Kronika dana, ponedjeljak, 5. 2. 2024.




Hrvatska

Ustavni sud na sjednici u utorak raspravljat će o Zakonu o izbornim jedinicama i Zakonu o trgovini.
Ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o iz-bornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor zatražile su odvojeno dvije skupi-ne oporbenih zastupnika u Hrvatskom saboru.
Ocjenu ustavnosti Zakona o trgovini, vezanu uz najnovija pravila o radu trgovina nedjeljom, zatražila je Hrvatska udruga poslodavaca, niz manjih trgovačkih poduzeća i obrta, te stranka FOKUS.*
Iz Ustavnog suda su nam poručili da sutrašnja sjednica neće biti javna, ali da će Sud prema ustaljenoj praksi o svim donesenim odlukama pravodobno obavijestiti javnost.


EUROPARLAMENTARKA Biljana Borzan poslala je priopćenje s naslovom "Borzan ljuta: Tri četvrtine građana je naišlo na lažna sniženja".
Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan predstavila je danas u Kući Europe u Zagrebu rezultate istraživanja o iskustvima građana koji kupuju na sniženjima. Njeno istraživanje je pokazalo kako čak 97.6 posto građana kupuje na sniženjima, najčešće odjeću i obuću, a oni s najnižim primanjima najčešće hranu.
"Trenutačno je u tijeku zimsko sezonsko sniženje i premda smo uveli niz pravila kako bi zaštitili građane od prevara, čak 72 posto građana kaže kako je naišlo na lažno sniženje. Čak 91.7 posto građana je bilo razočarano sniženjem u trgovini u odnosu na sniženje koje je oglašavano u izlogu. Posebno je zabrinjavajuće što 90.5 posto građana nije ništa napravilo kada je primijetilo lažno sniženje", kaže Biljana Borzan.
Navodi kako trgovci, na kojima je obaveza da informiraju građane o obaveznom jamstvu, to često ne čine, a 94.9 posto građana smatra kako bi trgovci trebali biti susretljiviji i u slučaju reklamacija. Većina građana odgovor vidi u povećanju broja inspekcija.
"Preko 90 posto građana smatra kako su sniženja veća u drugim državama EU nego kod nas. Europska komisija je provela kontrolu sniženja online u 13 država članica i utvrdila da je svako četvrto sniženje lažno, a čak 67 posto web trgovaca ne poštuje osnovna prava potrošača poput isticanja obaveznog jamstva ili prava besplatnog povrata u roku 14 dana", navodi Borzan.
Upravo zato je EU krenula u reviziju pravila o platformi za alternativno rješavanje sukoba preko koje se potrošači mogu izmiriti s trgovcima. U novim prijedlogu predlaže se da se trgovci obavezno moraju registrirati, posebno u sektorima u kojima je najviše pritužbi – transportu i turizmu. EU je uvela i opciju lakog otkazivanja online kupnje koja bi trebala biti na svim web trgovinama kroz dvije godine.
"U zakonu koji sam nedavno ispregovarala, uvela sam obavezu da u svim trgovinama i na bijeloj tehnici bude podsjetnik o obaveznom dvogodišnjem jamstvu. Naime, 60 posto EU potrošača i skoro 80 posto hrvatskih potrošača ne zna da na svaki proizvod imaju obavezno dvogodišnje jamstvo. To je još jedan primjer kako je u Hrvatskoj svijest o potrošačkim pravima najniža u EU, a više od polovice građana smatra da je prepušteno na milost i nemilost trgovcima", kaže Borzan.

