Kronika dana, 14. 2. 2024.
Vela Luka
U Veloj Luci održana maškarana povorka
Općini Vela Luka je odobren projekt uređenja park šume otočića Ošjak
Hrvatska
Školski sindikati: U petak otkrivamo daljnje akcije, bit će nas 10 puta više
30 tisuća stranih radnika nije u evidenciji HZMO-a, a imaju važeće radne dozvole
Godinama nije dolazila na posao u Ministarstvu, primala plaću. Priča traje od 2014.
Janaf odgovorio mađarskom ministru: To su neistine
Plenković pred kamerama prozvao šeficu USKOK-a zbog Nacionala. Ona se odmah javila
regija
U Republici Srpskoj ubili hrvatskoga povratnika, počelo suđenje maloljetniku
Dodik: Pustite taj europski put. Što to više znači?
Svijet
Ovo je dosad najveća prijetnja vladavini Viktora Orbana
Šef Hezbolaha: Prekinut ćemo napade na Izrael tek kada prestane agresija na Gazu
Ruski diplomat: Mariupolj je sada prekrasan i ponovno izgrađen grad
Snažna zimska oluja u SAD-u. Milijuni nisu mogli na posao, zatvorene škole...
Sport
Hrvatska pobijedila Srbiju i izborila polufinale Svjetskog prvenstva!
Vrijeme sutra
Pretežno sunčano
Kronika dana, 14. 2. 2024.
Vela Luka
Ove godine pokladi su trajali relativno kratko, te su završili 13.02. Kao i svake godine smijeha,
šarenila, dobre zabave nije nedostajalo, pa je tako i na ovogodišnji pokladni utorak mjestom
prošetala maškarana povorka zajedno s glavnim krivcem za sve nedaće, krnovalicom. Između
mnogobrojne djece, našlo se i odraslih maska, te je tako i ove godine povorka bila vesela, a nakon
spaljivanja krnovalice, veselje se nastavilo u našem Žardinu, kako bi se djeca mogla nastaviti
zabavljati. Između ostalog vjerojatno je za to zaslužna i vremenska prognoza i sunčan dan koji je
tijekom jutra bio ne baš obečavajući što se vremenskih prilika tiće, ipak poslijepodne zasjalo je sunce
te nije bilo zapreka da se svi dobro zabave.
Povorka je krenula sa starog trajektnog pristaništa, prošetala cijelim mjestom, a pridružila im se i
Narodna glazba, koja tradicionalno svake godine učine ovaj događaj još veselijim. Nakon toga je
uslijedilo čitanje presude krnovalici koju je pripremila Udruga za promicanje pokladnih običaja
“Trtajun”. Nakon čitanja presude u centru mjesta krnovalica je spaljena, te na taj način preuzela
krivnju i “platila” za sve nedaće koje su nas svih zadeslio u prošloj godini.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Općini Vela Luka je odobren projekt uređenja park šume otočića Ošjak, kojim će se obuhvatiti
čišćenje, uređenje i mjestimična sanacija postojećih staza, uređenje prostora vrha otoka, s
formiranjem platoa, uređenje postojećeg pristaništa s postavom informativnih tabli s informacijama
o otoku, edukativnih ploča te opremanjem kantama za smeće i klupama, krajobrazno uređenje
prostora sadnjom autohtonog bilja i stabala.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 312.450,68 eura. Na Javni poziv sufinanciranje provedbe mjera
prilagodbe klimatskim promjenama u svrhu jačanja otpornosti urbanih sredina Općina Vela Luka se
prijavila prošle godine.
Sredstva su odobrena od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti i to u iznosu od
249.969,00 eura (80%), a preostali dio od 20% investicije financirati će Općina Vela Luka.
Izrađen je Idejni projekt koji uključuje arhitektonski projekt, projekt krajobraznog uređenja i
troškovnik te je ishodovana suglasnost Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode
Dubrovačko-neretvanske županije i Hrvatskih šuma.
nam je projekt “Zaželi“!
