Kronika dana, petak, 23. 2. 2024.
Vela Luka
Općini Vela Luka odobrena sredstva za uklanjanje odbačenog otpada u zoni!
Hrvatska
Potres jačine 4.9 u Jadranu, osjetio se na jugu Hrvatske
Šefica liječničkog sindikata: Vlada ide u dobrom smjeru, štrajk neće biti potreban
Hrvatska je respektabilni i međunarodno priznati akter u razminiranju
Zašto je EPPO istraživao 3D snimanje ako se ne radi o novcu EU?
Kultura
Proglašeno prvih osam finalista Dore
regija
BiH istječe rok za dva ključna zakona, rješenja još nema
Širi se snimka. "Srpski policajci su natjerali migrante da se skinu pa ih potjerali"
Svijet
EU uvela rekordne sankcije Rusiji. "Ovo je težak udarac Putinovoj vojsci"
Ukrajinski vojnici Patriotima ruše ruske zrakoplove brže no ikada
Teretni brod u Kini se zabio u most, ima mrtvih. U rijeku popadali auti, autobus
Vrijeme sutra
Promjenjivo oblačno, uz kraća sunčana razdoblja
Kronika dana, petak, 23. 2. 2024.
Vela Luka
Općini Vela Luka odobrena sredstva za uklanjanje odbačenog otpada u zoni!
Radi se o još jednom javnom pozivu na koji se Općina Vela Luka prijavila prošle godine, a ovaj put je riječ
o javnom pozivu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Vrijednost projekta tj.uklanjanja otpada odbačenog u okoliš iznosi 116.750,00 eura (sa PDV-om) od čega
Fond sufinancira 70.050,00 eura sa PDV-om (60%), a preostali dio od 40% Općina Vela Luka.
Uklanjanjem otpada pristupiti će se i drugačijoj reorganizaciji ovog cijelog područja.
Nakon potpisivanja Ugovora pristupiti će se pripremi dokumentacije za proces javne nabave.
Hrvatska
KRATKI potres zabilježen je s epicentrom u Jadranskom moru, a osjetio se na jugu Hrvatske. Prema
informacijama Europsko-mediteranskog seizmološkog centra, epicentar potresa bio je u Jadranskom
moru, 94 kilometra jugozapadno od Dubrovnika, a 104 kilometra sjeveroistočno od Barija.
Seizmološka služba objavila je da je potres bio magnitude 4.9. "Danas, 23. veljače 2024. godine u 10 sati i
23 minute seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su jak potres u Jadranskom
moru , 80 km južno od otoka Mljeta. Magnituda potresa iznosila je 4.9 prema Richteru. Potres se osjetio
na širem području od Dubrovnika do Zadra", objavili su.
Građani javljaju kako se lagano podrhtavanje osjetilo i u Dubrovniku. "Dubrovnik, lagano ljuljanje", stoji
u jednom od komentara. "Namještaj se ljuljao", piše jedan građanin, "Tresao se Dubrovnik. Kratko, ali
snažno", javlja treći.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
PREDSJEDNICA Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS) Renata Čulinović-Čaić rekla je kako su Vladine
uredbe o koeficijenta za obračun plaća korak u dobrom smjeru te ukoliko se tim smjerom nastavi štrajk
neće biti potreban.
"Jedan dobar dio naših prijedloga koje smo poslali, a prema kojima bi se uredili i nivelirali odnosi među
liječnicima je uvažen i temeljem toga prijedlog procjenjujemo kao korak u dobrom smjeru. Jedino
mislimo da nije dobro napravljeno niveliranje rukovodećih mjesta i mislim da će na tome trebati
dodatno raditi", ocijenila je Čulinović-Čaić.*
Upitana o najavljenom štrajku liječnika, rekla je kako je s obzirom na to da je učinjen korak u dobrom
smjeru, očekuje da će politika nastaviti rješavati probleme na koje su ukazivali i na kojima su inzistirali.
"Ako oni nastave graditi na ovome kao što su krenuli i nastave rješavati probleme, onda štrajk neće biti
potreban", dodala je. Napomenula je kako je još potrebno raditi na Zakonu o radno-pravnom statusu,
granskim kolektivnim ugovorima i vremenskim normativima kako bi se liječnici mogli propisno posvetiti
pacijentima kako zaslužuju.
