Kronika dana, subota, 10. 2. 2024.
Vela Luka
U tijeku je polaganje podmorskog kabela Korčula-Hvar iz uvale Prapatna u Veloj Luci
Zbog udara juga od gotovo 100 km/h prekinuta katamaranska linija Ubli-Vela Luka-Hvar-Split
Hrvatska
Vojni rok sve bliži, otkriveni detalji. "Mlade će siliti da kampiraju s oružjem"
Nagli zaokret vlade nakon što je postavila Ivana Turudića za Glavnog državnog odvjetnika
Hrvatkim znanstvenicima dodijeljene državne nagrade za znanost
ŽUPANJA
Stiglo novo vozilo Dubrovačkim vatrogascima
U Bukureštu održan regionalni sastanak voditelja EUROPE DIRECT centara
REGIJA
Javna televizija u BiH bila na rubu gašenja, vlasti uložile dva milijuna eura
Vučić u UN-u tražio da se spriječi progon Srba s Kosova
Amerika žestoko kritizira hercegovačkog HDZ-ovca Čovića
SVIJET
Putin kod Carlsona: Tijekom zbivanja u Jugoslaviji nismo mogli ne dići glas za Srbe
Turska gađa civilnu infrastrukturu u Siriji
Širi se istraga najveće afere Europskog parlamenta. Ljevičarka na meti istražitelja
Nizozemska policija: Locirali smo osmero ukrajinske djece koje su Rusi odveli
Razoran potres pogodio Havaje
SPORT
Hrvatska muška teniska reprezentacija saznala protivnika u Davis Cupu
Vrijeme sutra
Promjenljivo oblačno s povremenom kišom.
Kronika dana, subota, 10. 2. 2024.
Vela Luka
U tijeku je polaganje podmorskog kabela Korčula-Hvar iz uvale Prapatna u Veloj Luci. Zadnji ovakav
događaj u Veloj Luci dogodio se, kažu, davne 1972.g.
Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) nositelj je projekta radova na zamjeni 110 kV
podmorskih kabela koji povezuju Brač i Hvar te Hvar i Korčulu. Aktivnosti polaganja i spajanja novih
podmorskih kabela te uklanjanje starih na navedenim dionicama traju do sredine lipnja.
Ovaj projekt dugoročno jamči sigurnost opskrbe Hvara, Brača i Korčule, omogućava integracija
obnovljivih izvora te potiče razvoj otoka i gospo-darske aktivnosti na tom području.
Također, u tijeku su radovi na nastavku širenja vodovodne mreže na području uvale Gradina. No-sitelj
radova je Vodovod d.o.o. Blato, a isti se fi-nanciraju iz proračuna Općine Vela Luka.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
----------------------------------------------------------------------------
DRŽAVNI hidrometeorološki zavod (DHMZ) iz-dao je narančasto upozorenje za sjevernu, srednju i
južnu Dalmaciju, uglavnom zbog jakog vjetra koji bi na udare mogao dosegnuti 95 kilometara na sat,
a jutros je u prekidu nekolicina trajektnih i katama-ranskih linija.
Na Jadranu će tijekom dana puhati jako i olujno jugo i južni vjetar, s lokalno će biti obilni-jih oborina.
Zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta u prekidu su katamaranske linije: Korčula-Hvar-Split, Ubli-
Korčula-Dubrovnik, Ubli-Vela Luka-Hvar-Split i Vis-Split.
Hrvatska
IAKO se donedavno činilo da bi najave uvođenja obaveznog vojnog roka mogle biti predizborni trik
vladajućeg HDZ-a, ako je suditi prema najnovijim izjavama ministra obrane Ivana Anušića, izgleda da
je povratak služenja vojske gotovo sigurna stvar. Više se, naime, ne radi o nekonkretnim i uvijenim
najavama, nego je Anušić danas iznio nekol-iko detalja koji sugeriraju da više nije pitanje hoće li se
vojni rok vraćati, nego koji od tri modela će biti izabran.
