Kronika dana

Kronika dana (424)

Srijeda, 19 Listopad 2016 20:11

Kronika dana, srijeda, 19. 10. 2016.

Written by

Mandatar Andrej Plenković kandidate za ministre i program svoje vlade predstavio je Saboru. Sjedica je nastavljena raspravom za koju su se prijavili svi Klubovi zastupnika te 17 zastupnika za pojedinačnu raspravu.
"Hrvatsko društvo suočeno je s dubokim strukturnim i gospodarskim problemima. Potrebna nam je nova vizija i pristup, a pozitivne promjene možemo postići radeći zajedno. Obavljat ćemo izvršnu vlast na dobrobit građana - bit ćemo Vlada koja sluša", poručio je mandatar Andrej Plenković predstavljajući Saboru program svoje vlade. Kao njezine temeljne ciljeve naveo je: trajni gospodarski rast, stvaranje novih radnih mjesta, zaustavljanje iseljavanja i demografsku obnova te društvenu pravednost i solidarnost. Između ostalog Plenković je najavio i cjelovitu poreznu reformu te nastavak kurikularne reforme. Poručio je kako će branitelji imati punu pažnju vlade kao i Hrvati u BiH.
Najavio je da će se u ostvarivanju dugoročnih programskih ciljeva buduća Vlada voditi najvećim ustavnim vrednotama - slobodom, jednakošću, nacionalnom ravnopravnošću i ravnopravnošću spolova, mirotvorstvom, nepovredivošću vlasništva i očuvanjem okloliša, te zahvalio prethodnoj Vladi na doprinosu razvoju Hrvatske. Pozvao je sve stranke i političke opcije na konstruktivan rad za dobrobit svih građana, a svoje je predstavljanje zaključio porukom bana Mažuranića: "Vjerujem u Hrvatsku, vjerujem u njezinu prošlost, njezinu sadašnjojst i njezinu budućnost".
-------------------------------------------------------------------------------------
ZA JUTROS u 10 sati zakazana je deložacija obitelji ratnog veterana Mirka Dukića na koju su pristigli članovi Živog zida, a kojima se priključio i saborski zastupnik Željko Glasnović.
Kako su živozidaši objavili na svojoj Facebook stranici, zastupnik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić odveden je s mjesta događaja od strane policije, ali je uskoro pušten te je otišao na saborsku sjednicu.
"Naši saborski zastupnici danas su pokušali obraniti dom obitelji Dukić. Iako cijeli Sabor tvdi da više nikad ne želi gledati scene izbacivanja obitelji na ulicu, obitelj se izbacuje na ulicu. Iščupan je saborski zastupnik i predsjednik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić, dok Sabor i dalje raspravlja kako se deložacije ne bi trebale događati.
Most i HDZ će, kažete, zaštititi obitelj i dom? Eno nelegalne RBA zadruge otele dom i uništile obitelj, a ministar Orepić šalje interventnu na naše zastupnike", objavio je Živi zid na svom Facebooku.
"Sve naše zastupnike policija je isčupala. Hvala zastupniku Glasnoviću što je došao na deložaciju i borio se s nama.
Da je tamo bio 151 zastupnik, obitelj bi bila spašena", dodali su iz Živog zida.
"Stanku sam zatražio zato što je policija privela moje kolege iz stranke i na taj način ih je spriječila da sudjeluju u raspravi u Saboru što smatram udarom na demokraciju i nečim nepojmljivim.
Ako imaju zaštitnički imunitet, zbog čega su oni sada u marici, s kojim pravom je policija postupala prema njima.
Uhitila ih je prilikom deložacije obitelji Dukić na zagrebačkom Černomercu, upravo netom prije ove sjednice. Sud je zakazao deložaciju u 10 sati, a sjednica je u 11. Naše kolege se politički progoni zbog stavova da bi jedini dom trebao biti izuzet od ovrhe", rekao je Pernar u Saboru nakon što je zatražio stanku upravo zbog ove deložacije.
-------------------------------------------------------------------------------------
"ZLATKO HASANBEGOVIĆ prvi je HDZ-ov ministar kulture u posljednjih 15 godina koji je prestao novcem poreznih obveznika financirati lijevo-liberalne udruge, medije i "kulturne" projekte koji su uništavali hrvatsku kulturu, a kako bi osigurao da ga ne napadaju", tvrdi čelnica nevladine organizacije U ime obitelji Željka Markić koja je nezadovoljna što se mandatar Vlade Andrej Plenković odrekao njenog bivšeg suradnika i člana udruge Zlatka Hasanbegovića.
