Kronika dana, ponedjeljak, 12. 2. 2024.
Mali poduzetnici o neradnoj nedjelji: "Mnogi se registriraju za ono čime se ne bave"
Grmoja žestoko napao Peruška zbog izjave kod Stankovića
Opet rastu cijene goriva, u utorak stupaju na snagu
Nova pravila za oduzimanje vozačke dozvole
Bivši djelatnik SOA-e objasnio stupnjeve sigurnosnih provjera
Regija
EK kritizira Vučića zbog napada na zapadne medije
Premijer Crne Gore: Zapišite, ako prosječna plaća ne bude 1000 eura, dat ću ostavku
Svijet
Trump rekao da bi pustio napad na neke NATO članice
Je li na pomolu rat Izraela i Egipta? Ni Izrael ni Egipat ne mogu popustiti
Konačna potvrda: Putin će imati tri protukandidata
Sport
Ljutić fantastična druga u slalomu u Andori!
VRIJEME SUTRA
Promjenljivo oblačno s povremenom kišom
Kronika dana, ponedjeljak, 12. 2. 2024.
IZ HUP Udruge malih i srednjih poduzetnika poručili su kako odluka o zabrani rada nedjeljom stvara
ozbiljne izazove za gospodarstvo, a posebice za male trgovce. U Udruzi su izrazili zabrinutost i
nezadovoljstvo zbog nedavne odluke Ustavnog suda o radu nedjeljom koja, kako ističu, "postavlja
ozbiljne izazove za gospodarstvo, s posebnim naglaskom na male trgovce".
Zakonska odluka koja je u obrazloženju Ustavnog suda i sama opisana kao ograničenje poduzetničkih
sloboda, postavlja pitanja o pravim motivima i ciljevima takvog rješenja, navode iz Udruge.
Napominju kako su detektirali niz nelogičnosti koje donosi odluka o zabrani rada nedjeljom. Prven-
stveno to da velik broj izuzeća od zabrane rada nedjeljom potiče stvaranje novih formata.
"Ako se i tolerira situacija brojnih iznimaka, onda bi među izuzetke trebalo uključiti i male trgovine, a
posebno one vezane uz turizam. Ovakvo rješenje uzrokuje da se brojne trgovine registriraju za
djelatnosti kojima se inače ne bave, kako bi mogle prodavati proizvode za koje su se registrirali",
kazali su iz udruge.
Napominju i kako je među argumentima kod donošenja odluke Ustavnog suda istaknuto da se
dobrim planiranjem namirnice mogu kupiti dan ranije. No otvara se pitanje zašto se na isti način ne
tretiraju i druga dobra, kažu u Udruzi.
Također, navedena je briga o balansu između privatnog i poslovnog života, dok u drugim objektima
nedjeljom normalno rade zaposlenici, a trenutno zbog pritiska i tri puta više njih nego inače.
Nedjeljom se, kažu u Udruzi, radi u brojnim djelatnostima kao što su kafići, restorani, hoteli, ben-
zinske pumpe i kladionice.
U Udruzi ističu kako odluka da će trgovine moći raditi samo 16 nedjelja od mogućih 52, u zemlji u
kojoj turizam donosi oko 25 posto BDP-a, poništava sve napore o cjelogodišnjem turizmu, ali i di-
rektno utječe na održivost malih trgovina koji ovise o turizmu.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
KOD ALEKSANDRA Stankovića u emisiji Nedjeljom u 2 na HRT-u gostovao je čelni čovjek Fortenove
Fabris Peruško. Među ostalim, Stanković ga je pitao o Grmojinim optužbama da je oštetio Fortenovu.
Agrokor je imao određene trgovine u vlasništvu koje je prodao po bitno većoj cijeni, zauzvrat je
davao netržišne uvjete plaćanja najma za te trgovine koje Konzum nije mogao izdržati. Ramljak je
prestao plaćati najmove za sve lokacije.
Ramljak je učinio dobro što je prestao plaćati te najmove jer je to bilo prikriveno financiranje. Svi
sporovi su nama kasnije omogućili da smo sa svim vlasnicima nekretnina postigli nagodbu. To su
uglavnom bili strani fondovi, jedini primjer su bili Trešnjevka i Črnomerec, gdje u biti uprava nije
željela s nama postići dogovor o smanjivanju najma. Na kraju nisu zbog toga mogli plaćati svoje
dugove i ZABA je imala kredit koji je otišla prodati", rekao je Peruško.