Najvažnije od svega što je danas Anušić rekao je da se zaista radi o obaveznom vojnom roku, koji će
morati služiti vojni obveznici muškog spola. Kako je rekao, mogu se prijaviti i žene, ali za njih neće biti
obavezan. Uz to, ustvrdio je kako vojni rok neće krenuti ove godine jer se radi o velikom projektu koji
treba temeljito pripremiti.
"Ove godine ga nećemo stići provoditi jer je po-treban ozbiljan infrastrukturni zahvat. To je veliki
logistički i financijski projekt. Nije to usputni posao, to je ozbiljan posao i treba ga dobro pripremiti.
Kad krene, ne smije biti nikakvih zastoja", rekao je Anušić.
Anušić je gotovo uvrijeđeno odgovorio na pitanje koliko je planirano trajanje vojnog roka: “U ovom
trenutku nećemo o trajanju. Nevjerojatno je da javnost više zanima koliko će trajati umjesto kakav
mu je smisao."
“Uskoro ćemo imati tri prijedloga, odnosno, tri scenarija dužine vojnog roka. Idući tjedan bismo to
trebali imati. Nakon toga uputit ću to na uvid premijeru i predsjedniku pa s premijerom dogovarati
daljnje korake, kako i na koji način, i od kada provoditi vojni rok”, rekao je.
Anušić, dragovoljac Domovinskog rata, odgovorio je i na pitanje što će se raditi tijekom vojnog roka.
“Postoji nešto što se zove baratanje ubojitim sredstvima. Nakon toga postoji i jedan dio koji se odnosi
na znanje, taktiku, primjenjivanje taktike u određenim situacijama, bilo da se radi o obrani, napadu…
Postoji i treći dio – fizička priprema", rekao je Anušić.
"Za to je dovoljno tri mjeseca, čak i ako ste u pot-punoj fizičkoj nepripremljenosti. Za tri mjeseca
možete postati od nekoga tko ne može pretrčati 50 metara, da možete odraditi jedan ozbiljan marš
od 30 kilometara s opremom, možete odraditi jedno trčanje od 3200 metara, što je razina koju bi svi
trebali moći napraviti", ustvrdio je ministar.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
------------------------------------------------------------------------
IZ UREDA hrvatskog predsjednika Zorana Mila-novića stiglo je novo oštro priopćenje o novom
glavnom državnom odvjetniku Ivanu Turudiću i premijeru Andreju Plenkoviću, koji ga je postavio na
tu funkciju.
"Ured Predsjednika Republike jučer je raskrinkao još jednu sramotu predsjednika Vlade Andreja
Plenkovića vezanu uz imenovanje Ivana Turudića za Glavnog državnog odvjetnika – činjenicu da nije
tražio sigurnosnu provjeru tog sumnjivog i mut-nog (nazovi)suca, iako je taj godinama sinonim za
dušebrižnika kriminalnog miljea. Andrej Plen-ković mislio je da će svima u Hrvatskoj zatvoriti usta i oči
čim preko reda, brže-bolje ugura Turudića u DORH. No, zatvorio je usta i oči samo nekolicini
klimavaca u Hrvatskom saboru koje io-nako redovito kupuje proračunskim novcem kao robu kojoj je
istekao rok trajanja.
Suprotno tvrdnjama lažljivog Plenkovića, Predsjednik Republike ima ustavnu dužnost brinuti za
redovno i usklađeno djelovanje te sta-bilnost državne vlasti, a ima i građansku dužnost govoriti i
ukazivati na politički prljave i ljudski podmukle nasrtaje Andreja Plenkovića na pre-ostale slobodne i
neovisne državne institucije. Po-gotovo kada je riječ o instituciji koja ima neo-graničenu moć
progona, a koja se sada prepušta samovolji jednog osvjedočenog ljubitelja krimi-nalaca.