"Mi ćemo ih budno pratiti i promatrati što rade i ako bude trebalo reagirati. Naš posao nije završen, ima
još jako puno posla kojeg treba obaviti da bi "ozdravili" hrvatsko zdravstvo i dalje ćemo davati
konstruktivne prijedloge i raditi na podizanju standarda za liječenje pacijenata i zaustaviti odlazak
liječnika i osigurati dostupnost javnog zdravstva pacijentima", istaknula je predsjednica Hrvatskog
liječničkog sindikata Renata Čulinović-Čaić.
Vlada je na sjednici u četvrtak usvojila osam uredbi kojima se reguliraju radna mjesta i koeficijenti za
izračun plaća u državnoj i javnim službama kojima će nove, uvećane plaće, biti isplaćene u travnju za
ožujak. Primjerice, doktorima medicine specijalistima koeficijent će iznositi 3,82, a bruto plaća iznosit će
im 3.618 eura bruto (u 2022. godini ona je bila 3033 eura, u 2023. iznosila je 3249 eura).
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
HRVATSKA je respektabilni i međunarodno priznati akter u razminiranju, rekao je danas Gordan Grlić
Radman uoči ministarskog sastanka u UN-u na temu humanitarnog razminiranja i posljedica na sigurnost
hrane koji je Hrvatska ko-sponzorirala sa Švicarskom, Litvom i Poljskom.
"Hrvatska ima najviše iskustva oko razminiranja. Hrvatska se doista promovirala kao respektabilni i
međunarodno priznati akter u sustavu protuminskog djelovanja i korištenju tehničkih resursa, kroz
dobro obučeno i motivirano osoblje", izjavio je Grlić Radman novinarima u New Yorku.*
Šef hrvatske diplomacije kazao je da je razminiranje važno sigurnosno pitanje, jer minirana područja
imaju negativne posljedice na rast i onečišćuju okoliš.
Sastanak, koji se održava u povodu druge obljetnce ruske agresije na Ukrajinu, inicirale su Ukrajina i
Italija. Grlić Radman će se sutra obratiti Općoj skupštini UN-a u okviru tematske cjeline "Situacija na
okupiranim teritorijima Ukrajine".
Hrvatski ministar se na marginama zasjedanja sastao s predsjednikom Opće skupštine UN-a Dennisom
Francisom, a kasnije bi se trebao sastati i s glavnim tajnikom UN-a Antonijom Guteressom.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
PREMIJER Andrej Plenković ocijenio je u četvrtak da je Vlada koja je danas na sjednici donijela osam
uredbi kojima se reguliraju radna mjesta i koeficijenti za izračun plaća u državnoj i javnim službama
napravila povijesnu reformu sustava plaća, tešku 1,63 milijardi eura.
"Napravili smo povijesnu reformu sustava plaća u državnoj javnoj službi. Cilj ove reforme je pridonijeti
ekonomskom i socijalnom standardu zaposlenika, njih je 244.000", kazao je Plenković u izjavi nakon
sjednice Vlade.*
Dodao je da je riječ o projektu i reformi koja se radila više godina, na tome su radili svi resori a
cjelokupni paket težak je 1,63 milijardi eura.
Cijeli paket je vrijedan 1,63 milijardi eura jer se, kaže, mora zbrojiti i predujam, odnosno, privremeni
dodatak iz lipnja prošle godine, 300 milijuna eura za pet posto rasta osnovice, 17 milijuna eura za
božićnicu i 25 milijuna za uskrsnicu.
Plenković je naglasio da se radi o najvećem povećanju plaća jednom odlukom bilo koje vlade u zadnjih
35 godina i "zbog toga mi niti u jednom trenutku nismo ni vidjeli da postoji bilo kakav zdravi, sadržajni,
stvarni argument ili razlog niti za nezadovoljstvo niti za prosvjede, a kamoli za štrajkove".