Hrvatska
NEZAVISNI sindikat znanosti i visokog obrazovanja i Sindikat Preporod održali su press-konferenciju
na kojoj su, kako su rekli, odgovorili na laži ministara Piletića i Fuchsa te otkrili koje će biti njihove
daljnje aktivnosti.
Ranije su govorili kako je moguć i štrajk te se postavilo pitanje hoće li ga danas najaviti. Nisu ga
najavili, ali su najavili nove akcije kojima će vršiti pritisak na vladu.*
Na presici su govorili Željko Stipić iz Sindikata Preporod te Matija Kroflin iz Nezavisnog sindikata
znanosti i visokog obrazovanja. "Naša akcija će se nastaviti. Mi nećemo stati. Ono što mogu danas
najaviti, organizacijski format će se proširiti. To je sad sigurno. Naše kolegice iz druga dva sindikata u
obrazovanju, mi smo ih pozvali, ali nema još odgovora. Format će definitivno biti širi, a s kim, otkrit
ćemo u petak, kada ćemo najaviti tko, kada i što, vrlo precizno slijedi. U toj akciji će nas biti, po našoj
prvoj procjeni, barem 10 puta više nego što nas je bilo na Markovom trgu", najavio je Stipić.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
NA ZADNJI dan prošle godine bilo je 117 tisuća važećih dozvola za boravak i rad stranaca, u MUP-u su
rekli za Forbes Hrvatska. No, prema (neslužbenim) podacima kojima barata Ministarstvo rada, u
Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje bilo ih je prijavljeno 90 tisuća.
Jedna od većih enigmi kad su u pitanju strani radnici je - koliko je njih zapravo sada u Hrvatskoj?
Sudeći prema odgovorima dviju državnih institucija, Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i
Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), između 90 tisuća i 117 tisuća.*
Prvu je brojku iznio državni tajnik Ivan Vidiš iz Ministarstva rada na zadnjoj sjednici Gospodarsko-
socijalnog vijeća, a odnosi se na prijavljene strane državljane u sustavu mirovinskog osiguranja sa
zadnjim danom 2023. godine. To, doduše, u HZMO-u nazivaju "neslužbenim rezultatima obrade
podataka iz više administrativnih izvora, prema metodologiji stanje na dan". Kažu da oni ne vode
službene statističke podatke o državljanstvu osiguranika, nego samo one koji su u skladu s pozitivnim
propisima (odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, Pravilnika o vođenju matične evidencije te
Jedinstvenim metodološkim načelima za vođenje matične evidencije), a u njima državljanstvo
osiguranika nije relevantan podatak za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja.
HZMO kaže da je 90 tisuća prijavljenih stranih radnika na dan 31. prosinca 2023. godine neslužbeni
rezultat obrade podataka. Budući da taj broj koriste u Ministarstvu rada, a tu se evidenciju spominje i
u analizi koju je o stranim radnicima nedavno objavila Hrvatska narodna banka (za 2022. godinu),
može se zaključiti da je on ipak vjerodostojan.
Forbesu su iz MUP-a službeno odgovorili da je na isti dan u Hrvatskoj 117.549 stranih državljana
imalo važeću dozvolu za boravak i rad. Podatak o daleko manjem broju prijavljenih u HZMO-u nisu,
međutim, komentirali.
To bi značilo da skoro 30 tisuća ljudi koji imaju dozvolu za boravak i rad u Hrvatskoj ima radnu
dozvolu, ali nisu zaposleni. To znači da su ili produžili u neku drugu zemlju Europske unije, ili da nisu
ni došli u Hrvatsku, ili da rade neprijavljeni, odnosno na crno.