Iako je predsjednik Vlade dobrano ovladao Kardeljevom tehnologijom komuniciranja, ovoga puta
sam je sebe prokazao kao muljatora. Govorimo o procesu izbora Glavnog državnog odvjetnika i
(ne)provođenju sigurnosne provjere za tog i takvog Ivana Turudića. Više puta javno, pa i u utorak
nakon sastanka s onim svojim koalicijskim partnerima s donje police za pokvarenu robu, Andrej
Plenković rekao je da je „zatražena i sigurnosna provjera za Turudića s ob-zirom na važnost i značaj
dužnosti Glavnog državnog odvjetnika“.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
----------------------------------------------------------
MINISTAR znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs i potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner
dodijelili su danas 26 državnih nagrada za znanost za 2022.godinu, za ostvarena postignuća,
popularizaciju znanosti i proširivanje znanstvenih spoznaja.
Potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner tom je prigodom rekao da su hrvatski znanstvenici
cijenjeni širom svijeta jer stoje rame uz rame s ko-legama na najvišim svjetskim znanstvenim i
obrazovnim ustanovama.
"Svjedoci smo četvrte industrijske revolucije, a strelovit razvoj modernih tehnologija predstavlja
ogroman izazov u društvenom, političkom i gospodarskom smislu. U takvim uvjetima u prirodi je
svakog čovjeka propitkivanje novih okolnosti u kojima se odvija svakodnevni život. U tome ste vi dali
ključni doprinos", rekao je Reiner čestitajući nagrađenima.
Ministar Radovan Fuchs podsjetio je da je prošle godine usvojen novi model financiranja javnih
visokih učilišta i znanstvenih instituta, koji ovisi o ostvarenim rezultatima, dok je sklapanjem
programskih ugovora i dodatnim ulaganjima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti povećan
proračun znanstvenih ustanova.
"U prosincu 2023. godine Ministarstvo znanosti sklopilo je 27 programskih ugovora s javnim
znanstvenim institutima i dva ugovora s javnim veleučilištima. Ukupna vrijednost tih ugovora je 454
milijuna eura. Zadaća vlade je stvoriti predu-vjete za strukturne promjene koje će rezultirati jačim
povezivanjem znanosti i istraživanja s društvom, obrazovanjem i gospodarstvom", istak-nuo je.
Obrazovanje, znanost i inovacije ključni su za ekonomski razvoj i globalnu konkurentnost, rekao je
ministar. "Nemjerljivo veliki uspjesi naših znanstvenika najbolji su dokaz da Hrvatska ima potencijal
ravnopravno se nositi s visokorazvijenim zemljama", naglasio je.
ŽUPANIJA
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i zapovjednik JVP Dubrovački vatrogasci Stjepko
Krilanović predstavili su danas u sjedištu Vatro-gasne postrojbe novo vatrogasno vozilo koje je zbog
svojih karakteristika pogodno za gašenje šumskih požara, ali i za korištenje u svim urbanim
sredinama.
Kapacitet vozila s pogonom na četiri kotača je 4.000 litara vode, opremljeno je pumpom od 2.000
litara na 10 bara, a nadogradnju profesionalne vatrogasne opreme izvela je hrvatska firma Flam-mifer
d.o.o. Najnovije vozilo u voznom parku Du-brovačkih vatrogasaca vrijedno je 210.000 eura.
Zapovjednik Krilanović rekao je kako Dubrovački vatrogasci raspolažu s 40 različitih vozila te da će dio
njih prepustiti na korištenje dobrovoljnim vatrogasnim društvima, a sukladno njihovih iskazanim
potrebama. Najavio je kako će, u suradnji s Gradom Dubrovnikom, buduće investicije u opremu biti
nova hidraulična košara i novo navalno vozilo za potrebe intervencija unutar grad-skih zidina.