 


OBJAVA gomile poruka koje su razmijenili kandidat premijera Andreja Plenkovića, vlade i HDZ-a za novog šefa DORH-a Ivan Turudić i optuženica Josipa Rimac (sada Pleslić) izazvala je brojne reakcije.
Podsjetimo, otkrivene su stotine poruka koje je Turudić razmjenjivao s Rimac. Sadržaj mobitela Josipe Pleslić (prije Rimac), koji je USKOK zaplijenio, svjedoči da su tijekom godina, sve do njezina uhićenja 29. svibnja 2020. godine, sudac Turudić i ona razmijenili više stotina poruka i telefonskih poziva te se susreli više puta. Neki od susreta dogodili su se i na Županijskom sudu u Zagrebu.
Prepiska koju je objavio Jutarnji list, ukratko, pokazuje da je njihov odnos sasvim drukčiji od onoga kako ga Turudić predstavlja. Pokazuje i da te susrete nije inicirala samo ona već i on, i to čak više nego ona. Poruke otkrivaju i da se Rimac s Turudićem sastajala niz puta, pa i zbog konkretnih predmeta vođenih na tome sudu, da je od njega znala tražiti i pravne savjete, ispijala kavu sa sutkinjom koju je nazivala "mojom i tvojom", ali i da je on od nje ponekad tražio usluge.*
Turudić radi i uslugu izvjesnom Tomi, koji bi mogao biti Karamarko. Ivan Turudić, tada šef Županijskog suda u Zagrebu, gugla pravilnike u vrijeme kad je Karamarko u problemu s Povjerenstvom za sukob interesa oko afere Konzultantica. Turudić Josipi Rimac piše da je Zakon o sprječavanju sukoba interesa glup, s čime se ona svesrdno složi.
Sada se za N1 oglasio predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić, koji je na upit hoće li što poduzeti kratko odgovorio: "Vrhovni sud će provjeriti navode iz tiska i nakon toga će donijeti odluku."
Inače, predsjednik Vrhovnog suda RH jedan je od onih koji u ovom trenutku mogu od Državnog sudbenog vijeća zatražiti pokretanje stegovnog postupka protiv suca Turudića.
Osim predsjednika Vrhovnog suda, taj bi zahtjev, ako ocijene potrebnim, mogli podnijeti predsjednik Visokog kaznenog suda, kao Turudićev prvi nadređeni, te ministar pravosuđa i uprave.
Osim za neuredno obnašanje sudačke dužnosti, što je jedno od najozbiljnijih stegovnih djela, suci mogu odgovarati i za nanošenje štete ugledu suda ili sudačke dužnosti na neki drugi način.
Jutarnji list javlja da od sugovornika s Vrhovnog suda doznaju da će biti zatražena sva dokumentacija oko Turudića.


MINISTARSTVO zdravstva (MIZ) danas je, na Svjetski dan borbe protiv raka, objavilo da se prvi put u Hrvatskoj uvodi praćenje ishoda liječenja posebno skupim lijekovima te se uspostavlja registar o ishodima tog liječenja, što će omogućiti nove terapije i financijsku održivost.
"Uspostavlja se pravni temelj prema praćenju i vrednovanju ishoda te individualnom liječenju svakog pacijenta kako bi se pružila najbolja moguća zdravstvena skrb u odnosu na pojedinu bolest i poboljšale šanse za izlječenje", najavio je ministar zdravstva Vili Beroš.*
Riječ je o nacrtu pravilnika o sadržaju i načinu vođenja registra ishoda liječenja lijekovima koji nisu na listama HZZO-a te o nacrtu pravilnika o praćenju ishoda liječenja lijekom s popisa posebno skupih lijekova.
Registar ishoda liječenja vodit će Hrvatski zavod za javno zdravstvo, kamo će se slijevati podaci iz bolnica o korištenju posebno skupih lijekova, na-vodi se u prijedlogu pravilnika koji je poslan u jednomjesečno javno savjetovanje.
Uvođenjem sustavnog praćenja ishoda liječenja omogućuje se evaluacija uspješnosti liječenja po-jedinim skupim lijekom, kontinuirano praćenje primjene lijekova i njihove učinkovitosti, kažu u Ministarstvu zdravstva.
Regija

