Kronika dana

Kronika dana (424)

Četvrtak, 08 Rujan 2016 20:04

Kronika dana, četvrtak, 8. 9. 2016.

Written by

U završnom dvoboju političkih stranaka u organizaciji Hanza medije i Hrvatske udruge poslodavaca gospodarske programe u zagrebačkom hotelu Esplanade sučeljavaju gospodarski stručnjaci Narodne koalicije i HDZ-a.
Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca, u uvodnom izlaganju upozorila je da su u predizbornoj kampanji reforme opet pale u drugi plan.
"Čuli smo brojna hrabra i grandiozna obećanja, a malo uvjerljivih objašnjenja koja ulijevaju sigurnost da u ostvariva", naglasila je Deranja. Dodala je da politika konačno mora shvatiti da je na njoj odgovornost da Hrvatska bude zemlja u kojoj se dobro živi.
Prva rasprava povedena je na temu ključnih gospodarskih mjera za ubrzavanje gospodarskog rasta.
"Izmijenit ćemo Zakon o porezu na dohodak i Zakon o PDV-u što znači da ćemo povećati neoporezivi dio plaće te smanjiti stopu PDV-a na poljoprivredne proizvode na 13 posto i smanjit ćemo stopu na uslugu smještaja u turizmu na 13 posto", rekao je SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić.
Dodao je da će povećati naknade za mlade koji prolaze stručno osposobljavanje, nastaviti kurikularnu reformu te donijeti novi Zakon o potrošačkim kreditima koji će dužnicima omogućiti lock out (predavanje nekretnine banci uz prekid ugovora o kreditu).
Ivana Maletić iz HDZ-a rekla je da povećati neoporezivi dio plaće na 3.750 kuna i smanjiti najviše stope poreza na dohodak na 36 posto.
Veliko završno predizborno sučeljavanje najvažnijeg političkog trojca na sceni, SDP-a, HDZ-a i MOST-a, organizirala je N1 televizija s početkom u četvrtak, točno u podne!
HDZ-ov europarlamentarac Davor Ivo Stier, jedan od najpopularnijih Milanovićevih ministara Orsat Miljenić i Nikola Grmoja, prvi suradnik Bože Petrova, sučeljavaju argumente u debati N1 televizije, u Novinarskom domu u četvrtak od 12 do 14 sati, uz unakrsno ispitivanje urednika N1 Tihomira Ladišića i Nataše Božić.
-----------------------------------------------------------------------------
MOST-ovac i trenutni tehnički ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić bio je član HDZ-a, doznaje Dubrovački dnevnik.
Ovu informaciju je za Dubrovački dnevnik potvrdio i sam Orepić putem telefonskog razgovora.
"Bio sam, da, '91, '92. godine sam bio član HDZ-a", izjavio je Orepić nakon što mu je rečeno da za to postoje pouzdani izvori koji su to potvrdili.
Premda je potvrdio kako je bio član HDZ-a, koliko dugo se zadržao u toj stranci se, kako kaže, ne može se sjetiti.
"Kratko je to bilo. Bio sam vojna osoba i izašao sam odmah iz HDZ-a. Konkretno, ja sam predložio izbacivanje tada ministra u Vladi RH trenutnog direktora Luke Ploče Ivana Pavlovića i onda smo došli do svađe u lokalnom pločanskom HDZ-u i izašao sam. Tada me podržao jedino pokojni otac trenutne pomoćnice ministra europskih integracija (op.a Marija Vučković), gospodin Vučković", izjavio je Orepić.
-------------------------------------------------------------------------------------
Izvršni odbor Hrvatske liječničke komore (HLK) inicirao je na sjednici disciplinski postupak pred Časnim sudom HLK protiv 66 članova-ravnatelja zdravstvenih ustanova i članova-dužnosnika zdravstvenih udruga koji su onemogućili primjenu ili su izravno poticali odgovorne na neprimjenjivanje odredbi izmijenjenog Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine.
"Neposlušni ravnatelji oglušili su se i o naputak Ministarstva zdravlja, upućen 30. kolovoza 2016., koji im je jasno naložio obvezu primjenjivanja vrijedećeg Pravilnika", stoji u priopćenju HLK. Stajalište je IO HLK da su time liječnici ravnatelji, povrijedili odredbe Kodeksa medicinske etike i deontologije jer su onemogućili kolege liječnike u ostvarenju prava zajamčenih im podzakonskim aktom.
Podsjećaju da su izmjene i dopune Pravilnika o specijalističkom usavršavanju stupile na snagu 16. srpnja i da su ravnatelji zdravstvenih ustanova bili dužni specijalizantima, u roku od 30 dana, ponuditi izmijenjene ugovore. Specijalistima, koji su pak sami trebali podnijeli zahtjev za izmjenom ugovora, ravnatelji su bili dužni u roku od 30 dana od predaje zahtjeva dati izmijenjene ugovore.
Nakon provedenog postupka, Časni sud HLK može prijavljenog liječnika osloboditi odgovornosti ili mu izreći neku od disciplinskih mjera: opomenu, ukor, javni ukor, novčanu kaznu u rasponu od 1.000 do 5.000 kuna, privremeno uvjetno ili bezuvjetno oduzimanje licencije (u rasponu od mjesec dana do godine dana) ili trajno oduzimanje licencije.
--------------------------------------------------------------------------------
Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković je na predizbornom skupu na splitskoj Rivi u srijedu na večer rekao kako je Narodna koalicija okupljena oko SDP-a ista ona koja je činila Kukuriku koaliciju a koja je, po njegovim riječima, "htjela štititi državni terorizam bivših jugoslavenskih službi" koje su likvidirale Hrvate diljem svijeta.
"Želite li dati povjerenje onima koji su samo tri dana uoči članstva Hrvatske u Europsku uniju željeli izigrati povjerenje naših partnera, i sve ono što je HDZ-ova vlada ispregovarala, i usvojili Lex Perković i na taj način htjeli štititi državni terorizam jugoslavenskih službi koji je likvidirao hrvatske emigrante diljem Europe i svijeta? Je li njima želite dati glas?," upitao je Plenković na predizbornom skupu nakon čega su uslijedili glasni odgovori nazočnih "ne želimo."
Tako su nazočni na Rivi odgovorili i na Plenkovićev upit: "Je li želite dati povjerenje onima koji su prvo što su napravili je da su odstupili od ranijeg političkog konsenzusa koji je vladao u našoj zemlji da Hrvatski sabor bude pokrovitelj obilježavanja Bleiburške tragedije?".
Rekavši za lijevu koaliciju da je tzv. Narodna koalicija koja je uzela narodnjačko ime koje pripada HDZ-u, Plenković je istaknuo kako je to ista Kukuriku ekipa koja je imala četiri godine šansu.
"Htjeli su gospdarski rast a doživjeli su gospodarski pad, htjeli su veću zaposlenost a nezaposlenost se povećava, htjeli su podići kreditni rejting a on je dva puta pao, htjeli su manje poreze i rasterećenje a diglu su PDV za dva posto, htjeli su bolji gospodarski i socijalni položaj naših ljudi a broj 'blokiranih' se povećao za 100.000," rekao je Plenković kritizirajući bivšu SDP-ovu koalcijsku vladu lijevoga centra.
Po Plenkovićevim riječima nasuprot takvoj lijevoj koaliciji je reformirani i proeuropski HDZ koji se bori za bolju budućnost. U tom je konteksu on napravio otklon i od Mosta ne spominjući mu ime, ali poručivši kako HDZ ne želi više eksperimente.
---------------------------------------------------------------------------------
U Mađarskoj je obilježena 450. obljetnica bitke kod Sigeta u kojoj je 2500 vojnika, većinom Hrvata, pod vodstvom Nikole Šubića Zrinskog više od mjesec dana odolijevalo opsadi osmanske vojske.
Posljednjeg dana bitke, na današnji dan 1566. godine, Zrinski se s preostalim vojnicima probio iz utvrde i junački poginuo. Na svečanosti uz predsjednika države Janosa Adera, sudjelovala je i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović te visoki predstavnici Republike Turske.
Susret Kolinde Grabar-Kitarović i mađarskog kolege Janoša Adera na trgu povijesnoga grada označio je početak obilježavanja 450. obljetnice Sigetske bitke. Središnja svečanost održana je na sigetskoj tvrđavi uz intoniranje hrvatske, mađarske i turske himne.
Grabar-Kitarović i Ader održali su Predsjedničke govore u čast Nikoli Šubiću Zrinskom i sigetskim junacima.
Ader je kazao između ostalog da je Nikola Šubić Zrinski znao da Siget nije samo zaštita domovine nego zadnji bastion svega onoga što je za njega vrijedno. Znao je da treba zaštititi i obraniti puno važnije od samih zidina - kralja kojem je prisegnuo, domovinu koju su i njegovi preci junački štitili, zemlju koja je bila njegov dom.
Hrvatska i Mađarska dijele tradicijske i suvremene europske vrijednosti, istaknula je hrvatska predsjednica. U tom je kontekstu spomenula i Tursku.
Grabar-Kitarović je izjavila je da je unatoč padu Sigeta, ishod bitke u cijeloj Europi doživljen kao čudesna pobjeda. Njime je bio zaustavljen pohod moćne osmanlijske vojske na Beč, tada vrata zapadne Europe. Ujedno, spriječen je obuhvat Hrvatske sa sjevera, što bi za nju, iscrpljenu višedesetljetnim ratom, bilo fatalno. Zbog svega toga, a ponajviše, zbog nepokolebljiva junaštva Zrinskoga i sigetskih branitelja, ta je bitka za Hrvate i Mađare bila mnogo više od jedne epizode u dugom višestoljetnom obrambenom ratu, kazala je između ostalog predsjednica Republike Hrvatske.
-------------------------------------------------------------------------------------
BIVŠI predsjednik Hrvatske Ivo Josipović u intervjuu za novinarsku agenciju Patriju osvrnuo se na aktualne događaje u Hrvatskoj te BiH, ali i na regionalne odnose.
Na početku se osvrnuo na huškačku retoriku službene Srbije.
"Nažalost, puno je političara koji vole raspirivati mržnju i sukobe. Iz Srbije svako malo dođu neke neprihvatljive izjave. Vidjeli smo nedavno, ni iz Hrvatske ne nedostaje poruka koje su problematične. Ali, što se tiče BiH, stanje u državi ovisi prije svega o vama u BiH. Budete li imali politike koje vode smirivanju tenzija, budete li otporni na pokušaje da se na političku scenu djeluje izvana, budete li imali europsku viziju i kapacitet da je realizirate, budete li znali naći mjeru individualnih i kolektivnih prava građana i naroda, ne morate brinuti. Vaša sudbina je ipak u vašim rukama.
sviju, kako je to bilo devedesetih. Ali, različiti oblici političkih, ekonomskih i drugih pritisaka i sporova, teroristički ili drugi napadi, nisu isključeni. Ipak, nadam se da je ljudima bilo dosta mržnje i stradanja i da će političari biti na istom tragu.
Nepostojanje jednakih kriterija za sebe i druge, glavna je boljka mnogih političara. Zaista, to da rehabilitaciji kardinala Stepinca prigovaraju oni koji su rehabilitirali Dražu Mihailovića, i rehabilitiraju Miloševića ili Nedića, u najmanju je ruku neukusno.
Mihailović je osuđeni zločinac, sudski i povijesno. Djelo kardinala Stepinca ne morate voljeti, ali on sigurno nije zločinac, u ostalom, nije ni suđen za ratni zločin. Neočetništvo u Srbiji otišlo je dalje nego neoustaštvo u Hrvatskoj. I jedan i drugi fenomen su mi potpuno strani i smatram ih jednako pogubnima. Nisam sretan da se zločinci i teroristi rehabilitiraju i da im se dižu spomenici u bilo kojoj državi. U našoj regiji tako što nosi dodatnu negativnu poruku i stvara nove tenzije. Iskreno, žao mi je da se takve stvari događaju i u Hrvatskoj. Ulice i spomenici Budaku, spomenik Barešiću, zazivanje Jure i Bobana, najbolji su primjeri za to".
I četnici i ustaše služili su Hitleru i Mussoliniju
"Uvijek zagovaram jednake kriterije. I četnici i ustaše služili su Hitleru i Mussoliniju i jasno su bili na krivoj strani. U ratu su zajedno bili u operacijama protiv partizana, međusobno gotovo da nisu imali bitaka, zajedno su se povlačili preko Bleiburga. Ali to je povijest.
Danas je potpuno nevažno čiji je djed ili otac bio ustaša, četnik ili partizan. Važno je da ispravno vrednujemo povijest i da prihvatimo kako je antifašizam, borba partizana, bio ispravan put, a da pomagati Hitlera to nije bilo. Zato, svaki pokušaj afirmacije četništva i ustaštva treba jasno osuditi. Potpuno je nevjerojatno da nezanemariv dio naroda koji su u Drugom svjetskom ratu bili na pobjedničkoj strani, silom želi među poražene, među one koje je cijeli demokratski svijet osudio i prepoznao kao krivi izbor", kazao je Josipović.
-------------------------------------------------------------------------------------
Bivša ministrica vanjskih i europskih poslova i počasna predsjednica HNS-a Vesna Pusić proglašena je Vitezom Nacionalnog reda Legije časti, kojom joj predsjednik Francuske Republike odaje priznanje za zalaganje za europske ciljeve te za doprinos suradnji između Francuske i Hrvatske.
„Prilikom posljednjih odlikovanja, predsjednik Francuske Republike dodijelio Vam je titulu Viteza Nacionalnog reda Legije časti, kako bi istaknuo Vaše izuzetne zasluge u osobnom i profesionalnom djelovanju.
Od srca Vam čestitam na ovom odlikovanju kojim se odaje priznanje Vašem zalaganju za europske ciljeve. Po uzoru na Vaše djelovanje, na nama je da poduzmemo sve što je potrebno kako bi stvarni doprinosi Europe zaživjeli, a izgradnja Europe bila shvaćena kao zajedničko dobro svih građana“, stoji u pismu kojim Vesnu Pusić o odlikovanju obavještava državni tajnik za europske poslove Harlem Désir.
Za komentar o odlikovanju smo pitali i samu Vesnu Pusić koja je kazala kako je iznenađena te kako joj je ukazana velika čast.
Za N1 je kazala da je, iako je u Francuskoj odluka o odlikovanju donesena još krajem srpnja, ona o njoj bila obaviještena tek danas.
''Jako sam sretna i počašćena. Riječ je o jednom od najstarijih i najuglednijih odlikovanja na svijetu, to je velika čast'', rekla je za N1 Vesna Pusić.
-------------------------------------------------------------------------------------
Predsjednik Mosta Božo Petrov kritizirao je predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića kazavši kako se on, kao što je to činio Most, mora dokazati građanima.
''Nisam znao da je Andrej Plenković toliki faktor da se netko njemu osobno treba dokazivati. Andrej Plenković treba shvatiti da se MOST dokazao svim građanima braneći nacionalne interese, i to u vrijeme kada je njegova stranka rušila vlastitog predsjednika Vlade zajedno sa SDP-om prije 3 mjeseca. Vjerojatno to nije vidio, jer je bio u Bruxellesu i nije pratio medije. Zato bih volio da ga netko blizu njega tko ovo čita (on očito ne čita) upozna da se u ovom trenutku natječe za predsjednika Vlade, jer su njegovi vjerodostojni suradnici prije 3 mjeseca srušili Vladu i predsjednika Vlade kojeg su sami predložili. Zato je on u Hrvatskoj. A predstavnici MOST-a u Hrvatskom Saboru su u tom trenutku pokazali što znači kad obraz nema cijenu, kad se borite za interese građana. Mi nemamo tekuću zamjensku plaću i osigurače, nemamo mreže i kontakte u zaleđu, nemamo medije na našoj strani. Imamo samo srce, volju i upornost boriti se za građane Republike Hrvatske. Njima se dokazujemo iz dana u dan. Njima se Andrej Plenković treba dokazati, ne nama, umjesto da se netko treba dokazati Andreju Plenkoviću'', napisao je Petrov na Facebooku.
Podsjetimo, Petrov je izjavio kako se Plenković mora dokazati Mostu, da bi mu nakon toga Plenković poručio kako se Petrov mora dokazati njemu.
"Ja sam izabrani čelnik HDZ-a, mijenjam stranku i mijenjat ću Hrvatsku. Ozbiljna smo stranka s ozbiljnim programom. Sjest ćemo s partnerima. Što se mene tiče, ponavljam, prazan je papir za ispisivanje suradnje s Mostom', kazao je Plenković za N1.
-------------------------------------------------------------------------------------
U Splitu je održan veliki HDZ-ov predizborni skup za X izbornu jedinicu na kojem je sudjelovao i predsjednik stranke Andrej Plenković, ali i ostali s HDZ-ove liste predvođeni generalom Damirom Krstičevićem.
Okupljenima se prvo obratio Petar Škorić, predsjednik splitskog HDZ-a.
''Splićani i splićanke Torcido, dobrodošli na naš završni skup. Sjetimo se dolaska vlaka slobode, poruke s Rive su uvijek odjekivale'', kazao je Škorić.
''Danas smo ponovno u Splitu gdje kuca ponosno Hrvatsko srce, da pozdravimo vjerodostojnog čovjeka koji se kroz rad potvrdio da ono što govori to i provodi. Zazovimo pobjedu za jaki Split, Dalmaciju i Hrvatsku'', kazao je Škorić.
''Mi smo nakon svega lutanja došli u poziciju da zemlja mora imati jaku i čvrstu ruku, a to može samo vjerodostojan čovjek. Pa neće Split dati glas za 'mostove' koji kažu da neće fotelje, a već se za njih otimaju. Nama treba Pelješki most, Čiovski most i most iz Kaštela, a ne trebaju nam 'pametni' koji su napravili privatnu obiteljsku stranku kojoj je najvažnije izbaciti vjeronauk iz škola'', kazao je Škorić.
Tijekom njegovog govora mogli su se čuti i pokliči koji su dolazili od predstavnika navijača koji su izvikivali parole poput 'HNS pe***i, nogomet ste sje**li''. Skup je osiguravala i specijalna policija.
Nakon Škorića za govornicu je stao Branko Bačić.
''Split je uvijek donosio promjene, Split je sa sobom vukao promjene i siguran sam da će u nedjelju donijeti promjenu i da će na čelu vlade biti Plenković. Hrvatima s juga treba samo jedan most, a to je Pelješki most kojeg ćemo mi sagraditi kad preuzmemo vlast 11. rujna. Ne samo da imamo priliku zaokružiti Krstičevića nego u nedjelju biramo između Milanovića i Plenkovića. Želimo li vjerodostojnog političara izabrat ćemo Andreja'', kazao je Bačić.
Poslije njega govorio je i nositelj liste HDZ-a u X izbornoj jedinici general Damir Krstičević.
''Stojim pred vama u Splitu imam čast i odgovornost voditi ovu listu ljudi koji će časno i dostojanstveno služiti svojoj Hrvatskoj. Želim posebno pozdraviti svoje prijatelje i suborce iz 4. gardijske brigade i sve ostale branitelje i njihove obitelji'', kazao je.
------------------------------------------------------------------------------------
MEHANIZAM za međunarodne kaznene sudove dodijelio je 508.797 dolara za pripremu žalbe Radovana Karadžića na prvostupanjsku presudu za genocid i ratne zločine protiv čovječanstva.
Karadžićev odvjetnik Peter Robinson priznao je da se radi o svoti većoj od one predviđene pravilnikom Tribunala, što opravdava složenošću slučaja. Karadžić je osuđen za četiri različita slučaja zločinačkog udruživanja.
"Postoje veliki broj osnova za žalbu. Proces koji pokrećemo jedinstven je po tome što se fokusira na pravna pitanja, ne na činjenične zaključke", objasnio je Karadžićev pravni tim u svom zahtjevu za sredstva veća od uobičajenih.
Dodijeljenim novcem obrana će unajmiti još dva pravna savjetnika, odvjetnika i vojnog stručnjaka koji će iznijeti mišljenje o granatiranju Sarajeva, jednom od zločina za koje je Karadžić proglašen krivim prvostupanjskom presudom, piše BRIM.
Karadžić je u ožujku ove godine proglašen krivim za genocid nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. godine, teroriziranje stanovništva Sarajeva, progone Bošnjaka i Hrvata širom zemlje i uzimanje pripadnika snaga UN-a za taoce. Oslobođen je optužbi za genocid u sedam bosanskohercegovačkih općina tijekom 1992. godine.
Osuđen je na 40 godina zatvora.

Županija

Župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić sa suradnicima održao je sastanak sa zamjenicom generalnog direktora Hrvatskih voda Fani Bojanić i suradnicima te tvrtkom Vodovod iz Dubrovnika.
Razgovaralo se o Projektu zaštite voda od onečišćenja na priobalnom području, odnosno izradi projektne dokumentacije komunalnih vodnih građevina s izradom studije izvodljivosti i aplikacije EU fondova za područje grada Dubrovnika, a koje se odnosi na mogućnosti zbrinjavanja mulja odnosno ulaganja u obalnu ekološku infrastrukturu.
Predstavnici Hrvatskih voda i Vodovoda Dubrovnik upoznali su župana s projektom i zamolili pomoć u pronalaženje rješenja zbrinjavanja mulja koji se javlja na kraju procesa pročišćavanja otpadnih voda. Traženo rješenje primijenilo bi se na projekt Vodovoda Dubrovnik, ali i na sve druge projekte pročišćavanja otpadnih voda u županiji. Hrvatske vode vide rješenje u okviru Županijskog centra za gospodarenje otpadom ili u njegovoj neposrednoj blizini.
Župan je naglasio da je Županijski centar u fazi dobijanja lokacijske dozvole i da ima sve potrebne studije te da županija nema načelno ništa protiv da se na toj lokaciji traži rješenje zbrinjavanja mulja, ukoliko to struka potvrdi kao prihvatljivo. Naglasio je da to rješenje ne smije zaustaviti niti usporiti projekt Centra budući da je on vitalan za Dubrovačko-neretvansku županiju i županija ustraje na njegovoj žurnoj realizaciji. Također je istaknuo da mulj mora biti u kategoriji neopasnog otpada, da je potrebno provjeriti prijedlog s Agencijom koja upravlja projektom Centra za gospodarenje otpadom kao i izrađivačima projekta i Studije utjecaja na okoliš za Centar.
Zaključeno je da će stručnjaci Hrvatskih voda i županijske Agencije utvrditi mogućnosti koje postoje za realizaciju ovoga projekta i nakon toga će Hrvatske vode i županija o Vodovod zajednički odlučiti o daljnjim koracima.

Svijet

Belgijac Salah Abdeslam (26), jedini preživjeli osumnjičenik za terorističke napade u Parizu u studenome prošle godine, doveden je pred suca na ispitivanje. Pod jakim osiguranjem, uključujuči i pratnju helikoptera, francuska policija dovezla je Abdeslama na sud u Pariz.
Abdeslam je bio pritvoren u 30 km udaljenom zatvoru Fleury-Merogi otkada je u travnju izručen Francuskoj. Dosad je Abdeslam odbijao prijašnja ispitivanja.
U napadima na nekoliko lokacija u Parizu poginulo je 130 osoba.
-------------------------------------------------------------------------------------
Spasilački helikopter srušio se u središnjoj Slovačkoj u srijedu navečer i pritom su poginula tri člana spasilačke ekipe i pacijent, izjavila je glasnogovornica privatne spasilačke službe Air Transport Europea.
Olupina helikoptera i četiri tijela pronađeni su u četvrtak ujutro u području Strelnika, planinskom kraju nedaleko od Banske Bystrice, oko 240 kilometara istočno od prijestolnice Bratislave.
Uzrok nesreće još nije poznat.
---------------------------------------------------------------------------
PILOT američkog izviđačkog zrakoplova koji je bio u redovitoj ophodnji iznad Crnog mora rekao je da ga je presreo ruski bojni zrakoplov na "nesiguran i neprofesionalan" način, kazala su dvojica američkih obrambenih dužnosnika.
Dužnosnici, koji su željeli ostati neimenovani, kazali su da su se dva zrakoplova mimoišla više puta, jednom nesigurno.
"Budu ondje gore 12 sati i bude mnogo susreta. Ali samo jedan od tih incidenata pilot je ocijenio nesigurnim", rekao je dužnosnik, preciziravši da se ruski zrakoplov približio američkom na 3 metra.
Američki dužnosnici sada razgovaraju s pilotom i proučavaju incident kako bi utvrdili treba li ga spomenuti na godišnjem sastanku s ruskim dužnosnicima o ozbiljnijim incidentima te vrste, dodao je.
U incidentu su sudjelovali ruski Suhoj Su-27 i američki izviđački zrakoplov P-8, rekao je drugi dužnosnik.
Ove godine zabilježen je niz sličnih incidenata. U travnju dva ruska zrakoplova proletjela su u blizini američkog razarača u Baltičkom moru.
Takvi događaji podsjećaju na Hladni rat, kada je niz takvih bliskih susreta doveo do potpisivanja bilateralnog sporazuma 1972. u cilju izbjegavanja opasnih susreta na moru koji su potpisali tadašnji američki ministar mornarice John Warner i sovjetski admiral Sergej Gorškov.