Gradonačelnik Mato Franković, ujedno i predsjednik Vatrogasne zajednice grada Dubrovnika,
podsjetio je da su u mandatu ove gradske up-rave donesena dva kolektivna ugovora koji
vatrogascima osiguravaju bolje uvjete rada i veća mate-rijalna prava. Između ostalog, nabavljen i prvi
vatrogasni brod, dok su ulaganja u opremu i vozila kontinuirana, rekao je gradonačelnik.
Grad Dubrovnik u prethodnoj je 2023. za potrebe vatrogastva u svom proračunu osigurao 3.767.015
eura, a za nabavu opreme 210.921 eura. U proračunu za ovu godinu sredstva za vatrogastvo dodatno
su povećana na iznos od 4.337.000 eura.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
--------------------------------------------------------------------------
Europska komisija organizirala je u Bukureštu 30. i 31. siječnja regionalni sastanak EUROPE DI-RECT
centara iz Bugarske, Hrvatske, Cipra, Grčke, Malte, Italije, Rumunjske i Slovenije.U ime EUROPE
DIRECT-a Dubrovačko-neretvanske županije sudjelovala je voditeljica centra Antonija Odak iz
Regionalne agencije DUNEA.
Centar EUROPE DIRECT Dubrovačko-neretvanske županije smješten je u gradu Opuzenu, a s radom je
započeo 1. svibnja 2021. godine. Partneri u provedbi aktivnosti centra su Srednja poljoprivredna i
tehnička škola u Opuzenu i Erasmus Student Network Dubrovnik (ESN). U Hrvatskoj trenutačno
djeluje 11 centara EUROPE DIRECT, i to u Zadru, Karlovcu, Slavonskom Brodu, Osijeku, Koprivnici,
Šibeniku, Rijeci, Opuzenu, Splitu, Korčuli i Čakovcu.
Cilj regionalnog sastanka bio je educirati voditelje EUROPE DIRECT centara za nadolazeće Eu-ropske
izbore odnosno, dati upute o načinu komu-nikacije prema građanima u svojim lokalnim sredinama, a
kako bi ih potaknuli da izađu na iz-bore te samim tim sudjeluju u kreiranju vlastite budućnosti. Među
ostalim, tijekom sastanka od-ržana je panel rasprava na temu EU izbora, kao i prezentacije o
dezinformacijama, vidljivosti i komuniciranju, predstavljena je platforma zajed-noza.eu te je održan
niz tematski zanimljivih radionica.
Podsjetimo, informacijski centar EUROPE DI-RECT Dubrovačko-neretvanske županije projekt je čiji je
nositelj Regionalna razvojna agencija Du-brovačko-neretvanske županije – DUNEA, a ujed-no je dio
europske mreže informacijskih centara te predstavlja produženu ruku Europske komisije i promiče
njene prioritete.
REGIJA
VIJEĆE ministara BiH dodijelilo je dva milijuna eura Radio televiziji Bosne i Hercegovine čime je taj
državni radijsko-televizijski servis spašen od gašenja. Vlada je na izvanrednoj sjednici izdvojila dva
milijuna eura državnom, a po jedan i pol milijun entitetskim javnim servisima.
"Ovom odlukom nastoji se osigurati financijska stabilnost javnih servisa, što je jedan od 14 prioriteta
iz Mišljenja Europske komisije za pristupanje pregovorima s EU-om", priopćilo je vijeća ministara.
Ravnatelj BHRT-a Belmin Karamehmedović nazvao je tu odluku pojasom za spasavanje državnog RTV
servisa, no i upozorio da je riječ o kratkoročnom rješenju.
"Trebat će uraditi još neke korake kako bi se status BHRT-a, kao i ostalih javnih emitera u Bosni i
Hercegovini, uredi onako kako to zakon predviđa", dodao je. Državni RTV servis od siječnja nema
izvora financiranja nakon što je en-titetska Federalna radio-televizija prestala ispunjavati zakonsku
obvezu da polovicu prikupljene pretplate građana proslijedi na račun BHRT-a.