Osvrćući se na nezadovoljstvo dva sindikata iz domene obrazovanja nezadovoljna uredbom - Preporod i
Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, komentirao je da nije primijetio da su ostali
nezadovoljni niti imaju razloga biti nezadovoljni, kao niti ova dva.
"Nemaju razloga biti nezadovoljni niti predstavnici ovog sindikata jer se povećanje koeficijenata odnosi
na sve, na profesore, učitelje, zaposlenike u visokom obrazovanju, službenike, namještenike i mislim da
je ova reforma kada ju se pogleda smireno, bez ikakvih emocija, ogroman, veliki doprinos materijalnom,
ekonomskom i socijalnom statusu zaposlenika", ustvrdio je premijer.
KULTURA
Počeo je trodnevni spektakl! Sinoć je održano prvo polufinale Dore 2024., izbora hrvatske pjesme za
pjesmu Eurovizije, u kojemu je nastupilo 12 izvođača, a u finale je ušlo njih osam - Pavel, Vinko Ćemeraš,
Eugen, Mario Battifiaca i Robert Ferlin, Stefany, Saša Lozar, Let 3 i Lana Mandarić.
U finale nisu prošli Noelle, Misha, Erna i Barbara Munjas.
Ostalih osam finalista saznat ćemo u drugoj polufinalnoj večeri, koja se održava večeras, a finale je u
nedjelju.
Regija
KRAJ veljače zadnji je rok do kojega Bosna i Hercegovina mora usvojiti još dva zakona kako bi Europska
komisija preporučila da se toj zemlji na zasjedanju Europskog vijeća u ožujku odobri otvaranje pristupnih
pregovora, no dok vrijeme istječe nema naznaka da su partneri u vlasti blizu postizanja nužnih
kompromisa.
Prošlog tjedna Dom naroda parlamenta BiH končano je izglasao zakon o sprječavanu pranja novca i
financiranja terorizma, no uz taj je zakon potrebno da državni parlament usvoji i zakone o sprječavanju
sukoba interesa te o sudovima.*
Na usuglašavanju odredbi tih zakona već deset dana rade stranački timovi, a predsjednik HDZ BiH
Dragan Čović ranije je najavljivao kako bi oni taj posao trebali dovršiti do kraja prošlog tjedna. Taj je rok
probijen, a iz stranačkih središnjica nitko se ne oglašava o tijeku pregovora.
No Aljoša Čampara, član vodstva stranke Narod i pravda (NiP), koja je dio bošnjačko-građanskog bloka
unutar vladajuće koalicije, izjavio je u četvrtak kako neće biti popuštanja trenutačno jednom od ključnih
zahtjeva Milorada Dodika da se zakon o sudovima usvoji samo ukoliko se partneri suglase da sjedište
prizivnog odjela Suda BiH bude u Banjoj Luci.
"Mi sigurno nećemo prihvatiti da to (sjedište) bude u Banjoj Luci jer je to ogromna udaljenost i nije
funkcionalno", izjavio je Čampara za TV Federacije BiH (FTV).
Bošnjačko-građanska "trojka" traži da sjedište prizivnog odjela Suda BiH bude u Istočnom Sarajevu, jer je
sam sud smješten u Sarajevu, a u blizini glavnog grada je i državni zatvor u kojemu su uglavnom
pritvorenici ili osuđenici koje služe kazne što ih taj sud izriče.
Za tu opciju imaju i potporu Delegacije EU u BiH i američkog veleposlanstva, no vlasti RS traže da se
prizivni odjel ipak smjesti u Banju Luku, uz konstataciju kako oni imaju pravo odlučivati o lokaciji. Prema
političkom dogovoru vladajuće koalicije sjedište prizivnog odjela državnog Suda treba biti na teritoriju
RS-a.
No naizgled tehničko pitanje svodi se na prikrivenu bitku za političku kontrolu nad pravosuđem.
Dodik je to obrazlagao tvrdnjama kako bi suci prizivnog odjela u Sarajevu bili izloženi političkim
utjecajima te kaže kako bi on u Banjoj Luci osigurao "neutralno okruženje".
"Kada (suci) dođu u Banju Luku, bit će drugačije", izjavio je Dodik.