Vjerojatno je u pitanju kombinacija razloga, ali o detaljima se službeno ne može saznati ništa
pouzdano. Ipak, oko jedne mogućnosti su iz MUP-a bili jasni - na pitanje imaju li podatak o tome
koliko je stranih radnika s važećim hrvatskim radnim dozvolama lani zatečeno u drugim zemljama EU
i koliko ih je potom vraćeno u Hrvatsku, odgovorili su da nije bilo takvih slučajeva. Ukratko, ako ih
ima, nisu ih u drugim zemljama otkrili.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Doznaju se detalji afere u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture teške gotovo 60 tisuća
eura. U njezinoj su pozadini optužbe za mobing, više sudskih presuda, odluka o otkazu i zakonska
prava radnika.
Iznos od gotovo 60 tisuća eura Ministarstvo je kroz plaće isplatilo nekadašnjoj visokopozicioniranoj
državnoj službenici iako nije dolazila na posao. Nije se pojavljivala jer je tvrdila da ju se mobingira.
No, na kraju je sudski spor za mobing izgubila, pa sada Ministarstvo od nje traži da vrati plaće koje su
joj u tom periodu isplaćivali.*
Komplicirani slučaj u koji je uvučeno Ministarstvo koje sada vodi Oleg Butković počeo je još 13.
siječnja 2014. godine. Tada je Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture vodio SDP-ov Siniša
Hajdaš Dončić, a na čelu vlade je bio Zoran Milanović. Cijela afera protegnula se do sada. Zaposlenica
Ministarstva u siječnju 2014. prestaje dolaziti na posao, pravdajući taj svoj potez mobingom.
Podnosi i tužbu, tražeći da se utvrdi da ju se na radnom mjestu uznemirava. Dok je trajao taj sudski
postupak, na posao nije dolazila. Ipak, cijelo vrijeme dobivala je plaću. Do 17. veljače 2017., kada je
ipak dobila otkaz, ukupni iznos narastao je na 446.557 kuna, odnosno nešto manje od 60 tisuća eura.
Prema nepravomoćnoj presudi Općinskog radnog suda u Zagrebu, za visokopozicioniranu državnu
službenicu Odbor za državnu službu donosi 15. ožujka 2017. rješenje o prestanku radnog odnosa.
Dobila je, naveli su, otkaz po sili zakona. Vladu je tada već vodio Andrej Plenković, a Butković je bio na
čelu Ministarstva.
Ubrzo nakon otkaza ova službenica gubi i sudski spor pokrenut zbog uznemiravanja na radnom
mjestu. Nije uspjela dokazati da ju je itko na poslu mobingirao. To je u rujnu 2017. najprije u
nepravomoćnoj presudi zaključio Općinski radni sud u Zagrebu, a zatim je u lipnju 2019. tu presudu
potvrdio Županijski sud u Osijeku. Drugim riječima, zaposlenica Ministarstva pravomoćno je izgubila
postupak zbog mobinga.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
JADRANSKI naftovod (Janaf) danas je reagirao na intervju mađarskog ministra vanjskih poslova Petera
Szijjártóa, ustvrdivši da je iznio neistine kojima se nepotrebno narušavaju poslovni odnosi Janafa i
MOL-a te ističe da Janaf može potpuno zadovoljiti potrebe Mađarske, Slovačke i Češke za sirovom
naftom.
"Jadranski naftovod najčvršće odbacuje neistinite tvrdnje koje je iznio ministar vanjskih poslova
Mađarske Peter Szijjártó. Još jednom naglašavamo, kao što smo i ranije u više navrata isticali, kako
Janaf može u potpunosti zadovoljiti potrebe Mađarske, Slovačke i Češke za sirovom naftom", kaže se
u Janafovoj reakciji na Szijjártóv intervju Hini.*
Dodaje se kako je "neistinita" tvrdnja da Janaf nije povećao kapacitet protoka naftovoda.
"Istinita je informacija kako je protok na dionici od Omišlja do mađarske granice primjenom aditiva
DRA povećan te je ukupan kapacitet za tu dionicu 14 milijuna tona, što u potpunosti zadovoljava
potrebe rafinerija u Százhalombatti i Bratislavi. Također, to potvrđuje kako Janafov naftovodni sustav
može zamijeniti južni krak (naftovoda, op. ur.) Družbe u opskrbi zemalja središnje Europe sirovom
naftom", kažu u Janafu.