Markić tvrdi da su na Hasanbegovića udruženim naporima obrušili SDP, HNS, "satelit Beljak te o njima ovisne udruge i većina medija". Čelnica udruge U ime obitelji tvrdi kako svi oni večeras slave jer je Plenković izabrao Hasanbegovićevu suprotnost.
"Da pobrojim samo neke moguće razloge zbog kojih bi mandatar odabrao ministricu kulture s kojom je oduševljena oporba, a nezadovoljan velik dio onih koji su mu omogućili da postane mandatar: 1. Mandatar se ne slaže s anti-korupcijskim i anti-totalitarnim potezima bivšeg ministra 2. Mandatarova taština nije mogla podnijeti da mu zbog Zlatka Hasanbegovića mediji lijepe etiketu "desničara" 3. Mandatar je udovoljio Pupovčevu zahtjevu da Hasanbegović ne bude ministar kulture 4. Mandatar dijeli stavove Nine Obuljen o Domovinskom ratu i šire 5. Mandatar je ministra kulture birao na temelju želja francuskog veleposlanstva...", analizira Markić što je sve moglo poći po zlu kod Hasanbegovićeva neulaska u Vladu. Tako kažu da su razlozi "sve jedan gori od drugog".
"Jedno je sigurno - micanjem iz vlade ministra s najviše preferencijalnih glasova koji je jedini, na institucionalni način krenuo rješavati korupciju u svom resoru - mandatar je dao potpuno novo značenje riječi - vjerodostojnost. Čijeg je to povjerenja bio dostojan Andrej Plenković?", piše Markić na svom službenom Facebook profilu.
--------------------------------------------------------------------------------
Gordan Maras bio je jedan od glavnih ljudi u gospodarskom timu Zorana Milanovića, a za gospodarski tim Andreja Plenkovića smatra da ima kvalitetnih ljudi.
"Masu puta sam komunicirao s Martinom Dalić i Tomislavom Ćorićem. To su kvalitetni pojedinci, ali dio tih ljudi je odlazio iz stranke dok su drugi radili na terenu i donijeli im ta mjesta i morat će se dobrano potruditi opravdati dano povjerenje", kazao je Maras.
Za gospodarske rezultate rekao je da su trasirani još 2015. u vrijeme Milanovićeve Vlade i da gospodarski rast ne može zaustaviti ni loša vlada.
"U kontinuitetu četiri godine će biti rast i Plenkoviću će u tom smislu biti lakše. Rast je rađen u godinama Zorana Milanovića, a sad ako i neće rade ništa rast će biti po inerciji, ali nadam se da će ipak raditi nešto. Ako neće ništa, potrudit ćemo se i mi u Saboru te ih potaknuti" rekao je Maras koji se nada da Plenkoviću ovo nije samo jedna karijerna stepenica jer je "domovina nešto što je najvažnije u životu, naravno uz obitelj. I tako se treba posvetiti tom poslu. Ukoliko nema emocija, nema rezultat."
Maras je najavio da SDP neće podržati ovu Vladu jer ne nudi program za koji oni misle da je najbolji. Komentirao je i budućeg ministra znanosti i obrazovanja Pavu Barišića.
"Ako je istinito što se priča o njemu onda je to nedopustivo."
-------------------------------------------------------------------------
Tek malo više od 100 dana bilo je potrebno Andreju Plenkoviću da dođe na vlast u Hrvatskoj. Veliko finale bit će potvrđivanje vlade sutra u Saboru, a večeras je predstavio svoj izbor za ministre središnjim tijelima stranke. Potom se obratio javnosti.
Radi se o vrlo kvalitetnom i stručnom timu buduće vlade, rekao je mandatar Andrej Plenković na konferenciji za medije. U srijedu ću u Hrvatskom saboru predstaviti program buduće hrvatske vlade i očekujem da ćemo za njega dobiti povjerenje. On se temelji na našem izbornom programu koji je oplemenjen s ključnim točkama koji su uvrstili i naši parteri iz Mosta, a tu je i doprinos predstavnika nacionalnih manjina, rekao je Plenković.
Govorio je i o ženskoj kvoti jer su u vladi četiri ministrice. Očekuje da će jedna od prvih zadaća ministrice kulture Nine Obiljen Koržinek biti "temeljita analiza poslovanja HAVC-a".
-------------------------------------------------------------------------------------
Iako Plenković nije objavio imena, rekao je da su imena poznata - 15 ministara njegove vlade iz kvote HDZ-a, uz četiri prije objavljena ministra iz Mosta su:

Zdravko Marić - ministar financija
Davor Ivo Stier - ministar vanjskih poslova i potpredsjednik vlade
Damir Krstičević - ministar obrane
Martina Dalić - ministrica gospodarstva
Oleg Butković - ministar prometa
Gari Cappelli - ministar turizam
Lovro Kuščević - ministar graditeljstva
Gabrijela Žalac - ministrica fondova EU-a i regionalnog razvoja
Tomislav Tolušić - ministar poljoprivrede
Tomislav Ćorić - ministar rada i mirovinskog sustava
Milan Kujundžić - ministar zdravstva
Tomo Medved - ministar branitelja
Pavo Barišić - ministar znanosti
Nina Obuljen Koržinek - ministrica kulture
Nada Murganić - ministrica demografije i socijalne politike
-----------------------------------------------------------------------------------
Nakon obraćanja Plenkovića ministri iz kvote Mosta na čelu s predsjednikom Božom Petrovom stigli su na sastanak s Plenkovićem i HDZ-ovim ministrima u središnjicu HDZ-a. Tijekom popodneva održana je sjednica Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a na kojoj je predsjednik stranke i mandatar za sastavljanje vlade Andrej Plenković predstavio ministre koji će sutra pred saborske zastupnike.
O imenima se uvelike nagađalo već danima jer je Plenković razgovarao sa svim dosadašnjim ministrima, ali i mnogim novim kandidatima za tu dužnost u Vladi te nije želio otkriti niti jedno ime.
--------------------------------------------------------------------------------
HRVATSKA narodna banka zaprimila je 18. listopada 2016. presudu Visokog upravnog suda kojom se odbija tužbeni zahtjev HNB-a za poništenje rješenja Povjerenice za informiranje u kojemu je zatražena dostava podataka u vezi s konverzijom kredita u švicarskim francima, a koje je Udruga Franak zatražila od HNB-a 19. siječnja ove godine, priopćili su iz HNB-a.
Presuda je uslijedila nakon što je, po zaprimljenom rješenju Povjerenice, HNB zatražio od Visokoga upravnog suda da ispita njenu odluku, i to posebno uzimajući u obzir da tri hrvatska zakona nalažu HNB-u dužnost čuvanja tajnosti i povjerljivosti podataka koje sazna u obavljanju svojih dužnosti, a čija je dostava Udruzi Franak bila naložena rješenjem Povjerenice.
----------------------------------------------------------------------------------
Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović iz Siska je pozvala sve parlamentarne stranke da usuglase stavove u odnosima s mađarskim MOL-om vezano za sisačku Rafineriju i Inu općenito, naglasivši potrebu postizanja nacionalnog konsenzusa i zajedništva kad je o tome riječ.
U svakom slučaju, postupit ćemo na način koji je najbolji za sisačku Rafineriju i Inu općenito, izjavila je predsjednica nakon sastanka s predstavnicima sindikata i udruge branitelja koji djeluju u sisačkoj Rafineriji, na kojemu je naglašeno da su odnosi s MOL-om te opstojnost Rafinerije prevažna pitanja za sigurnost Hrvatske i njezinu energetsku neovisnost.
Riječ je o strateškim pitanjima za Republiku Hrvatsku, što je i jedna od podloga političke stabilnosti i gospodarskoga razvoja zemlje. Ove ću stavove u razgovoru prenijeti novom mandataru i novoj vladi, odmah nakon što bude potvrđena. Novi mandatar i ja se slažemo da je riječ o strateškom pitanju, kako za Sisak i Sisačko-moslavačku županiju, tako i za Republiku Hrvatsku. Danas sam podrobno čula stavove i nastavit ću dalje postupati sukladno svojim ustavnim ovlastima, a naravno i sve državne institucije pozivam da postupe po svojim ovlastima, poručila je.
Za odnose s MOL-om i arbitražu koja je u tijeku, Grabar-Kitarović je naglasila potrebu da Hrvatska zadrži zajedničko stajalište o tom pitanju kao stvar nacionalne sigurnosti bitne za budućnost Hrvatske, a ne samo izdvojeno pitanje Rafinerije i Ine. Ocijenila je kako procesi koji se odvijaju paralelno idu u dobrom smjeru, pa se može očekivati da će se unutar nekoliko mjeseci riješiti pitanje odnosa Ine i MOL-a.
-------------------------------------------------------------------------------------
Nakon što se prošlog tjedna novi saborski zastupnik Ivan Pernar iz Živog zida na Facebooku pohvalio fotografijom ručka iz saborskog restorana te otkrio kako mu jedan taksist nije želio naplatiti vožnju, kao i da ne plaća kartu u tramvaju, danas je u Saboru priznao kako on ne plaća RTV pristojbu i kako nikada nije prijavio TV uređaj.
Naime, tijekom saborske rasprave o Mostovu prijedlogu izmjena Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji, a koja se odnosila na naplatu RTV pristojbe, Pernar je u jednom trenutku pozvao građane Hrvatske da prestanu plaćati pristojbu HRT-u. Time je pozvao građane na kršenje zakona Republike Hrvatske, što je u suprotnosti s prisegom koju je položio kao saborski zastupnik.
Podsjetimo, tekst prisege glasi: "Prisežem svojom čašću da ću dužnost zastupnika u Hrvatskom saboru obnašati savjesno i odgovorno i da ću se u svom radu držati Ustava i zakona i poštovati pravni poredak te da ću se zauzimati za svekoliki napredak Republike Hrvatske."