Sport

Nakon za hrvatski sport po broju odličja rekordnih Olimpijskih igara, danas u Rio de Janeiru počinju Paraolimpijske igre koje će trajati do 18. rujna.
Hrvatske boje branit će 19 sportaša, a stjegonoša na otvorenju bit će Branimir Budetić, dvostruki osvajač paraolimpijske medalje i aktualni svjetski rekorder u bacanju koplja.
Hrvatska je prvi put na paraolimpijskim igrama nastupila u Barceloni 1992., a od proglašenja neovisnosti naši su sportaši na POI-ju osvojili 14 odličja: tri zlata, tri srebra i osam bronci.
Prvu medalju za Hrvatsku osvojila je Milka Milinković u Barceloni 1992. osvojivši treće mjesto u bacanju koplja. Slijedile su četiri bronce u Ateni 2004. - tri plivačke Mihovila Španje te jedna Jelene Vuković u bacanju diska.
U Pekingu 2008. Hrvatska je osvojila četiri medalje - tri zlata i srebro. Prva mjesta osvojili su Antonia Balek u bacanju koplja i kugle te Darko Kralj u bacanju kugle, dok je Branimir Budetić u bacanju koplja bio srebrni.
Na posljednjim Igrama u Londonu Kralj je osvojio srebro u bacanju kugle, drugi je bio i Zoran Talić u skoku u dalj, Španja je doplivao do bronce, Mikela Ristoski je doskočila do bronce, a treći je bio i Budetić u bacanju koplja.

Vremenska prognoza za sutra, petak, 9. 9. 2016.

Na sjevernom Jadranu i većem dijelu unutrašnjosti pretežno sunčano. U Dalmaciji oblačnije, a uz povremeno više oblaka, sredinom dana i poslijepodne očekuju se lokalni pljuskovi i grmljavina, koji su mogući i ponegdje u gorskim predjelima. Vjetar u unutrašnjosti većinom slab sjeveroistočni, a na Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura od 13 do 17, na moru od 17 do 21 °C. Najviša dnevna između 25 i 29 °C.

Više pojedinosti pročitajte na portalu www.radio-m.hr.

Srijeda, 07 Rujan 2016 20:06

Kronika dana, srijeda, 7. 9. 2016.

Written by

SLOVENIJA je u posljednjoj migrantskoj krizi djelovala humano, ali novi masovni dolazak migranata ne bi mogla izdržati, kazao je u razgovoru za njemački "Die Welt" slovenski premijer Miro Cerar, upozorivši da bi ponavljanje lanjskog izbjegličkog vala moglo dovesti do zatvaranja granica sa štetnim ekonomskim posljedicama, te do konflikata u regiji, što bi sve skupa ugrozilo EU i Schengensko područje.
"Dođe li do ponovnog otvaranja balkanske rute, onda će i u srednjoj Europi i na zapadnom Balkanu doći do konflikta jer će zbog velikog broja ilegalnih migranata sve države jedna za drugom zatvarati svoje granice", kazao je Cerar.
Takav bi "domino-efekt" naštetio svim državama koje se nađu u toj situaciji, njihovim gospodarstvima, a posebno turizmu, ocijenio je u razgovoru za Die Welt što su ga prenijeli slovenski mediji.
"Slovenija je mala zemlja, ali je u zadnjem migrantskom valu uz velike napore djelovala humano i kontrolirala stanje. No, takve velike napore ne možemo stalno ponavljati i izdržati", ustvrdio je Miro Cerar.
Prema njegovoj bi ocjeni EU morala zaštititi svoje vanjske granice, a svakako zbog migranata ne bi trebalo postavljati kontrole unutar Schengena.
Time je Cerar komentirao najave Austrije o mogućem uvođenju kontrola na svojim južnim granicama ako se masovna migrantska kriza ponovi, dodavši kako bi Austrija granične kontrole mogla postaviti još ovog mjeseca, što nije dobro za Schengenski režim slobodnog prolaska ljudi, dobara i usluga.
"Do zatvaranja granica u tom bi slučaju trebalo doći na vanjskim granicama Schengena, no to nije ideja država s ovog područja. Zato moramo poduzeti sve da spriječimo konflikte na Balkanu i raspad Schengena", kazao je za njemačke novine slovenski premijer, a kritizirao je i ponašanje Grčke koja ne poduzima dovoljno da zaštiti vanjsku granicu EU-a.
"Ako problem migracija ne uspijemo riješiti unutar EU-a i zajedno s državama zapadnog Balkana, onda nećemo imati nikakvu zajedničku budućnost", dramatično je rekao slovenski premijer, zabrinut mogućim ponavljanjem zadnje migracijske krize.
----------------------------------------------------------------------------
Austrijska policija javila je da su trojica Hrvata uhićena u Beču usred pokušaja preprodaje više od 5,5 kilograma kokaina. Radi se o trojici muškaraca u dobi od 51, 54 i 55 godina, a uhićeni su još 16. kolovoza, međutim, informacija o uhićenju objavljena je nakon tri tjedna zbog nastavka istrage.
Trojica Hrvata na dogovoreno su mjesto za prodaju droge stigli u automobilu hrvatskih registarskih oznaka, a policija ih je uhitila u trenutku kad su pokušavali preprodati drogu. Zaplijenjeno je više paketa kokaina, a njihova je vrijednost procijenjena na oko 400.000 eura.
U akciji razbijanja krijumčarskog lanca, u sklopu koje su i ova uhićenja, sudjelovala je i hrvatska policija. Navodno je cijela operacija kupoprodaje kokaina organizirana iz Hrvatske.
Nisu poznati detalji o ulozi hrvatske policije u akciji, kao niti imena uhićenih i imena osoba koje su od njih trebale kupiti drogu. Trojica uhićenih zadržani su u austrijskom zatvoru.
-------------------------------------------------------------------------------------
Mostovac Miro Bulj, inače najaktivniji saborski zastupnik, koji je u Saboru govorio čak 235 puta, komentirao je aktualnu političku situaciju.
"Neki kažu da sam se previše puta javio, statistike kažu 235 puta, ja mislim da sam se trebao pet puta više javljati zato jer sam otvarao teme koje se nitko 20 godina usudio. Nije bitan samo broj, bitno je i što sam govorio", rekao je Bulj, komentirajući svoju aktivnost u Saboru.
Komentirao je i desnu retoriku šefa SDP-a, Zorana Milanovića. "Pokušava manipulirati hrvatskim braniteljima i desnim biračkim tijelom. Lažno se predstavlja kao njihov zaštitnik, a još jučer ih je nemilice vrijeđao. Tako se ponašao i Ivo Sanader. Pod krinkom zaštita digniteta Domovinskog rata, a u isto vrijeme ih je izručivao i prodavao nacionalne interese. Most branitelje neće nikada koristiti u predizborne svrhe, a uvijek ćemo štititi njihove interese i širiti istinu o Domovinskom ratu", rekao je Bulj.
Komentirao je i svoja očekivanja vezana uz sedam jamstava koja Most traži od SDP-a i HDZ-a. "Most je sada puno iskusniji. Oni su sve ovo već potpisali, ali trčali bi i goli do Trga bana Jelačića da smo to tražili. Kada je formirana vlast, sramotno su birali i imenovali ustavne suce, ljude koji nemaju niti profesionalne, niti ljudske kvalitete, a ono što je Most predlagao su odbijali. Ukoliko ćemo opet morati birati partnere za suradnju, prvo će se glasati o tih sedam točaka pa će se onda glasiti o Vladi", rekao je Bulj.
----------------------------------------------------------------------------------
Viši sud u Beogradu proglasio je Čedu Čolovića krivim za špijunažu u korist Hrvatske i osudio ga na tri godine zatvora.
Sud u Beogradu prihvatio je sporazum, odnosno nagodbu, o priznanju kaznenog djela između Višeg javnog tužiteljstva u Beogradu i Čede Čolovića.
Sudac za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu donio je presudu kojom je prihvatio sporazum o priznanju kaznenog djela zaključen 4. rujna između Višeg javnog tužiteljstva u Beogradu i okrivljenog Čede Čolovića, koji je u petak uhićen pod sumnjom da je u Srbiji špijunirao za interese Hrvatske. Sud je naveo i da je Čoloviću produljen pritvor koji može trajati do upućivanja u neki od kazneno-popravnih zavoda u Srbiji, a "najdulje dok ne istekne vrijeme trajanja kazne izrečene u presudi".
Čedo Čolović, koji ima dvojno državljanstvo Srbije i Hrvatske, uhićen je 2. rujna u okolici Beograda u suradnji Bezbednosno-informativne agencije Srbije (BIA) i Višeg tužiteljstva, a osumnjičen je za špijunažu. Priopćeno je da je do 1990. živio i radio u Hrvatskoj, a nakon toga prebivalište mu je bilo u Srbiji.
Beogradski mediji objavili su da je Čolović bivši oficir vojske samoproglašene Republike Srpske Krajine te da je u Srbiju došao kao izbjeglica u kolovozu 1995. u vrijeme Oluje. Osumnjičen je da je hrvatskoj obavještajnoj službi dostavljao povjerljive vojno-obavještajne podatke te da je na temelju njegovih informacija navodno podignuto devet optužnica za ratne zločine protiv srpskih oficira.
-------------------------------------------------------------------------------------
Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković rekao je u utorak u Puli u vezi s prozivkom predsjednika Mosta Bože Petrova da čelnici HDZ-a i SDP-a ignoriraju jamstva koja im je postavio kako mu predstoji ispisati praznu stranicu suradnje s Mostom te da treba vidjeti koliko će tko imati mandata i u kakvoj će poziciji biti nakon izbora 11. rujna.
Istaknuo je da kao predsjednik stranke misli da je dobro, prirodno i normalno da predsjednik Vlade bude osoba koja ima politički legitimitet i autoritet te izborni legitimitet. "To je načelo kojeg ću se držati, a kada je riječ o suradnji s Mostom, ponavljam kako su svi nesporazumi koji su bili između bivšeg vodstva i Mosta za mene prošlost. Za mene s Mostom tek predstoji ispisati praznu stranicu suradnje. Na to sam spreman, ali idemo vidjeti koliko će tko imati mandata i u kakvoj će poziciji biti nakon izbora 11. rujna", dodao je Plenković. Istaknuo je da HDZ "ima dosta veliki program na 110 stranica i jako puno elaboriranih mjera" za rad buduće Vlade. "Kao odgovoran čelnik HDZ-a, koncentriran sam na najbolji mogući rezultat svih naših lista u svih deset izbornih jedinica i apsolutnu pobjedu u XI. izbornoj jedinici. Nakon izbora govorit ćemo s drugim akterima koji će postati parlamentarne stranke i tada ćemo se, kao što je to normalno u europskim demokracijama, dogovarati o programskoj suradnji za budućnost", poručio je Plenković.
U Istri Plenković očekuje dobar rezultat. "Brinut ćemo se da se Istra razvija u europskome duhu, da idemo dalje s fiskalnom i funkcionalnom decentralizacijom i davanjem ovlasti županijama, što u biti žele sve naše regije jer je to pravi put za kvalitetne i učinkovite razine vlasti lokalne i područne samouprave", rekao je Plenković na druženju s građanima pred Arenom. Istaknuo je kako je iznimno važan nastavak izgradnje istarskog ipsilona, razvoj pulskoga brodogradilišta te poticanje gospodarstva i turizma.
Podsjećajući kako su ove godine ostvareni najveći broj turista i noćenja te najveći prihodi od turizma u povijesti moderne Hrvatske, Plenković je ocijenio da je to dobar znak za gospodarski rast i ostvarivanje ambicija da Hrvatska ima pet posto rasta BDP-a do 2020. godine te da se stopa zaposlenosti poveća na 68 posto.
Komentirajući jučerašnje izgrede koje su doživjeli članovi Narodne koalicije u Rijeci, Plenković je istaknuo kako je u ponedjeljak "vidio jedan neobičan susret riječkoga gradonačelnika i aktivistice Pokreta otpora". "Mislim da odgovorni političari moraju imati prirodan, otvoren, normalan, uljudan i pristojan kontakt s građanima. Žao mi je što je došlo do tih ekscesa, ja nikakvih problema u cijeloj kampanji, ni u ovoj ni u zadnjih pet godina nisam imao, niti ih očekujem. Uvijek se družim s građanima u tolerantnom ozračju, niti najmanje neugodne rečenice u ovim tjednima nisam doživio, a ako netko ima otvorenih pitanja, tu sam da odgovorim. Mi takvih problema u HDZ-u nismo imali", rekao je Andrej Plenković.
Na molbu da komentira to što je beogradski Viši sud Čedu Čolovića proglasio krivim za špijunažu u korist Hrvatske i osudio ga na tri godine zatvora Plenković je rekao kako iz onoga što mu je poznato misli da "navedeni gospodin nije imao nikakve kontakte s bilo kime u Hrvatskoj da bi ga se moglo kvalificirati na taj način". "Cijela priča djeluje mi bizarno od prvog trenutka jer su o njoj prije doznali mediji, a ne državne institucije. Mislim da je vrlo jasno uklonjena bilo kakva veza dotičnoga gospodina s hrvatskom državom te mislim da je cijeli taj slučaj kada je riječ o pravoj uključenosti Hrvatske u tu priču kompletno isfabriciran i netočan", ocijenio je predsjednik HDZ-a.
-------------------------------------------------------------------------------------
Predsjednik SDP-a, Zoran Milanović, s drugim je predstavnicima Narodne koalicije u sklopu predizborne kampanje boravio u Karlovcu.
Komentiravši vijest da je odgođeno primanje Vučićeva SNS-a u Europsku pučku stranku, Milanović je rekao da to nije civilizirana europska stranka. "HSS je članica Europske pučke stranke i Krešo se o tome jasno očitovao", rekao je Milanović.
Vijest je komentirao i predsjednik HSS-a, Krešo Beljak.
"Trebali ste pitati Plenkovića, Stiera gdje su bili '91. Ja sam se borio protiv Vučića, a gdje su oni bili? Moje su godište ili stariji od mene, neka kažu gdje su bili", rekao je Beljak, dodavši da će SNS ući u EPP u trenutku kad Srbija uđe u EU. "Kad dođe do toga, onda će HSS imati što reći", rekao je Beljak. Dodao je da je njihova želja da Srbija što prije uđe u sjevernoatlantski savez kako bi se što prije integrirali. "To znači da moramo raditi i s ljudima koji su sudjelovali u agresiji na Republiku Hrvatsku", rekao je Beljak.
"Ti ljudi su negativni. Za mene on nije predstavnik građanske Srbije", rekao je Milanović. "Nakon toliko vremena, postanete malo i distancirani, ali i preemotivni u isto vrijeme. Ipak, nikad ljepše, nikad emotivnije, ali izbori su izbori i uvijek je tricky", rekao je Milanović.
Komentiravši predizbornu kampanju, Milanović se obrušio i na HDZ. Dotaknuo se i kurikularne reforme. "Ne želimo komesare u kožnim mantilima u školama, a to je aktivno bilo suzbijano osam mjeseci i sada HDZ i Plenković pokušavaju pobiti da su radili to što su radili. Meni nitko ne treba davati novce, jer posao preko mene nitko neće dobiti, pa ni brat", rekao je Milanović.
-------------------------------------------------------------------------------------
Uz ocjenu većine sudionika da EU mora naći učinkovitije odgovore na sigurnosne izazove, koji prijete dezintegracijskim procesima te jačanjem populističkog nacionalizma u zemljama članicama ali i u svijetu, na Bledu je završena tradicionalna dvodnevna međunarodna konferencija Bledski strateški forum na kojemu je sudjelovalo skoro 700 sudionika iz 50-ak zemalja. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na forumu je sudjelovala drugi dan, a na sastanak su došli i ministri vanjskih poslova s Balkana.
Turska je iznenađena "dvostrukim standardima" Europske unije koji se primjenjuju na tu zemlju nakon neuspjelog pokušaja vojnog udara u srpnju, a turska je vlada izložena velikom pritisku da prekine pregovore o pristupu Turske EU-u. Rekao je na forumu u Sloveniji ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu. Optužio je europski blok da dijeli kritike susjednim zemljama, dok ih sam ne zna primiti. "Pod velikim smo pritiskom da prekinemo pregovore o procesu pristupa EU-u", rekao je.
Ni ovaj forum nije mogao proći bez Zapadnog Balkana, ali prošao je bez ministra vanjskih poslova Hrvatske, jedinog iz regije koji nije došao na Bled. Temeljno je pitanje kako približavanje Europi može stabilizirati ovo potencijalno trusno područje. "Naše je stajalište da Europska unija može biti jača i veća u budućnosti. Ono što treba učiniti jest ubrzati proces integracije zapadnog Balkana i to značajno", izjavio je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto.
Glavni panel drugog i završnog dana bila je rasprava ministara vanjskih poslova država iz jugoistočne Europe na temu je li EU za njih još privlačna i stabilizirajuća sila ili više nije, a druga je tema bilo političko i sigurnosno stanje u regiji. Nakon ekonomske i migracijske krize, Brexita i porasta terorističkih prijetnji, EU bi mogla izgubiti dosadašnju privlačnost, ali je punopravno članstvo i dalje prioritet sadašnje vlade Srbije, kazao je srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić. "U nekim članicama EU-a u zadnje vrijeme dovode se u pitanje proklamirane europske vrijednosti, dok je Srbija aktivnom politikom zadnjih godina dokazala kako se zalaže za pomirenje na zapadnom Balkanu, za ekonomske i pravne reforme, te za vladavinu prava", dodao je. Spomenuo je i pozitivnu ulogu koja se Srbiji priznaje kad je riječ o njenom ponašanju u migrantskoj krizi.
Članstvo u Europskoj uniji nije čarobni štapić koji će preko noći riješiti probleme. Europa bez Balkana nije potpuna, ali što s njim učiniti, kako ga privesti europskim standardima i europskom društvu morat će raspraviti neki sljedeći bledski forum.
-------------------------------------------------------------------------------------
VRHOVNI sud Hrvatske odbio je početkom kolovoza kao neosnovanu žalbu na produljenje istražnog zatvora Emiliju Bunguru, optuženom za ratni zločin u predmetu Lora 1, a njegov odvjetnik Vinko Burazer rješenje Vrhovnog suda smatra neustavnim i nezakonitim te je početkom rujna podnio tužbu Ustavnom sudu zbog povrede ljudskih prava, a splitskom Županijskome zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku.
Kako je rekao odvjetnik Burazer, nije bilo osnove da se Emiliju Bunguru odredi istražni zatvor zato što mu optužnica za Loru 1 nikada nije bila uručena, a optužnica za Loru 2 mu je uručena tek kad je sudu uložio prigovor. Ustavnu tužbu podnijeli su zato što su mu povrijeđena ljudska prava zajamčena Zakonom o kaznenom postupku i Ustavom te zato što mu se ne sudi po valjanom zakonu, zbog čega se smatra diskriminiranim. U tužbi su naveli i da je bilo mnogih bitnih povreda odredaba Kaznenog postupka i Ustava.
"Županijski sud je namjerno pogriješio još prije 15 godina, kada mu se sudilo po zakonu koji nije bio na snazi, a pogriješio je i u tome što nije odredio individualnu krivnju za svakog optuženika, nego je njih osam kolektivno kažnjeno. Ni krivnja ni kazna nisu individualizirani, a to se po Zakonu o kaznenom postupku mora napraviti", rekao je odvjetnik Burazer. Ustvrdio je kako se po Srbiji i Republici Srpskoj išlo animirati i pripremati svjedoke koji su ratni zločinci, bilo da su optuženi ili osuđeni. "Samo na njihovu lažnom svjedočenju vijeće Županijskoga suda utvrdilo je odgovornost osam optuženih. Ono što su govorili Hrvati, koji su tu bili kao službene osobe, ništa nisu uvažili. Znači da to ne počiva na materijalnoj istini, nego na lažima", tvrdi Burazer. Kako je rekao, Ustavni sud bi sada trebao dostaviti ustavnu tužbu splitskome Županijskom sudu, koji se višem sudu treba očitovati i dostaviti im kompletni spis. Na ustavnu tužbu bi se, osim Županijskoga suda, trebao očitovati i DORH, a do tada će Emilio Bungur ostati u istražnom zatvoru.
Sudski postupak Lora 2, u kojemu optužnica Županijskoga državnog odvjetništva u Splitu petoricu optuženika tereti za ratni zločin 1992. godine nad zarobljenicima u vojnom zatvoru Lori, počeo je 9. rujna 2015., a već dva dana poslije je odgođen na neodređeno vrijeme. Razlog tomu je bio zahtjev odvjetnika Vinka Burazera za izuzećem sudskog vijeća pod predsjedanjem suca Vladimira Živaljića u kaznenom postupku Lora 2 i predsjednika Županijskoga suda u Splitu Marijana Miletića te njegov prijedlog da se kazneni postupci Lora 1 (ratni zločin nad civilima) i Lora 2 spoje u jedan predmet, što je poslije i učinjeno. Petorica optuženih u postupku Lora 2, među kojima je i Emilio Bungur, bili su obuhvaćeni i slučajem Lora 1 u kojem su osmorica vojnih policajaca osuđena na ukupno 53 godine zatvora. Pravomoćna presuda u slučaju Lora 1 donesena je 2006. godine na splitskome Županijskom sudu, a 2007. godine potvrđena je i presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Izvanraspravno vijeće splitskoga Županijskog suda u prosincu 2015. godine donijelo je odluku, na prijedlog Županijskoga državnog odvjetništva, da se Emiliju Bunguru prekine izdržavanje šestogodišnje zatvorske kazne na koju je osuđen u postupku Lora 1, te da se taj postupak vrati u fazu istrage. Obrana Emilija Bungura 28. siječnja 2016. poslala je Vrhovnom sudu Republike Hrvatske žalbu u kojoj traži da se zaustavi postupak Lora 1 protiv Bungura te da mu se ukine pravomoćna presuda i da ga se iz istražnog zatvora u Glini pusti na slobodu.

Županija

Dubrovačko-neretvanska županija i ove će godine isplatiti novčane potpore obiteljima s više djece u svrhu olakšavanja početka nove školske godine te kupovine školskih knjiga.
Financijska potpora isplaćivat će se obiteljima koje ostvaruju pravo na dječji doplatak za četvero i više djece, a kojih, prema službenim podacima, na području Dubrovačko-neretvanske županije ima 254.
Financijske potpore u visini od 500 do 2.000,00 kuna isplaćivat će se na tekuće račune roditelja, koji je korisnik doplatka za djecu, ovisno o broju djece u obitelji te potpori za kupovinu knjiga grada ili općine u kojoj obitelj živi.
Pri raspodjeli sredstava posebno se vodilo računa o mnogobrojnim obiteljima u našoj županiji koje istovremeno upućuju u školu veći broj školaraca jer obitelji s brojnom djecom predstavljaju naše najveće bogatstvo. Dubrovačko-neretvanska županija se zalaže za sustavnu podršku obitelji te će, u suradnji s općinama i gradovima na svom području, poduzimati mjere s ciljem demografske revitalizacije.