Ističu da je protok testiran prošle godine zajednički s predstavnicima MOL Grupe te je sa svim
tehničkim mogućnostima Janafovog transportno-naftovodnog sustava, koje zadovoljavaju njihove
potrebe, upoznat MOL."No, nažalost MOL Grupa ne koristi tu mogućnost", kažu u Janafu.
Odnosi Hrvatske i Mađarske najslabiji su na području energetike, rekao je u razgovoru za Hinu
mađarski šef diplomacije Peter Szijjártó.
Komentirajući MOL-ove kritike Janafa koji smatra da su Janafove transportne tarife previsoke,
Szijjártó je rekao da ta situacija ne smije biti "ideologizirana ni politizirana" jer je riječ o tehničkom
pitanju, budući da Mađarska može kupovati plin samo iz dva smjera, iz Rusije preko Ukrajine, te
putem Jadranskog naftovoda.
U slučaju gašenja naftovoda iz Rusije koji opskrbljuje "dvije i pol države" – Mađarsku i Slovačku te
djelomično Češku, Janaf to ne može nadoknaditi jer nema dovoljne kapacitete, rekao je mađarski šef
diplomacije.
"Da je bilo stvarne volje da se kapacitet Janafa poveća, nešto bi se i dogodilo u dvije godine od
izbijanja rata u Ukrajini, ali se nije dogodilo ništa, što Budimpeštu zbunjuje", rekao je ministar.
Naglasio je kako je za Mađarsku ključno pitanje sigurnosti opskrbe, a Janaf nudi samo zakup
naftovoda na tri mjeseca te je značajno povećao cijenu od početka rata.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
DRŽAVNOODVJETNIČKO vijeće (DOV) odbacilo je navode tjednika Nacional da je premijer Andrej
Plenković vršio pritisak na predsjednicu DOV-a Željku Mostečak kako bi spriječila sigurnosnu provjeru
kandidata za glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića.
Plenković je danas pred kamerama na gradilištu KBC-a Sestre milosrdnice u Zagrebu prozvao šeficu
USKOK-a i DOV-a Željku Mostečak da javno reagira na navode iz Nacionala, što je ona odmah i učinila,
poslavši priopćenje.
U njemu se ističe da je Nacional, u tekstu pod naslovom "Pod Plenkovićevim pritiskom šefica Uskoka
je bila ona koja je nezakonito spriječila sigurnosnu provjeru Ivana Turudića", iznio čitav niz neistinitih
navoda koji se odnose na rad DOV-a i navodno sprječavanje sigurnosne provjere kandidata za
glavnog državnog odvjetnika RH.*
"Ističemo kako je u tekstu pogrešno navedena odredba članka 58. stavak 5. Zakona o DOV-u, iz čega
proizlaze i pogrešni zaključci o nezakonitom radu DOV-a. Naime, ta se odredba ne odnosni na temelju
sigurnosnu provjeru kandidata za glavnog državnog odvjetnika, već na kandidate za zamjenika
glavnog državnog odvjetnika RH", stoji u priopćenju.
Vijeće pojašnjava da je djelokrug DOV-a propisan člankom 41. Zakona o DOV-u iz kojeg proizlazi da
imenovanje glavnog državnog odvjetnika ne spada u djelokrug DOV-a. Ističe i da je navedeni
postupak propisan Zakonom o državnom odvjetništvu, koji je odredbom članka 25. odredio da DOV
javnim pozivom pokreće postupak za imenovanje glavnog državnog odvjetnika.
U priopćenju se naglašava da je DOV u javnom pozivu za podnošenje prijava za imenovanje na
dužnost glavnog državnog odvjetnika naveo sve relevantne odredbe, pa tako i odredbu članka 22.
Zakona o državnom odvjetništvu kojim je propisano da se za glavnog državnog odvjetnika može
imenovati osoba koja ispunjava opće i posebne uvjete za imenovanje za zamjenika glavnog državnog
odvjetnika.