Peruško je upitan i misli li da Grmoja radi za Ruse. "Ja ću vam samo reći što se nama desilo pa vi sami
zaključite. U 9. mjesecu gospodin Pavasović, koji zastupa sankcionirane osobe, najavljuje tužbu.
U 12. mjesecu mi dolazimo na sud u Amsterdam, na sudu se iznose iste te teze, prolazi Božić, Grmoja
se vraća s praznika i održava konferenciju u kojoj ponavlja iste teze koje iznose sankcionirane osobe.
Ako ima saznanja da ja nešto krivo radim, neka me kazneno prijavi", rekao je Peruško.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
OD UTORKA će na benzinskim pumpama vrijediti nove cijene goriva. Eurosuper poskupljuje za 3
centa, eurodizel i plavi dizel za 5 centa. Cijena Eurosupera 95 bit će 1.45 eura, a eurodizela 1.48 eura
po litri. Plavi dizel koštat će 94 centa.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Oduzimanje vozačke dozvole u jednoj zemlji EU trebalo bi se primjenjivati u cijeloj Europskoj uni-ji,
zastupnici Europskog parlamenta složili su se oko toga.
Trenutačno pravilo glasi: u većini slučajeva zabrana vožnje vrijedi samo u zemlji u kojoj je počinjen
prekršaj i nema nikakvih posljedica za vožnju u drugim zemljama EU – čak ni u onoj koja je izdala
vozačku dozvolu.
Kako bi se osiguralo da se relevantna sankcija primjenjuje u svim državama EU-a, predložena nova
pravi-la zahtijevat će da se ova odluka proslijedi državi Eu-ropske unije, koja je izdala vozačku
dozvolu, objavio je parlament.
Na popis težih prometnih prekršaja, smatraju zastupnici, treba dodati i vožnju bez važeće vozačke
dozvole. Time bi se taj prekršaj izjednačio s vožnjom u alkoholiziranom stanju ili izazivanjem
prometne nesreće sa smrtnim ishodom, što bi rezultiralo i razmjenom informacija o oduzimanju
vozačke dozvole, izvijestio je Hrvatski autoklub.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Mnogo se ovih dana govorilo o sigurnosnim provjerama. Bivši djelatnik SOA-e među ostalim objasnio
da postoje provjere prvoga, drugoga i trećeg stupnja.
- Temeljna provjera prvog stupnja je najjača provjera koja se provodi kod kandidata. Ona uključuje
izliste poziva, razgovor s kandidatom, a može se uključiti poligraf ako je to potrebno, rekao je Bruno
Pavić, bivši djelatnik SOA-e i stručnjak za sigurnost.
Istaknuo je kako provjera drugog stupnja samo u rijetkim slučajevima uključuje razgovor.
- Kod provjere drugog stupnja, ona se radi na blaži način. Razgovor se radi samo ako ima nekih nejas-
noća koje treba razjasniti, dok se za provjeru trećeg stupnja, koja je uvom slučaju propisana za
državne dužnosnike - radi uvid u dokumentaciju s kojom agencija raspolaže, nastavio je.
Naglasio je kako je zakonskim izmjenama propisani stupanj sigurnosne provjere smanjen za državne
dužnosnike.
- Što se tiče provjere prvog stupnja, ona je propisana za zamjenike, a za državne dužnosnike je
propisana provjera trećeg stupnja. Za vrijeme Vlade Zorana Milanovića 2012. godine je bila izmjena
zakona i smanjila se ozbiljnost te promjene, dodao je.
Regija
Europska komisija je u četvrtak neizravno kritizirala napad srbijanskog predsjednika Aleksandra
Vučića na zapadne medije, dok istodobno dopušta djelovanje ruskih propagandnih medija.
Tkogod pokušava kvalificirati medije govori o samom sebi ... posebno ako ta osoba pogleda oko sebe
i što se radi uz podršku njegove administracije kada je u pitanju kvaliteta novinarstva, na primjer
dopuštajući instrumentu ruske propagande i laži da djeluje na području Srbije, rekao je
glasnogovornik za vanjsku politiku Peter Stano odgovarajući na upit novinara da komentira Vučićev
napad na zapadne medije.