Čampara mu je sada poručio kako "trojka" neće pristati niti na jedan zakon koji bi štetio funkcionalnosti
institucija BiH i koji ne bi odgovarao europskim standardima.
"Nema pregovaranja kada je u pitanju država BiH, institucije, Ustavni sud BiH. Strani suci sigurno neće
otići dok mi ne postanemo punopravni član EU", kazao je ovaj dužnosnik vladajuće stranke.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
POJAVILE su se snimke na kojima se vidi da su muškarci na granici Srbije i Sjeverne Makedonije prisiljeni
skinuti se po mraku i hodati po hladnoći. Na snimkama koje je Guardianu pokazao Legis,
sjevernomakedonska nevladina udruga, vidi se red polugolih muškaraca.
Legis javlja da je snimke snimio lokalac blizu sela Lojane, kod srpske granice. Nevladina organizacija tvrdi
da je incident drugi slučaj u jednom danu takvog ponižavajućeg ponašanja prema migrantima. Srpska
granična policija natjerala je preko 50 ljudi da se skinu do gola ili u donje rublje, a zatim ih potjerala
natrag u Sjevernu Makedoniju.* Legis je kasnije stupio u kontakt s ljudima i utvrdio da se radi o Sirijcima.
Jasmin Ređepi, predsjednik Legisa, rekao je da se policija navodno ponaša tako strogo jer želi spriječiti
krijumčarenje ljudima. "Ovi incidenti pojavili su se taman kad EU priprema restrikcije za migrante,
nekoliko dana nakon samita EU i Srbije o suradnji oko granice. Sad vidimo izravan učinak i posljedice",
rekao je. Dodao je da je ovo prvi takav slučaj na ovoj granici.
Radoš Đurović, direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiteljima azila, rekao je da je osoblje azila od
početka godine primijetilo povećan broj povrataka migranata sa srpske granice u Sjevernu Makedoniju.
"Može se reći da je to sad redovna praksa", rekao je.
Svijet
EUROPSKA unija objavila je da je uvela rekordne sankcije Rusiji. U nastavku prenosimo priopćenje
Europske komisije.
Komisija pozdravlja odluku Vijeća o donošenju trinaestog paketa sankcija protiv Rusije. Ni dvije godine
od ruskog okrutnog napada na Ukrajinu ne smanjuje se potpora EU Ukrajini i njezinu narodu. Ujedinjena
Europa i dalje odlučno brani svoje vrijednosti i temeljna načela.*
Novi paket još više ograničava ruski pristup vojnoj tehnologiji, primjerice dronovima, a na popis su
uvrštena nova poduzeća i osobe koji sudjeluju u ruskim ratnim naporima. U novom paketu na popisu ih
je više od dvije tisuće, što je težak udarac ruskoj vojsci.
Važan je svaki euro kojega se Rusija ne domogne, ali ne smijemo se opustiti. Komisija će nastaviti
pomagati državama članicama da osiguraju učinkovitu provedbu mjera i surađivati s trećim zemljama da
se bore protiv mogućih pokušaja izbjegavanja mjera.
Unesena su rekordna 194 pojedinačna uvrštenja, 106 osoba i 88 subjekata, te ih je sada na popisu više
od 2000. Konkretno:
• Ruski obrambeni sektor: na popisu je novih 140 osoba i poduzeća iz ruskog vojnoindustrijskog
kompleksa, koji, među ostalim, proizvode rakete, dronove, protuzračne raketne sustave, vojna vozila,
najsuvremenije komponente naoružanja i drugu vojnu opremu. Obuhvaćeni su subjekti koji trguju
raznim ključnim komponentama dronova. Komisija ih je identificirala prethodno dogovorenim
objektivnim i postupnim pristupom, kombinirajući nepobitne dokaze iz različitih izvora potkrijepljene
podacima o trgovini i carini.