Pernar je izazvao čitav niz replika. Zastupnica Marija Jelkovec podsjetila ga je da je zadaća zastupnika stvarati zakonski okvir, "a ne pozivati na nepoštovanje zakona, i to ovako javno s govornice kako ste vi to maločas činili."
Zastupnik Jasen Mesić rekao mu je kako je njegovo legitimno pravo da uputi prijedlog izmjene zakona o HRT-u u proceduru, ali ne i da poziva na kršenje zakona jer je položio prisegu da to neće činiti.
-------------------------------------------------------------------------------------
Saslušavanjem troje svjedoka, koji su govorili o proživljenim torturama za vrijeme Domovinskog rata na kninskom području, počeo je dokazni postupak na suđenju Draganu Vasiljkoviću, poznatijem kao Kapetan Dragan, optuženom za ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
Prvi je na stolicu za svjedoke sjeo Ivan Krizmanić kojeg su 6. lipnja 1991. kod Ličkog Petrovog Sela zarobili JNA i tzv. martićevci. Bio je zatvoren ukupno 14 mjeseci, najprije na kninskoj tvrđavi, a zatim u prostoru stare bolnice. Sudu je rekao da je u to vrijeme bio pripadnik hrvatskog MUP-a, a radio je u policijskoj postaji u Slunju. Prvo je priveden u policijsku postaju Korenica, nakon toga u Udbinu da bi naposljetku završio u Kninu.
Već u Udbini su me počeli tući 'milicajci', a posebno se isticao Crnogorac čijeg se imena sada ne mogu sjetiti. Tukli su me kundacima. Dobio sam udarac u predjelu oka. Dok su mene i ostale zatvorenike prebacivali iz Udbine u Knin putem su se zaustavljali kako bi nas i dalje mogli tući milicajci. Kada smo iza ponoći stigli u Knin prvo su nas ispitivali, a onda su dovodili civile da nas tuku u zatvoru. Tamo je bilo užasno jer nismo imali sanitarni čvor pa smo malu nuždu obavljali u istoj prostoriji u kojoj smo bili zatvoreni. Čuvari su nas stalno tukli, a meni su slomili rebra, prisjetio se Krizmanić.
Sucu Damiru Romcu ispričao je kako ih je Kapetan Dragan ispred zatvorskih čuvara znao pitati je li ih tko tukao, no nije im padalo na pamet bilo što prijaviti da ne dobiju još batina. Na pitanja Vasiljkovićeva odvjetnika, osječkog odvjetnika Tomislava Filakovića, svjedok je kazao da o uvjetima u kninskom zatvoru nije govorio hrvatskim vlastima do 2006. kada je u Karlovcu pozvan za svjedoka. Potvrdio je da ga je nakon oslobođenja iz zatvora pregledao liječnik, no dokumentacija mu je izgorjela prilikom okupacije.
Istoga dana kada je uhićen prvi svjedok u kninskom zatvoru je završio i Zvonko Magdić koji je u to vrijeme bio odjeven u policijsku odoru. I on je kao i njegov prethodnik potvrdio da su ih odmah počeli tući na što je optuženi Vasiljković tada rekao da ih ne tuku već da ih odvedu u Barutanu. Posvjedočio je da je tom prilikom Kapetana Dragana vidio prvi put, poslije još tri do četiri puta i dodao da njega osobno nikada nije tukao.
Prostorija u koju su nas zatvorili nije imala prozora, nismo znali kada je dan, a kada noć. Nismo imali ni sanitarni čvor, a iz nje nismo izlazili i po nekoliko dana. Unutra je bila velika vlaga, a kako nam često nisu nosili vodu znali bi lizati vodu koja je curila niz zidove. Hranu su nam jako solili. Prvo smo spavali na podu, a onda na klupama. Čuvari, Knindže kako su se zvali i kojima je na uniformama pisalo SAO Krajina, svakodnevno su se na nama iživljavali. Bio sam cijeli modar od udaraca. Jedan zatvorenik je čak povraćao krv, kazao je Magdić.
Detaljnije svjedočenje iznio je Nikica Plivelić koji je također govorio o fizičkim torturama koje su nad njima provodili zatvorski čuvari, ali i civili koje se dovodilo u zatvor da ih tuku. Kolike je strahote proživio dok je bio zatvoren najbolje svjedoči podatak o tome da je u samo dva mjeseca izgubio 37 kilograma. Sjetio se Kapetana Dragana kao osobe koja je izgledala jako staro, kao 70-godišnjak, te koji bi ih znao pitati tuče li ih tko i nakon toga svirao na gitari. U to vrijeme je među 'milicajcima' prepoznao poznanika s kojim je išao u Zagreb u školu. On je bio jedini koji ga nije tukao u zatvoru. S njim je znao koji put razgovarati, a upravo mu je on i rekao da je Vasiljković njihov zapovjednik i da obučava njihove jedinice.
U tom zatvoru smo doživjeli užas. Čak 40 dana nismo prali ruke ni brijali se. Čuvari su od nas tražili da se postrojimo kada oni ulaze u prostoriju. Kada bi netko od njih viknuo 'Za koga' mi smo trebali odgovoriti 'Za kralja i otadžbinu'. Jednom prilikom je Ivan Krizmanić viknuo 'Za dom spremni' na što smo svi dobili batine. Bilo je krvi do koljena. Čuvari su nam stavljali cijevi od pušaka u usta te nas tjerali da se međusobno tučemo. Kada sam to odbio, dobio sam nove batrine. Posebno smo pretučeni na Vidovdan kada su nas sve isprebijali. U prostoriji u kojoj smo bili zatvoreni bilo je desetak centimetara vode, opisao je Plivelić.
Vasiljkovića optužnica tereti da je tijekom Domovinskog rata, kao zapovjednik jedinice za posebne namjene paravojnih srpskih postrojbi, bio odgovoran za mučenje i ubijanje zarobljenika u zatvoru na kninskoj tvrđavi te na području Benkovca.
Suđenje se nastavlja sutra saslušanjem novih svjedoka.