Stano je dodao da pritom misli na Russia Today, ruski propagandni alat koji je zabranjen u Europskoj
uniji zbog subverzivnih aktivnost u odnosu prema ilegalnom ruskom ratu protiv Ukrajine.
Vučić je prije dva dana na televiziji optužio britanski dnevni list The Guardian, kazavši da je to
kriminalni list i dno te njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ), kojeg optužuje da vodi
kampanju protiv njega.
Vučić je rekao da je FAZ objavio da je on fasciniran onim što je Azerbajdžan napravio u Nagorno-
Karabahu i da zato pojačava vojsku. "Na čemu je to zasnovano? Ni na čemu. Oni svi to rade zajedno
ne bi li rušili Srbiju, rekao je Vučić.
Glasnogovornica povjerenika za proširenje Ana Pisonero izrazila je žaljenje što je ubojstvo srbijanskog
novinara Slavka Ćuruvije ostalo nekažnjeno.
Duboko žalimo što ubojstvo toga novinara ostaje nekažnjeno nakon 24 godine i pozivamo odgovorne
institucije da okončaju s nekažnjivošću u ovom slučaju i osiguraju da počinitelji odgovaraju, rekla je
Pisonero.
Žalbeni sud u Beogradu je prije nekoliko dana oslo-bodio osobe koje su prvostupanjskom presudom
osuđene za ubojstvo Slavka Ćuruvije, koji je ubijen je u travnju 1999. u jeku zračnih napada NATO-a
na Srbiju. Ubijen je u blizini zgrade u kojoj je živio kada su nepoznate osobe ispalile 18 metaka na
njega.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
ISPIŠITE gdje god hoćete, zabilježite kamerama obećanje, apsolutno ću podnijeti ostavku ako za
godinu dana prosječna plaća u Crnoj Gori ne bude tisuću eura, a minimalna 700, rekao je u subotu
crnogorski premijer Milojko Spajić na konferenciji za novinare povodom sto dana njegove vlade.
To je predizborno obećanje Spajićevog populističkog Pokreta Europa sad, koje ga je sredinom prošle
godine dovelo do pobjede na parlamentarnim izborima.
Spajić je rekao da je njegova vlada u prvih sto dana sačuvala ugled i stabilnost financijskog sustava i
gos-podarstva Crne Gore.
"Sve što je obećano, bit će ispunjeno do zadnjeg", istaknuo je crnogorski premijer.
Odgovarajući na kritike da obećanje želi ispuniti ukidanjem mirovinskog fonda, on je ustvrdio da će
taj fond nastaviti postojati.
“Fond PIO nikada neće biti ukinut, kao što nije ukinut ni fond zdravstva. On postoji i ima rekordni
proračun. Dvije godine su ljudi pričali da se zdravstvo urušava, da nećemo imati bolnice, svi smo bili
svjedoci te priče. Sada imamo pola milijarde u proračunu za zdravstvo”, rekao je Spajić.
Spajić je, dok je bio ministar financija u vladi Zdravka Krivokapića, osmislio projekt Europa sad, kojim
je minimalna plaća u Crnoj Gori u siječnju 2022. godine povećana s 222 na 450 eura.
Crnogorski ministar obrane Dragan Krapović rekao je da u zadnje vrijeme nije bilo kontakata s
Hrvatskom u vezi sa školskim brodom Jadran i naglasio da su dobrosusjedski odnosi "pri samom vrhu
liste prioriteta".
"Sve što je nekome sporno, pa i našim prijateljima i susjedima iz Hrvatske, može biti predmet
razgovora, međutim kada se radi konkretno o školskom brodu Jadran, moj je stav da ne može biti
predmet nikakvih službenih pregovora", ponovio je Krapović.
Premijer Spajić je istaknuo da je bitno s Hrvatskom imati strateške i dobre odnose i da će njegova
vlada dati "apsolutni maksimum" da do toga dođe.
"Sve potencijalne probleme rješavao bih u duhu kompromisa i razgovora. Postoji veliki potencijal za
to, nema potrebe da dižemo tenzije. Jednostavno, vratimo se dobrim, operativnim odnosima koji
mogu postati i bolji nego prije", rekao je Spajić.