Radio televizija republike Srpske tu obvezu ne ispunjava od 2017. godine, pa su ta dva entitetska
emitera dužni BHRT-u oko 50 milijuna eura. Zaposlenici BHRT-a u nekoliko su navrta prosvjedovali i
upozoravali da bi njihovo gašenje vodilo slomu cijelog sustava javnog RTV emitiranja.
Europska komisija je među 14 prioriteta za približavanje BiH prema EU-u navela stabilno financi-ranje
javnog RTV servisa Bosne i Hercegovine.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
--------------------------------------------------------
SITUACIJA na Kosovu, nastala zbog odluke kosovskih vlasti da zabrane dinar u platnom prometu, u
suprotnosti je s rezolucijama i poveljama Ujedinjenih naroda (UN) i mogla bi prouzročiti
nepopravljivu štetu, izjavio je sinoć na izvanrednoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a predsjednik Srbije
Aleksandar Vučić.
Sjednica je sazvana na zahtjev Srbije, nakon što je od 1. veljače odlukom središnje banke Kosova
(CBK) uveden platni promet i gotovinska plaćanja isključivo u eurima, što je pojačalo zabrinutost
srpske zajednice jer plaće i mirovine iz Srbije primaju u dinarima koje koriste za kupnju i prodaju.
Vučić je rekao da prištinske vlasti pojačavaju "sustavne napade" na srpsko stanovništvo, te da takve
akcije, "uz izostanak odgovarajuće reakcije, mogu izazvati nepopravljivu štetu za opstanak srpskog
naroda na Kosovu i Metohiji".
On je naveo podatke da Srbija iz svog proračuna isplaćuje 60.946 plaća i penzija na Kosovu, 2.430
stipendija studentima i financira pučke kuhinje za oko 2.000 socijalno najugroženijih građana,
naglasivši kako je "očito" da zabrana dinarskog platnog prometa i ukidanje dinara kao sredstva
plaćanja iz-ravno lišava ogroman broj stanovnika osnovnih osobnih sredstava za život".
Priština, ustvrdio je Vučić, izravno onemogućava svako funkcioniranje svih društvenih, zdravstvenih,
obrazovnih, socijalnih, kulturnih i drugih institucija koje omogućuju Srbima da sebi i svojim obiteljima
osiguraju osnovne životne potrebe.
On je ukazao i na povećan broj napada na kosovske Srbe, navodeći da je od dolaska na vlast ak-
tualnog kosovskog premijera Albina Kurtija 2021. na Kosovu registrirano ukupno 669 etnički
motiviranih napada, te da je to povećanje od 300 posto u odnosu na prethodno razdoblje, optuživši
Kurtija da "rukovodi progonom Srba".
Vučić je od međunarodne zajednice zatražio "hitne i odlučne poteze" kako bi se zaustavio progon
Srba sa Kosova i stvorili uvjeti za nastavak nor-malnog dijaloga između Beograda i Prištine. "Srbija će
primijeniti sve sporazume i sve poteze sukladno rezolucijama Ujedinjenih nacija", rekao je Vučić na
sjednici VS UN.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
-----------------------------------------------------
AMERIČKO veleposlanstvo u Bosni i Hercegovini danas je ponovo kritiziralo predsjednika HDZ BiH
Dragana Čovića zbog njegova inzistiranja da potpuno nova tvrtka radi na provedbi projekta
povezivanja plinske mreže njegove zemlje i Hrvatske ali i zbog njegovih prijedloga za izmjene
izbornog zakona BiH.
Čovića je američka administracija već kritizirala nakon što je on počeo inzistirati da se projekt tzv.
Južne interkonekcije odnosno povezivanja plinske mreže BiH i Hrvatske preko Hercegovine ka
Zagvozdu realizira kroz uspostavu nove tvrtke čije bi sjedište bilo u Mostaru.