PRIŠTINSKI medij "Nacionale" objavio je snimke na kojima se, navodno, nalaze općinski službenici koji se drogiraju na radnom mjestu. Među njima je i Dragana Miletić, potpredsjednica općine, koja je vrlo brzo nakon ove afere smijenjena. Isplivale su i nove tvrdnje Miletić o tome da je bila "prisiljena da se drogira", iako je to prvo demantirala.
Portal Nacionale objavio je snimku na kojoj se, kako tvrde, vidi Miletić kako konzumira narkotike u toaletu i u uredu općine Leposavić. Na drugom snimci se vidi još službenika, a među njima čak i pripadnik policije. Dragana Miletić je prvo od-bacila takve tvrdnje i za to optužila Srpsku listu.
"To je laž. To izmišljaju ovi iz Srpske liste, da bi ugrozili moje ime i položaj u općini Leposavić. Od početka mog mandata pojavljuju se razne priče, samo da me unište. Zapalili su mi i auto. Nevjerojatno je koliki pritisak vrše na mene, ali borit ću se do kraja“, rekla je Miletić za Nacionale.*
Nakon što je utvrđeno da je snimka autentična, Miletić je smijenio predsjednik općine Leposavić, Ljuljzim Hetemi. Nakon smjene, ona je sama kontaktirala portal „Nacionale“ kako bi dala izjavu u kojoj je tvrdila da su je „na silu natjerali“ da konzumira drogu i da su joj prijetili da će joj bom-bardirati kuću. Istovremeno je tu informaciju dala i u tužiteljstvu, piše Kosovo online.
Portal „Nacionale“ objavio je i snimku na kojoj se vidi nekoliko muškaraca, među kojima su općinski službenici i policajac koji navodno konzumiraju narkotike.
Ubrzo nakon toga oglasio se Policijski inspektorat Kosova (PIK) s tvrdnjom da je preporučio suspenziju jednog policajaca u Leposaviću zbog sumnje da je konzumirao drogu, pisao je Kossev.
„Istražitelji Policijskog inspektorata Kosova pokrenuli su istragu nakon objavljivanja novih snimaka u medijima na osnovu kojih se sumnja da su službenici općine Leposavić konzumirali narkotike u objektu općine“, navodi se u priopćen-ju.
Preciziraju da su istragu započeli zbog sumnje da bi na objavljenim snimkama mogao biti i policijski službenik.

 

ČELNIK bosanskih Srba Milorad Dodik danas je ponovo veličao osuđene ratne zločince Radovana Karadžića i Ratka Mladića, a visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta kao i cijelu Njemačku proglasio je sljednicima nacizma. Dodik je to učinio u govoru koji je održao u mjestu Drakulić, na bosanskohercegovačkoj obali Save, gdje su vlasti Republike Srpske organizirale obilježavanje obljetnice zločina što su ih 7. veljače 1942. godine počinili pripadnici ustaških postrojbi ubivši pritom stotine srpskih civila, uključujući žene i djecu.
Komemoriranje tih žrtava Dodik je ponovo iskoristio kako bi održao jedan od svojih zapaljivih nacionalističkih govora u kojemu je ustvrdio kako ustaških zločina ne bi ni bilo da je prije 80 godina postojao RS, a da su za taj sadašnji entitet unutar BiH Srbi zapravo ginuli i u Drugom svjetskom ra-tu.*
Bivšeg političkog i vojnog vođu bosanskih Srba Karadžića i Mladića, koji su zbog zločina protiv čovječnosti te genocida osuđeni na doživotne kazne zatvora, proglasio je suvremenim junacima te borbe.
"Ne smijete zaboraviti ni Karadžića ni Mladića. To su ljudi koji su u jednom teškom trenutku uzeli voditi ovaj narod... a mi smo spremni odreći se tih naših povijesnih veličina samo zato što je netko rekao da su oni izvršili zločin", izjavio je Dodik pred okupljenim mnoštvom. Tvrdi kako Karadžiću na suđenju u Den Haagu zapravo nije dokazan niti jedan zločin, a krivim su ga proglasili "jer je stao na branik slobode". "Ovo što je njima učinjeno čista je povijesna podvala... Sve su slagali", rekao je Dodik.
SVIJET