Svijet

ISLAMSKA država zabranila je ženama da nose burke u osiguranim prostorima iračkog grada Mosula. Izvor iz redova ISIS-a javlja da je zabrana donesena nakon serije napada koje su na vođe te terorističke organizacije izvele žene odjevene u burke i nikabe, piše Express.
Žene će na drugim javnim mjestima i dalje morati biti potpuno pokrivene. Propisi o odijevanju u Islamskoj državi zahtijevaju da žene pokriju svaki dio tijela, uključujući i oči. One uhvaćene bez propisane odjeće do sada su bile javno bičevane, ili čak ubijane.
Zabrana nošenja burki u Mosulu dolazi baš u trenutku kada u Europi rastu kontroverze oko nošenja tradicionalne islamske odjeće u javnosti.
Njemačka vlada raspravlja o mogućnosti zabrane velova koji pokrivaju lice, a zabrana kupanja u burkiniju već se primjenjuje na nekim francuskim plažama.
Vlasti Islamske države u posljednjih su nekoliko mjeseci donijele novi niz bizarnih propisa, od kojih jedan zabranjuje suce u nogometu. Pušenje, plesanje, gledanje stranih televizija, privatne internetske veze i satelitske antene zabranjeni su od samog osnivanja tzv. Kalifata.
-------------------------------------------------------------------------------------
Oko 1.400 migranata, koje je talijanska obalna straža spasila kod libijske obale, brodovima je noćas stiglo u sicilijansku luku Palermo.
Migranti su uglavnom iz država subsaharske Afrike. Nakon iskrcaja pregledali su ih liječnici. Obalna straža priopćila je da je u posljednja dva dana spašeno 3.000 ljudi.
-------------------------------------------------------------------------------------
Avion u kojem se nalazilo šest putnika srušio se kod Velesa u Makedoniji, javljaju lokalni mediji, a prenosi RTS.
Avion je prema Skoplju leteo iz talijanskog grada Trevisa, ali se oko 17.40 sati izgubio s radara aerodroma "Aleksandar Veliki".
Riječ je o avionu marke Piper registriranom u Njemačkoj, koji je prevozio šest putnika, navode mediji u Makedoniji.
Kod Katlanova, desetak kilometara južno od Skoplja, vide se vatra i dim. Policija, vatrogsci i ekipe Hitne pomoći se nalaze na licu mjesta.
Preko Katlanova ide ruta prema skopskom aerodrom, a prema informacijama portala Novatv.mk, Piper je letio s još dva aviona, koji su sletjeli aerodrom.
-------------------------------------------------------------------------------------
Više desetaka slučajeva gušenja zabilježeno je u utorak u pobunjeničkoj četvrti Alepa pošto su zračne snage režima bacile na to područje bačve s eksplozivom, izvijestio je Sirijski opservatorij za ljudska prava (SOHR).
"Helikopteri režima su bacili na Sukari bačve s eksplozivom, nakon čega je zabilježeno više od 70 slučajeva gušenja", rekao je za AFP Rami Abdel Rahman, direktor SOHR-a koji nije mogao reći koji je plin prouzročio gušenje.
No aktivisti Aleppo Media Centera, organizacije protiv režima, optužili su na Twitteru vladine snage da su napale Sukari klorom, izvijestivši o "desecima slučajeva" gušenja.
Stanovnik četvrti koji se gušio, rekao je da je bačva pala na četvrt ne prouzročivši razaranja, nego se iz nje širio snažan vonj koji je prouzročio gušenje.
UN-ovi istražitelji su krajem kolovoza zaključili da su sirijski vojni helikopteri bacili klor na najmanje dva naselja u pokrajini Idlibu, na sjeverozapadu Sirije, na Talmenes 21. travnja 2014. i na Sarmin 16. ožujka 2015.
Usto su optužili skupinu Islamsku državu (IS) da se 21. kolovoza 2015. u Marei, u pokrajini Alepu, koristila iperitom.
Rusija, saveznica sirijskog režima, sumnjičava je prema zaključcima UN-ova istražnog izvješća.
Alep je od srpnja 2012. podijeljen na pobunjeničke četvrti na istoku i režimske na zapadu. Vlada Bašara al Asada svakodnevno baca bačve s eksplozivom razorne moći u kojima su dosad stradale tisuće pobunjenika.
-------------------------------------------------------------------------------------
DVOJICA turskih vojnika poginula su na sjeveru Sirije u prvom napadu s ljudskim gubicima koji se pripisuje skupini Islamskoj državi (IS), od početka turske ofenzive prije dva tjedna, rekli su službeni izvori.
Zadaća te operacije koja je počela 24. kolovoza, bila je potisnuti IS i kurdske milicije s turske granice. U napadu u utorak ranjeno je pet turskih vojnika, navode isti izvori.
"Dvojica naših drugova pali su kao mučenici, a petorica su ranjena u raketnom napadu pripadnika DAEŠ-a (arapska kratica za IS) na naša dva tenka", priopćila je vojska, a prenijela privatna televizija NTV.
Visoki turski dužnosnik je potvrdio broj stradalih.
Ovo su prvi gubici za koje turska vojska optužuje IS, od početka operacije "Štit Eufrata". Turska je 28. kolovoza izvijestila o smrti svog vojnika pripisavši odgovornost za to kurdskoj miliciji.
Vojska navodi da se napad dogodio južno od Al Raja, blizu granice, gdje su turski tenkovi proteklog vikenda otvorili novu bojišnicu.
Usto je izvijestila da je u utorak "153 puta precizno pogodila iz minobacača 44 mete na području pod kontrolom terorista", dodajući da su i zrakoplovi koalicije izvodili zračne udare na položaje IS-a.
Sirijski pobunjenici su uz potporu snaga koalicije oslobodili dva sela blizu Al Raja, priopćila je vojska, dodajući da se "operacija na tom području nastavlja".
Ankara želi na sjeveru Sirije uspostaviti zonu sigurnosti od stotinjak kilometara između Džarablusa i Azaza, nešto zapadnije. Turska vlada tvrdi da je u zadnjim operacijama na tom području potpuno uspostavljena sigurnost.
Sport
Najbolja hrvatska sportašica Sandra Perković ovogodišnju je sezonu završila bez poraza nakon što je bila najbolja u natjecanju bacačica diska i na mitingu u svom rodnom Zagrebu.
Perković je na svom posljednjem natjecanju u sezoni slavila s hicem od 67.86 metara još jednom potvrdivši kako je trenutačno klasa za sebe. Drugoplasirana Njemica Nadine Mueller bacila je više od pet metara manje (62.46m), dok je treće mjesto zauzela Francuskinja Melina Roberet-Michon (61.42m).
Perković je tako ove godine osvojila naslov olimpijske pobjednice u Rio de Janeiru, europske prvakinje u Amsterdamu, slavila je na svih sedam mitinga "Dijamantne lige", te na domaćem terenu u Zagrebu. Priliku za "savršenu sezonu" imala je i 2013. godine kada je osvojila naslov svjetske prvakinje, pobijedila na svim mitinzima "Dijamantne lige", ali u Zagrebu ju je pobijedila Amerikanka Gia Lewis-Smallwood.
-------------------------------------------------------------------------------------
Ugodno je iznenađenje priredio Ivan Horvat koji je pobijedio u natjecanju skakača s motkom izjednačivši pritom osobni i hrvatski rekord sa 5.70m. Iako je nakon osiguranja pobjede imao priliku napasti visinu rekorda mitinga od 5.75m, 23-godišnji Osječanin odlučio je podići lwetvicu na čak 5.80m no to se u ovom trenutku pokazalo kao preambiciozno. Drugo je mjesto sa 5.50m zauzeo Latvijac Mareks Arents, a treće Francuz Valentin Lavillenie sa 5.30m.
-------------------------------------------------------------------------------------
Pobjednik memorijalne utrke "Boris Hanžeković" na 110 metara s preponama je Francuz Pascal Masrtinot-Lagarde, on je po vrlo hladnom vremenu slavio sa skromnim rezultatom od 13.35 sekundi, dvije stotinke sporiji bio je njegov sunarodnjak Wilhelm Belocian, dok je treće mjesto zauzeo Mađar Balasz Baji sa 13.49.
---------------------------------------------------------------------------------
Mlada hrvatska tenisačica, 18-godišnja Ana Konjuh, postigla je najveći uspjeh u dosadašnjoj karijeri plasiravši se jučer u četvrtfinale US Opena. Pobijedila je sa 6-4, 6-4 u 4. kolu četvrtu nositeljicu, Poljakinju Agnieszku Radwansku.
Konjuh, pobjednica juniorskog US Opena 2013., izgubila je svoj prvi servis u meču, ali je nakon toga osvojila sve svoje servise. Ukupno je u susretu pogodila 38 winnera, od kojih šest as servisa.
Pobjedom nad Radwanskom Konjuh je postala prva Hrvatica u povijesti u četvrtfinalu Flushing Meadowsa.
Bila je ovo nevjerojatna noć. Uspjela sam osvetiti poraz (u Wimbledonu), veoma sam sretna, rekla je Konjuh nakon meča.
U četvrtfinalu će Konjuh igrati protiv 10. nositeljice Čehinje Karoline Pliškove koja je u 4. kolu bila bolja od Amerikanke Venus Williams rezultatom 4-6, 6-4, 7-6(3).

Vremenska prognoza za sutra, četvrtak, 8. 9. 2016.

Pretežno sunčano uz umjerenu naoblaku, a više oblaka očekuje se povremeno u gorskim područjima gdje je moguće i malo kiše. U Dalmaciji mjestimice oblačnije uz moguće lokalne pljuskove s grmljavinom, osobito na krajnjem jugu. Vjetar slab i ponegdje umjeren istočni i sjeveroistočni, na Jadranu bura i sjeverozapadnjak, samo na jugu prolazno i jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura na kopnu između 13 i 18, na Jadranu od 18 do 22, a najviša dnevna uglavnom od 23 do 28 °C.

Više pojedinosti pročitajte na portalu www.radio-m.hr.

Utorak, 06 Rujan 2016 20:13

Kronika dana, utorak, 6. 9. 2016.

Written by

NARODNA KOALICIJA (SDP, HNS, HSS, HSU) najviše je (6,4 milijuna kuna) potrošila na prvi dio izborne kampanje a HDZ je dobio najviše donacija (2,6 milijuna kuna), pokazuju privremena izvješća koja su svi sudionici prijevremenih parlamentranih izbora morali javno objaviti do ponoći, 5. rujna.
Po troškovima iza Narodne koalicije slijedi HDZ (potrošio oko 3 milijuna), pa Bandićeva Koalicija za premijera (2,7 milijuna) te Most nezavisnih lista (685.000 kuna).
Koliko je tko uistinu potrošio na parlamentarne izbore znat će se tek mjesec dana nakon što se izbori održe, jer zaključno do 11. listopada političke stranke, koalicije i kandidati moraju Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) dostaviti cjelovit financijski izvještaj o financiranju kampanje, a potom ga i javno objaviti.
Spomenutih 6,4 milijuna kuna Narodna je koalicije potrošila na promidžbu u deset izbornih jedinica, u razdoblju od 1. kolovoza do 3. rujna.
HDZ, koji na izbore izlazi u 11 izbornih jedinica, na promidžbu je, od 1. kolovoza do 1. rujna, potrošio 2,9 milijuna kuna, najviše u 2. izbornoj jedinici (oko 436.000 kuna) a najmanje u 11. jedinici (185.000 kuna) u kojoj bira 'dijaspora', odnosno hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj.
Glavninu troškova HDZ može pokriti donacijama od čak 2, 6 milijuna kuna.
Na popisu donatora je 297 fizičkih i pravnih osoba, po sto tisuća kuna donirali su Agropromet iz Kusijevca, Bau gradnja iz Gline, Renova Mont iz Zagreba. U dva navrata na stranački izborni račun po 80.000 kuna uplatili su Radnik iz Križevaca i Bistra iz Đurđevca.
Pravne osobe mogu u kalendarskoj godini političkoj stranci donirati do 200.000 kuna a fizičke, dakle građani i obrti, po 30.000 kuna.
Upravo toliko stranci je donirao njen predsjednik Andrej Plenković, ali i zastupnik Žarko Tušek, akademik Željko Rainer uplatio je 25.000 kuna, HDZ-ov ministar Lovro Kuščević 20.000 kuna, bivša zastupnca Ljubica Lukačić 11.000 kuna, po deset tisuća kuna donirali su zastupnik iz Koprivnice Damir Felak i HDZ-ov sisački župan Ivo Žinić, gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin dao je 2.000 kuna.
Bandić u 12 jedinica potrošio 2, 7 milijuna
Bandićeva Koalicija za premijera (BM 365, Reformisti, Novi val) na izbornu je promidžbu u 12 jednica, od 16. kolovoza do 3. rujna, potrošila ukupno 2, 7 milijuna kuna, a od donatora dobila nešto preko 600.000 kuna.
-----------------------------------------------------------------------------
Stranka Pametno smatra da se vlasti godinama boje 'ovog vrućeg krumpira zbog nezamjeranja liječnicima ili pacijentima, a zapravo bi trebalo uvesti sankcije za jednu i drugu kategoriju koja se ponaša neodgovorno'.
"Desetak godina muku mučimo s listama čekanja u zdravstvu i još nijedna vlast nije našla efikasnu mjeru da se taj problem riješi, samo povremeno smanji. Djelomično je problem u neefikasnom zdravstvenom sustavu, a djelomično u neodgovornosti samih pacijenata. Iako svi to znaju, o svemu se samo godinama priča, donose neke polumjere i problemi se samo gomilaju", istaknule su to predstavnice stranke Pametno u utorak u Splitu.
"Ne razumijem u čemu je problem i zašto se nitko toliko godina ne usudi odrediti i provesti sankcije i za liječnike i za pacijente, koji produljuju ili umjetno stvaraju liste čekanja. Svima nam je dosta više slušati o tome. Mi u stranci Pametno vjerujemo da bi se informatičkim povezivanjem cijelog sustava, umjesto parcijalnim rješenjima, brzo vidjelo gdje su najveći problemi, a onda moglo lako i posegnuti za rješenjima. A ne znam zašto se nitko ne usudi kazniti i neodgovorne pacijente kojih je, prema procjenama, čak oko 30 posto? Pa i udruga pacijenata se već odavno zauzela za sankcioniranje nesavjesnih pacijenata. Valjda se svi boje taknuti u vrući krumpir jer time gube podršku, a posljedično i glasove", istaknula je Marijana Puljak, predsjednica stranke Pametno.
U toj stranci smatraju da se liste jako brzo mogu smanjiti barem za tih 30 posto, koliko se otprilike pacijenata ne odazove na pregled za koji su upisani. Prvi korak u postizanju toga cilja bila bi edukacija pacijenata, a potom i osmišljeni sustav restrikcija za neodgovorne pacijente. Sljedeći bi bio jačanje primarne zdravstvene zaštite, kroz stalnu edukaciju liječnika i propisivanje bolesti i stanja koja se moraju riješiti na razini primarne zdravstvene zaštite. Tako bi ona postala filter prema višim i skupljim razinama liječenja.
-------------------------------------------------------------------------------------
Ministrica socijalne politike i mladih Bernardica Juretić, čini se, neće nastaviti voditi Ministarstvo čak i ako HDZ pobijedi na izborima. Nije na listama stranke i zato sigurno broji svoje zadnje dane u politici.
Ipak, kao tehnička ministrica na odlasku je potpisala ugovore kojima će osigurati više novca za terapiju ovisnika.
Među ostalim, povećala je novac i zajednici Susret, organizaciji koju je ona osnovala i godinama vodila još kao časna sestra. Na čelu organizacije je bila dok nije postala ministrica i nakon što je prvim potezom povećala proračunska izdvajanja za nju, našla se pod prismotrom Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.
Za smještaj svakog ovisnika država će tako po novom plaćati 4500 kuna mjesečno. Više je to nego što udruge i humanitarne organizacije dobivaju za brigu o starim osobama, psihički oboljelim, djeci bez skrbi. Primjerice, za starije osobe država mjesečno plaća smještaj 3200 kuna, za psihički bolesne 3550 kuna. Za smještaj djece je nešto više od 4000 kuna, a jedno Caritas od države za djecu dobiva 5205 kuna. Jedino se za smještaj osoba s invaliditetom izdvaja više nego po novom za ovisnike - 5400 kuna.
Četiri terapijske zajednice za ovisnike su dosad dobivale između 2700 i 3887 kuna za svakog ovisnika kojeg su imale na smještaju. Po novim aneksima ugovora koje je potpisala Juretić i koji se primjenjuju od 1. kolovoza, svi će dobivati 4500 kuna. Ovisnici su jedina skupina koja je dobila takvo povećanje.
---------------------------------------------------------------------------------
Hrvatski član predsjedništva BiH Dragan Čović ocijenio je u ponedjeljak u Mostaru da održavanje referenduma u Republici Srpskoj neće negativno utjecati na odluku Europske unije da toj zemlji prihvati zahtjev za stjecanje statusa kandidata za članstvo.
"Siguran sam da što se tiče europskog puta, na bilo koji način to (referendum) neće usporiti naš put. To se moglo vidjeti iz izjava svih onih koji su nam slali poruke. U posljednjem kontaktu sa (slovačkim ministrom vanjskim poslova Miroslavom) Lajčakom sve se priprema da mi na idućoj sjednici Europskog vijeća 20. rujna dobijemo pozitivan odgovor", rekao je Čović u Mostaru na upit novinara može li održavanja referenduma usporiti europski put zemlje.
Čović je opetovao da se odluke Ustavnoga suda BiH o referendumu kao i o drugim pitanjima moraju bespogovorno provoditi, ocjenjujući da održavanje izjašanjavanja o Danu Republike Srpske neće ništa dramatičnoga donijeti BiH.
Hrvatski član predsjedništva dodao je da nakon odobravanja zahtjeva za stjecanja statusa kandidata za članstvo pred vlastima BiH slijedi veliki posao nakon što zemlja dobije upitnike.
"Tek onda dolazi jedan ozbiljan posao. No, najvažnije je izbjeći političke zamke kako bi krajem iduće godine imati kandidacijski status", dodao je Čović i pojasnio da se to razdoblje mora iskoristiti kako bi se BiH transformirala u ustavno-pravnome smislu.
"Odmah nakon izbora nastojat ću nametnuti tu dinamiku kako bi se riješila pitanja provedbe odluke Suda u Strasbourgu u slučaju Sejdić-Finci, reorganiziranja BiH kako opet ne bi došli blizu neke sljedeće kampanje za izbore", rekao je Čović.
---------------------------------------------------------------------------------
Posla ima, ali nema radnika. Zato brodogradnja baš kao i građevinarstvo ima problema s pronalaskom radnika određenih zanimanja. Brodotrogir traži više stotina radnika. Dio potreba zadovoljit će na domaćem tržištu rada, no gotovo će sigurno prvi put morati tražiti uvoz radne snage. Zavarivač je jedno od brojnih metalskih zanimanja koja sve manje privlače mlade ljude u Hrvatskoj.
Sve je teže pronaći takve radnike. No na splitskom Zavodu za zapošljavanje ipak su, primjerice, prijavljena 83 zavarivača ili 48 brodocjevara. Osnovna plaća za njihov rad je 5.000 kuna. Uz prekovremeni rad ta plaća može dosegnuti i 7.000. Nude se ugovori na tri ili šest mjeseci, a tko se dokaže - može računati na trajni posao, kaže rukovoditelj radionice nemetala u Brodotrogiru Slavko Bilota.
Trenutačno na jednom brodu koji je na navozu radi oko 400 ljudi, na drugom njih 40. Posla ima za još 200 do 250 ljudi, ali nema radnika, pogotovo onih koji su vješti. Poziv radnicima vrijedi i za ovu i za iduću godinu. Problem su i visine kvota za strane radnike i vrijeme kad se te odluke donose. "Mi bismo danas morali znati kakve ćemo kvote imati za 2017. i koje će odluke donijeti Vlada", poručuje član Uprave Brodotrogira Mateo Tramontana.
U Brodotrogiru se dovršava veliki tanker za prijevoz kemijskih proizvoda. To je drugi takav brod koji su izgradili za vlastitu brodarsku kompaniju. Ukupno se do kraja iduće godine moraju isporučiti čak četiri novogradnje. U knjizi narudžbi devet je brodova, vrijednost poslova viša je od 200 milijuna dolara.
-------------------------------------------------------------------------------------
Mađarski premijer Viktor Orban posjetio je Beograd. Upozorio je da bi se Europa mogla suočiti s novom migrantskom krizom te je ponudio pomoć Srbiji u sprječavanju ilegalnih ulazaka u zemlju.
Srbijanski premijer Aleksandar Vučić iskazao je zahvalnost Mađarskoj na pomoći koju Srbiji pruža na putu pridruživanju Europskoj uniji. Najavio je da će dvije zemlje izraditi strategiju i formirati timove koji će se baviti migrantskom krizom. "Moramo se pripremiti za jesen i zimu, jer danas je u Srbiji preko 5.000 migranata", rekao je Vučić.
"Ne isključujem mogućnost da će balkanska ruta za migracije biti pod nadzorom u idućim mjesecima. Možda ćemo imati sreće, ali želim podsjetiti da prošle godine tomu nije bilo tako. Kada je postalo nemoguće prijeći more - buknula je balkanska ruta. Nemamo razloga pretpostaviti da se to neće ponoviti naročito kad vidimo koliko je krhak sporazum između Turske i EU-a", izjavio je Viktor Orban.
-------------------------------------------------------------------------------------
Na Bledu je u ponedjeljak otvoren tradicionalni Bledski strateški forum čije su teme ove godine fokusirane na pitanja sigurnosti, integracija, te budućih izazova u Europi i njenom širem okruženju, a na skupu sudjeluje i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Predsjednica je govorila na uvodnom panelu lidera i sastati se s domaćinom, slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom. Međunarodnu konferenciju koja je okupila ugledne goste i stručnjake iz 70-ak država otvorio je slovenski premijer Miro Cerar, zaželjevši im dobrodošlicu i uspješan rad. Hrvatska predsjednica sudjelovala je u raspravi na glavnom panelu lidera o sigurnosnim izazovima Europe i rastućoj nestabilnosti u svijetu, zajedno sa slovenskim predsjednikom Pahorom, predsjednikom kanadskog senata Georgeom Fureyem, te albanskim predsjednikom Edijem Ramom. U tematskim raspravama i na bilateralnim susretima na Bledu aktivna je i većina šefova diplomacija iz država zapadnog Balkana, među ostalim šefovi diplomacija Srbije, BiH i Makedonije koji predstavljaju svoje poglede na sigurnosna pitanja i stanje u regiji okrenutoj članstvu u EU-.

Županija

Povodom početka nove školske godine i početka rada e-učionice župan Nikola Dobroslavić i pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, znanost i šport Marijeta Hladilo posjetili su Srednju školu Blato.
E-učionicu financirala je Dubrovačko-neretvanska županija te se Srednja škola Blato priključila SŠ Vela Luka, Gimnaziji Metković i Osnovnoj školi Ivana Gundulića. U trogodišnjem razdoblju kroz ovaj pilot Carnetov projekt bit će uspostavljeno 150 digitalno zrelih škola u Hrvatskoj.
Kako je župan Dobroslavić istaknuo; 'Veliki je uspjeh biti među 10% od ukupnog broja hrvatskih škola koje će na ovaj način pridonijeti jačanju kapaciteta osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovnog sustava i osposobljavanju učenika za tržište rada, daljnje školovanje i cjeloživotno učenje. Uvidjevši ogromne prednosti ovog načina organiziranja nastave Dubrovačko-neretvanska županija sufinancirala je formiranje e-učionice i u Srednjoj školi Blato uloživši 60 tisuća kuna u njeno opremanje.'
Župan Dobroslavić i pročelnica Hladilo posjetili su i Područnu školu Pupnat (pri Osnovnoj školi Ante Curać-Pinjac) kako bi tom prigodom zaželjeli dobar početak nove školske godine i prigodno ih darivali. Ove godine u školi s obnovljenom fasadom za koju je Županija izdvojila 130 tisuća kuna, odzvanja šestero novih glasova.
'Dubrovačko-neretvanska županija i dalje će ulagati u otočne škole jer je zadržavanje ljudi na otoku i omogućavanje kvalitetnog življenja te demografskog rasta jedan od naših prioriteta.-zaključio je župan Dobroslavić.

Svijet

U Kabulu je poginula najmanje jedna osoba, a šest ih je ozlijeđeno. Napad se dogodio na zgradu u kojoj je smješteno nekoliko humanitarnih organizacija, navodi afganistansko ministarstvo unutarnjih poslova.
Sva tri napadača su ubijena. Ovo je treći napad u Kabulu u posljednja 24 sata.
U ponedjeljak su ubijene 24 osobe, a oko 100 ih je ozlijeđeno. Odgovornost za napad su preuzeli talibani.
-------------------------------------------------------------------------------------
Najmanje 32 osobe ubijene su u dvjema eksplozijama u sirijskome obalnom gradu Tartusu koji je pod nadzorom vladinih snaga i u kojem je ruska vojna baza, izvijestio je Sirijski opservatorij za ljudska prava u ponedjeljak. Opservatorij navodi da su dvije eksplozije odjeknule pored nadzornog mjesta na južnom ulazu u grad. Najmanje je 45 ljudi ranjeno u eksplozijama, sigurnosni izvor rekao je za dpa. Prvu je eksploziju uzrokovao automobil bomba a drugi napadač samoubojica koji je aktivirao eksploziv kada su na mjesto prve eksplozije stigli spasioci. U Tartousu je u tijeku ljetni festival, a njegove plaže vlasti su nedavno reklamirale video spotovima kojima su zvale turiste u to mediteransko ljetovalište. Ranije je eksplozija odjeknula i u središnjem području Homsa koji je pod kontrolom vladinih snaga pri čemu su e eksploziji automobila bombe ubijena najmanje dvojica vojnika, navodi opservatorij. Druga eksplozija dogodila se pored Damaska u području Sebora, zapadno od glavnoga grada, a ubijeno je najmanje troje ljudi. Eksplozija je potresla i Hasake, na sjeverozapadu Sirije, a cilj je bio kurdsko područje. U eksploziji je ubijeno najmanje pet ljudi, navodi opservatorij.
-------------------------------------------------------------------------------------
Talijanska obalna straža koja koordinira spasilačke operacije na Sredozemnom moru priopćila je u ponedjeljak navečer da je izvukla iz mora 15 tijela migranata i spasila više od 2700 ljudi tijekom dana."Više od 2700 ljudi je spašeno tijekom dana u Sicilijanskom kanalu u 23 različite operacije. Migranti su plovili u 19 gumenih čamaca i na četiri brodice. Petnaest tijela je izvučeno iz mora u tim operacijama", ističe se u priopćenju obalne straže. Odgovarajući na pitanje AFP-a, glasnogovornik obalne straže je dodao da je sedam trupala pronašla talijanska ratna mornarica, a osam ja izvučeno u dvjema intervencijama drugih brodova. Malteška humanitarna organizacija MOAS i talijanski Crveni križ navode da su izvukli sedam od tih osam trupala. "Sedam osoba, pet žena i dvojica muškaraca, izgubili su danas život u jednoj od najtežih operacija spašavanja MOAS-a i Crvenog križa", navodi se u priopćenju. Nešto ranije tijekom dana talijanska ratna mornarica je izvijestila da je iz mora izvukla trupla šest migranata, a taj se broj popeo na sedam u spasilačkim operacijama u kojima je spašeno gotovo 500 ljudi. Veliki migrantski val zapljusnuo je Italiju krajem kolovoza, kada je u pet dana spašeno oko 14.000 ljudi. Po statistici UN-ova Visokog povjereništva za izbjeglice (UNHCR), u Italiju je od početka godine do 1. rujna stiglo 117.590 migranata, podjednako kao lani.
-------------------------------------------------------------------------------------------------
Veliki šumski požari koji u nedjelju i ponedjeljak haraju istočnom španjolskom Costom Blancom, prisilili su na evakuaciju i bijeg više od 1000 stanovnika i turista, izvijestili su lokalni izvori. Vlasti kažu kako vjeruju da je za tri požara kriv ljudski faktor. Vatrena stihija uništila je zgrade u gradu Javei i u regiji nedaleko od popularnog ljetovališta Benidorma. "Ljudska ruka ovdje je djelovala vrlo precizno, iskoristivši najtopliji dan u godini", rekao je voditelj službe za izvanredna stanja Valencije, Jose Maria Angel.
Temperature su u Javei, gdje polovinu stanovništva tijekom ljetnog razdoblja čine stranci, u nedjelju dosezale i 42 stupnja Celzija. Požari su buknuli u nedjelju poslijepodne i vrlo su se brzo proširili zbog snažnog vjetra i dugotrajne suše. Više od 300 ljudi smješteno je u lokalnim školama i u drugim skloništima.
-------------------------------------------------------------------------------------
SUMMIT G20 završio je u ponedjeljak u kineskome gradu deklaracijom kojom se članice obvezuju boriti protiv protekcionizma i populizma za pravedniju globalizaciju na korist svima kojom će vratiti povjerenje u slobodnu trgovinu.
Po završetku dvodnevnog summita u Hangzhou na istoku Kine čelnici dvadeset vodećih svjetskih gospodarstava potvrdili su da se "protive svakom obliku protekcionizma u trgovini i ulaganju", stoji u prihvaćenoj deklaraciji.
Globalizacija "treba koristiti svima, a ne samo nekolicini", rekla je direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde.
G20, koji čini 85 posto svjetskih bogatstava, odlučan je boriti se "protiv napada populista" na globalizaciju, rekla je Lagarde.
"Globalizacija nema pozitivnu konotaciju, ona donosi i sve veće nejednakosti", rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel i pozvala "na trajno povezivanje rasta i društvene pravde".
Takvu obvezu sadrži i tekst prihvaćene deklaracije.
G20 se obvezuje "gospodarskim rastom odgovoriti na potrebe sviju kako bi globalizacija donijela dobrobit svim zemljama i svakome, napose ženama, mladima i siromašnim kategorijama stvaranjem više kvalitetnih radnih mjesta, smanjenjem nejednakosti i iskorjenjivanjem siromaštva kako nitko ne bi ostao po strani", stoji u izjavi.
To je složen izazov u vrijeme kada države moraju vratiti povjerenje svojih građana koji sve više slijede zov populizma, zatvaranja u unutarnje granice i protekcionizma.
Kancelarka Angela Merkel u nedjelju se suočila s porazom svoje stranke na izborima u saveznoj pokrajini Mecklenburg-Zapadno Pomorje (Mecklenburg-Vorpommern) u kojoj je populistička stranka AfD osvojila više od 20 posto glasova.
"Izolacija, gradnja zidova i zatvaranje u same sebe ne stvaraju ni prilike ni rast i ni dobit za srednju klasu", rekao je kanadski premijer Justin Trudeau.
Kina, koja gospodarski snažno ovisi o svojoj vanjskoj trgovini, sama je meta antidumpinških sankcija Europske unije i Sjedinjenih Država koje je optužuju da svijet preplavljuje svojom divovskom ponudom.
Iako se Kina izrijekom ne spominje deklaracija se protivi "subvencijama i pomoći državi" i "negativnim učincima" industrijskih nadkapaciteta što izaziva poremećaje na tržištu.
Summit u Hangzhouu bio je usmjeren na ekonomiju, ali je obilježen političkim raspravama na rubu zbog silovitih sirijskih sukoba i neuspjeha Rusije i Sjedinjenih Država da dogovore suradnju i završe petogodišnji rat u Siriji.
U izjavi se G20 koncentrira na humanitarne posljedice sirijskog rata koji je milijune ljudi natjerao u bijeg od 2011. i poziva sve zemlje "da pojačaju pomoć" u izbjegličkoj krizi.