Svijet

Čelnici Rusije, Njemačke, Francuske i Ukrajine razgovarat će u Berlinu o mirovnom procesu u Ukrajini na prvom sastanku o tom pitanju nakon godine dana i u vrijeme rasta napetosti zbog rata u Siriji u kojem Rusija i Zapad podupiru suprotstavljene strane.
Od sastanka Vladimira Putina, Angele Merkel, Francoisa Hollandea i Petra Porošenka, potpisnika sporazuma iz Minska 2014., ne očekuju se konkretni pomaci jer vlada veliko nepovjerenje među sudionicima, a između Rusa i zapadnih zemalja napetosti su se produbile zbog sirijskog sukoba.
-------------------------------------------------------------------------------------
Iračke snage napreduju brže od predviđenog u ofenzivi čiji je cilj preuzeti Mosul iz ruku tzv. Islamske države, ali bitka će biti teška i duga, objavio je Pentagon.
Početak dugoočekivanog napada izazvao je strahove za sudbinu stotina tisuća civila koji se nalaze u tom gradu, drugom po veličini u Iraku, a skupine za zaštitu ljudskih prava upozoravaju na moguću veliku humanitarnu krizu.
Mosul, drugi najveći grad u Iraku koji se nalazi na sjeveru zemlje pod kontrolom je tzv. Islamske države od lipnja 2014. godine, a prije sukoba u gradu je živjelo oko 2 milijuna stanovnika. To je ključno uporište IS-a u Iraku u kojem je lider džihadista Abu Bakr al-Bagdadi javno proglasio kalifat u lipnju 2014. za teritorije koje su osvojili u Iraku i Siriji. Otad su uz pomoć Irana i međunarodne koalicije predvođene SAD-om iračke snage nanovo preuzele kontrolu nad velikim dijelom teritorija koji je bio zauzeo IS.
Američki ministar obrane Ash Carter rekao je da je operacija ključna za pobjedu nad Islamskom državom. Ovo je odlučujući trenutak u kampanji kojom se želi IS-u nanijeti konačni poraz, rekao je u priopćenju. Uvjereni smo da će naši irački partneri pobijediti zajedničkog neprijatelja i osloboditi Mosul i ostatak Iraka od IS-ove mržnje i brutalnosti, dodao je.
Sport
Nakon što najbolja hrvatska atletičarka Sandra Perković nije uvrštena u uži krug kandidata za najbolju europsku atletičarku, IAAF (Svjetska atletska federacija) uvrstio ju je među 10 kandidatkinja u izboru za najbolju atletičarku svijeta.
Proglašenje najboljeg atletičara i atletičarke bit će održano 2. prosinca u Monacu.
Izbor ide na ljedeći način: 50 posto glasova donosi izbor od strane IAAF-ovog savjeta, 25 posto daju nacionalni atletski savezi, a preostalih 25 posto glasova obični ljubitelji atletike, koji će glasati putem društvenih mreža. Glasovanje završava 1. studenoga, kad će IAAF objaviti po tri ženska i muška finalista.
------------------------------------------------------------------------------------
Hrvatski nogometni savez još jednom najoštrije osuđuje huliganski napad na suca Brunu Marića, a jednako osuđujemo i nasilnička i diskriminirajuća skandiranja prema tom sucu koja su se čula na stadionu Poljud na utakmici HNK Hajduk-RNK Split, jedan je od zaključaka sjednice Izvršnog odbora HNS-a održane u Zagrebu.
1. Hrvatski nogometni savez još jednom najoštrije osuđuje huliganski napad na suca Brunu Marića. Jednako tako osuđujemo i nasilnička i diskriminirajuća skandiranja prema tom sucu koja su se čula na stadionu Poljud na utakmici HNK Hajduk-RNK Split.
2. Pozivamo državne institucije, prije svih Ministarstvo unutarnjih poslova te hrvatsko pravosuđe, da pronađe, procesuira i na odgovarajući način kazni počinitelje ovog kukavičkog i sramotnog napada.
3. Nadalje, pozivamo iste institucije da se konačno obračunaju s nasilnicima koji fizički napadaju druge osobe, razbijaju imovinu, potiču diskriminaciju, čine golemu štetu hrvatskom nogometu te sramote hrvatsku državu.
Podsjećamo, hrvatska javnost još uvijek ne zna tko je nacrtao svastiku na Poljudu. Odgovorni za napad na delegaciju Saveza predvođenu tadašnjim izbornikom Nikom Kovačem i izvršnim direktorom Damirom Vrbanovićem još uvijek nisu procesuirani. Nema kažnjenih za fizički napad na tadašnjeg dopredsjednika HNS-a Zdravka Mamića u Splitu u svibnju ove godine. I dalje niti jedan navijač nije procesuiran zbog rasizma i diskriminacije, a za nerede u Milanu nitko nije odgovarao.
Poručuju li hrvatske institucije da je u redu fizički se obračunati s nekim s kim se ne slažemo? Je li redu diskriminirati, uništavati imovinu i policijska vozila, je li u redu izvikivati šovinističke, ksenofobične ili rasističke povike?
4. Pozivamo predstavnike medija, političare, javne djelatnike i sve dobronamjerne osobe da se suzdrže od relativizacije ovih incidenata jer za fizičko nasilje ne može postojati "ALI", kao opravdanje kriminalnih djela i prekršaja. Ne prihvaćamo da za nogomet vrijede drugačiji standardi od ostatka društva. Kakva bi reakcija bila da je na isti način napadnut direktor neke kompanije, ministar, novinar ili turist?
Bismo li i onda relativizirali taj događaj opravdavajući nasilje nekom pogrešnom odlukom tog direktora ili ministra, nekim lošim tekstom tog novinara ili ponašanjem tog turista, kao što to činimo navodeći sudačke odluke Brune Marića? Bismo li i onda čekali godinama na sudski postupak? Bismo li i onda na kraju ostali bez uhićenih, bez procesuiranih, bez osuđenih?
5. Ne prihvaćamo da Hrvatska nije dovoljno civilizirana, moderna, demokratski snažna zemlja s dovoljno jakim institucijama da se ne može obračunati sa skupinom huligana koja terorizira sve neistomišljenike, cijeli nogomet, pa i hrvatsku državu. Ne možemo prihvatiti da bilo kojem nogometnom djelatniku nije ugodno doći u Split ili Dalmaciju koje se s pravom ponose da su omiljena turistička destinacija. Međutim, to obvezuje i jamčenje sigurnosti svakom građaninu i gostu.
6. Hrvatski nogometni savez još jednom naglašava kako nikada nije odbio poštovati bilo koji hrvatski zakon, pa tako i Zakon o sportu, niti je i u jednom trenutku bilo koji predstavnik Saveza izjavio da se "Zakon ne odnosi na HNS" ili da "HNS neće poštovati Zakon". Odredbe Zakona o sportu su jasne, i Hrvatski nogometni savez poštuje ih točno onako kako u Zakonu i stoji. Druga je tema što se određene stavke izmjena Zakona o sportu ne odnose na HNS, kao što se, primjerice, dijelovi Zakona o trgovačkim društvima koji se odnose na dionička društva ne odnose ujedno i na društva s ograničenom odgovornošću. Koliko nam je poznato, za utvrđivanje zakonitosti poslovanja i funkcioniranja neke organizacije nisu zaduženi udruga Naš Hajduk, KNH Torcida ili određeni mediji, već državne institucije koje radu HNS-a nisu pronašle prigovor.
7. Izvršni odbor HNS-a nalaže Komisiji nogometnih sudaca da i dalje djeluje neovisno, bez dopuštanja pritisaka s bilo koje strane te da ne dopušta izuzimanje sudaca, bilo na poziv klubova ili sudaca.

