zemljama zapadnog
Balkana da s Ukrajinom zajedno rade na većoj proizvodnji oružja i streljiva.
Na novinarsko pitanje oko nedavne izjave francuskog predsjednika Emmanuela Macrona oko
slanja kopnenih snaga u Ukrajinu Zelenski nije htio puno komentirati te je rekao da će s
Macronom više razgovarati kada se uživo susretnu u ožujku.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
POLICIJA u BiH do sada je uhitila najmanje deset osoba za koje je utvrđeno da su pripadnici
kriminalnih skupina povezanih s krijumčarenjem migranata, izjavio je ministar sigurnosti BiH
Nenad Nešić.
U izjavi koju je prenio portal Dnevnog avaza Nešić je potvrdio kako u BiH djeluje barem šest
takvih organiziranih kriminalnih skupina, što je jučer kazao i hrvatski ministar unutarnjih poslova
Davor Božinović tijekom obilaska međudržavne granice u pratnji novinara.*
"To je ustvari naša informacija koju su iz Uprave za granicu MUP-a Hrvatske podijelili medijima.
Naše sigurnosne agencije već su radile na tom planu. Određeni broj osoba je uhićen, a za jedan
broj njih će biti provedena ekstradicija", kazao je Nešić, dodajući kako je riječ o najmanje deset
takvih osoba, a neke od njih traži Srbija.
Ministar tvrdi kako je suradnja s policijama Hrvatske i Srbije dobra te kako sigurnosne agencije
iz BiH zajedno s njima rade na neutraliziranju kriminalnih skupina sastavljenih od naoružanih
migranata.
"U predstojećem razdoblju provest ćemo nove akcije i imat ćemo rezultate. Nažalost,
migrantska kriza je pogodovala razvijanju 'biznisa' krijumčarenja ljudi i za to se uzimaju novčani
iznosi koji nisu tako mali. To predstavlja novu granu organiziranog kriminala", upozorio je
ministar sigurnosti BiH.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
DONEDAVNA ravnateljica Kliničkog centra u Sarajevu Sebija Izetbegović, koja je potkraj prošle
godine smijenjena s te dužnosti nakon što su joj oduzeti magisterij i doktorat znanosti,
pokrenula je zbog toga novi sudski postupak protiv Senata sarajevskog sveučilišta, a danas je
održano pripremno ročište za taj proces.
Doktorat i magisterij utjecajnoj supruzi čelnika Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira
Izetbegovića Senat sarajevskog sveučilišta oduzeo je prošle godine, nakon što se u sklopu
provjere svih izdanih diploma ispostavilo kako nema dokaza da je ona na zakoniti način završila
postdiplomski studij na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.*
Bračni par Izetbegović i njihovi odvjetnici uporno tvrde kako je sve to dio političkog progona
kojemu su izloženi, a to su ponovili i danas. Dokumentaciju o postdiplomskom studiju nisu mogli
pronaći ni na Sveučilištu u Zagrebu, niti ju je kod sebe imala Izetbegović kada je pokrenut
postupak preispitivanja njenih akademskih zvanja.
Nakon oduzimanja tih titula dobila je i otkaz ugovora o radu redovite profesorice Medicinskog
fakulteta u Sarajevu, a potom je u prosincu smijenjena i s dužnosti ravnateljice Kliničkog centra
jer je preduvjet za to doktorat i nastavničko zvanje.
Izetbegović je mogla zadržati samo naslov liječnice specijalistice, a početkom godine odlučila je
zatražiti odlazak u prijevremenu mirovinu. No iznenada je izjavila kako je ipak došla do
dokumenata kojima može dokazati da je postdiplomski studij završila na zakonom propisani
način te je nakon toga pokrenula tužbu s ciljem da joj se vrati magistarsko zvanje, a potom
prizna i doktorat.
Svijet
Bivši američki predsjednik Donald Trump ne može platiti punu jamčevinu iz presude za prevaru
teške 454,2 milijuna dolara i predlaže polog od 100 milijuna dolara pod prijetnjom ovrhe, rekli su
njegovi odvjetnici.