"Dakle, uvjeti za imenovanje glavnog državnog odvjetnika isti su kao i uvjeti za imenovanje zamjenika
glavnog državnog odvjetnika. Međutim, postupci njihovog imenovanja u bitnom su različiti", ističe
DOV.
Vijeće precizira da DOV provodi postupak imenovanja zamjenika glavnog državnog i donosi odluku o
imenovanju, dok je uloga DOV-a u postupku imenovanja glavnog državnog odvjetnika raspisivanje
javnog poziva te dostava pravodobnih i potpunih prijava kandidata koji ispunjavaju uvjete Vladi RH.
Regija
PRED Osnovnim sudom u Modriči počelo je suđenje protiv maloljetnika kojega se tereti da je sa
starijim muškarcem, za kojega je sudski proces razdvojen, u listopadu prošle godine kod Dervente u
Republici Srpskoj pretukao hrvatskoga povratnika Marka Mišića, koji je preminuo u bolnici mjesec
dana kasnije.
Šezdesetosmogodišnjeg Marka Mišića teško su pretukle dvije osobe nakon što ih je pokušao spriječiti
u krađi drva na njegovu imanju 12. listopada prošle godine. Mišić je od ozljeda preminuo mjesec dana
kasnije u bolnici u Slavonskome Brodu.*
Nakon podizanja optužnice razdvojen je sudski postupak protiv maloljetnika kojemu se sudi pred
Osnovnim sudom u Modriči, dok će se protiv prvooptuženog Milana Ćulibrka postupak voditi pred
Okružnim sudom u Doboju.
Pravni zastupnik obitelji Mišić, odvjetnik Mustafa Alić, pojasnio je kako ne može otkriti detalje vezane
za sudski proces koji se vodi protiv maloljetnika kojemu je po zakonu maksimalno zapriječena kazna
zatvora od pet godina.
"U konkretnom slučaju tužiteljstvo je bilo učinkovito te je podnijelo optužni prijedlog protiv
maloljetnika u razmjerno kratkom roku, a optužni akt potkrijepljen je svim relevantnim dokazima",
rekao je odvjetnik Alić. Dodao je kako se očekuje "pravedna presuda".
Pojasnio je kako će se pred Okružnim sudom u Doboju voditi sudski proces protiv Milana Ćulibrka,
kojemu prijeti maksimalno 20 godina zatvora. Za 26. veljače zakazana je pripremna rasprava na kojoj
će se utvrditi dinamika vođenja kaznenog postupka.
Odvjetnik Alić je naveo kako ovaj slučaj "treba izazvati posebnu pozornost jer se radi o povratnicima
u Republici Srpskoj".
Premlaćivanje, a onda i smrt povratnika Marka Mišića izazvali su uznemirenost kod Hrvata u Republici
Srpskoj, koji su često izloženi krađi drva, imovine i zastrašivanju.
Reagirali su brojni dužnosnici, tražeći od vlasti Republike Srpske da osiguraju bolju zaštitu povratnika.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
ČELNIK bosanskih Srba Milorad Dodik kazao je kako nema nikakvog napretka koji bi jamčio da će do
kraja tjedna biti usuglašena tri zakona potrebna da bi Europsko vijeće u ožujku dopustilo otvaranje
pristupnih pregovora s BiH. Potkraj prošlog tjedna lideri stranaka koje čine vladajuću koaliciju u BiH
načelno su dogovorili da međustranačke radne skupine do 16. veljače usuglase prijedlog tri
reformska zakona na kojima inzistira Europska unija kako bi oni bili usvojeni u parlamentu do kraja
mjeseca.*
Dodik sada tvrdi kako razgovori koji su počeli u ponedjeljak ne vode nikamo. "Svi su se vratili na
početne pozicije", kazao je vidno ljutiti Dodik novinarima u Banjoj Luci. Ravnateljica za Europu i
središnju Aziju pri Europskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelina Eichhorst prošlog je tjedna
tijekom posjeta Sarajevu pojasnila kako je za preporuku o otvaranju pristupnih pregovora potrebno
da BiH do ožujka u parlamentu usvoji zakone o sprječavanju pranja novca i sukoba interesa te o
sudovima.