• Snažna poruka ruskim partnerima u ratu: na novom je popisu 10 (ruskih) poduzeća i osoba umiješanih
u isporuku sjevernokorejskog naoružanja Rusiji, sjevernokorejski ministar obrane te nekoliko bjeloruskih
poduzeća i pojedinaca koji pomažu ruskim oružanim snagama
• Borba protiv izbjegavanja mjera: među novouvrštenima su i rusko logističko poduzeće i njegov
direktor, zbog sudjelovanja u paralelnom uvozu zabranjene robe u Rusiju, te još jedan ruski subjekt, koji
je umiješan u drugi oblik nabave.
• Jačanje Unijinih mjera protiv ruske okupacije i ilegalne aneksije dijelova Ukrajine: na novom je popisu 6
sudaca i 10 dužnosnika s okupiranih ukrajinskih područja.
• Kažnjavanje kršenja prava djece: Na novom su popisu i 15 osoba i dva subjekta koji sudjeluju u
deportaciji i vojnoj indoktrinaciji ukrajinske djece, među ostalim u Bjelarusu.
Novi je paket potvrda odlučnosti EU da spriječi rusku nabavu osjetljive zapadne tehnologije za svoju
vojsku. Bespilotne letjelice, tj. dronovi imaju važnu ulogu u ratu u Ukrajini. Na popis su uvrštena
poduzeća koja za Rusiju nabavljaju ključne komponente dronova, a uvedene su i neke sektorske sankcije
kako bi se uklonili nedostaci i otežalo ratovanje dronovima.
Na temelju čvrstih dokaza iz raznih izvora, te trgovinskih i carinskih podataka, u novi je paket na popis
subjekata povezanih s ruskim vojno-industrijskim kompleksom (Prilog IV.) uvršteno 27 novih poduzeća iz
Rusije i iz trećih zemalja. Na njih se primjenjuju stroža ograničenja izvoza robe i tehnologije s dvojnom
namjenom te robe i tehnologije koje bi mogle doprinijeti tehnološkom jačanju ruskog obrambenog i
sigurnosnog sektora. Konkretno:
Dodano je 17 ruskih poduzeća koja sudjeluju u razvoju, proizvodnji i opskrbi ruskog vojnog i industrijskog
kompleksa elektroničkim komponentama.
Dodana su i 4 poduzeća iz Kine i po jedno iz Kazahstana, Indije, Srbije, Tajlanda, Šri Lanke i Turske jer
trguju elektroničkim komponentama za ruski vojnoindustrijski kompleks i neizravno ga podupiru u
agresivnom ratu protiv Ukrajine.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
DESET ruskih zrakoplova Sukhoi Su-35 poletjelo je 24. ožujka 2023. godine prema Sumiju na
sjeveroistoku Ukrajine, prvi put izbacivši novo rusko streljivo - bombe KAB na satelitsko navođenje. Te
bombe nisu pretjerano precizne, vjerojatno zbog relativne nepreciznosti ruske mreže satelita, ali
dovoljno su precizne za uništavanje bunkera ili neke zgrade, piše Forbes.
Ono što je još važnije, one imaju domet od 40 kilometara, što ruskim pilotima omogućava da ih izbace
daleko od dometa ukrajinskih protuzračnih položaja. *Prošle godine je umirovljeni britanski obavještajac
Sergio Miller izdao ovo upozorenje: "Ukrajinska protuzračna obrana nema odgovor na bombe lansirane
iz sigurnosti ruskog zračnog prostora. To je ozbiljna prijetnja."
Miller je bio u pravu kada je rekao da je prijetnja ozbiljna, ali nije bio u pravu kada je govorio o
ukrajinskoj protuzračnoj obrani. Oni imaju odgovor na te bombardere, a to su tri sustava Patriot
američke izrade. U pet dana ukrajinske su snage srušile sedam zrakoplova Sukhoi - pet Su-34 i dva Su-35.
Ukrajinsko ministarstvo obrane objavilo je informacije o sedmom rušenju, koje se vjerojatno dogodilo u
srijedu negdje iznad istoka zemlje. "Opet? Opet!" rečeno je iz ministarstva. "Svaki dan kada padaju
neprijateljski avioni dobar je dan."
Presretanje bombe KAB je gotovo pa nemoguće. Presretanje zrakoplova koji ih izbacuje ne samo da je
moguće, već je i poprilično jednostavno za iskusne vojnike s pravim naoružanjem. To je zato jer ove
bombe najbolje funkcioniraju kada ih se izbacuje s velike visine, a što se više pilot penje, to ga je lakše
vidjeti na radaru.