Lider HDZ-a BiH kazao je kako je za njega neprihvatljivo da taj projekt izvodi i novim krakom
plinovoda upravlja tvrtka BH Gas čije je sjedište u Sarajevu jer u njoj nema zaposlenih Hrvata a tvrdi i
kako je ona opterećena brojnim nezakonitostima u poslovanju koje tek treba istražiti.
Stajalište je SAD-a da Čovićevi zahtjevi nisu utemeljeni niti racionalni a kritiku na njegov račun zbog
toga je posebnim pismom upućenim na adrese ministara vanjskih poslova Hrvatske i BiH ranije iznio i
američki državni tajnik Antony Blinken.
Izravno ga je kritizirao i Blinkenov pomoćnik James O'Brien tijekom prošlotjednog posjeta Sara-jevu
no Čović od svojih argumenata nije odustao.
"Južna interkonekcija strateški je interes BiH ali i hrvatskog naroda", izjavio je Čović odgovarajući na
O'Brienove kritike dodajući da bi nova tvrtka za distribuciju plina sa sjedištem u Mostaru trebala biti
uspostavljena stoga što postoje i dvije elektro-privrede, dva telekoma, dvije pošte.
Danas su ga zbog toga ponovo kritizirali iz veleposlanstva SAD.
"Federacija BiH ima jednu tvrtku za transport plina BH Gas kao što i Hrvatska ima samo jednu tvrtku
za transport plina. Čovićev prijedlog da se formira nova tvrtka za prijenos, koja trenutno ne postoji,
nema zaposlenike, nema iskustva, nema mogućnosti da osigura stabilno financiranje, nije održiv i
sahranit će ovaj projekt"
SVIJET
AMERIČKI konzervativni novinar Tucker Carlson noćas je objavio svoj dvosatni intervju s ruskim
predsjednikom Vladimirom Putinom, u kojem su razgovarali o ratu u Ukrajini, širenju NATO-a te
odnosu između Rusije i Sjedinjenih Država.
Carlson je istaknuo kako su mnogi u Americi mislili da će se odnosi između Rusije i Sjedinjenih Država
normalizirati nakon raspada Sovjetskog Saveza, ali da se dogodilo suprotno. Stoga je upitao Putina
"zašto se to dogodilo", podsjetivši ga da je izjavio da se "Zapad boji jake Rusije".
"Nemojmo pričati tko se koga boji, nemojmo tako rezonirati. Pogledajmo činjenicu da nakon 1991.
godine, kada je Rusija očekivala da će biti do-brodošla u bratsku obitelj 'civiliziranih naroda', to se nije
dogodilo. Prevarili ste nas. Ne mislim na vas osobno kad kažem 'vas', naravno, govorim o Sjedinjenim
Državama.
Obećanje je bilo da se NATO neće širiti na istok, ali to se dogodilo pet puta, bilo je pet valova širenja.
Sve smo to tolerirali, pokušavali smo ih uvjeriti, govorili smo: 'Nemojte, molim vas, mi smo sada
buržoaski kao i vi, mi smo tržišna ekonomija i ne-ma vlasti komunističke partije. Idemo pregovarati.'
Štoviše, to sam i prije javno rekao. Osvrnimo se sada na Jeljcinova vremena. Postojao je trenutak
kada je među nama počeo rasti određeni raskol. Prije toga, Jeljcin je došao u SAD, sjetite se, govorio
je u Kongresu i rekao lijepe riječi: 'Bog blagoslovio Ameriku. Sve što je rekao, bili su signali - pustite
nas unutra", odgovorio je Putin.
"Sjetite se zbivanja u Jugoslaviji, prije toga Jeljcin je bio obasut hvalospjevima, čim su krenula zbivanja
u Jugoslaviji, on je digao glas za Srbe, a mi nismo mogli ne dići glas za Srbe i stati u njihovu obranu.
Razumijem da su tamo bili složeni procesi, razumijem.