MNOGI su imali puno nade za ukrajinsku ofenzivu u ljeto 2023. Uspjesi u Kijevu, Harkivu i Hersonu potaknuli su očekivanja da će napad, potpomognut novom opremom zapadnih saveznika, probiti rusku obranu i otvoriti prolaz kroz ruski teritorij do Krima.
Da je ofenziva uspjela, prijetnja Krimu mogla bi uvjeriti Putina da zaustavi rat, piše Stephen Biddle u analizi za Foreign Affairs.
Ofenziva nije ispunila te nade. Ukrajinci su postigli neke uspjehe (pogotovo protiv ruskih brodova u Crnom moru), ali nije bilo kopnenog proboja. Napredovanje od nekoliko kilometara došlo je uz velike gubitke i Rusi su već izjednačili probijanjem na drugim stranama bojišta. Postalo je jasno da je ofenziva propala.*
Zašto? I što to znači za budućnost rata u Ukrajini i budućnost ratovanja općenito?
U kasno proljeće Rusi su počeli pripremati duboku obranu, koju je i nakon sto godina vojnog iskustva teško probiti. Proboj u kopnenom ratovanju je moguć, ali zahtijeva uvjete kojih sada nema u Ukrajini: da branitelj bude nemaran, da su trupe raspoređene daleko naprijed, da nisu pripremljene ili da nemaju potrebnu logističku podršku te da ni-su motivirane braniti svoje pozicije. Takva situacija bila je u Kijevu, Harkivu i Hersonu 2022., ali više nije tako.
Implikacije ovoga nisu dobre za Ukrajinu. Bez proboja u ofenzivi uspjeh u kopnenom ratovanju postaje pitanje iscrpljivanja protivnika. Ukrajina ne može pobijediti u takvom sukobu, jer bi njene snage trebale nadjačati brojčano superiornu silu u ratu koji bi mogao potrajati jako dugo, piše Biddle.
Neki za propalu ofenzivu krive SAD jer nije is-punio sve zahtjeve Kijeva za pomoć. Tvrde da je Ukrajina mogla uspjeti da joj je SAD poslao avione F-16, dalekodometne projektile poznate kao ATACMS, ili tenkove Abrams ranije ili u većoj količini.
Količina i kvaliteta opreme uvijek su bitne pa bi ofenziva sigurno bila uspješnija s razvijenijim oružjem. No, tehnologija rijetko određuje ishod u kopnenom ratovanju i ni jedno od tih oružja vjerojatno ne bi promijenilo ofenzivu, piše Biddle.
Na primjer, F-16 je 46 godina star model koji ne bi preživio na ukrajinskom nebu. SAD i NATO mi-jenjaju ga borbenim avionom F-35 upravo zato što je previše ranjiv. F-16 je ušao u upotrebu 1978., nakon čega je moderniziran, i bio bi nadogradnja na ukrajinski stariji i manje otporan MiG-29, koji vuku još iz sovjetskog razdoblja. Usprkos tome, čak ni čitava flota F-16 aviona ne bi mogla osigurati proboj na tlu.


U POŽARIMA koji haraju dijelovima središnjeg Čilea poginule su najmanje 94 osobe, a zemlja se suočava s "tragedijom vrlo velikih razmjera", rekao je u čileanski predsjednik Gabriel Boric, upozoravajući da će broj žrtava vjerojatno rasti u idućim danima. Šumski požari koji su izbili prije nekoliko dana prijete vanjskim rubovima turističkih gradova Viña del Maru i Valparaísu, koji zajedno broje više od milijun stanovnika.
Vlasti su u najteže pogođenim područjima uvele policijski sat nakon 21h i poslale vojsku u pomoć vatrogascima u zaustavljanju širenja požara, dok se iz zraka plamen pokušava ukrotiti vodom iz helikoptera.
Boric je, najavljujući dvodnevnu nacionalnu žalost od sutra, najavio još loših vijesti. "Ta će brojka sigurno rasti, značajno će rasti", rekao je Boric u televizijskom obraćanju naciji. Broj smrtnih slučajeva u nedjelju, 94, porastao je sa subotnjih 51.*
Stotine ljudi također se vode kao nestale, rekle su vlasti, 1000 domova je oštećeno, a državom bjesni više od 90 požara.
Iako šumski požari nisu neuobičajeni tijekom ljeta na južnoj hemisferi, smrtonosnost ovih požara čini ih najgorom nacionalnom katastrofom u zemlji od potresa 2010., u kojem je poginulo stotinjak osoba.
Prošle godine, nakon rekordnog toplinskog vala, umrlo je tridesetak ljudi, a bilo je pogođeno više od 400.000 hektara zemlje. "Svi smo zajedno u borbi protiv ove izvanredne situacije. Prioritet je spašavanje života", odlučan je Boric.