SPORT

Uz utakmicu Hrvatska - Turska, koja je u Zagrebu završila rezultatom 1-1, i preostale dvije utakmice 1. kola skupine I kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2018. u Rusiji okončane su istim rezultatom, bodove su podijelili Finska i Kosovo u Turkuu, te Ukrajina i Island u Kijevu. Zbog kazne utakmica je na stadionu Maksimir odigrana pred praznim tribinama. Sljedeću utakmicu u kvalifikacijama za SP 2018. Hrvatska igra 6. listopada u Skadru protiv Kosova. U 2. kolu 6. listopada igrat će Kosovo - Hrvatska, Island - Finska i Turska - Ukrajina.

Vremenska prognoza za sutra, srijedu, 7. 9.

Djelomice sunčano uz promjenljivu naoblaku, te toplije. Ponajprije u gorju može pasti malo kiše, a na jugu Dalmacije i pljusak praćen grmljavinom. Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni. Na Jadranu će umjerena i jaka, podno Velebita i olujna bura postupno slabiti, a u Dalmaciji okrenuti na jugo. Najniža jutarnja temperatura između 12 i 18, na Jadranu od 17 do 20 °C. Najviša dnevna između 22 i 27 °C.

Više pojedinosti pročitajte na portalu www.radio-m.hr.

Ponedjeljak, 05 Rujan 2016 20:03

Kronika dana, ponedjeljak, 5. 9. 2016.

Written by

Agencija Promocija plus izvijestila je kako je došlo do djelomične promjene u isporuci ovomjesečnih rezultata redovitog mjesečnog istraživanja političkih preferencija CRO Demoskop.
"U raspravi koju smo proveli u našoj tvrtci, a koristeći i neka svjetska iskustva, odlučili smo ne objavljivati javno rezultate istraživanja političkih/stranačkih preferencija u posljednjem tjednu službene predizborne kampanje. Time smo željeli izbjeći mogućnost da rezultati našeg istraživanja postanu predmet bilo kakvih političkih rasprava u vremenu kad bi glavni sadržaj trebao biti razgovor o programima političkih aktera koji se bore za naklonost birača", naveli su u priopćenju za medije. Ovogodišnja je službena izborna kampanja, podsjećaju, započela 16. kolovoza i završava 9. rujna 2016. godine. Sukladno uobičajenoj praksi njihovo je mjesečno istraživanje CRO Demoskop provedeno u redovitoj dinamici, od 1.do 3. rujna. No, datum objave rezultata u ovom mjesecu poklopio s finalom predizborne kampanje, pa rezultati CRO Demoskopa 09/2016. neće biti javno objavljeni.
----------------------------------------------------------------------------
Predstavnici Mosta, na čelu s Božom Petrovom, u sklopu predizborne kampanje danas su boravili u Samoboru.
Josip Katalinić, prvi na listi Mosta u VII izbornoj jedinici predstavio je što su napravili u proteklih 19 dana. U planu im je posjetiti svaku općinu i grad u Republici Hrvatskoj i to će do kraja kampanje i uspjeti napraviti, kazao je. Nakon njegova predstavljanja Mostovog hodograma, novinarima se obratio Petrov.
"Iznimno mi je drago što smo uspjeli pokazati da Most doista može doći do svakoga mjesta i svakoga građanina u Republici Hrvatskoj, što smo pokazali da nama nije stalo do predizbornih skupova na kojima će nam ljudi mahati zastavama, nego da vidimo što ljudi doista žele", započeo je Petrov.
Uputio je i poruku HDZ-u i SDP-u i traži odgovore prije izbora. "Prošla su tri dana, a oni su sramežljivi i šutljivi vezano uz jamstva koja smo dali. Jesu li to njihova jamstva, koja su spominjali na prošlim izborima? Zašto onda otvoreno ne kažu - mi smo za ili nismo za to. Barem bi to bilo pošteno prema biračima. Oni su rekli da se treba smanjiti birokracija. Zašto onda ne kažu: Bravo, Most, i mi to želimo napraviti. Zašto ne kažu da ne smije postojati država u državi? Zašto ne kažu da žele mijenjati zakon o HNB-u? Zbog čega im se ne sviđa ukidanje poreza na tvrtku? Zar se ne busaju u prsa kad kažu da su nacionalisti, patrioti, zašto onda ne podržavaju gospodarski pojas?", pitao je Petrov.
Osvrnuo se i na komentare da su jamstva nerealna i neprovediva. "Jamstva smatramo iznimno provedivima. Sve je izuzetno realno, čak su se u 6. i 7. sazivu Sabora zakoni usvajali prije nego se formirala Vlada. Ovo što tražimo nije eksperiment. Ovo su obećanja koja oni daju već nekoliko izbora svojim biračima. Nas zanima zašto oni to neće moći napraviti. To je razlog zašto smo mi tražili jamstva. Budući da se ovako Most postavlja, Most može biti jedini jamac da će se promjene dogoditi, koliko vidimo svi obećavaju, a apsolutno ništa nemaju namjeru napraviti", rekao je Petrov.
Komentirao je i rezultate anketa. Smatra da one govore o pozitivnom trendu Mosta. Ipak, različite ankete imaju različite rezultate. "Ankete, bez obzira na uzorak koji je uzet, ne moraju pokazivati stvarno stanje ali ako ćemo uzeti da je reprezentativno, onda se i u anketama pokazuje pozitivan trend i ankete koje su rađene prikazuju trend koji će se događati i u boljem omjeru nego dosad za Most", rekao je Petrov.
Na pitanje novinara je li razgovarao o jamstvima s SDP-om i HDZ-om, Petrov je rekao da su sve to jamstva koja je Most od njih tražio i prošlih izbora. "Pristali su i HDZ i SDP i čak su to stavili na svoje internetske stranice, a sad toga nema. Nije im problem sve obećati, malo dati, sve uzeti. Onda nije nikakav problem sad tražiti da se nakon formiranja Sabora izlasaju zakoni. To bi nama pokazalo da su spremni na rad. Nećemo ovaj put ulaziti samo na osnovi obećanja", rekao je Petrov, dodavši da nema kontakata sa strankama te da svi vode svoje kampanje.
---------------------------------------------------------------------------------
PREDSJEDNIK HDZ-a Andrej Plenković poručio je u nedjelju navečer sa predizbornog skupa u Slavonskom Brodu kako je njegova stranka protekla dva mjeseca mijenjala sebe, a sada je vrijeme da donesu promjene u Hrvatskoj.
Rekao je i kako očekuje da će u toj, V izbornoj jedinici njegova stranka osvojiti devet mandata, a kao jedan od razvojnih prioriteta izdvojio je Slavoniju.
"Slavonija je jedan od ključnih prioriteta nove Vlade", naglasio je Plenković.
Kao odgovor na tešku gospodarsku i socijalnu situaciju u Slavoniji HDZ je predstavio i svoj "Projekt Slavonija" kojeg čini skup novih zakona vezanih uz poljoprivredno zemljište, poljoprivredna gospodarstva, povlačenje sredstava iz EU, potpore mladim poduzetnicima. Plenković je okupljenima rekao i kako imaju i drugu mogućnost izbora, aludirajući na Narodnu koaliciju.
"Imate mogućnost da birate one koji su imali četiri godine mogućnost da naprave određeni pomak u Hrvatskoj. Htjeli su gospodarski rast, nakon četiri godine ostvarili su pad. Htjeli su dizanje kreditnog rejtinga on se spustio. Htjeli su manja porezna opterećenja, povećali su porez. Htjeli su bolji gospodarski položaj naših ljudi, broj blokiranih povećao se za preko 100.000 u njihovom mandatu. Htjeli su dati akcent na politiku za mlade, iselilo se 100.000 ljudi iz Hrvatske. Možete njih birati. Nisam siguran da je to dobro i mudro. Isti program, isti ljudi, i ista zaostala retorika koja dijeli hrvatsko društvo, koja ne želi jedinstvo hrvatskog naroda", rekao je Plenković. O potrebi za stabilnom i čvrstom vladom koja će donositi odluke u interesu građana okupljenima je govorio Zdravko Marić, nositelj HDZ-ove liste u V. Izbornoj jedinici i tehnički ministar financije. Marić je kao primjer čvrste odluke istaknuo odbijanje zaduženja Hrvatske u Londonu po uvjetima koji bi godišnje odnijeli 250 milijuna kuna. I dok su ga protivnici prozivali da je bio nesposoban zadužiti Hrvatsku, Marić ističe da je ponosan na odluku koja znači uštedu novca za 10 škola u Hrvatskoj.
Vrijeme je za mijenjanje Hrvatske koja se nalazi na rubu ponora, poručili su govornici sa večerešnjeg HDZ-ovog skupa pozivajući birače da povjerenje daju HDZ-u kako bi formirao Vladu i, kako je rečeno, izbjegao mukotrpne pregovore kakvi su vođeni nakon prošlih izbora.
-------------------------------------------------------------------------------------
DANAS u hrvatske i osnovne srednje škole u novu školsku godinu 2016./2017. kreće nešto manje od pola milijuna učenika, od kojih nešto više od 40 tisuća prvašića.
Ove godine u osnovne škole kreće 1375 prvašića manje nego prošle godine, odnosno ukupno 40.503, a u srednjim je školama bilo mjesta za upis oko 50 tisuća učenika.
Ukupno je ove godine u školama 490 tisuća učenika, odnosno pet tisuća manje nego prošle godine.
Asistenta u nastavi imat će ukupno 2268 učenika s teškoćama u razvoju koji pohađaju osnovne i srednje škole, što je ostvareno zahvaljujući povlačenju nepovratnih 74,7 milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda.
Školska godina trajat će do 14. lipnja 2017. godine. Zimski praznici počinju 24. prosinca, a završavaju 11 siječnja. Proljetni praznici trajat će od 13. do 21. travnja.
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar u nedjelju je u poruci u povodu početka nove školske godine naglasio da je odgoj i obrazovanje ključ za uspješno stvaranje modernoga građanskoga društva, a razvoj osobnih potencijala i njihovo korištene za vlastitu dobrobit i za dobrobit gospodarstva i društva u cjelini, dugoročan zalog budućnosti.
Kao i dosadašnjih godina policija početkom godine provodi svoju akciju "Poštujte naše znakove", kojom želi upozoriti javnosti na djecu u prometu, posebice na prvašiće kojima je to najčešće prvi samostalni kontakt s prometom.
Policija će pojačano nadzirati prometnice i raskrižja u blizini škola, kontrolirati brzinu kretanja vozila te sankcionirati nepropisno parkirana vozila na prometnicama u zonama škola, a provodit će se i pojačani nadzor autobusa kojima se organizirano prevoze djeca.
--------------------------------------------------------------------------------
Udruga Franak još je prije pet mjeseci, 1. travnja 2016., godine tražila od Vlade RH konkretne informacije o tome što poslovne banke traže od Republike Hrvatske u sklopu svojih prijetnji pokretanjem arbitražnog postupka.
Udruga Franak, priopćili su danas, 'uvjerena je da ne postoji nikakav valjani razlog zbog kojeg bi se traženja banaka držala tajnom, pogotovo što zahtjevi poslovnih banaka očito sadrže potraživanja i ustupke, bilo financijske bilo druge prirode, a koja su usmjerena na teret državnog proračuna, dakle javnih sredstava Republike Hrvatske. Držimo kako se radi o iznimnom javnom interesu te štoviše pravu građana Republike Hrvatske imati pristup informacijama o tome što poslovne banke traže od Republike Hrvatske', navode u priopćenju.
"Nakon što Vlada RH nije u roku od čak tri mjeseca odgovorila na zahtjev Udruge Franak, Povjerenica za informiranje je 5. srpnja 2016., po žalbi Udruge, donijela zaključak kojim se nalaže Vladi Republike Hrvatske da u roku 8 dana od zaprimanja zaključka riješi u potpunosti zahtjev za pristup informacijama Udruge Franak, sve sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.
Ali očekivano, Vlada RH nije postupila niti po tom rješenju! Do danas Vlada RH nije odgovorila na zahtjev Udruge Franak! Takvo ponašanje baca veliku sumnju na to da Vlada RH štiti banke i da joj nije u interesu da njeni građani znaju što se zaista pregovara iza zastora pozornice.
Stoga je Udruga Franak podnijela prekršajnu prijavu protiv Vlade RH, točnije protiv premijera Tihomira Oreškovića kao odgovorne osobe, s prijedlogom za izricanje maksimalne propisane kazne", navode iz UF-a.
-------------------------------------------------------------------------------------
Anvar Azimov, veleposlanik Ruske Federacije u RH kometirao je za Večernji list, među ostalim, odnos njegove zemlje s Hrvatskom, u usporedbi sa Srbijom.
"Poštujemo hrvatski izbor za NATO i EU, ali to članstvo ne smije biti prepreka za razvijanje odnosa s Rusijom. To bi odgovaralo i vama i nama. Poštujemo vanjsku politiku Hrvatsku, želimo da riješe sve bilateralne probleme sa svojim susjedima. Ne miješamo se, no istovremeno molimo hrvatsko vodstvo da pronađe realistična rješenja.
Balkan je bitan i Rusiji i SAD-u i EU, i želimo imati dobre odnose sa svima, no bolje razvijene odnose imamo sa Srbijom. U svakom slučaju, ne želimo da Hrvatska promatra Rusiju kroz prizmu naših odnosa sa Srbijom.
Meni je divno kako Hrvati vole svoju zemlju, divim se tome, no istovremeno jedna od mojih negativnih impresija jest vaša velika ovisnost u vanjskoj politici o Zapadu. Godinu sam dana ovdje i pokušavao sam deset ministara pozvati u Rusiju, na forume, konferencije... Nitko od njih nije posjetio Rusiju. Dajemo političke signale, mi ne želimo izvući Hrvatsku iz EU i NATO-a, ali istovremeno Rusija može nadopuniti ono što vam nedostaje. Hrvatske mandarine, kruške, riba... Sve to dolazi na rusko tržište, ali kroz treće zemlje, i oni na tome zarađuju, a ne vi. Naravno, sankcije će se završiti za godinu ili dvije, a Rusija će tada postavljati narudžbe za kupnju roba, ali procjenjujući tko se kako ponašao u vrijeme sankcija. A u tom slučaju Hrvatska neće dobro proći", kazao je Azimov

Županija

Split se je u prvim danima rujna vratio u 1700 godina daleku prošlost, kada je njime vladao ,njegov utemeljitelj car Dioklecijan. Svečano otvaranje splitske gradske manifestacije i turističkog spektakla Dani Dioklecijana održalo se je na carskom trgu Peristilu, u petak 2. rujna s početkom u 21:00 sat. Prije službenog otvaranja manifestacije tradicionalno se održala svečana povorka Dioklecijanove legije predvođena carom Dioklecijanom i caricom Priskom u rimskim zaprežnim kolima, rimskih božanstava ali i običnog rimskog puka iz onih vremena. Naša Luška Udruga za očuvanje i promicanje pokladnih običaja Trtajun je kao JEDINA gostujuća grupa koja je bila sudionik svečane povorke na Danima Dioklecijana uz domaće legionare i rimski puk prodefilirala splitkom rivom te splitkim ulicama te bila sastavni dekor na Peristilu pred stotinama splićana i njihovih gostiju prilikom ceremonije otvaranja ove manifestacije. Trtajun je nakon fantastičnog ovoljetnog spektakla kojeg su napravili na svom ljetnom karnevalu u Veloj Luci, posredstvom Maje Zlokić urednice Croatia Hotspot magazina i portala dobio pozivnicu od Turističke Zajednice grada Splita za sudjelovanje na ovoj manifestaciji kao jedina gostujuća grupa što je posebno priznanje radu ove udruge. Koliko je Trtajun zablistao i oduševio na ovoj manifestaciji možda dovoljno govori činjenica da su odmah po završetku manifestacije dobili pozivnicu od direktorice TZ grada Splita gđe. Alijane Vukšić da gostuju i do godine na Danima Dioklecijana.
-------------------------------------------------------------------------------------
Pod pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović u subotu je navečer (3. 9. 2016.) u Ljetnom kinu u Korčuli započeo peti Barokni festival kao međunarodni, koji od utemeljenja, 2012.godine slovi kao nezaobilazan kulturni događaj svjetske glazbene scene. Održavat će se do 17. rujna, a nastupit će najprestižniji svjetski i domaći ansambli i solisti, specijalisti za baroknu glazbu. Festival je otvorio korčulanski gradonačelnik Andrija Fabris, koji je naglasio neupitne umjetničke vrijednosti ovog festivala koji Korčulu svrstava u glavno odredište kulturnog turizma. Gradonačelnik je napomenuo kako su bogata korčulanska kulturna i glazbena tradicija kao i impresivna arhitektura srednjovjekovnog grada idealan spoj koji rezultira festivalom, značajnim za ucrtavanje Korčule na kulturnu kartu svijeta. Koncertima ćemo promovirati korčulanske crkve kao spomenike kulture u kojima će se i održavati koncerti - kazao je gradonačelnik Fabris,obećavši daljnju pomoć u organizaciji. Posebno je zahvalio korčulanskom zetu Michaelu Unsworth i njegovoj supruzi Maši,koji već godinama nose najveći teret pomoći ovoj čuvenoj manifestaciji. Svečano otvaranje je pozdravila umjetnička ravnateljica festivala Laura Vadjon,sa željom da spoj festivalskog programa i glazbeničkog umijeća, te vrhunska autohtona ponuda Korčule i Pelješca postanu prepoznatljivi znak festivala,kao što je postala barokna moreška. Tužnim,sporijim glasom je kazala da im je svima u mislima iznenadno preminuli Saša Britvić,koji je započeo festival i volio ga. Mi nastavljamo rekla je Laura Vadjon spomenuvši da je ovogodišnji program posvećen Saši Britviću. Svečano otvaranje je započelo izvođenjem barokne viteške igre s mačevima Moreške, koju su novom koreografijom i glazbom Hrvatskog baroknog ansambla, pod ravnanjem dirigenta Ivana Josipa Skendera, izveli članovi KUD-a Moreška iz Korčule. Time su potvrdili sposobnost izvođenja viteške igre s mačevima moreške,drugačijim sporijim načinom i pratećim ritmom restaurirane glazbe, što je u redovnim nastupima moreške nepoznato,ali oduševljeno su prikazali publici baroknu morešku. Nakon svečanog otvaranja, festival je nastavljen u katedrali svetog Marka,koncertom Hrvatskog baroknog ansambla,uz nastup talijanskog umjetnika Marcelo Gatti koji je na flauti izveo djela W.A.Mozart, D.Cimarosa i N.Dothel.U nedjelju(4.9.2016.) u 21 sat festival se nastavlja u crkvi sv.Nikole u Korčuli gdje će uz Hrvatski barokni ansambl nastupiti Laura Vadjon,koja će uz baroknu violinu izvoditi La tempesta di mare,djela A.Vivaldi,M.Locke i G.Ph.Telemann,a u utorak 6. rujna u Franjevačkom samostanu na Badiji će nastupiti Petrit Ceku(Kosovo)s gitarom će izvoditi djela J.S.Bach. U crkvi Svih Svetih u četvrtak nastupa talijanski ArtiCoolAzione.Hrvatski Vokalni ansambl Antiphonus najavljuje 10.rujna koncert u dvorištu palače Arneri.13.rujna će u katedrali sv.Marka nastupiti nizozemski The Royal Wind Music,dok će 15.rujna u crkvi sv.Nikole održati koncert na čembalu danski umjetnik Lars Ulrik Mortensen,te hrvatski Bojan Čičić na violini i Jan Van Hoecke(Belgija)s block-flautom.Festival završava u subotu, 17. rujna, u atriju gradske vijećnice nastupom glazbene grupe Red Priest iz Velike Britanije. Prema podacima umjetničke ravnateljice,Korčulanski Barokni festival će organizirati nekoliko koncerata u drugim mjestima na otoku Korčuli,te na poluotoku Pelješcu.5.rujna u atriju samostana Gospe od Anđela u Orebiću Hrvatski barokni ansambl i Laura Vadjon.7.9. u vinogradu Dingač koncert Patrit Ceku.U crkvi Svih Svetih u Blatuće održati recital uz lutnju Diego Leverić.11.9.u vinariji Oskorušno na Pelješcu nastupaju Anabela Barić(sopran),Laura Vadjon(violina) i Krešimir Has(čembalo).Dan kasnije,12.rujna je u župnoj crkvi u Smokvici koncert Anabela Barić(sopran),Franko Klisović(kontratenor) i Krešimir Has(orgulje),te 16.rujna u župnoj crkvi u Veloj Luci će održati koncert Lars Ulrik Mortensen(čembalo),Bojan Čičić(violina)i Jan Van Hoecke(blok-flauta).