Ali Rusija nije mogla, a da ne digne glas za Srbe, jer i Srbi su nam poseban i blizak narod, s
pravoslavnom kulturom i tako dalje. To je narod koji je generacijama toliko patio. Pa, bez obzira na
to, bitno je da je Jeljcin izrazio podršku. Što su učinile Sjedinjene Države? Kršeći međunarodno pravo i
Povelju UN-a, počele su bombardirati Beograd.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
-------------------------------------------------------------------
TURSKA nanosi štetu ključnoj civilnoj infrastrukturi na sjeveroistoku Sirije napadima na navodne
položaje kurdskih militanata, priopćio je danas Human Rights Watch (HRW). "Dok je pozornost svijeta
i dalje usredotočena na razoran sukob u Gazi, pod radarom se na sjeveroistoku Sirije intenzivira još
jedna kriza", stoji u priopćen-ju HRW-a.
Tursko bombardiranje i napadi dronovima na ključnu civilnu infrastrukturu na sjeveroistoku Sirije
"dovode životne uvjete pod rizik te otežavaju pristup zajednica električnim, zdravstvenim i drugim
ključnim uslugama. Napadi koji uzrokuju neproporcionalnu štetu civilima i civilnim objektima
zabranjeni su međunarodnim humanitarnim pravom, a namjerno ciljanje civilne infrastrukture je
ratni zločin", dodaje HRW.
Turska tvrdi da većinom gađa položaje paravojski predvođenih Kurdima na tom području. Sirijske
demokratske snage (SDF), predvođene kurdskom paravojskom YPG, kao i lokalne organizacije,
odbacuju tvrdnje Ankare.
"Turska u tim napadima većinom gađa infrastrukturu kako bi povrijedila civile. Turska tvrdi da je ubila
niz naših boraca. Te tvrdnje su opetovane laži", rekao je glasnogovornik SDF-a Farhad al-Šami
njemačkoj agenciji dpa. Ankara regularno gađa položaje Kurdistanske radničke partije (PKK) i YPG-a,
smatrajući ih nacionalnim prijetnjama.
Turska vojska intenzivirala je svoje operacije nakon što je od prosinca nekoliko turskih vojnika ubijeno
u dva posljednja napada na turske baze na sjeveru Iraka. Ankara kontrolira područja sjeverne Sirije te
ima vojne baze na sjeveru Iraka kako bi zaštitila svoju granicu od PKK-a i povezanih grupacija.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
------------------------------------------------------------------
POLICIJA je proširila istragu o optužbama za korupciju u Europskom parlamentu te je prvi put
razgovarala s belgijskom socijalističkom europarlamentarkom Mariom Arenom u svojstvu
osumnjičenice, javlja Politico pozivajući se na glasnogovornika federalnog tužitelja Erica Van Duysea.
Istraga traje već godinu dana.
Njezino ime se mjesecima povezivalo s drugim osumnjičenicima umiješanima u navodni korup-cijski
lanac u golemoj aferi nazvanoj Qatargate, ali mogućnost da je i ona osobno upletena u aferu zasad je
bila misterij. Belgijska zastupnica od početka je odlučno poricala da je počinila bilo kakvo kazneno
djelo.
Policija je dosad nije ispitala, ali je prikupljala podatke o njezinim vezama s Pierom Antoniom
Panzerijem, bivšim zastupnikom u Europskom parlamentu koji je sklopio nagodbu s tužiteljima i
priznao da je uzimao novac iz Katara, Maroka i Mauritanije u zamjenu za političke usluge u
Parlamentu EU.
Ni Arena ni njezin odvjetnik nisu danas komentirali činjenicu da je postala osumnjičenica.
"Nemojte sami sebe izbaciti iz igre", rekao je Panzeri Areni u kolovozu 2022. tijekom ručka u sada
zatvorenoj pizzeriji Salvarino u Bruxellesu, stoji u policijskim dosjeima u koje je Politico imao uvid.