Političke tenzije narasle su između Podgorice i Zagreba i hrvatski ministar obrane Ivan Anušić tijekom
boravka u Crnoj Gori početkom siječnja otkazao je susret s crnogorskim kolegom zbog Krapovićevih
tvrdih stavova o brodu Jadran, te zbog njegove tvrdnje da su stradanja zarobljenika u vojnom logoru
Morinj, posljedica “rata u bivšoj SFRJ”, a ne velikosrpske agresije kako je to napisano na spomen ploči
u Morinju.
SVIJET
VISOKI zapadni dužnosnici kritizirali su danas bivšeg američkog predsjednika i mogućeg kandidata za
povratak u Bijelu kuću nakon što je dao naslutiti da možda neće priskočiti u pomoć i zaštititi
saveznike iz NATO-a od potencijalne ruske invazije ako i dalje ne budu dovoljno izdvajali za obranu.
Trump je, prepričavajući sastanak s čelnicima NATO-a tijekom jučerašnjeg političkog skupa u Južnoj
Ka-rolini, citirao predsjednika jedne "velike zemlje", koju nije imenovao, a koji ga je upitao: "Pa,
gospodine, ako ne platimo, a ponovno nas napadne Rusija - hoćete li nas zaštititi?" Trump je,
prenoseći vlastite riječi, odgovorio da ga ne bi zaštitio jer nije platio.
Dok je bio predsjednik, Trump je srezao financiranje NATO-a i često se žalio da Sjedinjene Države
plaćaju više od poštenog udjela. "Bilo kakva sugestija da saveznici neće braniti jedni druge podriva
našu sig-urnost, uključujući i sigurnost SAD-a, i stavlja američke i europske vojnike u povećan rizik",
rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
"Na bilo koji napad na NATO odgovorit ćemo uje-dinjeno i snažno", dodao je. Poljski ministar obrane
Wladyslaw Kosiniak-Kamysz rekao je da je moto NATO-a "Svi za jednog, jedan za sve" konkretna ob-
veza. "Potkopavanje vjerodostojnosti savezničkih zemalja znači slabljenje cijelog NATO-a. Nikakva iz-
borna kampanja nije izlika za poigravanje sa sigurnošću Saveza", napisao je Kosiniak-Kamysz na X-u.
Njemačko ministarstvo vanjskih poslova oglasilo se porukom na X-u: "Svi za jednog, jedan za sve", s
do-datkom #StrongerTogether. Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel je na X-u napisao da su
"nesmotrene izjave o NATO sigurnosti i članku 5 o solidarnosti isključivo u Putinovom interesu". Bijela
kuća jučer je odbacila Trumpovu izjavu kao "užasnu i bezobzirnu".
Glasnogovornik Bijele kuće Andrew Bates, upitan o Trumpovim riječima, rekao je: "Poticanje invazije
na naše najbliže saveznike od ubojitih režima je užasno i bezobzirno - i ugrožava američku nacionalnu
sig-urnost, globalnu stabilnost i naše gospodarstvo."
Sjevernoatlantski ugovor sadrži odredbu koja jamči međusobnu obranu država članica u slučaju
napada. Trump, favorit za republikansku predsjedničku nominaciju, bio je žestok kritičar
Sjevernoatlantskog saveza dok je bio predsjednik, više puta prijeteći da će se povući iz Saveza. Srezao
je financiranje NATO-a i često se žalio da Sjedinjene Države plaćaju više od poštenog udjela.
Bates je rekao da je predsjednik Joe Biden, demokrat koji traži reizbor na predsjedničkim izborima u
stu-denom, obnovio savezništvo SAD-a nakon što je preuzeo dužnost 2021., osiguravši da NATO sada
bude "veći i vitalniji nego što je ikad bio".
"Umjesto da poziva na ratove i promiče kaos, predsjednik Biden nastavit će jačati američko vodstvo i
zalagati se za naše interese nacionalne sigurnosti – a ne protiv njih", rekao je u jučer objavljenoj
izjavi.