Svijet

Sjeverna Koreja ispalila je danas tri balistička projektila prema japanskome moru, reklo je južnokorejsko ministarstvo obrane u Seulu. Glasnogovornik ministarstva nije precizirao o kojem je tipu projektila riječ ni na koju je udaljenost ispaljen.
Projektili su ispaljeni u vrijeme održavanja summita skupine G20 u Kini, kojemu prisustvuju i SAD i Južna Koreja. Ispaljivanje projektila provokacija je o kojoj će vjerojatno raspravljati čelnici na summitu, koji žele izolirati Sjevernu Koreju zbog njezinih nuklearnih provokacija.
Napetosti su se povisile na Korejskome poluotoku nakon niza sjevernokorejskih pokusa, uključujući i nuklearni pokus, na početku godine.
-------------------------------------------------------------------------------------
BRAZILSKA policija upotrijebila je u nedjelju suzavac kako bi rastjerala tisuće prosvjednika na kraju mirnog prosvjednog marša protiv svrgavanja s predsjedničke dužnosnike ljevičarske političarke Dilme Rousseff.
Bio je to najveći val prosvjeda protiv novog predsjednika Michela Temera otkada je taj pravnik konzervativnog političkog uvjerenja u srijedu položio prisegu kao zamjenik Rousseff na predsjedničkoj dužnosti do isteka njezina mandata 2018. godine.
Sudionici marša koji su organizirale ljevičarske skupine i sindikati povezani s Rousseffičinom Radničkom strankom zahtijevali su nove izbore.
Prema navodima organizatora, u prosvjednom maršu do trga u zapadnom dijelu Sao Paola sudjelovalo je 50 tisuća ljudi, uključujući prema navodima svjedoka i obitelji s djecom.
Nakon što je prosvjed završio a prosvjednici krenuli prema ulazima u podzemnu željeznicu, policija je ispalila spremnike sa suzavcem što je izazvalo paniku i dovelo do sukoba. Iz policije su ustvrdili da su bili prisiljeni intervenirati kako bi prekinuli vandalizam na kraju mirnog marša.
Manje demonstrancije protiv Temera održane su u nedjelju i u Rio de Janeiru, Curitibi i drugim brazilskim gradovima.
Temer je u izjavama novinarima na rubu sastanka na vrhu 20 vodećih svjetskih gospodarstava u kineskom Hangzhouu umanjio važnost prosvjeda. "Posrijedi su male grupe, ne veliko narodno okupljanje", ustvrdio je brazilski čelnik. "U usporedbi s 204 milijuna stanovnika koliko ih živi u Brazilu one nisu reprezentativne", dodao je.
-------------------------------------------------------------------------------------
PRIJELAZNA vlada Južnog Sudana prihvatila je u nedjelju nakon trodnevnih pregovora plan Ujedinjenih naroda o raspoređivanju dodatnih 4.000 vojnika u sklopu mirovnih snaga u toj afričkoj zemlji.
Vlada se također obvezala da će jamčiti slobodno kretanje vojnika UN-a i pomoći im u zaštiti civila, kazao je ministar u vladi Južnog Sudana Martin Elia Lomoro.
Lomoro je razgovarao s novinarima nakon sastanka s diplomatima Ujedinjenih naroda. Pročitao je i ostale obveze koje su preuzeli u razgovorima s UN-ovim diplomatima, u kojima je, među ostalima, sudjelovao i predsjednik Južnog Sudana Salva Kiir.
Vlada u Džubi prethodno se protivila odluci o slanju dodatnih mirovnih snaga. Vijeće sigurnosti potom je zaprijetilo sankcijama i embargom na oružje. U Južnom Sudanu već je raspoređeno oko 13.500 vojnika UN-a.
Američka veleposlanica pri UN-u Samantha Power kazala je u petak da su diplomati UN-a stigli u Džubu kako bi pojasnili što će točno raditi novi vojnici. Vijeće sigurnosti prethodno je kritiziralo "opstrukciju" mirovnih i humanitarnih aktivnosti Ujedinjenih naroda u Južnom Sudanu.
Ministar Lomoro kazao je da su se Vijeće sigurnosti UN-a i vlada Južnog Sudana sporazumjeli da će raditi "u obnovljenom duhu suradnje na promicanju interesa naroda Južnog Sudana, posebno njegovih težnji pravdi, slobodi i prosperitetu".
Po njegovim su se riječima dvije strane suglasile da su "prioritet" humanitarne i sigurnosne potrebe naroda.
Deseci tisuća ljudi ubijeni su u Južnom Sudanu a više od dva milijuna ih je raseljeno od prosinca 2013., kada je borba za vlast između Kiira i njegova bivšeg zamjenika Rieka Machara prerasla u oružani sukob. Nasilje između Kiirovih snaga i Macharovih pristaša ponovo razbuktalo u Džubi u srpnju, kada je u nekoliko dana ubijeno 300 ljudi.
Obje strane u sukobu optužene su za opstruiranje mirovnih nastojanja dok su mirovne snage optužene da ne čine dovoljno kako bi zaštitile civile od napada i zlostavljanja.
Američka je veleposlanica u nedjelju izjavila da vojnici UN-a imaju "nepristrani mandat" da zaštite sve civile.
"Glavna je prepreka za njihovo ispunjenje tog mandata dosada bilo znatno ograničavanje njihova kretanja", pojasnila je Power. "Jako nas ohrabruje što je predsjednik Kiir na sastanku jasno kazao da to nije njegova namjera, da je zatražio da se (mirovnim snagama UN-a) osigura sloboda kretanja te da humanitarni djelatnici mogu pružati pomoć onima koji je trebaju, tko god oni bili i odakle god dolazili", istaknula je američka dužnosnica.

Sport

Hrvatska u ponedjeljak od 20.45 dvobojem s Turskom na praznom Maksimiru otvara kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u Rusiji. Bit će to osmi susret Hrvatske i Turske, od čega tri pobjede ima Hrvatska, četiri puta smo remizirali, a jednom su slavili Turci, u onom čuvenom dvoboju ćetvrtfinala Eura kad su nas izbacili nakon gola u 121. minuti i jedanaesteraca.

Vremenska prognoza za sutra, utorak, 6. 9. 2016.

Promjenljivo oblačno uz sunčana razdoblja te vjetrovito. Mjestimice će biti kiše, ponajprije na jugu Dalmacije, a od sredine dana u unutrašnjosti zemlje. Najviše sunčana vremena očekuje se na sjevernom Jadranu. Puhat će umjeren sjeverni i sjeveroistočni vjetar, a na Jadranu umjerena i jaka bura s olujnim udarima. Najniža jutarnja temperatura između 11 i 15, na Jadranu od 15 do 19 °C. Najviša dnevna većinom između 17 i 22, u Dalmaciji do 25 °C.

Srijeda, 31 Kolovoz 2016 20:02

Kronika dana, srijeda, 31. 8. 2016.

Written by

Etičko povjerenstvo pozvalo je izborne sudionike da u kampanji izbjegavaju iznošenje insinuacija o političkim protivnicima, te da za svoje promidžbene aktivnosti ne koriste sredstva u vlasništvu države i lokalnih jedinica.
Povjerenstvo , kojem je na čelu akademik Zvonko Kusić, je taj poziv poslalo reagirajući na prigovor da se u radijskoj poruci emitiranoj prema narudžbi IDS-a spominju "primitivci u crnim košuljama", te na upit je li primjeren način na koji tehnički ministar poduzetništva Darko Horvat, inače HDZ-ov izborni kandidat, u ulozi ministra danima promovira poduzetnički skup koji će, u organizaciji njegova Ministarstva, u rujnu održati u Splitu.
U reklamnom spotu spiker najavljuje ministra Horvata koji potom „drži govor desetak ili više sekundi“, navodi se u prigovoru Povjerenstvu od kojeg se traži mišljenje je li takav način promoviranja skupa primjeren i sukladan zakonu, neovisno što je riječ o projektu Ministarstva kojemu je Horvat na čelu, budući da traje izborna kampanja? Povjerenstvo smatra da bi izborni sudionici koji obavljaju javnu dužnost trebali izbjegavati spomenuto ponašanje, sve sudionike poziva da za aktivnosti i namjene svoje izborne promidžbe ne koriste sredstva u vlasništvu države i lokalne samouprave.
Time se, ni u kom smislu, ne ograničava nositelje javnih dužnosti u redovitom obavljanju njihovih dužnosti i tijekom izborne promidžbe, naglašava Povjerenstvo.
Povjerenstvo je reagiralo i na prigovor da u radijskom spotu IDS-am u simuliranoj anketi među građanima o biračkim preferencijama, jedan od anketiranih izgovara „…kad vidim one primitivce u crnim košuljama…“. „Sudionici izbornog postupka trebali bi izbjegavati iznošenje insinuacija o političkim protivnicima, a u suprostavljanju težiti utemeljenoj i obrazloženoj kritici“, naglasilo je Povjerenstvo te pozvalo izborne sudionike da poštuju temeljne vrijednosti Izbornog etičkog kodeksa, osobito snošljivost i kulturu dijaloga.
-------------------------------------------------------------------------------
ŽELJKA MARKIĆ i njezina stranka "Projekt Domovina" odlučili su da neće izaći na predstojeće parlamentarne izbore, ali je osnivačica Markić dala preporuku članovima, glasačima i simpatizerima - kome treba dati glas 11. rujna.
Markić je tako predložila glasanje za MOST-ove i razne desne kandidate. Iz stranke HDZ preporučila je jedino tehničkog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića u II. izbornoj jedinici.
Podsjetimo, Željka Markić prije nekoliko se dana na svojem Facebook profilu obrušila na stranku Pametno, zato jer se zalaže za ukidanje vjeronauka u školama. Na njezinom portalu objavljen je tekst Matka Marušića, koji tvrdi kako je "izbacivanje vjeronauka iz škola san svih ateista, antifašista-komunista i općenito neprijatelja Hrvatske, te preziratelja i mrzitelja vjernika, a napose katoličkih, a među njima napose hrvatskih".
Sama Markić u svojem je statusu napala dio hrvatskih medija, tvrdnjom da se bave izbornim namještaljkama.
"Tako nam nakon što su kao potencijalnog partnera SDP-u promovirala Orah - koji se pokazao bezuspješnim projektom, pa MOST koji je otišao prema "krivom"koalicijskom partneru sada uprli reklamirati političku stranku Pametno kojom upravlja bračni par Puljak. O medijima koji krivotvore hrvatsku stvarnost znamo već dovoljno - o veselom paru Puljak kod kojeg je medijima simpatično da su pokrenuli svoju političku stranku - odlično je progovorio ugledni znanstvenik, prof. Matko Marušić", napisala je Markić.
-----------------------------------------------------------------------------
Predsjednik tehničke Vlade Tihomir Orešković izjavio je u srijedu na početku vladine sjednice kako je uvjeren da će podaci o kretanju BDP-a u drugom tromjesečju ove godine biti odlični te da se može očekivati da nam krajem godine rejting agencije poboljšaju kreditni rejting.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će u srijedu prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom tromjesečju, a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,1 do 2,5 posto.
Orešković je na početku sjednice Vlade kazao da je on optimist, uvjeren da će taj rezultat biti odličan, a da optimizam temelji na činjenici da su svi makroekonomski pokazatelji za drugi kvartal vrlo pozitivni.
Posebno je pritom izdvojio pozitivna kretanja u potrošnji, što, kako kaže, pokazuje da je optimizam kod građana prisutan i u situaciji u kojoj se nalazimo.
Orešković je kazao da je uvjeren da će ova godina biti sjajna godina te je naveo da će deficit će biti ispod 3 posto BDP-a, da dug pada, izvoz raste i nezaposlenost pada.
"Dakle, držimo kontrolu, pozitivan rezultat imaju i sredstva povučena iz EU fondova", rekao je Orešković, dodavši kako se može očekivati da će do kraja godine rejting agencije podići kreditni rejting Hrvatske.
Po nedavno objavljenim podacima Ministarstva financija, RH je dosad ove godine iz EU fondova povukla 662 milijuna eura, odnosno oko 5 milijardi kuna te je 3 milijarde kuna u plusu u odnosu na uplate u europski proračun.
------------------------------------------------------------------------
U Zagrebu je u 7:09 sati jutros eksplodirala, najvjerojatnije, ručna bomba, objavila je policija.
U Sutlanskoj ulici u Zagrebu u 7:09 sati jutros nepoznati počinitelj aktivirao je najvjerojatnije ručnu bombu. Oštećeno je više vozila, a jedna je osoba lakše ozlijeđena', priopćila je Policijska uprava Zagrebačka.
Prema pisanju 24 sata, ozlijeđena je 76-godišnja žena, koja je odvezena u bolnicu. Prema prvim informacijama, bomba je bačena pred kafić.
Policijski očevid je u tijeku.
----------------------------------------------------------------------------------
U HDZ-u je u srijedu zakazan sastanak Andreja Plenkovića s ministrom Šustarom i prethodnicima, na temu obrazovanja. Sastanku će tako prisustvovati i bivši, Milanovićev, ministar obrazovanja Vedran Mornar.
'Zamolili su me da iznesem stavove o kurikularnoj reformi i ja sam se odazvao pozivu. Mene isto zanima što njih zanima. Meni je stalo da uspije ta reforma i zato sam došao ovdje', kazao je Mornar uoči sastanka u središnjici HDZ-a.
'Moj dolazak ovdje ne znači suradnju s HDZ-om jer nemam političkih ambicija, ali stav mi je da reformu treba nastaviti s Borisom Jokićem na čelu. Samo vanstranačka kurikularna reforma ima izglede, i nadam se da bi Jokić pristao na nastavak', kazao je Mornar.
Sastanku će prisustvovati i bivši HDZ-ov resorni ministar - Dragan Primorac.
----------------------------------------------------------------------------------
Vlada u tehničkom mandatu na svojoj sjednici danas trebala bi dati suglasnost Petrokemiji za kredit kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) u visini od 200 milijuna kuna radi restrukturiranja i konsolidacije i državno jamstvo, a Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odobriti korištenje prekoračenja od 100 milijuna kuna na računu kod Hrvatske poštanske banke (HPB) radi tekuće likvidnosti.
Pred Vladom će se naći prijedlog odluke o davanju suglasnosti Petrokemiji za kreditno zaduženje kod HBOR-a, u visini od 200 milijuna kuna, radi provedbe restrukturiranja i financijske konsolidacije te davanju državnog jamstva na ukupni iznos.
To financiranje, navodi se, predstavlja gospodarski interes za Hrvatsku, budući da je 79,85 posto dionica društva u državnom vlasništvu te se radi o društvu koje je glavni proizvođač mineralnih gnojiva u Hrvatskoj te značajan sudionik na regionalnom tržištu susjednih zemalja.
Odobrenjem tog dugoročnog kredita izravno iz sredstava HBOR-a po Programu kreditiranja financijskog restrukturiranja Petrokemiji, uz 100-postotno državno jamstvo, bit će omogućeno refinanciranje dijela postojećih obveza kutinske kompanije, stvorit će se pretpostavke za bolju pregovaračku poziciju s dobavljačima prirodnoga plina, a time će se otvoriti prostor za nastavak započetih aktivnosti i daljnje mjere financijske i poslovne konsolidacije kompanije u ovoj godini, kao i pripremu proljetne sjetve 2017. godine na kvalitetnijoj razini od ovogodišnje.
Također, dobivenim jamstvom Petrokemiji d.d. bit će konačno omogućeno financiranje s kamatnom stopom koja osigurava konkurentniju proizvodnju i prodaju te povrat kreditnih sredstava, navodi se u obrazloženju odluke.
U subotu je ministar financija u tehničkoj Vladi Zdravko Marić izvijestio je da je Nadzorni odbor HBOR-a u prošli petak dao suglasnost za odobrenje kredita Petrokemiji.
Vlada bi trebala dati i suglasnost Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kojom mu se odobrava korištenje prekoračenja po transakcijskom računu Fonda, otvorenom kod HPB-a, od najviše 100 milijuna kuna, na razdoblje od godine dana, radi održavanja tekuće likvidnosti. Naime, Fond je u prvom polugodištu ove godine ostvario prihode od 552 milijuna kuna, a rashode i izdatke od gotovo 896 milijuna kuna, a kad se pribroji višak prihoda iz prethodne godine u visini od 248 milijuna kuna, ostaje mu gubitak od 96 milijuna.
Između ostaloga, Vlada će odlučivati i davanju suglasnosti za zaduženje pet općina i Velikoj Gorici. Velika Gorica će se zadužiti kod OTP banke za 44,5 milijuna kuna, na rok od 7 godina. Vlada bi trebala dati i odobrenje općini Gornji Kneginec za kredit kod OTP banke na 11,5 milijuna kuna i na rok od 10 godina, općini Goričan kod PBZ-a na 7 milijuna kuna i rok od 15 godina, Općini Končanica kod PBZ-a na milijun kuna i rok od 5 godina, općini Orebić za zaduženje kod HBOR-a na 3,6 milijuna kuna i rokom otplate od 10 godina te općini Sračinec za zaduženje kod HBOR-a na iznos od 4,7 milijuna kuna i rok otplate od 15 godina.
-------------------------------------------------------------------------------------
Za novu školsku godinu osiguran je novac za 2030 asistenata u nastavi za ukupno 2268 učenika s teškoćama u razvoju koji pohađaju osnovne i srednje škole.
Za tu je namjenu povučeno više od 74 milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda, izvjestilo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Dodijeljeno je 49 ugovora za projekte lokalne i regionalne samouprave.
Ovakvi projekti su nešto što ide onkraj nekih partikularnih interesa tako da ova sjajna koordinacija svih razina pokazuje upravo ono što bi trebali biti upravo na onim projektima koji su nama najvažniji, a to su projekti okrenuti prema najmlađima, najranjivijima, rekao je ministar znanosti Predrag Šustar.
Prisjećajući se proteklih godina kada novac za asistente u nastavi nije bio osiguran i kada su i djeca i roditelji bili pod stresom ministar Šustar izrazio je zadovoljstvo što je pred početak ove školske godine to pitanje riješeno u cijelosti. Svima su nam usta puna inkluzije. To je vrednota koju smo preuzeli od EU-a, ali to je i naša obveza prema našoj djeci, rekao je Šustar. Svim učenicima zaželio je miran i stabilan početak nove školske godine poručivši im da budu okrenuti učenju.
-------------------------------------------------------------------------------------
Bivši predsjednik Srbije i predsjednik Socijaldemokratske stranke (SDS) Boris Tadić ocijenio je aktualnu situaciju u regiji gorom nego 90-ih godina prošlog stoljeća, upozorivši da su posljedice zapaljive retorike drukčije samo zato jer su se promijenile i međunarodne okolnosti.
U drugim okolnostima ovakva bi retorika već dovela do zveckanja oružjem, izjavio je Tadić u intervjuu za beogradski list Danas, komentirajući napetosti u regiji.
Nažalost, na cijelom prostoru Balkana prevladava stav da se u izbornoj kampanji može sve reći i to je temeljna razlika u odnosu na moju politiku. U vrijeme mog mandata nismo imali problema s Hrvatskom jer smo mi inicirali i generirali prijateljske regionalne odnose i doprinosili politici pomirenja, rekao je Tadić.
Bivši srbijanski predsjednik ocijenio je da aktualna srbijanska vlada samo simulira politiku pomirenja. Tjedan dana razmjenjuju uvrede, organiziraju se televizijske emisije govora mržnje i huškanja, a onda tjedan dana upućuju mirotvorne poruke. Tu nema nikakve iskrenosti, rekao je Tadić u intervjuu.
Tadićeva je ocjena i da su odnosi u regiji sada takvi da jedna teška riječ može srušiti sve što je učinjeno na izgradnji regionalnih odnosa do 2012. Pušten je plin iz boce u cijelu regiju i jedna iskra može sve zapaliti, tvrdi Tadić i sugerira da bi EU trebao reagirati ne samo na ono što dolazi iz Hrvatske već i iz Srbije.
-------------------------------------------------------------------------------------
Ured Vlade Republike Hrvatske objavio je da je u medijima pogrešno prenesena i interpretirana izjava predsjednika Vlade Tihomira Oreškovića o mogućnosti da karijeru nastavi kao hrvatski veleposlanik.
Želimo pojasniti da je premijer Orešković i do sada često i u raznim prigodama naglašavao da će učiniti sve, zahvaljujući svojim kontaktima i širokom krugu poznanstava u poslovnom svijetu i svijetu politike, da promovira svoju domovinu, te da će uvijek i svugdje promicati, zastupati i štititi interese RH. To nipošto ne podrazumijeva namjeru premijera da svoju karijeru nastavi u hrvatskoj diplomaciji, navodi se između ostalog u priopćenju Vlade RH.
----------------------------------------------------------------------------------
UZ SVE zakone i sigurnosne protokole koje je kršila, a o čemu je Index jedini pisao, kompanija European Coastal Airlines očito se ogriješila i o Zakon o radu. Iz splitskog Inspektorata rada javili su nam, naime, rezultate inspekcijskog nadzora koji je započeo krajem srpnja i to temeljem prijave u kojoj se ukazivalo na sumnju u čitav niz nezakonitosti. "Na temelju utvrđenih činjenica u tom nadzoru postoji osnovana sumnja da su poslodavac i odgovorna osoba poslodavca počinili prekršaje: iz čl. 5. Zakona o radu, tj. da poslodavac ne vodi evidenciju o radnicima i o radnom vremenu na propisan način te iz čl. 74., tj. da poslodavac radnicima ne omogućava korištenje dnevnog odmora na način i pod uvjetima propisanim ZOR-om. Zbog osnovane sumnje u počinjenje navedenih prekršaja protiv poslodavca i odgovorne osobe poslodavca nadležnom prekršajnom sudu bit će podnesen optužni prijedlog", stoji u dopisu Inspektorata rada koji je Index danas zaprimio.
Podsjetimo, kompanija ECA još je 12. kolovoza morala prizemljiti svoje hidroavione i otkazati letove, i to odlukom Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo (CCAA) čiji su inspektori nakon provedenog nadzora utvrdili tehničke nedostatke na avionima, a koje je vlasnik kompanije Klaus Dieter Martin pokušao pravdati administrativnim zaprekama. Vlasnik je potom nekoliko puta najavljivao i otkazivao ponovnu uspostavu letova, međutim, od četiri aviona Agencija je samo za jednog dozvolila ponovno puštanje u promet, i to tek od 28. kolovoza.
U međuvremenu su iz Ministarstva obrane i službeno potvrdili kako ECA-i s prvim danom rujna ove godine istječe ugovor po kojem za potrebe održavanja i smještaja hidroaviona može koristiti dio prostora u vojarni 'Knez Trpimir' u Divuljama te tamošnju rampu za izvlačenje hidroaviona iz mora.
Sporni je ugovor - možemo samo pretpostaviti da baš i ne na svoju ruku - potpisao ondašnji ministar obrane Ante Kotromanović i tako kompaniji koja kao od šale krši hrvatske zakone ustupio dio vojne baze bez ikakve naknade. Kako doznajemo, ECA od MORH-a nije ni tražila prolongiranje ugovora, a kako je za ikakvu komunikaciju s Indexom ista odlučila biti nedostupna, nejasno je jesu li u međuvremenu pronašli alternativnu lokaciju za smještaj i održavanje hidroaviona, a što im je, isto tako, zakonska obveza.
-----------------------------------------------------------------------------------
Komentirajući ostvarene turističke rezultate tehnički ministar turizma Anton Kliman izjavio je kako se ove godine može očekivati probijanje prošlogodišnjih 80 milijuna noćenja.
"Rezultati koji su ostvareni od početka godine, a posebice tijekom ovih ljetnih mjeseci nadmašili su dosadašnje rekorde i to je nešto na što trebaju biti ponosni svi u turističkom sektoru. Najave za posezonu su odlične tako da u skorom razdoblju možemo očekivati probijanje prošlogodišnjih 80 milijuna noćenja i potvrđivanja ove turističke godine kao najbolje u hrvatskoj povijesti", poručio je Kliman u Novigradu.
Prema riječima dr. sc. Iva Kunsta s Instituta za turizam - sigurno je da će od turizma devizni priliv biti veći od 8 milijardi eura. Tome valja dodati i domaću komponentu od oko 1,5 milijardi pa Kunst procijenjuje da bi ukupna godišnja zarada mogla biti od 9,5 do 10 milijardi eura.
Od početka godine do 28. kolovoza u Hrvatskoj je ostvareno 12,4 milijuna dolazaka i 71 milijun noćenja. U tom razdoblju po kriteriju noćenja najviše su ostvarile Istarska županija (20 mil. noćenja), Primorsko-goranska (14 mil.), Splitsko-dalmatinska (12,6 mil.), Zadarska (9 mil.), Dubrovačko-neretvanska (5,6 mil.) i Šibensko-kninska (4,9 mil.). Nadalje, tržišta s najviše noćenja bila su Njemačka (13,2 mil.), Slovenija (8 mil.), Austrija (5,2 mil.), Italija (5 mil.) i Poljska (4,3 mil.).
Od 1. do 28. kolovoza, pak, ostvareno je 3,8 milijuna dolazaka i 27 milijuna noćenja. U tom razdbolju po kriteriju noćenja najviše su ostvarile Istarska županija (7,5 mil.), Primorsko-goranska (5,5 mil.), Splitsko-dalmatinska (4,9 mil.), Zadarska (3,7 mil.), Šibensko-kninska (2 mil.) i Dubrovačko-neretvanska (1,9 mil.). Tržišta s najviše noćenja bila su Njemačka (5,8 mil.), Slovenija (2,8 mil.), Italija (2,6 mil.), Poljska (1,8 mil.) i Austrija (1,7 mil.).