Ne iznenađuje da ukrajinske zračne snage prioritiziraju operacije u kojima su meta takvi zrakoplovi.
Bombe KAB - stotine njih - bile su ključne za uspješno rusko osvajanje ruševina istočnog grada Avdiivke
nakon krvavih četveromjesečnih borbi koje su vrhunac dosegle prošlog tjedna.
"Avdiivka je KAB", napisao je vojnik Egor Sugar iz 3. ukrajinske jurišne brigade. "Imamo osjećaj da je ovo
najveći broj bombi bačen na tako malen komad teritorija u povijesti ljudskog roda." Klizne bombe
uništile su utvrđenja o kojima su Ukrajinci ovisili u Avdiivki.
Gubitak grada stvorio je u ukrajinskim zračnim snagama novi osjećaj žurbe. Prije su one mnogo opreznije
pristupale slanju sustava Patriot u blizini fronte, ali danas su mnogo agresivnije.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Jučer se u kineskom gradu Guangzhou teretni brod zabio u most, pri čemu je u rijeku propalo pet vozila;
uključujući javni autobus. Državni mediji navode da je u nesreći poginulo dvoje ljudi, a da se još troje
vodi kao nestali. Na snimkama s mjesta događaja vidi se polomljeni dio mosta i ispod njega teretni brod.
Incident se dogodio u 05:30 sati po lokalnom vremenu. Vlasti su privele kapetana broda i evakuirale
ljude koji žive u blizini. *
"U listopadu 2021., pokrajinske su vlasti utvrdile potrebu za ojačanjem mosta, što je uključivalo i
izgradnju objekata za izbjegavanje sudara na stupovima mosta. Do sada je tri puta produživan rok za
završetak radova", izvijestila je kineska državna televizija CCTV, a prenosi BBC. Guangzhou je smješten na
delti Biserne rijeke i jedna je od najprometnijih luka u kontinentalnoj Kini.
Sport
MARIO HEZONJA stigao je u Zagreb u utorak ujutro i priključio se pripremama hrvatske košarkaške
reprezentacije, koju će prvi put povesti kao kapetan. U petak, dva dana prije 29. rođendana, debitirat će
s trakom na ruci u Brestu protiv jake Francuske na početku kvalifikacija za Eurobasket 2025.
Hrvatska je u kvalifikacijskoj skupini s Francuskom, BiH te Ciprom kao jednim od domaćina, koji ima
izravan plasman, pa se zapravo samo preostale tri reprezentacije bore za dva mjesta na smotri najboljih.
Hezonja u Real Madridu za suigrače ima Francuza Yabuselea i Džanana Musu, najveću zvijezdu BiH izvan
NBA lige.*
U ovom prozoru Hrvatska igra samo dvije utakmice kvalifikacija za Eurobasket. Nakon gostovanja u
Francuskoj u petak, u ponedjeljak u Rijeci igra s Ciprom. Sljedeći kvalifikacijski prozor tek je najesen, a u
međuvremenu će na ljeto igrati kvalifikacije za Olimpijske igre.
U Pireju će nam najveća prepreka biti Slovenija i domaćin Grčka, čiji bi najbolji igrači Luka Dončić i
Giannis Antetokounmpo mogli biti potpuno potrošeni dugom NBA sezonom, posebno ako dođu sve do
finala.
Vremenska prognoza za sutra, subotu, 24. 2. 2024.
Promjenjivo oblačno, u zapadnim predjelima uz dulja sunčana razdoblja. Mjestimice kiša, uglavnom u
Dalmaciji gdje se lokalno očekuju i obilni pljuskovi te grmljavina. Vjetar slab do umjeren jugozapadni. Na
Jadranu će umjereno i jako jugo te južni vjetar okretati na jugozapadnjak, a olujnih udara bit će
uglavnom na krajnjem jugu. Najniža jutarnja temperatura zraka od 4 do 9, na moru između 8 i 13.
Najviša dnevna većinom između 11 i 16 °C.