Budući da Trump vodi pred Bidenom u nekim anket-ama, europski saveznici brinu se da bi Trumpova
pob-jeda u studenom mogla ugroziti predanost SAD-a Savezu, ali glavni tajnik NATO-a Jens
Stoltenberg prošlog je mjeseca rekao da ne misli da bi drugo Trumpovo predsjedništvo ugrozilo
članstvo SAD-a.
Stoltenberg, koji tjera države članice da povećaju izdvajanja za obranu, rekao je da europski saveznici
povećavaju vojne doprinose i "kreću se u pravom smjeru". Trump i dalje napada transatlantski savez
pa je na predizbornom skupu prošlog mjeseca rekao kako ne vjeruje da bi zemlje NATO-a podržale
Sjedinjene Države ako budu napadnute.
Što se tiče ruskog rata u Ukrajini, Trump je pozvao na deeskalaciju i prigovorio zbog dosad potroše-
nih milijardi, no iznio je i nekoliko političkih prijedloga. Od invazije Moskve u veljači 2022. američka
pomoć Ukrajini iznosi oko 75 milijardi dolara, rekao je Stoltenberg, dok su druge članice NATO-a i
zemlje partneri zajedno osigurale više od 100 milijardi dolara.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
KAKO javlja The Jerusalem Post, izraelski premijer Benjamin Netanyahu je 7. veljače objavio kako je
iz-raelskoj vojsci (IDF) dao upute da pokrene akcije u gradu Rafahu te u dva izbjeglička kampa na jugu
Pojasa Gaze. Pritom bi IDF trebao pomoći civilima da se kroz humanitarni koridor premjeste u sigurna
po-dručja. Jedini problem je što su upravo Rafah i jug Pojasa Gaze jedina sigurna područja.
Rafah i spomenuta dva izbjeglička kampa zadnja su uporišta Hamasa u Pojasu Gaze. Po nekim procje-
nama, s civilima i s oružjem u podzemnim tunelima, tamo se nalazi desetak tisuća hamasovaca, s
obzirom na to da su procjene izraelskih obavještajnih službi s kraja siječnja bile da je do sada
eliminirano tek 20 do 30 posto Hamasa.
Prije početka izraelskog napada na Pojas Gaze, Hamas je imao nešto više od 30 tisuća boraca, što
znači da ih je aktivno još barem 20 tisuća. I velika većina njih nalazi se na jugu Pojasa Gaze. Povrh
toga, usprkos snažnom bombardiranju i teškim borbama, često doslovno prsa o prsa, iste te izraelske
obavještajne službe procjenjuju da je IDF do sada uspio trajno uništiti ili onesposobiti tek 20 posto
Hamasovih tunela.
Dodatni problem za IDF je i ponovno pojavljivanje hamasovaca u područjima koje su izraelske snage
teškom mukom očistile od njih. To se, prije svega, odnosi na grad Gazu, gdje Hamas ponovo
uspostavlja nadzor i upravu. Što znači da izraelske snage ponovo moraju ući u taj prostor i voditi
teške ulične borbe.
Rafah je pogranični grad na čijem se području nalazi jedini granični prijelaz koji vodi iz Pojasa Gaze u
Egipat. Preko njega u Gazu ulazi skoro sva humanitarna pomoć. Upravljanje raspodjelom pomoći
potom preuzima Hamas. Još veći problem su tuneli koji iz Egipta vode u Pojas Gaze. Jeruzalem tvrdi
da Egipćani nisu učinili skoro ništa da ih onesposobe te da kroz njih u Pojas Gaze još uvijek ulaze
oružje i streljivo.
S obzirom na sve spomenuto, jedini način da IDF potpuno pobijedi Hamas je zauzimanje Rafaha. No
to nije tako jednostavno. Zapravo će to biti najsloženija izraelska operacija u Pojasu Gaze, i to na
nekoliko razina.
Jedan od problema, kojeg se dotaknuo i sam Netanya-hu, jest kuda s više od milijun palestinskih
civila. Ra-fah je prije rata imao oko 250 tisuća stanovnika, a sad se procjenjuje da ih je tamo oko 1.3
milijuna. Krenu li žestoke borbe, ti civili mogu ili u Sredozemno more ili u Egipat.