"Jer ako si ti u igri, onda ću ja dobiti više novca", rekao joj je.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
-----------------------------------------------------------------
MEĐUNARODNI istražitelji otkrili su gdje se nalazi osmero ukrajinske djece za koju se vjeruje da su
prisilno odvedena u Rusiju, priopćila je danas nizozemska policija. U operaciji sjedišta Europola u
Haagu sudjelovalo je 60 istražitelja iz 23 zemlje.
"Nadamo se da će se djeca brzo vratiti kući", rekao je Vincent Cillessen iz Međunarodnoga kriminal-
ističkog tima nizozemske policije. Podaci su predani ukrajinskim vlastima, priopćila je policija.
Gdje su djeca otkriveno je pomoću internetskih alata i prepoznavanja lica. U operaciji su sudjelovali i
stručnjaci iz Britanije, Australije i SAD-a. Od početka rata prije gotovo dvije godine, vjeruje se da su
Rusi oteli tisuće djece iz Ukrajine.
Međunarodni kazneni sud UN-a već je pokrenuo istragu i izdao međunarodne tjeralice za ruskim
predsjednikom Vladimirom Putinom i ruskom povjerenicom za prava djece Mariom LvovomBelovom.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
----------------------------------------------------------------
Razoran potres magnitude 5,7 prema Richteru pogodio je u petak blizu Pahale na havajskom Ve-
likom otoku, prema američkom Geološkom za-vodu, javlja ABC News.
Novinar KITV-a, podružnice Honolulu ABC-a, rekao je da je osjetio snažno, intenzivno podrhta-vanje u
blizini Hila na Velikom otoku.
Guvernerov ured je rekao da se ne očekuje tsuna-mi.
''Trajao je dobrih 45 sekundi, sve se snažno treslo'', ''Stvari su padale i razbijale se'', ''Bilo je apsolutno
zastrašujuće'', neka su od svjedočanstava na EMSC-u.
SPORT
HRVATSKA muška teniska reprezentacija u rujnu će ove godine ugostiti Litvu u susretu Svjetske
skupine i Davis Cupa, određeno je ždrijebom u četvrtak. Dvoboj će se igrati u petak i subotu (13. i 14.
rujna) ili u subotu i nedjelju (14. i 15. rujna). Hrvatska i Litva dosad se nisu sretale u Davis Cupu, pa je
prednost domaćeg terena Hrvatskoj pripao ždrijebom.
Nakon poraza od Belgije proteklog vikenda, Hrvatska u rujnu mora svladati Litvu kako bi u veljači
sljedeće godine igrala kvalifikacijski meč za plasman u grupnu fazu završnog turnira Davis Cupa 2025.
"Ne mogu reći da ishod nije dobar za nas. Dobro poznajemo igrača koji je njihov prvi reket, to je
Ričardas Berankis, koji je bio među pedeset najboljih na pojedinačnoj rang listi, a u juniorima je bio
prvi na svijetu i osvajač US Opena. Nema sumnje da smo favoriti", rekao je izbornik Velimir Zovko.
Berankis je trenutno 248. na rang listi, a nakon njega slijede Vilius Gaubas (371.) i Edas Butvilas (634.)
kao jedina trojica litvanskih igrača među tisuću najboljih.
Vremenska prognoza za sutra, nedjelju, 11. 2. 2024.
Promjenljivo oblačno s povremenom kišom. Na Jadranu i krajevima uz njega mjestimice obilnija
oborina i lokalno praćena grmljavinom, osobito u Dalmaciji. Najmanje kiše bit će na istoku zemlje.
Vjetar slab do umjeren jugoistočni i jugozapadni, većinom u gorju i jak. Na moru će jako i olujno jugo i
južni vjetar postupno slabjeti, najprije na sjeveru. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom
između 8 i 13, najviša dnevna od 12 do 17 °C, u Podunavlju i malo viša.