Svije
Evakuirani su dijelovi terminala 1 u zračnoj luci Frankfurt, zbog sumnjive osobe, piše Die Welt.
Policija je evakuirala dio terminala, jer se kroz sigurnosnu kontrolu "provukla" jedna osoba. Mediji pišu da se radi o prijetnji bombom.
Dragan Petric, urednik časopisa Bug, nalazi se na aerodromu u Frankfurtu. Kako nam je rekao, policija je prvo odlazila od jednoga do drugoga putnika moliti da napuste zgradu, međutim, kako se radilo o velikom broju putnika, upotrijebili su i razglas.
Sve osobe koje su prošle kontrolu, morat će se vratiti na ponovnu provjeru, međutim, ne zna se kad bi se to moglo dogoditi.
Jedan je glasnogovornik zračne luke kazao da je evakuacija mjera opreza, jer je jedna osoba uspjela izbjeći kontrolu i doći u sigurnosnu zonu. Bild piše da se prilikom kontrole jedne žene aktivirao uređaj za eksploziv, nakon čega je ona pobjegla. Prema policiji i službenom glasilu zračne luke, Fraportu, evakuirani su dijelovi terminala 1 A i A-Plus. Ne zna se o kolikom se točno broju putnika radi.
Također, Fraport javlja da osoba koja je prouzročila situaciju još uvijek nije pronađena.
-------------------------------------------------------------------------------------
JOŠ JEDNO tijelo izvučeno je iz ruševina uništenog talijanskog grada Amatricea, objavili su vatrogasci, tjedan dana nakon što je taj grad u središnjoj Italiji pogodio potres jačine 6.
Tijelo se nalazilo ispod Hotela Roma za koji se zadnjih dana govorilo da mu nedostaje nekoliko osoba.
"Trebalo je nekoliko dana kopanja da se izvuče žrtva", rekao je Emanuele Gissi iz talijanske vatrogasne službe na tv postaji SkyTG24.
Tim se otkrićem službeni broj poginulih u potresu penje na 293, iako to još nije potvrdila talijanska civilna zaštita.
Gissi je kazao da prema registru gostiju Hotela Roma više ne bi trebalo biti ljudi ispod ruševina ali vatrogasci još moraju provjeriti 15 soba. "Taj je posao izuzetno složen", rekao je on.
-----------------------------------------------------------------------------
Glasnogovornik Islamske države (IS) Abu Muhamad al-Adnani, jedan od veterana IS-a, ubijen je u Alepu u Siriji, izvijestila je džihadistička novinska agencija Amaq.
Amaq javlja da je Adnani ubijen "dok je bio u inspekciji vojnih operacija u Alepu" na sjeveru Sirije. Nije navedeno kako je Adnani ubijen. Bio je poznat po svojim žestokim pozivima na napade na arapske i zapadne mete.
-------------------------------------------------------------------------------------
Šesnaest ljudi ozlijeđeno je kad je avion američke kompanije United airlines, zbog iznenadnih turbulencija, prinudno sletio na aerodrom Shannon u Irskoj, javlja BBC.
Avion je leteo iz Houstona u Teksasu prema londonskom aerodromu Heathrow, a do prinudnog slijetanja došlo je zbog "ozbiljne i neočekivane turbulencije", priopćila je aviokompanija.
Četrnaest putnika i dva člana posade prevezeni su u bolnicu.
U avionu se nalazilo 207 putnika i 13 članova posade.
-------------------------------------------------------------------------------------
Europa strahuje od novog vala izbjeglica, a strahove pojačavaju napetosti između Europske unije i Turske zbog viznog režima.
Turska neće moći i dalje zaustavljati priljev migranata u Europsku uniju ako se do listopada ne ukinu vize za Turke, upozorio je šef turske diplomacije Mevlut Cavusoglu.
Turska je svoje učinila kako bi prekinula taj priljev nakon migracijskog pakta sklopljenog u ožujku s EU, i sad čeka da Europljani održe svoja obećanja dana zauzvrat, među kojima ukidanje viza za Turke, rekao je turski ministar.
Ako EU ne ispoštuje svoje obveze, Turska ne može nastaviti sama zaustavljati migracije prema Europi. Očekujemo liberalizaciju viza za turske građane najkasnije u listopadu, naglasio je.
Grčke vlasti zabilježile od ponedjeljka do utorka ujutro novi rekord od 462 dolazaka migranata koji su krenuli s turske obale.
Njemački povjerenik u Europskoj komisiji Guenther Öttinger rekao je kako se Turska vjerojatno neće pridružiti Europskoj uniji dok joj je na čelu Tayyip Erdogan.
Turska je pregovore o pristupanju EU-u započela 2005., no od tada je slabo napredovala. Mogućnost da ta većinski muslimanska država postane dio EU-a brine mnoge članice, a odnosi su postali još lošiji nakon pokušaja puča u srpnju.
To će vjerojatno biti pitanje i u razdoblju nakon Erdogana, rekao je Öttinger.
Za to vrijeme vrh državne vlasti, na čelu s predsjednikom Rayyipom Recepom Erdoganom, veličanstvenom paradom obilježava Dan pobjede, kojim se slavi pobjeda nad grčkim snagama nakon Prvoga svjetskog rata. Iako upravo Erdogan provodi otklon od Ataturkova sekularizma, bio je u prvom redu dok su se u njegovu mauzoleju polagali vijenci.

Sport

Ana Konjuh je u prvom kolu US Opena pobijedila 20. nositeljicu, Nizozemku Kiki Bertens, sa 6:3, 2:6 i 6:4 za dva sata i tri minute igre.
Svladavši 20. nositeljicu i 22. tenisačicu svijeta Konjuh je ponovila prošlogodišnji rezultat na posljednjem Grand Slam turniru sezone. Kako bi otišla korak dalje, u drugom kolu će morati pobijediti Japanku Kurumi Naru, koja je u prvom kolu svladala Švicarku Stefanie Voegele sa 6:0, 7:5.

Vremenska prognoza za sutra, četvrtak, 1. 9. 2016.

Sunčano, mjestimice uz malu do umjerenu naoblaku, te vrlo toplo i vruće. Ujutro je u unutrašnjosti ponegdje moguća magla, a oko sredine dana ponjaprije u unutrašnjosti Dalmacije kratkotrajni lokalni pljusak ili grmljavina. Vjetar većinom slab. Na Jadranu unoći i ujutro mjestimice umjerena bura, a zatim sjeverozapadnjak i jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom od 11 do 16, a na Jadranu od 17 do 23 ˛C. Najviša dnevna od 24 do 29, a na Jadranu između 27 o 32 °C.

Četvrtak, 01 Rujan 2016 20:00

Kronika dana, četvrtak, 1. 9. 2016.

Written by

'Smeta me način na koji mediji dižu umjetno stranku Pametno... protiv sam takvog inženjeringa', kazala je u četvrtak Željka Markić iz U ime obitelji.
"Stranka Pametno nije miljenik medija, već medijima nudi relevantan sadržaj: cjelovit i ozbiljan program za oporavak Hrvatske u svim segmentima, proračun u kojem smo prvi put u povijesti Hrvatske prikazali i kako se naš program odražava na državni proračun te niz detaljno razrađenih reformi i tema važnih za Hrvatsku.
Mediji su, kao i građani Hrvatske, u nama prepoznali jedinu ozbiljnu stranku, koja ne nudi populizme i prazna obećanja, već konkretna rješenja. Iza nas ne stoje nikakve banke ni sponzori, kako nam miljenici Željke Markić pokušavaju podmetati ovih dana, a dokaz za to će se jednako brzo vidjeti, u našim financijskim izvještajima Državnom izbornom povjerenstvu.
Što se tiče današnjeg istupa gđe Markić, nama on izgleda kao 'saniranje štete', koju je gđa Markić nehotice prouzročila svojim iskrenim istupom jučer i ukazivanjem na stvarnu istinu tko stoji iza projekta Most, što ona danas niječe. Ipak, ljudima je jasno i ne može ih se toliko zavaravati, a upravo ovakvi napadi samo dodatno jačaju podršku stranci Pametno i sigurni smo da će se to vidjeti i na dan izbora.", izjavio je za N1 Ivica Puljak, tajnik stranke Pametno.
------------------------------------------------------
Predsjednik SDP-a Zoran Milanović nakon sastanka s braniteljima, a imao je namjeru sastati se i s generalima. Kako ističu neki od generala, upravo je mogućnost održavanja tog sastanka, a ne slučaj Damira Krstičevića, bio jedan od glavnih razloga što je prošli petak održan izvanredni sastanak Hrvatskog generalskog zbora.
Predsjednik HGZ-a Pavao Miljavac rekao je na sastanku bilo više tema, te da je jedna od njih bio i zahtjev iz SDP-a.
- Sastali smo se, među ostalim, da bismo raspravili i o zahtjevima političkih stranaka. Točno je da me je telefonski kontaktirao bivši ministar obrane Ante Kotromanović te mi kazao kako je razmišljao o tome da Milanović razgovara s generalima. Odgovorio sam mu kako ne mogu sam odlučiti te da moram sazvati Upravni odbor. Poslije mi se više nisu javili - rekao je Miljavac. Dodao je kako je stav HGZ-a da se tijekom kampanje ne razgovara s čelnicima političkih stranaka.
- Zamolba SDP-a stigla je vjerojatno zbog toga što se Hrvatski generalski zbor ranije sastao sa šefom HDZ-a Andrejom Plenkovićem, ali to je bilo u srpnju, prije nego što je počela kampanja - kazao je Miljavac.
Još neki od sudionika kazali su nam da je glavna tema sastanka bio mogući susret s Milanovićem, te da su generali odbili razgovor s predsjednikom SDP-a. Dogovoreno je da se sastanak s Milanovićem ipak održi, ali tek nakon parlamentarnih izbora.
-------------------------------------------------------------------------------------
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker odgovorio je na pismo srbijanskog premijera Aleksandra Vučića u kojem se žalio na Hrvatsku, potvrđeno je HRT-u. Juncker je izrazio zabrinutost zbog pogoršanja odnosa između dviju država te pozvao Hrvatsku i Srbiju da se "vrate konstruktivnim bilateralnim odnosima", a sva otvorena pitanja riješe "uz međusobno poštovanje".
"Komisija se u skladu sa svojim ovlastima uvijek zalagala za to da se poštuju žrtve te da se održava sjećanje žrtve ratnih zločina, ali kriminalizira zločine iz mržnje koji se temelje na nacionalnom podrijetlu baš kao i svako javno pozivanje na nasilje i mržnju, uključujući i negiranje ili trivijalizaciju genocida", poručio je Juncker Vučiću. Prema tome, države članice obvezne su kažnjavati takve zločine, a drzave koje tek žele postati članice trebaju svoje zakone uskladiti s europskima, dodao je.
U svom odgovoru predsjednik EK je istaknuo da su dobrosusjedski odnosi, regionalna suradnja i pomirenje "temljeni principi koje trebaju poštovati zemlje kandidati, potencijalni kandidati i članice EU-a". Junker je naglasio da "dugi put pomirenja među narodima zahtijeva iskrene napore svih strana i na svim razinama kako bi se priznale nepravde iz prošlosti kako bi se nepristrano i zajednički mogli graditi temelji buduće suradnje".
-------------------------------------------------------------------------------------
ČLANICA Predsjedništva SDP Sabina Glasovac optužila je Vladu u odlasku da je zaustavila kurikularnu reformu te je najavila da će stranke Narodne koalicije nakon pobjede na izborima u obrazovni sustav uložiti 7,5 milijardi kuna i nastaviti borbu za promjene obrazovnog sustava, kako se izrazila, "do posljednje kapi krvi."
"Uvjereni smo da ćemo rezultatima izbora 11 . rujna ove godine dobiti priliku graditi bolji obrazovni sustav te ćemo u sljedeće četiri godine u razvoj svih oblika obrazovanja i podizanje obrazovnih standarda investirati 7,5 milijardi kuna," istaknula je Glasovac u srijedu navečer u predavanju na temu "Obrazovanje" na izvještajno-tematskoj Skupštini Foruma žena SDP-a Splitsko-dalmatinske županije.
Kako je rekla, vlada lijevog centra (Kukuriku koalicija) dok je bila na vlasti već je obavila pripremne radnje za projekt modernizacije hrvatskog obrazovnog sustava za što bi se veći dio sredstava namaknuo iz fondova Europske unije a manji dio iz proračuna Republike Hrvatske.
Po njezinim riječima cilj SDP-a i Narodne koalicije je u školskoj 2017./2018. pokrenuti eksperimentalnu provedbu cjelovite kurikularne reforme a u školskoj 2018./2019. potpuno uvesti kurikuralnu reformu.
"Meni je nelogično, nevjerojatno i neshvatljivo zbog čega je postojeća Vlada u odlasku odlučila zaustaviti kurikuralnu reformu," rekla je Glasovac.
"Cjelovita kurikularna reforma, koju HDZ i Most dovode u pitanje, nije ulijevanje svjetonazora nego je davanje informacija," rekla je Glasovac.
Po njezinim riječima promjene u obrazovnom sustavu za koje se zauzima SDP i Narodna koalcija znače, između ostalog, poticanje razvoja tolerantnog društva u kojem neće biti istraživanja u kojima djeca relativiziraju uzvik "za dom spremni" i u kojima djeca "osuđuju prava manjina."
U raspravi na izvještajno-tematskoj Skupštini Forumu žena SDP-a Splitsko-dalmatinske županije više puta je istaknuta važnost prijevremenih parlamentarnih izbora za budućnost SDP te je pozivano na potrebu mobilizacije simpatizera te stranke da u što većem broju izađu na glasačka mjesta 11. Rujna.
-------------------------------------------------------------------------------------
KANDIDATI HDZ-a u VI. izbornoj jedinici predstavili su se biračima u Sisku, istaknuvši da su u Sisačko-moslavačkoj županiji nagomilani gospodarski, socijalni i demografski problemi, a predsjednik stranke Andrej Plenković rekao je da ta županija mora biti prioritet svake Vlada, a sigurno će biti prioritet nove HDZ-ove vlade.
Sisačko-moslavački župan Ivo Žinić iz Gline, četvrti na HDZ-ovoj listi u VI. izbornoj jedinici, zauzeo za ravnomjerni razvoj Hrvatske, te demografsku obnovu. Problem demografije je podkrijepio podatkom da u općini Dvor već tri godine nije kršteno niti jedno dijete.
Osma na listi, dr. Željka Josić iz Siska naglasila je važnost sisačke Rafinerija zatvori te dovršetak autoceste do Siska. Istaknula je i otrebu prenamjene državnih objekata u obrazovne i socijalne objekte.
Načelnica općine Jasenovac Marija Mačković, 11. na listi, najavila je HDZ-ovu borbu za razvoj ruralnog područja, kojemu treba vratiti život, te za revitalizaciju povijesne i kulturne baštine, dok je načelnik Donjih Kukuruzara Stipo Šapina (12. na listi) govorio o problemu 20.000 naseljenika u županiji.
Na skupu se u se predstavili i 5. i 6. na HDZ-ovoj listi u VI. izbornoj jedinici Dražen Bošnjaković i Jasen Mesić.
Zaključujući skup u Sisku, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković je rekao: "Sisačko-moslavačka županija mora biti prioritet svake vlada, a naše će to sigurno biti".
-------------------------------------------------------------------------------------
Predsjednik HDZ-a, Andrej Plenković, obratio se javnosti u središnjici stranke.
Osvrnuo se na sastanak koji je održao s predsjednicima Odbora za znanost i obrazovanje, na kojemu su sudjelovali i aktualni ministar Predrag Šustar, ali i bivši ministri, Vedran Mornar, Radovan Fuchs i Dragan Primorac. "Tema obrazovanja, tema povezivanja obrazovanja i tržišta rada ključna je za rast gospodarstva", započeo je Plenković.
Dotaknuo se i kurikularne reforme, koja je, kako je rekao, "zauzela jako puno medijskog prostora i izazvala puno kontroverzi".
"Konstatirali smo činjenicu da cijeli proces nikad ni od koga nije bio zaustavljen, a počeo je 2005. godine. Zaključili smo da je riječ o nadstranačkom pitanju, koje zahtijeva širok društveni i politički konsenzus. Mora biti utemeljen na inputu stručnjaka. Naglasili smo da se u okviru programa treba govoriti i o hrvatskoj povijesti, jeziku, identitetu i svemu onome što je potrebno da naši mladi znaju tko su, što su i odakle dolaze", rekao je Plenković.
Rekao je da će nastojati da se proces nastavi. "Da bude uključiv, da se uključe i sve ključne institucije, poput Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i šire akademske zajednice", rekao je Plenković, dodavši da želi i recenziju domaće i međunarodne znanstvene zajednice, kao i da proces bude financijski potpomognut iz europskih fondova.
"Želimo da, koliko je to moguće, bude spreman za iduću školsku godinu. To da je gospodin Mornar bio prisutan na sastanku pokazuje našu otvorenost i njegovu spremnost da svojim iskustvom pomogne ovom bitnom pitanju. Nastavak kurikularne reforme bit će jedan od prioriteta vlade u kojoj će HDZ voditi glavnu riječ", rekao je Plenković.
-------------------------------------------------------------------------
Tehnički ministar vanjskih i europskih poslova, Miro Kovač i tehnički ministar pravosuđa, Ante Šprlje dali su izjave nakon sastanka Povjerenstva za praćenje provedbe prijelaznih mjerila u pregovaračkim poglavljima 23 i 24 o pristupanju Srbije EU.
"Prvi put smo se sastali krajem srpnja kada smo i zakazali današnji sastanak. Rezimirali smo zadaće koje smo sami sebi zadali na prvoj sjednici. Ono što želim podijeliti je da ova Vlada ne sudjeluje u nekakvim raspravama i napadima, ne sazivamo diplomatski zbor, ne napadamo Srbiju s nekim referencama iz povijesti. Mi želimo normalno surađivati na temelju dobrosusjedskih odnosa i u europskom duhu. Želimo biti trezveni, želimo da Srbija počne izvršavati svoje obveze. Spremni smo joj na tom planu i pomoći da sve svoje obveze počne ispunjavati", rekao je Kovač.
Ministar Šprlje kazao je da su od srbijanskog pravosuđa zatražili da dostavi sve podatke čije je dostavljanje zaustavljeno 2011.
"Tražimo samo ono na što se Srbija ovbvezala - dostavljanje podataka. Mi smo svoje obavili. Očekujemo da Srbija nastavi ono što je zaustavila prije pet godina. To nije ništa nove, tražimo da se obveze preuzete 2006. ispune. Očekujemo da će Srbija u tom slučaju nastaviti svoje postupanje i suradnju. Radi se o traženju ispunjavanja međunarodno preuzetih obveza, a ne vraćanje u povijest. Očekuje se da Srbija u svojim postupanjima prilagodi i traženjima haškog suda - da izrući tražene građane kao i obveze prilagodbe onih propisa koji nisu u skladu s pravilima haškog suda", rekao je Šprlje.
-------------------------------------------------------------------------------------
Primorsko-goranska policija u utorak i srijedu u šest je navrata zatekla 54 strana državljanina u pokušaju ilegalnog prijelaska državne granice Republike Hrvatske, na području Matulja i Čabra, te ih je spriječila da ilegalno prijeđu granicu.
Dio stranih državljana zatečen je na matuljskom području u blizini mjesta Rupa, Mučići i Zvoneće, a dio na čabarskom području.
Na matuljskom području zatečen je državljanin Albanije za kojeg je temeljem odredbi Zakona o strancima donijeto rješenje o protjerivanju i određen rok za napuštanje Republike Hrvatske te državljani Afganistana, tražitelji azila u Republici Hrvatskoj.
Preostali strani državljani zatečeni su na čabarskom području te je u tijeku utvrđivanje njihova identiteta i državljanstva, kao i drugih relevantnih činjenica, priopćeno je iz Policijske uprave primorsko-goranske.
-------------------------------------------------------------------------------------
Kantonalno tužiteljstvo u Sarajevu uputilo je hrvatskom pravosuđu zahtjev za ispitivanje bivšeg predsjednika Uprave Ine Tomislava Dragičevića, i to kao osumnjičenika.
Bivšeg šefa Ine tereti se za sklapanje štetnog ugovora kojim se konzorcij Ina-MOL 2006. godine domogao 67% vlasništva nad Energopetrolom.
Uz Dragičevića, sarajevsko tužiteljstvo sumnjiči i predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernadija te jednog od MOL-ovih menadžera.
-----------------------------------------------------------------------------
Rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju ove godine premašio je prosječni rast u 28 zemalja članica EU-a na godišnjoj i tromjesečnoj razini, istaknuto je na konferenciji za novinare u Državnom zavodu za statistiku. Prema prvim procjenama DZS-a za drugo tromjesečje BDP je realno porastao za 2,8 posto u odnosu na isto tromjesečje prošle godine, odnosno za 2 posto prema sezonski prilagođenim podacima.
U zemljama EU-a prosječni rast u drugom tromjesečju iznosio je 1,8 posto na godišnjoj razini prema sezonski prilagođenim podacima, a u Hrvatskoj 2 posto. Najveći rast je u drugom tromjesečju zabilježila Rumunjska, od 5,9 posto, dok je negativnu stopu rasta zabilježila samo Grčka, od 0,7 posto.
Glavni je uzrok rasta hrvatskog BDP-a pojačana potrošnja kućanstava, zatim rast izvoza, koji je bio malo slabiji nego prije, ali je i dalje najvažnija komponenta hrvatskog gospodarstva te neočekivani porast državne potrošnje. Investicije također rastu već četvrto tromjesečje dosegnuvši stopu rasta od 6,3 posto, istaknuo je ravnatelj DZS-a Marko Krištof, dodavši da BDP kontinuirano raste od 2014. i prema originalnim i prema sezonski prilagođenim podacima.
Dodao je da je potrošnja države porasla za 2,6 posto, s tim da su izdaci za zaposlene, odnosno za djelatnosti javne uprave, obrazovanja i zdravstva uvećani 0,8 posto. Među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava - za 3 posto.
Rast izvoza roba i usluga u tom je razdoblju dosegnuo 4,1 posto, usporivši s u prvom tromjesečju zabilježene stope rasta od 7,1 posto. Prema proizvodnoj metodi, naveo je Krištof, najveći doprinos je, kao i u prethodnom razdoblju, zabilježen u djelatnosti prerađivačke industrije. Slijedi trgovina, koja se iskazuje zajedno s ugostiteljstvom, turizmom i prijevozom, koja je u drugom tromjesečju porasla za 3,3 posto. Ohrabruje i znatan rast u građevinarstvu, od 4,3 posto u drugom tromjesečju, naveo je Krištof.

Županija

Od 31.08. do 02.09.2016. u Veloj Luci održavaju se Dani Korčulanskog maslinovog ulja.
U srijedu, 31.08. je u 09:00 sati održan Panel pod stručnim vodstvom Dipl.ing. Milene Bučar Miklavčič i Dr.Sc.Mirele Žanetić.
01.09. u četvrtak, s početkom u18:00 sati održat će se Okrugli stol na temu oznake izvornosti Korčulanskog maslinovog ulja, te zaštite i kvalitete maslinovih ulja - Centar za kulturu Vela Luka
PREDAVAČI:
Univ.spec.techn.aliment. Edita Volar-Pantić, Dipl.ing.Karmen Sinković, Dipl.ing.Boris Golob, Ministarstvo poljoprivrede, Zagreb
- Oznaka izvornosti „Korčulansko maslinovo ulje“
Mr.sc. Ana Bilandžija, Dipl.ing.Lidija Ercegovac,Bureau Veritas, Rijeka
- Postupak potvrđivanja sukladnosti sa specifikacijom za „Korčulansko maslinovo ulje“
Dr.sc.Milena Bučar Miklavčič, Institut za uljarstvo, Slovenija
- Iskustva sa dobijanjem oznake geografskog porijekla za maslinovo ulje Slovenske Istre od 2007.g.
Dr.sc.Mirela Žanetić, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split
- Ispitivanje fenolnih spojeva i senzorski profil dalmatinskih djevičanskih maslinovih ulja.
Dr.sc.Tea Bilušić, Kemijsko-tehnološki fakultet, Split
- Oleokantal u ekstra djevičanskom maslinovom ulju odabranih hrvatskih autohtonih sorti

20:30 sati Fešta od uja
- prezentaciju autohtonih proizvoda, kušanje ulja, tradicionalni gastro specijaliteti s maslinovim uljem te kulturno umjetnički program – Centar mjesta

Svijet

IRAN će izgraditi dva nova nuklearna reaktora uz pomoć Rusije, izjavio je šef Iranske organizacije za atomsku energiju (OIEA) Ali Akbar Salehi.
"Radovi na izgradnji dva nova nuklearna reaktora u Bušehru počet će 10. rujna i trajati deset godina", kazao je on u srijedu navečer, po službenoj novinskoj agenciji Irna.
"Uštedjet ćemo 22 milijuna barela nafte godišnje izgradnjom ta dva nova reaktora", kazao je Salehi, ističući da su troškovi projekta procijenjeni na 10 milijardi dolara.
Šef OIEA, koji je ujedno i potpredsjednik svoje zemlje, spomenuo je "ugovor o suradnji" s Rusijom na izgradnji reaktora ne navodeći više pojedinosti o tom partnerstvu.
Bogat zalihama nafte i plina Iran želi diverzifiicirati izvore energije kako bi manje ovisio o fosilnim gorivima za domaću potrošnju.
Iran je 14. srpnja 2015. u Beču potpisao povijesni sporazum s velikim silama kojim se, u zamjenu za ukidanje međunarodnih sankcija, obvezao ograničiti svoj nuklearni program isključivo u civilne svrhe.
-------------------------------------------------------------------------------------
Brazilski Senat smijenio je predsjednicu Dilmu Rousseff s dužnosti zbog kršenja proračunskih pravila, privevši time kraju kontroverzni proces opoziva koji je podijelio zemlju u kojoj skandali ne manjkaju i paralizirao političku scenu devet mjeseci.
Senatori su sa 61 glasova za i 20 protiv proglasili Rousseff (68) kazneno odgovornom zbog nezakonitog korištenja novca državnih banaka kako bi se prikrio proračunski deficit u izbornoj 2014. godini te odobravanja triju dekreta o potrošnji bez odobrenja parlamenta.
Senatori nisu izglasovali zabranu Rousseff da osam godina nakon opoziva obnaša javne funkcije. S 42 glasa za i 36 protiv odlučili su da Rousseff može zadržati politička prava. Po brazilskom zakonu, smijenjeni predsjednik ne smije dobiti nikakav posao u državnoj službi, čak niti predavati na sveučilištima.
Time je okončana 13-godišnja vladavina ljevičarske Radničke stranke u toj najvećoj latinoameričkoj ekonomiji koju je 2003. započeo predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva. Konzervativac Michel Temer (75), bivši potpredsjednik koji je na čelu Brazila od svibnja kada je Rousseff suspendirana, prisegnut će kasnije tijekom dana i odslužiti ostatak mandata do kraja 2018.

Sport

Hrvatski tenisač Mate Pavić i njegov partner Novozelanđanin Michael Venus plasirali su se u drugo kolo parova na posljednjem Grand Slam turniru sezone, US Openu.
Pavić i Venus su na startu turnira svladali Čileeanca Julija Peraltu i Argentinca Horacija Zeballosa sa 6:4, 6:4. U meču koji je trajao sat i četiri minute Paviću i Venusu bio je dovoljan po jedan "break" u svakom setu za prolazak u drugo kolo.
Tamo ih čekaju peti nositelji, Nizozemac Julien Rojer i Rumunj Horia Tecau.
Na turniru parova nastupa i Ivan Dodig, a on i njegov suigrač Brazilac Marcelo Melo postavljeni su za druge nositelje u New Yorku. U prvom kolu očekuje ih dvoboj protiv američkog para Nicholasa Monroea i Scotta Lipskyja.