Vremenska prognoza za sutra, četvrtak, 20. 10. 2016.

Promjenljivo, na zapadu i pretežno oblačno, mjestimice s kišom. Oborina će biti češća u zapadnim područjima te na Jadranu, a ponajprije na sjevernom dijelu mogući su izraženiji pljuskovi s grmljavinom. Najmanje kiše očekuje se na istoku zemlje, uglavnom u drugom dijelu dana. Vjetar većinom slab, u Slavoniji umjeren jugoistočni, a na Jadranu umjereno do jako jugo i jugozapadnjak. Temperatura zraka u unutrašnjosti između 6 i 11, u Slavoniji danju do 16 °C. Na Jadranu jutarnja temperatura od 11 do 16, a najviša dnevna do 20 °C.

Više pojedinosti pročitajte na portalu www.radio-m.hr.

Utorak, 18 Listopad 2016 20:05

Kronika dana, utorak, 18. 10. 2016.

Written by

Ispitivanjem prvih svjedoka na Županijskom sudu u Splitu nastavilo se suđenje Draganu Vasiljkoviću, poznatijem kao Kapetan Dragan.
Optužnica ga tereti da je tijekom Domovinskog rata, kao zapovjednik jedinice za posebne namjene paravojnih srpskih postrojba, bio odgovoran za mučenja i ubijanja zarobljenika u zatvoru na kninskoj tvrđavi te na području Benkovca.
Prvi je svjedočio Ivan Krizmanić, o okolnostima svojeg zarobljavanja 1991. godine u Ličkom Petrovom Selu od strane takozvanih martićevaca, kao i o maltretiranjima u kninskom zatvoru.
------------------------------------------------------------------------------------
U SREDIŠNJICI HDZ-a predsjednik i mandatar za sastavljanje vlade Andrej Plenković s najbližim suradnicima Gordanom Jandrokovićem i Davorom Ivom Stierom jučer je obavio posljednje pripreme za predstavljanje ministara.
HDZ je danas u 17 sati održao sjednicu Predsjedništva i Nacionalnog vijeća, a u srijedu će Saboru predstaviti novu Vladu i uslijedit će glasanje o povjerenju. Dolazeći jutros u HDZ, Plenković je izjavio: "Imam sve ministre".
Iako imena ministara taji, HRT neslužbeno doznaje da će dosadašnji ministri Zdravko Marić, Oleg Butković, Tomislav Tolušić i Tomo Medved zadržati svoje sektore.
Vrlo vjerojatno ministar zdravstva bit će Milan Kujundžić, a Dijana Zadravec, koja se spominjala kao kandidatkinja za to mjesto, navodno će biti državna tajnica u tom ministarstvu. Gospodarstvo će preuzeti Martina Dalić, vanjske poslove Davor Ivo Stier, turizam Martina Bienenfeld ili Gari Cappelli, obranu Damir Krstičević, a znanost i obrazovanje Pavo Barišić.
U prostorije HDZ-a jučer je došao i Pavo Barišić, profesor na Filozofskom fakultetu u Splitu. No nije želio potvrditi je li i on među kandidatima za ministre.
Demograf Stjepan Šterc potvrdio je nakon sastanka s Plenkovićem da neće biti nasljednik Bernardice Juretić.
Ministarstvo gubi i Tomislav Panenić jer je gospodarstvo, koje se spaja s poduzetništvom i obrtom, pripalo HDZ-u, dok se energetika pripaja Ministarstvu zaštite okoliša.
-------------------------------------------------------------------------------------
Danas je održana sjednica Saborskog odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav.
Raspravljalo se o smanjenju prava saborskih zastupnika, prijedlogu Mosta. Ovakvom Zakonu o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru usprotivio se Milorad Pupovac (SDSS).
"Mi smo za to da se pojača radna etika zastupnika, ali ne ovakvom penalizacijom", naveo je.
Izmjene koje predlaže Most uključuju novčanu kaznu od 500 kuna za zastupnike koji se bez valjanog razloga ne pojave na glasanju u Saboru.
Arsen Bauk (SDP), pak, predlaže sljedeće: "Povucite ga (zakon) ili iznesite taj radikalniji prijedlog!"
Odbor za Ustav je u konačnici prihvatio Zakon o pravima zastupnika.
Ranije danas je, podsjetimo, pao kvorum sjednice Odbora za zakonodavstvo izlaskom oporbe sa sjednice. Naime, usred rasprave oko Ovršnog zakona, koji je predstavljao Nikola Grmoja (Most), izbila je svađa između Grmoje i Peđe Grbina (SDP).
Održane su i sjednice Odbora za financije i državni proračun te Odbora za informiranje, informatizaciju i medije.
------------------------------------------------------------------------------------
Miro Kovač neće ostati ministar vanjskih poslova. Ponuđeno mu je mjesto predsjednika saborskog Odbora za vanjsku politiku, ali je on to odbio. Kao njegova buduća destinacija sada se spominje Washington gdje bi Kovač trebao biti hrvatski veleposlanik, piše Novi list.
Vlada Tihomira Oreškovića je, podsjetimo, odlučila umjesto veleposlanika Joška Pare u Washington poslati Ivu Banca, međutim, to nije realizirano, pa bi mandatar Andrej Plenković tamo mogao smjestiti Kovača, koji je jako razočaran što više neće biti ministar.