Cijelu situaciju dodatno kompliciraju prijedlozi dvaju najvažnijih koalicijskih partnera Netanyahua koji
uporno zagovaraju rješenje palestinskog pitanja njihovim protjerivanjem. Bezalel Smotrich i Itamar
Ben Gvir svoj prijedlog nazivaju „dragovoljno presel-jenje”. Smotrich je ne samo ministar financija već
i predsjednik stranke National-Religious Party – Reli-gious Zionism. Itamar Ben Gvir trenutno je
ministar nacionalne sigurnosti i šef ultra desne stranke Otzma Yehudit (Židovska snaga) koja u
Knessetu ima šest zastupnika. Kao i sedam zastupnika National-Religious Party, i oni održavaju desnu
koaliciju premijera Netanyahua na životu. Zbog toga scenarij na-silnog otvaranja granice prema
Egiptu kako bi se omogućio progon Palestinaca iz Pojasa Gaze nije sa-mo teoretska mogućnost, već i
vrlo realna opcija.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
RUSKE prijave kandidata za predsjedničke izbore su zatvorene, a popis uključuje i trenutnog
predsjednika Vladimira Putina, za kojeg se očekuje da će pobijediti, te još tri političara od kojih svi
podržavaju "specijalnu vojnu operaciju" u Ukrajini, izvijestila je ruska novinska agencija TASS.
Na popisu se nije našao ruski antiratni kandidat Boris Nadeždin nakon što mu je državno izborno pov-
jerenstvo (CEC) u četvrtak zabranilo da se kandidira, davši kao razlog pronalazak nedostataka u
prikupljanju potpisa potrebnih za podršku njegovoj kandidaturi.
CEC je uz Putina kao kandidate naveo Vladislava Davankova, zamjenika predsjednika ruske Dume i
člana kluba Novih ljudi; Leonida Slutskog, čelnika Kremlju lojalne ultranacionalističke Liberalno-
demokratske stranke (LDPR); i Nikolaja Kharitonova, kandidata Komunističke partije.
Očekuje se da će Putin, koji je izabrao kandidirati se kao neovisni kandidat, a ne kao kandidat
vladajuće stranke Jedinstvena Rusija, i koji je od 2000. vrhovni čelnik Rusije, lako pobijediti na
izborima u idućem mjesecu.
Iako nitko nije očekivao da će Nadeždin - koji je Putinov rat u Ukrajini okarakterizirao kao "fatalnu
grešku" - pobijediti, njegova žestoka kritika iznenadila je neke analitičare. Kremlj je priopćio da ga ne
vidi kao ozbiljnog konkurenta Putinu.
Nadeždin je u četvrtak rekao da će osporiti odluku CEC-a na ruskom Vrhovnom sudu. Rat koji Kremlj
naziva "specijalnom vojnom operacijom" bliži se kraju svoje druge godine. Ubio je tisuće s obje
strane, raselio milijune Ukrajinaca i pretvorio mnoštvo gradova i sela u ruševine.
SPORT
Hrvatska skijašica Zrinka Ljutić u Soldeuu u Andori doskijala je do drugog mjesta u slalomskoj vožnjii
Svjetskog skijaškog kupa. Sa samo 35 stotinki prednosti pobjedu je odnijela Šveđanka Anna Swenn
Larsson. Treća je bila Amerikanka Paula Moltzan s 83 stotinke prednosti. Leona Popović koja je u
prvoj vožnji bila 22., na kraju je završila 25. s 2.66 zaostatka za pobjednicom Larsson. Zrinki je to treće
postolje u karijeri, do svojeg prvog postolja došla na kraju prošle sezone trećim mjestom slaloma u
češkom Špindlerovom Mlinu, a potom je prije nekoliko tjedana drugim mjestom u slalomu u
slovačkoj Jasni ostvarila svoj najbolji plasman karijere.
Vremenska prognoza za sutra, utorak, 13. 2 2024.
Promjenljivo oblačno s povremenom kišom. Na Jadranu i krajevima uz njega mjestimice mogući
izraženiji pljuskovi praćeni grmljavinom, ponajprije u Dalmaciji. Vjetar u unutrašnjosti slab i umjeren
jugoistočni i jugozapadni. Na Jadranu će jako i olujno jugo i južni vjetar postupno slabjeti, najprije na
sjeveru. Najviša dnevna temperatura zraka od 13 do 18 °C, u Podunavlju moguće i malo viša.