Uz to je navela i kako je potrebno da BiH do tada otvori pregovore s Frontexom o angažiranju
europskih policajaca radi kontroliranja migrantske krize. Ti su pregovori formalno i otvoreni u
ponedjeljak i to je jedini europski uvjet koji je BiH do sada ispunila.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović inzistirao je na tome da se unutar vladajuće koalicije postigne
dogovor i o izmjenama izbornog zakona kojima bi se, uz tehnička poboljšanja, uveo i novi način
biranja člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata.
Hrvatski narodni sabor (HNS) u ponedjeljak je objavio radni prijedlog takvih izmjena u kojem stoji
kako bi se za člana Predsjedništva BiH birao onaj Hrvat koji, uz opću većinu glasova s područja
Federacije BiH, dobije i većinsku potporu u onim županijama u tom entitetu u kojima su Hrvati
razmjerna ili apsolutna većina.
Svijet
MAĐARSKU su potresle iznenadne ostavke dviju najpopularnijih i najuspješnijih žena u vladajućoj
stranci Fidesz, u kojoj inače snažno dominiraju muškarci. To je postala najveća prijetnja vladavini
premijera Viktora Orbana otkako se vratio na vlast 2010. godine.
Podsjetimo, predsjednica Katalin Novak i bivša ministrica pravosuđa Judit Varga su preuzele
odgovornost za odluku o pomilovanju Endrea K., bivšeg zamjenika ravnatelja državnog sirotišta.
Endre K. je zatvoren jer je nagovarao djecu da povuku svoje svjedočenje protiv ravnatelja sirotišta
zbog seksualnog zlostavljanja.*
Bio je jedan od 25 ljudi koje je predsjednik pomilovao tijekom prošlogodišnjeg posjeta pape Franje.
Ali njegovo je ime postalo javno tek 2. veljače. To pitanje postalo je duboko problematično za vladu
koja je zaštitu djece i tradicionalne obiteljske vrijednosti postavila kao kamen temeljac svoje politike.
Što je najgore za Orbana i njegovu stranku, odlaske dviju žena prati lavina optužbi o načinu na koji on
vodi državu. Dvije ostavke, koje su uslijedile usred sve većih prosvjeda, lišile su Viktora Orbana dva
vrlo različita, ali bitna saveznika.
Predsjednica Novak je, kako piše BBC, gajila imidž "majke nacije". U javnosti su je usko povezivali s
popularnom politikom poticanja parova da imaju više djece. Također je promovirala inkluzivniji,
manje agresivan stil od premijera, a njena uloga šefice države bila je uglavnom simbolična.
S druge strane, svadljiva i oštra Judit Varga trebala je voditi vladajuću stranku Fidesz u bitku protiv
"briselskih birokrata" na europskim izborima u lipnju. Sada je dala ostavku na mjesto saborske
zastupnice i povukla se iz javnog života.
Dvije druge ključne osobe također su se našle na udaru - Orbanov šef komunikacija Antal Rogan, koji
je također zadužen za tajne službe, i Zoltan Balog, protestantski biskup i osobni savjetnik premijera.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
PROIRANSKI Hezbolah prekinut će napade na Izrael samo ako se dogovori prekid vatre u Pojasu Gaze,
rekao je danas njegov čelnik, optuživši strane posrednike koji nastoje smiriti tenzije na jugu Libanona
da služe interesima Izraela.
"Kada prestane agresija na Pojas Gaze i kada bude proglašen prekid vatre, prestat će i pucnjava na
jugu Libanona", rekao je Hasan Nasralah u televizijskom obraćanju.*
"Ako oni prošire sukob, i mi ćemo", rekao je, odgovarajući na opetovane prijetnje izraelskih
dužnosnika da će zaratiti s Libanonom.