Političkim kuloarima proširila se i informacija da Goran Marić ipak neće u Vladu, jer nije bio zainteresiran za ministarstvo rada i mirovinske politike, te da bi na kraju to ministarstvo mogao voditi Tomislav Ćorić, sadašnji član Odbora za financije. O njemu se govorilo kao i o kandidatu za ministra gospodarstva, no dio HDZ-ovaca daje velike šanse i bivšoj ministrici financija Martini Dalić, piše Novi list.
No, tko će iz HDZ-ovih biti u Vladi, otkrit će se nakon sjednice predsjedništva HDZ-a poslijepodne, te će ti ministri biti ponuđeni Saboru na glasanje u srijedu. Božo Petrov već je potvrdio koja će ministarstva zauzeti Most.
-------------------------------------------------------------------------------------
Hrvatski sabor u nastavku sjednice razmotrit će prijedlog izmjena Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (HRT), na temelju kojega će HRT ubuduće sam naplaćivati RTV pristojbu građanima koji kasne s ispunjavanjem svojih obveza.
Predlagatelj zakona je Klub zastupnika Mosta. Predlaže se da postupak prisilne naplate ubuduće provodi sam HRT, slanjem dviju pisanih opomena i potom izdavanjem platnog naloga, uz koji može naplatiti paušal od 100 kuna.
-------------------------------------------------------------------------------------
BIVŠI premijer Ivo Sanader završio je u bolnici te danas ide na operaciju, zbog čega je ponovno odgođeno suđenje za aferu Fimi Media.
Sanaderu je još ljetos dijagnosticiran karcinom prostate.
Sanader bi nakon operacije u bolnici trebao ostati još najmanje deset dana, a za rasprave na sudu bit će sposoban tek za dva mjeseca.
Sudac i glasnogovornik Županijskog suda u Zagrebu Krešimir Devčić za Index je potvrdio kako je odgođeno ročište Ivi Sanaderu u suđenju za aferu Fimi media koje se trebalo danas održati.
"Radi teškog zdravstvenog stanja, suđenje Sanaderu je odgođeno, a novo ročište zakazano je za 21. prosinac u 9.30 sati", rekao je Devčić za Index.Zbog Sanaderove bolesti suđenje u slučaju Fimi media odgođeno je još sredinom rujna, kada je njegova obrana zatražila prekid do daljnjega. Današnje ročište stoga je zakazano tek kako bi obrana mogla dostaviti novu medicinsku dokumentaciju.
Zbog izvlačenja preko 70 milijuna kuna iz državnih institucija i tvrtki uz Sanadera i HDZ na optuženičkoj klupi su i bivši rizničar HDZ-a Mladen Barišić, stranačka blagajnica Branka Pavošević, vlasnica marketinške agencije Fimi media Nevenka Jurak te bivši glasnogovornik Sanaderove Vlade i HDZ-a Ratko Maček.
Svi su na početku ponovljenog suđenja odbacili optužbe za izvlačenje novca i punjenje "crnog stranačkog fonda" preko marketinške agencije Fimi media po kojoj je slučaj postao poznat u javnosti.
Suđenje je u lipnju krenulo iz početka pred izmijenjenim vijećem zagrebačkog Županijskog suda nakon što je Vrhovni sud lani srušio nepravomoćnu presudu kojom je Sanader bio osuđen na devet godina zatvora i povrat nezakonito stečenih 15,27 milijuna kuna.
HDZ je u prvostupanjskom postupku bio kažnjen s pet milijuna kuna i oduzimanjem nezakonite koristi od 24,2 milijuna kuna. Barišić je, unatoč priznanju, kažnjen s tri godine zatvora, Branka Pavošević s godinu i pol, a Nevenka Jurak s dvije godine zatvora i oduzimanjem 2,5 milijuna kuna koristi. Uvjetnu kaznu dobio je jedino Maček koji se jedini nije žalio na presudu.
--------------------------------------------------------------------------------
Nakon jučerašnje odgode sjednice Odbora jer se Mostovci (osim Kovačića) nisu pojavili, danas su svi na vrijeme stigli u Sabor. Ubrzo je srušen kvorum.
Pad kvoruma bio je moguć zahvaljujući HDZ-ovcu koji se nije pojavio na odboru. "Bilo je formalno pravnih primjedbi i to ćemo navesti u izvješću", kaže o samoj prepirci oko Ovršnog zakona. "Podržavamo zakon, ali tražimo da predlagatelj analizira primjedbe do drugog čitanja. Mislim da je to bilo u redu. Žao mi je što je oporba srušila kvorum, zakon je u redovnoj proceduri i bilo bi bolje da se do drugog čitanja zakon popravio, tim više što je oporba pozdravila smisao zakona", kazao je Bošnjaković.
Na pitanje zašto član odbora iz redova HDZ-a nije došao, kaže: "Jedan naš član je imao opravdan razlog, ispričao se i nije došao, a mi ćemo vidjeti, možda ćemo već danas održati sjednicu ili već sutra". Brekalo ga je zamolila da komentira je li dobro što opet gledamo pad kvoruma na odborima, što se često događalo za vrijeme prošlog saziva.