Trump je uložio žalbu na presudu suca Arthura Engorona sa suda države New York na
Manhattanu od 16. veljače, prema kojoj je dobio trogodišnju zabranu obavljanja neke visoke
pozicije u njujorškim tvrtkama i traženje kredita od banaka registriranih u toj saveznoj državi.*
Presuda je to suca Engorona u slučaju koji je pokrenula njujorška tužiteljica Letitia James, koja
je optužila bivšeg predsjednika i njegovu obiteljsku tvrtku da su precijenjivali vrijednost imovine
radi napuhavanja neto vrijednosti i stjecanja boljih uvjeta kreditiranja i osiguranja.*
Sudac je Trumpu odredio kaznu od 354,9 milijuna dolara koja je zbog kamata do prošlog tjedna
narasla na 454,2 milijuna dolara. Kamate svaki dan rastu za novih 112.000 dolara.
U podnesku žalbenom sudu, Trumpovi odvjetnici su rekli da bi pretjerano visok iznos iz
presude, u kombinaciji s nezakonitom i protuustavnom zabranom svakog novog kreditiranja
onemogućio ugovaranje kredita pod prijetnjom ovrhe pa tako i uplatu cjelokupne jamčevine.
Tvrde da bi jamčevina od 100 milijuna dolara, zajedno s brojnim Trumpovim nekretninama, pod
stalnim nadzorom sudskog nadzornika imenovanim za Trumpovu organizaciju bila više nego
dovoljna za podmirivanje kazne.
Trumpovi odvjetnici također su tražili privremenu obustavu izvršenja presude tijekom žalbenog
postupka, rekavši da bi pretrpio nepopravljivu štetu bude li ga tužiteljica James prisilila na
prodaju nekretnina kako bi namaknuo sredstva.
Bivši predsjednik također nastoji izbjeći plaćanje pune jamčevine jer se očekuje da će uložiti
žalbu i na prošlomjesečnu presudu za klevetu od 83,3 milijuna dolara u korist spisateljice E.
Jean Carroll.
U tom je slučaju uložio molbu sucu da mu dopusti žalbu bez jamčevine ili pak plaćanje
jamčevine bez mogućnosti ovršenja u iznosu od najviše 24,5 milijuna dolara.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
EU BI TREBALA iskoristiti dobit od preko 200 milijardi dolara zamrznute ruske imovine za
financiranje ratnih potreba Ukrajine, izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der
Leyen. Komisija se, podsjeća Politico, već dugo zalaže za korištenje te dobiti.
Amerika pak vrši pritisak da se sva imovina zaplijeni i preda Ukrajini, ali neke zemlje EU
strahuju da bi takav potez mogao izazvati previranja na financijskim tržištima. Ovo je prvi put da
je Von der Leyen predložila korištenje zarade ostvarene tom imovinom za kupnju streljiva za
Ukrajinu.*
"Vrijeme je za početak razgovora o korištenju dobiti od zamrznute ruske imovine za zajedničku
kupnju vojne opreme za Ukrajinu", rekla je zastupnicima u Europskom parlamentu. Krajem
siječnja zemlje članice pristale su preseliti prihode od ruske imobilizirane imovine u Europi na
poseban račun, a sada se drže u briselskom depozitoriju Euroclearu.
"Pogledamo li oko sebe, jasno je da više nema prostora za iluzije. Putin je iskoristio mirovne
dividende za pripremu za rat", rekla je Von der Leyen u svom govoru na plenarnoj sjednici
Europskog parlamenta u Strasbourgu.
Istaknula je da se Europa mora hitno probuditi jer je puno toga na kocki - "naša sloboda i
prosperitet i moramo početi djelovati u skladu s tim". Očekuje se da će Komisija predložiti plan
korištenja dobiti za potporu Ukrajini sredinom ožujka, rekla su dva dužnosnika za Politico,
govoreći pod uvjetom da ostanu anonimni.
"Ne može biti većeg simbola i veće koristi od tog novca nego da Ukrajina i cijela Europa budu
sigurnije mjesto za život", rekla je Von der Leyen. "U konačnici, ovdje se radi o tome da Europa
preuzima odgovornost za vlastitu sigurnost."
Dok ruska invazija ulazi u treću godinu, ukrajinskoj vojsci ponestaje topničkog streljiva jer se
zapadna obećanja ne ispunjavaju, što je natjeralo Komisiju da traži alternativne načine
prikupljanja novca za vojne kupnje.