Vremenska prognoza za sutra, petak, 2. 9. 2016.

Pretežno sunčano povremeno uz umjerenu naoblaku. Ujutro je u unutrašnjosti mjestimice moguća sumaglica ili magla, a poslijepodne ponajprije na sjeverozapadu te u unutrašnjosti Dalmacije i pokoji lokalni pljusak . Vjetar većinom slab, na Jadranu slaba i umjerena bura i sjeverozapadnjak, te zapadnjak. Temperatura zraka bez veće promjene.

Više pojedinosti pročitajte na portalu www.radio-m.hr.

Petak, 02 Rujan 2016 20:06

Kronika dana, petak, 2. 9. 2016.

Written by

Za glasovanje na predstojećim prijevremenim izborima za novi saziv Hrvatskog sabora na području Bosne i Hercegovine registrirano je nešto manje od 35 tisuća hrvatskih državljana koji imaju prebivalište u susjednoj zemlji, potvrđeno je u petak iz hrvatskog veleposlanstva u Sarajevu koje je provodilo proces registracije.

Subota, 03 Rujan 2016 20:04

Kronika dana, subota, 3. 9. 2016.

Written by

Bivši ministar policije Ranko Ostojić kaže kako su istrage pokazale da određeni broj hrvatskih građana ima račune u bankama u Austriji.

Četvrtak, 11 Kolovoz 2016 20:11

Kronika dana, četvrtak, 11. 8. 2016.

Written by

U Središnjici HDZ-a na Trgu žrtava fašizma održat će se sjednice Predsjedništva (10 sati), Središnjeg odbora (11 sati) te Nacionalnog vijeća HDZ-a (12 sati). Najviše je problema izazvao Darko Milinović, koji je triput izlazio pred novinare. Tema sastanaka su prijevremeni parlamentarni izbori i ono što cijela javnost s nestrpljenjem čeka, a to su - položaji pojedinih HDZ-ovaca, prvenstveno suradnika bivšeg predsjednika Tomislava Karamarka, na listama za Sabor. Karamarko, koji je na prošlim izborima dobio najviše preferencijalnih glasova među kolegama, ovaj se puta neće natjecati.
HDZ-ovci su već počeli pristizati u stranku, a među njima i Darko Milinović koji je novinarima izrazio nezadovoljstvo položajem na listi u njegovoj 9. izbornoj jedinici. "Ja sam podržao Ivanu Maletić da bude prva na listi. Ja nisam ni drugi ni treći, već četvrti. Ali ako se nešto ne promijeni u odnosu na kompletnu listu, ja ću odbaciti mogućnost i neću biti na listi HDZ-a", kazao je novinarima. Kasnije je pojasnio da je nezadovoljan listom u cjelini, a ne specifično svojim mjestom.
Njegov treći izlazak iz stranke pred novinare, oko 13 sati, ipak je ukazao da je Milinović - nezadovoljan, ali i da još nije sve odlučeno. Zatražio je da se "poštuju kriteriji" prilikom sastavljanja lista, ali nije jasno na što pritom misli. "Ja sam svoje rekao, ako biram između ponosa i saborske stolicu ja biram ponos", kazao je Millinović. "Dado je pravi HDZ-ovac, on će dati velik doprinos, neće se povući, ne brinite", kazao je na to Andrej Plenković.
Ipak, glavni tajnik HDZ-a Gordan Jandroković je govoreći o listama rekao "zadovoljni smo", dodajući da će Andrej Plenković biti bolji od Zorana Milanovića.
--------------------------------------------------------------------------------
Isplaćena je prva rata za 138 projekata u sklopu potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava, s iznosom potpore od 7,8 milijuna kuna, izvijestili su u četvrtak iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Potpora predviđena prvim natječajem za operaciju 6.3.1. iznosi ukupno 16,8 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti, što će omogućiti financiranje svih projekata malih poljoprivrednika koji su ispunili kriterije pravilnika, odnosno natječaja.
Svakom se poljoprivredniku pritom odobrava fiksna potpora u iznosu od 15.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Projekti malih poljoprivrednika koje je odobrila Agencija za plaćanja mogu biti isplaćeni u dvije rate, s tim da 50 posto potpore korisnici mogu zatražiti odmah nakon odluke o dodjeli sredstava, a preostalu polovicu nakon provedenih aktivnosti iz poslovnog plana.
Do sada je, navodi Agencija, ukupno odobreno 769 projekata s iznosom potpore od 87,5 milijuna kuna.
Potpore mali poljoprivrednici mogu iskoristiti za niz aktivnosti kojima će unaprijediti svoje gospodarstvo. U okviru mjere 6.3. mogu se, primjerice, kupiti domaće životinje, bilje, sjeme i sadni materijal, zemljište, mehanizacija i oprema, uključujući i rabljena, te solarne ploče.
U priopćenju Agencije navodi se da se tim novcima mogu podizati i novi nasadi, poboljšavati kvaliteta poljoprivrednog zemljišta te izgraditi objekti za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda.
Potpora unutar podmjere 6.3 može se, tijekom programskog razdoblja 2014-2020., dodijeliti samo jednom po svakom poljoprivrednom gospodarstvu. Inače, 85 posto novca za svaki projekt dolazi iz proračuna Europske unije, a 15 posto iz hrvatskog proračuna.
------------------------------------------------------------------------------------
Usprkos protivljenju velikog dijela stanovnika Trnjanske Savice, Društva arhitekata Zagreba, Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata te brojnih građana Zagreba, ipak je izdana lokacijska dozvola za gradnju crkve bl. Alojzija Stepinca u parku na Savici, veličine hotela Esplanade.
Po ovom se pitanju ponovno oglasila inicijativa "Čuvamo naš park". Dozvola, za sada nepravomoćna, izdana je u najkraćem mogućem roku. Za one koji nisu vidjeli projekt ili nisu vješti u čitanju nacrta, površina koju zauzima kompleks crkve i župnog dvora s unutarnjim trgom otprilike je jednaka površini bloka hotela Esplanade u Zagrebu!!! Ovdje ne govorimo o skromnoj građevini već o raskošnom kompleksu pastoralnog centra koji uključuje crkvu sa 420 sjedećih mjesta, župni ured, dvije dvorane, ured Caritasa, stanove za župnika, vikara i domaćicu , servisne prostore – garaže, spremišta, sanitarije, stubišta i već puno puta spominjani zvonik visine 45,3 metra čiji je vrh „perforiran radi bolje čujnosti zvona“ (projektna dokumentacija).
--------------------------------------------------------------------------------
Projekt Domovina (U ime obitelji) ne izlazi na izbore, ali će u svakoj izbornoj jedinici preporučiti kandidata. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti: "Ovim putem želimo hrvatsku javnost izvijestiti kako je politička stranka Projekt Domovina odlučila da neće izaći sa svojim kandidatima na parlamentarne izbore u nedjelju, 11.9.2016. Na prošlim izborima za Hrvatski sabor, prije devet mjeseci, izašavši samostalno pod imenom U ime obitelji – Projekt Domovina dobili smo povjerenja ukupno 24 000 birača, ali nismo prešli visoki prag od 5%. Istovremeno, 90% stranaka u lijevoj i desnoj koaliciji svojim je glasom poduprlo 3 ili 4 puta manje birača – ali su ušli u parlament trgujući s dvjema najvećim strankama – HDZ-om i SDP-om. Ovim samostalnim izlaskom još smo jednom potvrdili nepravednost izbornog sustava za čiju je promjenu građanska inicijativa „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ prikupila više od 380 000 potpisa hrvatskih birača. Proteklih mjesec dana Projekt Domovina obavila je razgovore s brojnim političkim strankama i pojedincima – svima se i ovim putem zahvaljujemo na vremenu i povjerenju. Kako se u ovih devet mjeseci od zadnjih izbora nisu promijenile okolnosti, procijenili smo da ćemo najviše doprinijeti izboru kvalitetnih saborskih zastupnika tako da potaknemo naše birače i podupiratelje da izađu na izbore te da svoj, preferencijalni glas, daju kandidatima koji će ih predstavljati na pošten i dosljedan način. Politička stranka Projekt Domovina će surađujući s udrugom U ime obitelji svojim biračima i podupirateljima u svakoj izbornoj jednici preporučiti kandidata koji se zalaže za zaštitu i promicanje braka i obitelji, vjerskih i građanskih sloboda, demokratizaciju Hrvatske te borbu protiv svakog oblika korupcije koja je jedna od glavnih kočnica gospodarskog oporavka Hrvatske. Analize pokazuju, naime, da su zadržana dominantna promišljanja na HDZ/SDP polovima koja u skorijoj budućnosti neće donijeti željene promjene u Hrvatskoj, no volju birača poštujemo. Vjerujemo da ćemo daljnjim postojanim radom te izlaskom na lokalne izbore ukloniti nepovoljne izborne okolnosti te djelotvorno proširiti ispravne vrijednosti u društvu, kao i demokršćansku opciju u politici. Tako ćemo, nakon preporuka za kandidate saborskih zastupnika, u prvi fokus Projekta Domovine staviti lokalne izbore naredne godine", stoji u priopćenju.
-------------------------------------------------------------------------------------
Član predsjedništva IDS-a, 36-ogodišnji Marin Grgeta pronađen je sinoć mrtav u Funtani južno od Poreča. Prema prvim, neslužbenim informacijama navodno je počinio samoubojstvo.
Više okolnosti, za sada, nije poznato. Grgeta je bio član predsjedništva IDS-a i županijski pročelnik Upravnog odjela za decentralizaciju, lokalnu i područnu samoupravu, prostorno uređenje i gradnju.
Zbog ove vijesti IDS je otkazao za danas predviđenu predaju izbornih lista.
-------------------------------------------------------------------------------------
HLADNA fronta koja je ovih dana zahvatila Hrvatsku zahvatila je i susjedne zemlje, a posebno Sloveniju i BiH.
Kako javljaju slovenski mediji, na planinskim vrhovima čak se stvorio snježni pokrivač - palo je i do 4 centimetra snijega na Triglavu i Kredarici.
U BiH je pak velike probleme stvarala jaka tuča, koja je mjestimice bila veličine oraha. Uništeni su brojni automobili, ali i kuće i usjevi. Zbog velikog nevremena u dijelovima zemlje nestalo je električne energije, a u prekidu su bile i telefonske linije.
------------------------------------------------------------------------------------
Europarlamentarka Ruža Tomašić udružila je svoju Konzervativnu stranku s HDSSB-om Dragana Vulina. Zajedno će izaći na izbore u 4. i 5. izbornoj jedinici. Nova koalicija predstavila se u Bizovcu.
Ruža Tomašić je kazala kako je, nakon što se kao zastupnica u Europskom parlamentu, izborila za zaštitu prava hrvatskih ribara, odlučila izboriti za Slavoniju i Baranju. Politika koju su dosadašnje vlade vodile prema poljoprivredi bila je "lov u mutnom". Nema konzistentne politike, a imamo oko 1,2 milijarde kuna neiskorištenih sredstava, koja čekaju da ih se plasira hrvatskim poljoprivrednicima, ustvrdila je. "Apsurdno je i da mi skupljamo novac od hrvatske sirotinje za toranj u Vukovaru koji su srušili Srbi - umjesto da od njih tražimo ratnu odštetu. To ne postoji nigdje na svijetu", dodala je.
Dragan Vulin je rekao kako stranke imaju kompatibilne programe, posebice glede zaštite i očuvanja hrvatskih nacionalnih interesa, pa su se odlučili zajedno ponuditi rješenja za nagomilane probleme u Slavoniji. Konferencija za novinare održana je na farmi muznih krava u Bizovcu koja, kazao je Vulin, simbolizira ono što se u Slavoniji događa godinama, a to je propadanje i izumiranje slavonskoga sela, poljoprivrede te iseljavanje stanovništva, za što odgovornim smatra dosadašnje HDZ-ove i SDP-ove vlade. "Odlučili smo tomu reći dosta", poručio je.
-------------------------------------------------------------------------------------
Državna revizija utvrdila je nepravilnosti u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova za mandata Vesne Pusić vezane uz isplate prema ugovoru o djelu. Od kraja 2013. do kraja prošle godine administrativnoj tajnici zaposlenoj u Ministarstvu isplaćeno je gotovo 300 tisuća kuna bruto preko ugovora o djelu za poslove koje je, tvrde u izvješću, trebala obavljati u sklopu redovitog rada.
No iz HNS-a poručuju da je spomenuta djelatnica plaćena za poslove koji nisu u opisu radnog mjesta - što zakon dopušta.
Da je državna revizija bila u MVEP-u, obavila je reviziju, nije pronašla nikavih nepravilnosti, a onda sada, mjesec dana prije izbora najedanput to isto im se čini da nije pravilno i u skladu sa zakonima. Ja neću nikakve zaključne donositi, ali da je sumnjivo- sumnjivo je, rekao je Igor Kolman iz HNS-a.
U izjavi za medije ustvrdio je kako su svi ugovori koji su rađeni u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova u mandatu naše Vlade bili su apsolutno i u potpunosti utemeljeni i u skladu sa zakonima. U ministarstvima, pa tako i u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, postoje stručne službe i profesionalci koji takve ugovore naprave i pobrinu se da oni budu u skladu sa zakonom i svim ostalim propisima. Tako je sigurno bilo i u ovom slučaju i, na kraju krajeva, i ovo i druga ministarstva i dan danas tako rade, rekao je Kolman.
-------------------------------------------------------------------------------------
Predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić demantirao da je postao partner koalicije Jedina opcija.
Potpuno je netočna informacija koju je kreirala Hina, a prenijelo više portala. Na poziv te koalicije samo sam prisustvovao konzultacijskom sastanku. Odazvat ćemo se i pozivu svake druge političke opcije, jer je u interesu da izlažemo stavove i utječemo na politiku, navodi Ribić.
Nakon sastanka koalicije Jedina opcija izjavio je kako je ovo moguća treća opcija nakon 20 godina izmjenjivanja HDZ-a i SDP-a na vlasti. Istaknuo je da su se izmjenjivali njihovi, a ne interesi radnika. Ova politička opcija ima odgovor na tri najteže posljedice a to su: iseljavanje, demografska katastrofa i katastrofalan pad zapošljavanja, poručio je Ribić.
-------------------------------------------------------------------------------------
Šibensko-kninski župan Goran Pauk u srijedu je odustao od kandidature za listu HDZ-a u devetoj izbornoj jedinici, priopćeno je danas iz njegovog ureda. Razloge svojeg povlačenja objasnio je pauk.
"Ja sam već u dva prethodna saziva Sabora kao župan bio izabran i kao saborski zatupnik, ali sam tu funkciju podredio interesima županije - ona je moj prioritet. S obzirom da se na idućim lokalnim izborima, koji su blizu, ponovno planiram natjecati za župana smatrao sam da po treći put ne bhi trebao zauzimati mjesto na listi na Sabor, već da je korektno otvoriti prostor i ostaviti mjesto drugim kandidatima s područja županije", kazao je Pauk.
Pauk je na izbornu listu došao tajnim glasovanjem HDZ-a Šibensko-kninske županije. S te izborne liste je pak ispala bivša kninska gradonačelnica Josipa Rimac, koja ne krije razočarenje. Je li Pauk odustao u korist Rimac? On tvrdi da nije.
"Pokušavate povezati moje povlačenje s Josipom Rimac, no moje odustajanje s njom nema veze. Na kraju, liste određuje središnjica stranke. Ne bih spekulirao s Josipom. Odluka je isključivo moja osobna i rezultat je mojih razmišljanja. "
Odluku je kaže u srijedu ujutro rekao predsjedniku stranke Andreju Plenkoviću koji se s njom složio, što mu je i dalo zeleno svjetlo da se povuče. Tko će ga zamijeniti na listi, ne zna jer o tome odlučuje vodstvo stranke.
-----------------------------------------------------------------------------
Voditeljica HDZ-ove skupine za izradu izbornog programa Ivana Maletić otkrila je u srijedu ključne momente HDZ-ove socijalne politike, a kao jednu od mjera koje će stranka na rujanskim izborima ponuditi biračima navela je isplatu jednokratne pomoći od 7500 kuna za svako novorođeno dijete.
O HDZ-ovu programu Maletić je govorila u središnjici HDZ-a, gdje su je novinari upitali kako HDZ doživljava socijalni program koji je u srijedu predstavio SDP.
"Tu nema posebnih doživljaja, Hrvatskoj treba cjelovita demografska i populacijska politika s jedne i vrlo cjelovita i jasna socijalna politika s druge strane. Sustav socijalnih davanja nikada nije bio do kraja uređen, isto tako i položaj centara za socijalnu skrb, odnosa prema korisnicima obiteljskih centara, koji bi trebali imati jako važnu ulogu u pomoći obiteljima i onima sa samo jednim roditeljem. Mi smo na taj način pristupili svim tim pitanjima u našem programu, čije je jedno poglavlje posvećeno društvenoj pravednosti, a u okviru same populacijske politike imamo niz mjera koje su jako bitne, a koje su nastale osluškivanjem potreba naših građana", odgovorila je Maletić.
Kazala je kako HDZ namjerava u potpunosti delimitirati porodiljne naknade za drugih šest mjeseci nakon rođenja djeteta. "Isto tako, imamo mjeru jednokratne pomoći od 7.500 kuna, koju mislimo zaista i provesti. Uvodimo i status roditelja odgajatelja u obiteljima s četvero i više djece, uvodimo i posebni alimentacijski fond, razmišljajući posebno obiteljima s jednim roditeljem gdje djeca ne smiju biti žrtve nenaplate alimentacije, nego to treba preuzeti država kao vjerovnik", rekla je Maletić.
Najavila je nižu stopu PDV-a na dječju hranu i opremu te poručila da je u populacijskoj politici nužno obuhvatiti sve ključne segmente, kako bi preokrenuli sadašnji negativni trendovi.
U izradi HDZ-ova programa sudjelovao je i Tomislav Ćorić, koji je uvjeren da će se novac za provedbu svih planiranih naći kroz bolje punjenje državnog proračuna uslijed gospodarskog rasta koji bi trebala osigurati provedba HDZ-ova programa.
Maletić je najavila i veća ulaganja u istraživanje i razvoj, a kao cilj istaknula ulaganja na razini od dva posto BDP-a, što je prosjek u EU. "Ako želimo biti konkurentni i dugoročno se razvijati moramo ulagati u obrazovanje i znanost. Zato smo mi u program stavili da će sigurno izdvajanja dostići dva posto BDP-a, kakvo je inače ulaganje na razini EU, što znači da će se oko sedam milijardi kuna ulagati u istraživanje i razvoj", kazala je Maletić i dodala da HDZ želi sustav obrazovanja i znanosti potpuno prilagoditi potrebama gospodarstva.

Svijet

UKRAJINA prati situaciju oko Krima, te ima dovoljno vojnih resursa da se obrani, rekao je u četvrtak glasnogovornik ukrajinske vojske Vladislav Seleznyov, dok Rusi istovremeno optužuju Kijev za terorizam i pokušaj destabilizacije Krima.
Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je optužio Kijev da koristi terorističke taktike kako bi isprovocirao novi sukob i destabilizirao Krim, regiju koju je Moskva anektirala 2014. godine. Ranije tog dana Rusija je spriječila skupinu naoružanih sabotera koji su podvodnim putem htjeli ući na taj poluotok.
Ruske novine Kommersant u četvrtak su citirale izjavu neimenovanih sigurnosnih izvora da je uhićena skupina planirala napade na Krim kako bi uništila tamošnju turističku industriju.
Izvori dodaju kako je dvoje od sedam sabotera ubijeno, a ostali su pritvoreni. Većina njih bili su stanovnici Krima, a neki su imali i ruske putovnice.
Kommersant prenosi kako je skupina planirala niz bombaških napada na turističke točke na Krimu, te da im je cilj bio proširiti paniku, a ne ubiti nekoga.
Putin se nakon tog incidenta sastao sa Sigurnosnim vijećem kako bi raspravili o dodatnim mjerama za sigurnost Krima. Razmatra se jačanje sigurnosti na kopnenim i morskim granicama s Ukrajinom, objavljeno je na internetskim stranicama Kremlja.
Ruska mornarica planira održati vježbe u Crnom moru u kojima bi radila na odbijanju podvodnih napada, objavile su ruske novinske agencije u četvrtak, citirajući ministra obrane.
SAD zasad ne vidi da išta potvrđuje ruske optužbe o ukrajinskom upadu na Krim, rekao je u četvrtak američki veleposlanik u Ukrajini Geoffrey Pyatt, dodavši kako američke sankcije protiv Rusije ostaju na snazi dok se taj poluotok ne vrati Ukrajini.
"Rusija ima povijest čestih lažnih optužbi Ukrajine kako bi skrenuli pozornost sa svojih ilegalnih radnji", napisao je Pyatt na Twitteru.
------------------------------------------------------------------------------
Niz napada pobunjenika Radničke stranke Kurdistana na jugoistoku Turske. U bombaškim napadima ubijeno je najmanje šestero ljudi, a deseci su ranjeni.
Jugoistok Turske pretežno nastanjuju Kurdi. Ankara ondje provodi vojne operacije protiv Radničke stranke Kurdistana koju smatra terorističkom organizacijom.
Međutim, međunarodne organizacije za ljudska prava upozoravaju da vladine snage pritom ugrožavaju civilno stanovništvo.
----------------------------------------------------------------------------------
Četiri godine nakon što je australska vlada počela provoditi kontroverznu politiku slanja azilanata izvan svojeg državnog teritorija, na otok Nauru, svjetska javnost je u šoku zbog okrutnosti i nemara australskih vlasti u odnosu prema imigrantima.
Britanski Guardian objavio je dvije tisuće dokumenata koji otkrivaju razmjere zlostavljanja na izoliranom otoku na kojem je Australija postavila logor.
Njegovi zaposlenici vlastima su redovito prijavljivali silovanja, pokušaje samoubojstava, seksualno zlostavljanje djece i neljudske uvjete u kojima imigranti žive.
Najugroženija su djeca. Pokušaji samoubojstva i samoozljeđivanje na ovom su otoku svakodnevica. Gotovo svaka druga osoba s kojom sam razgovarala, i muškarci, i žene i djeca, rekla je da se pokušala ubiti, neki od njih i nekoliko puta. 9-godišnji dječak rekao mi je da razmišlja o samoubojstvu, izjavila je Anna Neistat iz Amnesty Internationala.
Imaju sustav, ubilački sustav, koji polako ubija ljude. Ovo je mjesto pakao. Na Nauruu se događa drugi holokaust, riječi su jednog iranskog izbjeglice.

Sport

Šestog natjecateljskog dana na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru u četvrtak 11. kolovoza održat će se natjecanja u 23 sporta. U njih 11 dijelit će se medalje, a hrvatski sportaši će nastupiti u jedrenju, košarci, plivanju, rukometu, streljaštvu i veslanju.
Martin i Valent Sinković idu po medalju. Finale dvojaca na pariće na rasporedu je u 15.40. Prijenos je na Drugome programu. Nastupa i naš drugi predstavnik u veslanju Damir Martin. Polufinale samaca je u 14.10.
Snježana Pejčić i Tanja Perec nastupit će u trostavu MK puška 50m. Kvalifikacije su na programu od 14, a finale, koji prenosimo na HTV-u 2, od 17 sati.
Prvi nastup u Riju imat će naš jedini muški predstavnik u plivanju Mario Todorović koji će nastupiti u kvalifikacijama na 50 metara slobodno (18.02, HTV 2). Plasirali se u polufinale, ono je u petak u 3 sata (HTV 2). U bazen će ponovno Matea Samardžić. Kvalifikacije na 200 leđno su u 19.48 (HTV 2), a polufinale u 3.30 (HTV 2).
Ponovno košarkaši i rukometaši igraju u slično vrijeme. Prije počinje dvoboj košarkaša koji od 19.15 igraju s domaćinom, Brazilom. Prijenos je na HTV-u 2. Rukometaši igraju protiv Danske od 19.40, a prijenos će ići na Prvome programu.
Danas bi na teren trebao izaći i Marin Čilić, čiji je susret osmine finala protiv Francuza Gaela Monfilsa prebačen sa srijede na četvrtak zbog kiše. Početak susreta očekuje se oko 21 sat, uz prijenos na HTV-u 2.
Luka Mratović nastupit će u sedmome, osmome i devetome plovu na dasci, Ivan Kljaković Gašpić u petome i šestome plovu u Finnu, a Šime Fantela i Igor Marenić u trećemu i četvrtome plovu u klasi 470. Snimka klase 470 ide na HTV-u 2 pola sata iza ponoći.
-------------------------------------------------------------------------------
Hrvatska predstavnica Barbara Matić poražena je u prvom kolu judaškog olimpijskog turnira u kategoriji do 70 kg od Portorikanke Marije Perez.
Perez je svladala Hrvaticu wazarijem nakon 75 sekundi borbe i u sljedećih dvije minute i 40-ak sekundi sačuvala je prednost usprkos očajničkim pokušajima jedine hrvatske judašice u Riju, za koju se očito dobro pripremila.
Barbara Matić, 20. na svjetskoj ljestvici, oprostila se tako porazom od 21. judašice svijeta od Rio de Janeira na samom startu.

Vremenska prognoza za sutra, petak, 12. 8. 2016.

Djelomice, na Jadranu pretežno sunčano. Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni i sjeverozapadni na kopnu, umjerena i jaka bura na moru. Najniža jutarna temperatura od 9 do 14, na Jadranu od 17 do 20, a najviša denvna između 22 i 27 °C.

Utorak, 09 Kolovoz 2016 20:10

Kronika dana, utorak, 9. 8. 2016.