Od Hamasova napada na Izrael 7. listopada, koji je doveo do rata u Pojasu Gaze, Hezbolah napada
izraelske vojne položaje na granici.
Izrael redovito bombardira jug Libanona i napada dužnosnike Hezbolaha. Zbog nasilja su raseljeni
deseci tisuća ljudi s obje strane granice.
Nasralah je upozorio da se, izazove li Izrael rat s Libanonom, raseljeni sa sjevera Izraela "neće vratiti" i
da bi mjerodavni trebali "pripremiti skloništa, hotele, škole i šatore za dva milijuna raseljenih sa
sjevera" Izraela.
Kritizirao je i strane izaslanike koji se izmjenjuju u Bejrutu ne bi li smanjili tenzije.
"Sva izaslanstva koja su došla u Libanon zadnja četiri mjeseca imala su samo jedan cilj: zaštititi Izrael",
rekao je.
Francuski plan, po diplomatskim izvorima, predviđa prekid nasilja na obje strane granice i povlačenje
boraca Hezbolaha deset do 12 kilometara sjeverno od granice.
"Neka nitko ne misli da je Libanon slab, da se boji i da nam se mogu nametati uvjeti, sedam ili deset
kilometara", rekao je Nasralah.
U više od četiri mjeseca najmanje 243 ljudi, uključujući 175 boraca Hezbolaha i 30 civila, poginulo je
na jugu Libanona, po podacima AFP-a. Na izraelskoj strani poginulo je 15 ljudi, po vojsci.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
RUSKI veleposlanik u Velikoj Britaniji rekao je da je ukrajinski grad Mariupolj, koji su ruske snage
sravnile sa zemljom, sada "prekrasan" i "ponovno izgrađen".
U velikom intervjuu za Sky News Andrej Kelin je rekao da Moskva "nema interesa napasti Poljsku,
Latviju, Estoniju ili bilo koje druge zemlje" nakon što je NATO upozorio na mogućnost ruskih napada
na europske zemlje u budućnosti.*
Na pitanje o optužbama za kršenje ljudskih prava u Mariupolju Kelin je rekao: "Idite u Mariupolj,
pogledajte ga sada, to je potpuno obnovljen grad, nevjerojatno je koliko je lijep. Nisu sve zgrade
trenutno obnovljene, ali je uloženo mnogo truda. Ljudi se vraćaju u Mariupolj, to postaje lijep grad."
Upitan zašto je lučki grad morao biti uništen, rekao je: "Ukrajinci su se mogli predati ranije, mogli su
predati Mariupolj mnogo ranije, umjesto da od njega pokušaju napraviti ratište."
Opsada Mariupolja započela je ubrzo nakon početka invazije u veljači 2022. i završila je u svibnju te
godine, kada je Rusija proglasila pobjedu, a posljednji ukrajinski borci koji su branili čeličanu Azovstal
predali su se.
O tvrdnjama NATO-a o ruskim planovima za invaziju na druge zemlje u Europi Kelin je rekao: "Nema
interesa za Poljsku ili bilo koju drugu baltičku zemlju i potpuno razumijemo da će svaka eskalacija
izvan Ukrajine donijeti svjetski sukob s uništenjem svega, a to ne možemo podržati."
Ove izjave dolaze gotovo dvije godine nakon što su ruske snage ušle u Ukrajinu, unatoč tome što je
Putin rekao da ne planira izvršiti invaziju na susjednu zemlju.
O ratu u Ukrajini Kelin je rekao: "Bila je teška pogreška zapadnih čelnika što su vjerovali da Ukrajina
uz pomoć Zapada u novcu i oružju može pobijediti. Rusiju se uopće ne može pobijediti. U usporedbi s
Ukrajinom, naša politička situacija je stabilna, naše gospodarstvo se razvija prilično brzo, naši resursi
su ogromni."