"Cijena nesigurnosti - cijena ruske pobjede - daleko je veća od bilo koje uštede koju bismo sada
mogli napraviti. Zbog toga je vrijeme da Europa pojača napore", rekla je predsjednica Europske
komisije.
Najavila je i da će u sljedećih nekoliko tjedana objaviti prijedloge za europsku strategiju
obrambene industrije. Jedan od središnjih ciljeva te strategije bit će program europskog
ulaganja u obranu, pri čemu će prioritet biti na zajedničkim nabavama.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
RUSKE snage vježbale su korištenje taktičkog nuklearnog oružja u ranoj fazi sukoba s velikom
svjetskom silom, prema procurjelim ruskim vojnim dokumentima koji uključuju i scenarije
odgovora na potencijalnu kinesku invaziju. Financial Times (FT) je imao uvid u tajne dokumente
koji opisuju prag za korištenje taktičkog nuklearnog oružja. Analitičari koji su pregledali
dokumente kažu kako je taj prag zapravo niži nego što je Rusija ikada javno priznala.*
Radi se o ukupno 29 tajnih ruskih vojnih dosjea sastavljenih između 2008. i 2014., u kojima se
raspravlja o operativnim principima za korištenje nuklearnog oružja. Kriteriji za potencijalni
nuklearni odgovor kreću se od neprijateljskog upada na ruski teritorij do specifičnijih okidača,
kao što je uništenje 20 posto ruskih strateških podmornica s balističkim raketama.*
"Ovo je prvi put da smo vidjeli dokumente poput ovog objavljene u javnoj domeni. Oni pokazuju
da je operativni prag za korištenje nuklearnog oružja prilično nizak ako se željeni rezultat ne
može postići konvencionalnim sredstvima", kazao je Aleksandar Gabuev, direktor
Carnegiejevog centra za Rusiju i Euroaziju.
Rusko taktičko nuklearno oružje, koje se može lansirati projektilima s kopna ili mora ili iz
zrakoplova, dizajnirano je za ograničenu upotrebu na bojnom polju u Europi i Aziji, za razliku od
većeg "strateškog" oružja namijenjenog gađanju SAD-a.
Moderne taktičke bojeve glave mogu osloboditi znatno više energije od oružja bačenog na
Nagasaki i Hirošimu 1945. Iako dosjei datiraju prije 10 i više godina, analitičari tvrde da su i
dalje relevantni za trenutnu rusku vojnu doktrinu.
Sport
Hrvatska muška rukometna reprezentacija dobila je novog izbornika, a iz Hrvatskog rukometnog
saveza priopćili su da će novi izbornik biti predstavljen u četvrtak u Zagrebu.
Doznajemo da će klupu Hrvatske nakon otkaza Goranu Perkovcu preuzeti islandski stručnjak
Dagur Sigurdsson.
Na konferenciji za medije, uz novog izbornika bit će i predsjednik Hrvatskog rukometnog saveza
Tomislav Grahovac te glavni tajnik HRS-a Damir Poljak.
Islanđanin će preuzeti izborničku funkciju u Hrvatskoj nakon što je raskinuo ugovor s Japanom,
s kojim je osigurao svjetsku smotru 2025., kao i i plasman na Olimpijske igre.
Dagur Sigurdsson vodio je i njemačku reprezentaciju, od 2014. do 2017. nakon čega je otišao u
Japan. S Nijemcima je 2016. osvojio europsko zlato te broncu na Olimpijskim igrama u Rio de
Janeiru.
Vremenska prognoza za sutra, petak, 1. 3. 2024.
Promjenjivo oblačno sa sunčanim razdobljima, češćim u drugom dijelu dana. Povremeno kiša, a
ponajprije na jugu su mogući pljuskovi i grmljavina. Vjetar uglavnom slab, u Lici, na istoku te na
krajnjem sjeveru ponegdje umjeren jugoistočni. Na Jadranu umjereno, mjestimice i jako jugo,
osobito na srednjem i južnom dijelu, a u noći i ujutro na sjevernom dijelu bura. Najniža jutarnja
temperatura između 4 i 9, na Jadranu od 10 do 15 °C. Najviša dnevna većinom između 12 i 17