Written by

U Hrvatskoj je 400 tisuća fiktivnih birača, izjavio je geograf i demograf Stjepan Šterc.
U registru je 3,8 milijuna birača, a može ih biti, kaže, najviše 3,3 milijuna.
Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić najavio je da će do kraja kolovoza biti odjavljeno i do 50.000 prebivališta, odnosno fiktivnih birača i stanovnika u Hrvatskoj. Šterc, međutim, tvrdi kako će to biti samo igla u plastu sijena jer se problem fiktivnih stanovnika neće riješiti sve dok Hrvatska ne uvede registar stanovništva. No, za to, navodi Šterc, nema političke volje ni kod lijevih ni kod desnih. Natprosječno velik broj građana izbrisan je iz evidencije prebivališta u pojedinim gradovima i općinama u kojima su Srbi većina ili znatna manjina stanovništva. U drugim, pak, gradovima, jedva da je napravljena i jedna odjava.
Osim toga, u pojedinim općinama u kojima Srbi nisu toliko brojni, bilježi se velik broj brisanja iz prebivališta, a iz podataka MUP-a, koji su dostavljeni Novom listu, ne može se razaznati nacionalna struktura ljudi čije je prebivalište odjavljeno, kao niti radi li se o punoljetnim osobama. Ipak, pretpostavlja se da je većina punoljetna, što znači da mogu glasovati na izborima.
--------------------------------------------------------------------------------
Svega šest kandidatura za prijevremene parlamentarne izbore zaprimilo je Državno izborno povjerenstvo u proteklih tjedan dana. Glavnina će ih prispjeti u ovom tjednu, odnosno do subote, 13. kolovoza kada istječe rok za predaju kandidatura, a od danas DIP kandidature prima u zgradi Hrvatskog sabora, umjesto u svom sjedištu u Visokoj ulici.
Od utorka do petka, 12. kolovoza saborska će vrata za podnositelja biti otvorena od 8, 30 do 20 sati, u subotu, 13. kolovoza od 8,30 do 24 sata, to jest do ponoći. Izvjesno je da svoje kandidature ovaj tjedan u DIP trebaju predati HDZ, dvije pravaške koalicije, koalicija stranke Milana Bandića i Narodne stranke Reformista Radimira Čačića, kao i brojni drugi kandidati, no službeno su svoje kandidature najavili samo jedna stranka - Pametno i koalicija Živi zid, Uvijek Franker i Promijenimo Hrvatsku i to za subotu i petak.
Od šest pristiglih kandidatura jedna je Narodne koalicije (SDP, HSS, HNS, HSU), a pet preostalih za 12. jedinicu u kojoj svojih osam zastupnika biraju pripadnici nacionalnih manjina. Za jednog zastupnika pet manjina (albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske) do sada su stigle dvije kandidature, grupe birača i Stranke Bošnjaka Hrvatske, kandidati su Idris Sulejmani i Alija Avdić. Dvije su kandidature i za zastupnika koji u Saboru predstavlja 12 'malih' manjina, Saveza Roma Hrvatske Kali Sara i Udruge romskog prijateljstva Luna, njihovi su kandidati Veljko Kajtazi i Duško Kostić.
Za jednog zastupnika mađarske manjine, za sada je pristigla samo jedna kandidatura, Saveza mađarskih udruga i to Šandora Juhasa. U 12. jedinici svoje zastupnike biraju i pripadnici srpske (tri), talijanske (jednog) te češke i slovačke (jednog zajedničkog) manjine.
------------------------------------------------------------------------------------
Božidar Kalmeta, zadarski gradonačelnik i godinama jedan od istaknutijih članova HDZ-a, neće se uoči nadolazećih parlamentarnih izbora pojaviti na predizbornoj listi te stranke za devetu izbornu jedinicu.
"Točno je, neću biti na listi za devetu izbornu jedinicu. To je isključivo moja osobna odluka. Nitko iz vrha stranke od mene nije tražio da to učinim", izjavio je Kalmeta za tjednik i dodao da je dobio "puno razumijevanje Plenkovića".
Kalmeta tvrdi da njegova odluka nema veze s optužnicom kojom ga se tereti da je kao bivši ministar svojim suradnicima podijelio više od 15 milijuna kuna i 850 tisuća eura iz javnih tvrtki.
"Optužnica koja je protiv mene podignuta nema nikakve veze s tom mojom odlukom. Nevin sam dok mi se ne dokaže suprotno, a siguran sam da će se moja nevinost i definitivno potvrditi", poručio je Kalmeta za Nacional.
------------------------------------------------------------------------------------
Gospodarski program HDZ-a bit će predstavljen hrvatskoj javnosti za dan ili dva, ekipa koju vodi potpredsjednica HDZ-a i eurozastupnica Ivana Maletić dorađuju zadnje detalje, no već se sada zna da su se tvorci programa potrudili da program sadrži što više konkretnih mjera, a ne tek uobičajena predizborna obećanja.
Već je do sada Ivana Maletić otkrila da će se, pobjedi li na izborima HDZ i njegova opcija, nova Vlada u drugoj godini mandata smanjiti PDV s 25 na 24%, a do kraja mandata za još jedan postotni bod, na 23%.
Večernji list saznaje da HDZ namjerava u svom programu istaknuti ključnu promjenu, od koje su sve dosadašnje vlade zazirale, a to je – snižavanje opće stope poreza na dobit. Tom mjerom namjeravaju olakšati poslovanje cijelom gospodarstvu i vrlo je konkretna i mjerljiva jer tu stopu HDZ planira smanjiti sa sadašnjih 20% na 18%. Saznaje se da HDZ planira tu stopu poreza na dobit za male i srednje tvrtke smanjiti i na još niži postotak.
Nadalje, u programu koji potpisuje ekipa Ivane Maletić, a koji će predstaviti novi šef HDZ-a Andrej Plenković, navodi se i da se osobni odbitak povećava s 2600 na 3700 kuna, što je mjera kojom će doći do trenutačnog porasta primanja zaposlenika.
Što se poslovanja manjih i srednjih gospodarstvenika tiče, i za njih se priprema novost, jer će se pomaknuti granica ulaska u krug PDV obveznika na 300.000 kn godišnjih prihoda. Novost su i neke nove mjere za zapošljavanje, a važna je ona kojom poslodavac, zaposli li mlade zaposlenike (do 30 godina starosti), ne plaća za njih doprinose državi na razdoblje od 5 godina, a ta se pogodnost sada odnosi na sve struke, ne tek deficitarne.
Gospodarski program HDZ-a sadržavat će i mjeru koja se naziva “WorkIN”, a odnosi se na one koji su nezaposleni ili imaju mirovinski dodatak, a pronađu li posao s minimalnim primanjima (tipa sezonsko konobarenje i sl.), više ne gube pravo na naknadu za nezaposlene, socijalne naknade ili mirovinski dodatak, nego će ih i dalje primati. U programu se nalaze i tzv. CROkartice, kojima će poslodavcima biti omogućeno da im se priznaju isplate regresa kroz spomenute kartice, a kojima zaposlenici mogu plaćati dio smještajnih i ugostiteljskih usluga na domaćim turističkim destinacijama. Tu je riječ o primjeni modificiranog modela koji je s uspjehom isproban u, primjerice, Mađarskoj.
-------------------------------------------------------------------------------------
Bivši premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader poručio je putem svojih odvjetnika da boravak na jahti, koji su zabilježili mnogi hrvatski mediji, nije platio jer je gostovao kod prijatelja, dok je za medijske napise rekao da predstavljaju novi pritisak na sud.
Jedan od Sanaderovih odvjetnika Čedo Prodanović kazao je u ponedjeljak navečer Hini kako njegov branjenik tvrdi da je boravio na brodu kod prijatelja te da izmišljanje podataka, posebno o troškovima krstarenja, smatra novim pritiskom na sudska vijeća koje mu sude u nekoliko postupaka.
"To je u funkciji kondicioniranja javnosti protiv njega", poručio je Prodanović.
Vijest o luksuznom ljetovanju obitelji Sanader na zapadnoj talijanskoj obali proširila se medijima nakon što je kćer bivšeg premijera, Petra, na svom Instagram profilu objavila fotografije na kojima na palubi broda pleše s majkom i sestrom.
Mediji su prenijeli njen komentar u kojem stoji da djevojke plešu dok muški dio obitelji Sanader u pozadini pušta glazbu.
Uz nekoliko slika na profilu Petre Sanader stoje i tzv. hashtagovi: "gettingdrunkwithparents", "partytime", "goodtimes", "foreveryoung", "familygoals" ili na hrvatskom opijanje s roditeljima, tulumarenje, dobra vremena, zauvijek mladi i obiteljski ciljevi.
Bivši premijer zbog optužbi za korupciju očekuje presudu u slučaju Planinska. Postupak Fimi media u kojem je nepravomoćno proglašen krivim zbog izvlačenja novca iz državnih institucija i tvrtki zajedno s HDZ-om ponavlja se nakon što je prvu presudu ukinuo Vrhovni sud. Sanader očekuje i nova suđenja u slučajevima Hypo i Ina-MOL nakon što je prvu pravomoćnu presudu kojem je osuđen za korupciju i ratno profiterstvo ukinuo Ustavni sud.
-------------------------------------------------------------------------------------
"Huškanje naroda, manipuliranje njegovim osjećajima, falsificiranjem podataka, i to svjesno, ne vode Srbiju u europsku obitelj, u Europsku uniju. Tako Srbija nikada neće ući u EU", napisao je na Facebooku Miro Kovač, ministar vanjskih poslova na odlasku.
"Iz dana u dan hrvatsku javnost zasipaju 'pametovanja' i 'dociranja' predstavnika srpske vlasti koji se još uvijek nisu oslobodili virusa agresivnog velikosrpstva i jugoslavenskog komunističkog sustava. Zaista nema dana da se ne javljaju oni u srpskoj vlasti koji su 90-ih godina prošlog stoljeća bili dijelom vlasti i/ili vladajućih stranaka, kada su iz Beograda pokrenuti ratovi protiv Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Kosova. Osvajački ratovi koje je Beograd redom sve izgubio. I umjesto da se konačno suoči sa svojom odgovornošću za pokretanje ratova, za stotine tisuća žrtava i uništenih egzistencija, službena Srbija ciljano širi osjećaje osvete, huška srpski narod protiv drugih naroda i sprječava ga u tome da se dugoročno uspostavi dobrosusjedska suradnja u europskom duhu. Da je tomu tako pokazao i dokazao je predsjednik srbijanske Aleksandar Vučić 4. kolovoza u Zemunu u svom govoru prigodom obilježavanja "Dana sjećanja na stradanja i progon Srba".
Akciju Oluja kojom su Hrvatska vojska i Hrvatska policija oslobodile okupirani hrvatski državni teritorij nazvao je 'zločinačkim konačnim rješenjem'.. Spomenuo je da je 'mnogo očiju srpskih izvađeno', da je 'mnogo ušiju i nosova srpskih odsječeno', da je Srbija, kao tobožnji 'agresor', 'izgubila više očiju nego ijedan brojčano mali europski narod'. Je li to retorika, jesu li to metafore koje vode ka stvaranju dobrosusjedske suradnje? Je li to retorika kojom Srbija misli da može ući u EU? Ni riječi o tome da se radi o hrvatskom državnom teritoriju, da je nekoliko stotina tisuća Hrvata bilo prethodno protjerano, da su mnogi Hrvati ubijeni, mučeni. Nema Srbiji sreće s takvim rječnikom, s takvom ideologijom, s takvim pristupom. Ni s falsificiranjem podataka jer nije istina da je "u jednom ljudskom vijeku" broj Srba u Hrvatskoj 'smanjen za 90 posto'. Huškanje naroda, manipuliranje njegovim osjećajima, falsificiranjem podataka, i to svjesno, ne vode Srbiju u europsku obitelj, u Europsku uniju. Tako Srbija nikada neće ući u EU. Srbiji će trebati puno pomoći, puno mukotrpnih reformi kako bi usvojila europske vrijednosti, europsku retoriku i europsko postupanje. A to podrazumijeva da će se predstavnici vlasti, rukovodeće strukture u Srbiji, morati zauvijek osloboditi virusa agresivnog velikosrpstva i jugoslavenskog komunističkog sustava.
-------------------------------------------------------------------------------------
Do kraja tjedna Srbija bi mogla imati novu vladu. Premijer Aleksandar Vučić sastavio je popis ministara, među kojima je osam novih, no Ivica Dačić i dalje će obavljati dužnost ministra vanjskih poslova.
Najavljujući promjene u vladi, Vučić je među ostalim rekao da je ponosan zbog načina na koji su građani Srbije, kako je rekao, obilježili "dan protjerivanja više od 250 tisuća i stradanja više od 2 i pol tisuća Srba u akciji hrvatske vojske i policije Oluja".
Na tom našem veličanstvenom i rekao bih, četiri puta većem skupu od najvećeg njihova u Kninu, kod nas nije bilo paljenja ničije zastave, nije bilo govora mržnje, nije bilo nijedne ružne riječi o bilo kome, rekao je Vučić.
-------------------------------------------------------------------------------------
Hrvatska ima pravo birati svoj put, ali nema pravo rehabilitirati i opravdavati genocid nad Srbima, Židovima i Romima u ustaškoj NDH niti će Srbija to prešutjeti, poručio je u ponedjeljak srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić.
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović izjavila je kako pitanje pozdrava "Za dom spremni" trebaju rješavati pravosudna tijela, nakon što su neki sudionici na obljetnici Oluje u Kninu u petak uzvikivalli ustaški pozdrav i pjevali ustaške pjesme te zapalili zastavu Republike Srbije. Komentirajući incidente u Kninu, potpredsjednik vlade Božo Petrov te ministri unutarnjih poslova i pravosuđa Vlaho Orepić i Ante Šprlje reli su da se povjesničari i pravosuđe trebaju jasno odrediti prema prema ustaškom pozdravu.
Dačić smatra da je krajnji cilj da se dozvoli upotreba tog pozdrava, što pokazuje da Hrvatska, članica EU-a, "rehabilitira fašističku ustašku NDH". "Iako Europa šuti, Srbija to ne smije i neće", naglasio je potpredsjednik srbijanske vlade. "Zamislite da se takva rasprava ili uporaba nacističkih simbola dogodi u Njemačkoj, gdje se za korištenje pozdrava 'Sieg Heil' ide u zatvor. Ili, da se u bilo kojoj zemlji koristi kukasti križ - sigurno bi to bila asocijacija na Hitlera, iako je to i jedan od simbola istočnjačkih religija", rekao je.
Podsjetio je na slučaj britanskog princa Haryja koji je obukao košulju sa kukastim križom i doživio oštre kritike javnost koja ga je optužila za nacizam, "a ne za budizam ili hinduizam". Dačić kaže kako je "jasno da je 'Za dom spremni' vezan za ustaše i Antu Pavelića". "Pod tim pozdravom 'Za dom spremni' počinjen je genocid nad Srbima, Židovima i Romima širom NDH. Pod tim pozdravom marširale su i novoustaše u Kninu, u povodu obilježavanja Oluje, najvećeg etničkog čišćenja u Europi poslije Drugog svjetskog rata", ocijenio je šef srbijanske diploamcije.
Ranije u ponedjeljak, i srbijanski ministar rada i socijalne skrbi Aleksandar Vulin ocijenio je da "fašistički pozdrav ne može biti predmetom prava", niti "ne se može dozvoliti na jednom, a zabraniti na nekom drugom mjestu". "Pozdrav 'Za dom spremni' je, jednostavno, pozdrav koji kod Srba izaziva najstrašnija i najgora moguća sjećanja", rekao je Vulin, ocijenivši kako "Europska unija nije napravljena na temeljima fašizma".

Svijet

Turski ministar pravosuđa Bekir Bozdag kazao je da je 16.000 osoba uhićeno i zadržano u pritvoru zbog sudjelovanja u pokušaju državnog udara, a još je 6.000 osoba u pritvoru i "obrađuje se".
Istraga se vodi još protiv 7668 osoba koje još nisu uhićene, kazao je u intervjuu za državnu agenciju Anadoliju koji je prenošen uživo na turskim televizijskim stanicama.
Turske su vlasi nakon neuspjelog puča 15. srpnja suspendirale desetke tisuća ljudi u pravosuđu, vojsci, policiji, javnim službama zbog navodnih veza s pučom u kojem je vojna frakcija pokušala svrgnuti predsjednika Tayyipa Erdogana i njegovu vladu. Više od 240 osoba ubijeno je i gotovo 2200 ranjeno kad je pobunjeni dio vojske pucao na civile tijekom pokušaja državnog udara. Turska okrivljuje vjerskog vođu Fethullaha Gulena koji živi u egzilu u SAD-u za organizaciju državnog udara, a on je te optužbe odbacio.
Prema turskim vlastima Gulenovi sljedbenici koristili su aplikacije za pametne telefone kako bi komunicirali i turska je obavještajna služba, koja je razbila taj program, otkrila desetke tisuća pripadnika skupine.
Prema visokom dužnosniku turske obavještajne službe otkriveno je najmanje 56.000 operativaca Gulenove mreže u Turskoj, a procjena je da je taj komunikacijski računalni program koristili 150.000 Gulenovih sljedbenika.
Prema dnevnom listu Haberturk visoko vijeće sudaca i tužitelja pripremilo je čistku još 1500 sudaca i tužitelja nakon što ih je oko 3000 uklonjeno iz sustava neposredno nakon neuspjelog puča.
-------------------------------------------------------------------------------
Japan je obilježio 71. obljetnicu američkog bombardiranja Nagasakija u utorak, a gradonačelnik tog grada pozvao je svjetske vođe da pokušaju ostvariti svijet bez nuklearnog oružja.
Tisuće ljudi, među kojima su predstavnici 53 zemlje, UN-a i EU-a, prisustvovali su svečanosti u gradskome Parku mira kako bi odali počast žrtvama atomske bombe 9. kolovoza 1945. "Sad je vrijeme da svi zajedno pridonesete zajedničkom mudrošću koliko je god to moguće i djelujete tako da ne uništimo budućnost čovječanstva", rekao je gradonačelnik Tomihisa Taue u svojem govoru posvećenom miru.
Taue je kritizirao japansku vladu da ovisi o SAD-u nuklearnom zastrašivanju dok zagovara ukidanje nuklearnog naoružanja. Kako bi se prevladalo to kontradiktorno stanje, gradonačelnik je pozvao Tokio da ozakoni tri načela protiv nuklearnog oružja - ne proizvoditi, ne posjedovati i ne dopustiti nuklearno oružje na japanskome teritoriju, što još uvijek nije obvezujuće.
U bombardiranju Nagasakija, koje je bilo tri dana nakon bombardiranja Hirošime, ubijeno je 74.000 ljudi. Hirošima i Nagasaki bili su u središtu pozornosti u svibnju ove godine kad je Barack Obama posjetio Hirošimu, što je bio prvi posjet nekog američkog predsjednika poprištu nuklearnog napada. Prema podacima japanske vlade u ožujku ove godine bilo je 174.080 ljudi koji su preživjeli atomsku bombu, a njihova je prosječna dob oko 81 godina. Mnogi od njih imali su dugotrajne posljedice zbog radijacije.
-------------------------------------------------------------------------------
Republikanski kandidat Donald Trump neće se na izborima za Bijelu kuću morati suočiti samo s kandidatkinjom demokrata Hillary Clinton već moguće i s neovisnim kandidatom iz redova republikanaca, Evanom McMullinom.
McMullin, bivši zaposlenik CIA-e i Goldman Sachsa, kao i savjetnik i politički direktor u Predstavničkom domu vatreni je kritičar Donalda Trumpa na društvenim mrežama gdje ga naziva "autoritarnim".
Vijest o njegovoj mogućoj kandidaturi objavili su američki mediji MSNBC i BuzzFeed, ali Reuters kaže da McMullin nije bio dostupan za komentar.
On bi bio opcija za konzervativce koji nikad nisu bili naklonjeni Trumpu a i dalje se protive izboru Hillary Clinton.
"On se kandidira prije svega zbog duboke ljubavi za zemlju", kažu iz njegove kampanje.
Međutim, McMullin je slabo poznat američkoj javnosti, nedostaju mu sredstva, neki su mu rokovi već istekli, tako da su mu izgledi, kako ocjenjuje Reuters, gotovo ravni nuli.

Sport

U derbiju 2. kola B skupine olimpijskog vaterpolskog turnira Hrvatska je pobijedila Crnu Goru 8:7 (2:2, 2:1, 1:2, 3:2).
U neizvjesnoj utakmici pobjednički pogodak postigao je Luka Bukić osam sekundi prije kraja susreta.
Bila je to utakmica u kojoj su naši vaterpolisti vodili praktički cijelo vrijeme i u nekoliko navrata su mogli prelomiti utakmicu. No, slaba realizacija igrača više i niz promašenih zicera umalo su nam odnijeli bodove. Srećom, obrana predvođena sjajnim Josipom Pavićem, koji je skupio 12 obrana, odlično je funkcionirala.
Hrvatska je vodila 1:0 i 2:1, potom je Crna Gora okrenula rezultat u svoju korist (3:2), no do kraja druge četvrtine Burić i Sukno su vratili naše vaterpoliste u vodstvo. U trećoj četvrtini Hrvatska je imala i najveću prednost na utakmici, 5:3, no u tim trenucima nije uspjela slomiti suparnika. Crna Gora se vratila golovima Janovića i Ivovića i u posljednjih osam minuta ušlo se rezultatom 5:5.
U posljednjoj četvrtini napokon je proradila i naša igra s igračem više. Do zadnje dionice realizirali smo samo jednu od pet prilika s igračem više, a u posljednjoj četvrtini obje situacije u kojoj smo imali igraču prednost. Nažalost, kod vodstva 7:6 Hrvatska je zapucala dva zicera, što je kaznio Janović izjednačivši na 7:7. Crna Gora je 45 sekundi prije kraja utakmice imala igrača više, srećom nisu zabili, a u zadnjem napadu je Luka Bukić postigao pogodak za našu pobjedu.
Sandro Sukno, Luka Lončar i Luka Bukić predvodili su hrvatsku vrsta s po dva gola, a među strijelce su se upisali i Damir Burić i Maro Joković. U crnogorskim redovima najučinkovitiji su bili Darko Brguljan i Mladan Janović s po dva gola.
U ostalim susretima 2. kola iz naše skupine Italija je pobijedila Francusku 11:8, a Španjolska je slavila protiv SAD-a 10:9.
Na ljestvici vode Hrvatska i Italija s po četiri boda, Crna Gora i Španjolska imaju po dva boda, dok su Francuska i SAD na začelju bez bodova.
U susretima trećeg kola 10. kolovoza sastaju se Hrvatska - Španjolska, Crna Gora - Italija te Francuska - SAD.
----------------------------------------------------------------------------------
U drugom danu natjecanja vaterpolo turnira "Vela Luka 2016" koje se održalo 08.08. u ponedjeljak odigrala su se dva susreta, prvi s početkom u 18 sati i 30 min gdje su se susrele ekipe "Gujmenjak" i "Luška dica". Ekipa "Gujmenjaka" je s visokih 11:4 pobijedila suparnike i uzela prve bodove u skupini. U 19 sati i 30 min odigrala se i druga utakmica. Ježinci su odigrali protiv ekipe "Bistro Radiona" iz Korčule, koja ih je porazila rezultatom 3:4.
------------------------------------------------------------------------------
Hrvatska je osvojila prvu medalju na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru, zlato u finalu trapa osvojio je sjajni Josip Glasnović!
Hrvatski strijelac je u prvom dijelu finala s najboljim rezultatom 15/15 izborio raspucavanje za zlato s Talijanom Giovannijem Pellielom.
Nakon prvih 15 hitaca svaki strijelac imao je po 13 pogodaka, pa se krenulo u dodatno raspucavanje (shoot-off), u kojemu je ruka prvome zadrhtala Talijanu, iako je imao psihološku prednost prvog pucača, te se on morao zadovoljiti svojim trećim srebrnim odličjem s olimpijskih smotri.
Aktualni europski doprvak Glasnović je pak srebru s Europskog prvenstva s ukupnih 17:16 protiv Pelliela u raspucavanju za zlato svojoj riznici dodao najsjajniju medalju na svijetu!
U finale se Glasnović plasirao sa 120 pogodaka iz 125 pokušaja.
-------------------------------------------------------------------------------------
Hrvatski tenisač Marin Čilić plasirao se u 3. kolo olimpijskog turnira u Rio de Janeiru, on je u 2. kolu svladao malo poznatog Moldavca Radua Albota sa 6-3, 6-4 nakon sat i 38 minuta igre.
Čilić je do pobjede stigao teže no što to rezultat pokazuje, kod zaostatka 2-3 bio je suočen s dvije "break-lopte".
U 3. kolu Čilić će igrati protiv boljeg iz ogleda između Francuza Gaela Monfilsa i Brazilca Rogerija Dutre Silve.

Vremenska prognoza za sutra, srijedu, 10. 8. 2016.

Postupan porast naoblake sa zapada uz kišu, pljuskove i grmljavinu te zahladnjenje, najprije na sjevernom Jadranu i u zapadnim krajevima, a do kraja dana i u većem dijelu unutrašnjosti. U Dalmaciji će se zadržati pretežno sunčano i vruće. Zapuhati će umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar. Na Jadranu u početku slabo do umjereno jugo i jugozapadnjak, a u drugom dijelu dana na sjevernom dijelu zapuhat će umjerena i jaka, na udare podno Velebita i olujna bura. Najniža jutarnja temperatura zraka od 13 do 18, na Jadranu od 20 do 25, a najviša dnevna između 19 i 24,na istoku do 27, a u Dalmaciji između 29 i 32 °C.