VULKANSKA erupcija i lava koja je preplavila di-jelove jugozapadnog Islanda uništila je više dese-taka zgrada u malome ribarskom mjestu Grindavíku, rekla je šefica mjesnog osiguravajućeg društva. Direktorica Osiguravajuće kuće za prirod-ne katastrofe Islanda Hulda Ragnheiður Árnadóttir kazala je da je dosad iz teško oštećenog grada stiglo više od 400 zahtjeva za odštetu.
Od tog broja stručnjaci su na 53 zgrade proglasili totalnu štetu. Među njima je 30 stambenih objeka-ta. Više od 260 zahtjeva još treba razmotriti. Grad s oko 3700 stanovnika počeo je s evakuacijom u studenome nakon niza potresa za koje se, kako se kasnije pokazalo, ispravno vjerovalo da nagovješćuju snažnu erupciju.*
Vulkan je na poluotoku erumpirao u ranim jutarnjim satima u nedjelju 14. siječnja, a nedugo nakon evakuacije stanovništva blizu grada su se pojavile brojne pukotine kroz koje je počela prodirati velika količina lave, a potom se počela slijevati i u grad Grindavik.
Prvi put u gotovo pola stoljeća kuće na Islandu uništile su velike količine lave. Procjenjuje se da se ispod područja Svartsengi, koje obuhvaća i Grindavík, nakupilo oko 6.5 milijuna kubnih me-tara magme.
Stručnjaci strahuju od nove velike erupcije na tom otoku u sjevernom Atlantiku. Nekoliko stotina stanovnika Grindavika, suočenih s neizvjesnom budućnošću, u nedjelju je dobilo dopuštenje da se na nekoliko sati vrati svojim domovima kako bi uzeli preostalu imovinu koja nije uništena.
Slična akcija planirana je i za ponedjeljak.



SPORT

HRVATSKI tenisač Borna Ćorić nije uspio osvojiti naslov pobjednika na ATP turniru u Montpellieru. U finalu ga je svladao Kazahstanac Aleksandar Bublik s 5:7, 6:2, 6:3.
Ćorić je tako u svom devetom ATP finalu u karijeri šesti put ostao poražen. Ostao je na tri osvojena naslova, a posljednji je bio prije godinu i pol dana kada je osvojio Masters 1000 turnir u Cincinnatiju. S druge strane, Bublik je osvojio svoj četvrti ATP naslov u karijeri, a drugi u Montpellieru gdje je bio najbolji i prije dvije godine, a usto ima i trofeje iz Hallea i Antwerpena.


Vremenska prognoza za sutra, utorak, 6. 2. 2024.

Na Jadranu i područjima uz njega umjereno do pretežno oblačno, mjestimice moguće i s vrlo malo kiše. U središnjim i istočnim područjima većinom suho i sunčano. Puhat će umjeren jugozapadni vjetar s jakim, u gorju povremeno i olujnim udarima, a na Jadranu slabo do umjereno jugo i južni vjetar. I dalje razmjerno toplo, najniža jutarnja temperatura od 1 do 6, na Jadranu od 6 do 11. Najviša dnevna uglavnom između 11 i 16, u središnjim i istočnim predjelima od 15 do 18 °C.