Kelin je također opisao povlačenje ruskih tenkova iz Kijeva u prvim mjesecima rata kao "gestu dobre
volje", a ne kao poraz, dodajući da je cilj bio "rastegnuti ukrajinske snage" kako bi Moskva mogla
postići svoje ciljeve "političkim, a ne vojnim sredstvima".
Upitan o izvješću Međunarodnog instituta za strateške studije prema kojem je Rusija izgubila više od
3000 borbenih tenkova u borbama protiv Ukrajine, Kelin je inzistirao na tome da Moskva ima
"dovoljno kapaciteta" za svoje ratne napore.
Veleposlanik je također upitan bi li više volio da Donald Trump pobijedi na američkim predsjedničkim
izborima u odnosu na Joea Bidena. Kelin je odbio podržati jednog kandidata.
Međutim, pohvalio je Trumpa što govori o "kraju rata", tvrdeći da drugi čelnici, poput britanskog
premijera Rishija Sunaka, samo govore o "nastavku" sukoba, nastavljajući podupirati Ukrajinu.
Upitan bi li Putin mogao doći u "iskušenje" da izvrši invaziju na državu NATO-a nakon posljednjih
Trumpovih izjava, Kelin kaže da su komentari Trumpa bili "šala".
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
SNAŽNA zimska oluja danas se velikom brzinom kreće sjeveroistokom SAD-a, donoseći snijeg koji je
milijunima Amerikanaca zapriječio put na posao, zatvorio im škole i otkazao letove.
Više od 30 milijuna ljudi od Zapadne Virginije do Nove Engleske pod snježnom su olujom. U New
Yorku, najmnogoljudnijem američkom gradu, kiša se pretvorila u snijeg u ranim jutarnjim satima.
Očekuje se da će u tom gradu pasti oko 18 centimetara snijega, što će stvoriti opasne prometne
uvjete.*
Drugi dijelovi regije mogli bi biti prekriveni s do 30 centimetara snijega prije no što oluja prođe prema
istoku. U Bostonu se očekuje 22 centimetra, zbog čega je gradonačelnica proglasila izvanredno
stanje.
Škole diljem pogođenog područja otkazale su nastavu uživo, uključujući New York koji je predavanja
preselio online za oko milijun učenika.
Oluja je donijela snijeg New Yorku nakon dvije godine 'snježne suše' završene u siječnju ove godine
kad je arktički proboj Manhattanu donio samo nekoliko centimetara. Očekuje se da će danas
napadati više snijega, dovoljno za sanjkanje i grudanje, piše Reuters.
Zbog loših vremenskih uvjeta otkazano je ili odgođeno više od 900 letova, dolaznih i odlaznih, u
njujorškoj zračnoj luci La Guardia, bostonskoj Logan International i Libertyju u Newarku.
Na obali Nove Engleske, New Jerseya i Long Islanda očekuju se snažni vjetrovi i poplave.
Sport
Hrvatski vaterpolisti igrat će u polufinalu Svjetskog prvenstva u Dohi nakon što su u utorak u
četvrtfinalu svladali reprezentaciju Srbije sa 15-13 (4-4,5-5, 2-1, 4-3).
Strijelce hrvatske reprezentacije predvodio je Loren Fatović s četiri pogotka, Marko Žuvela i Rino
Burić postigli su po tri, a Konstantin Harkov dva. Marko Bijač je imao deset obrana, a obranio je i dva
važna peterca u drugom poluvremenu.
Najbolji strijelac srpske reprezentacije bio je Strahinja Rašović s tri gola. *
Vremenska prognoza za sutra, četvrtak, 15. 2. 2024.
Barem djelomice sunčano, u Dalmaciji i vedro. Ujutro mjestimice u unutrašnjosti i uz zapadnu obalu
Istre moguća magla i niski oblaci. Vjetar uglavnom slab, na Jadranu ponegdje umjeren
sjeverozapadni, ujutro uz obalu mjestimice bura. Najniža jutarnja temperatura od -2 do 3, na Jadranu
između 5 i 10, a najviša dnevna uglavnom od 12 do 17 °C.