"Reći ću vam sljedeće: Sabor je konstituiran u toleratnoj atmosferi i u dobrom duhu, a tako se sastavlja i vlada. Imamo tehničkih problema, ali pred nama je puno posla i mislim da će to biti dobro", kaže Bošnjaković.
-------------------------------------------------------------------------------------
Čelnik Mosta Božo Petrov izjavio je kako očekuje da će Sabor u srijedu izglasati novu hrvatsku Vladu u kojoj će, najavio je, sjediti i trojica dosadašnjih Mostovih ministara Slaven Dobrović, Ante Šprlje i Vlaho Orepić, te Ivan Kovačić kao potpredsjednik Vlade i ministar uprave.
"Očekujem prekosutra", odgovorio je Petrov u ponedjeljak u intervjuu za RTL Danas na pitanje kada očekuje izglasavanje nove Vlade.
Potvrdio je da bi predsjednik HDZ-a i mandatar Andrej Plenković u tom slučaju kao novi hrvatski premijer 20. i 21. listopada išao u Bruxelles na sastanak Europskog vijeća. Nije mu poznato zašto je Vlada Tihomira Oreškovića na svojoj posljednjoj, telefonskoj sjednici usvojila stajališta za taj sastanak, te smatra kako je nešto tehničke naravi. "S obzirom da više nisam u vladi, jer sam dao otkaz dan prije no što sam postao predsjednik Sabora, iskreno ne znam koja je točka bila i koji su točno razlozi", kazao je.
Upitan koji su Mostovi kandidati za ministre, Petrov je odgovorio kako je Slaven Dobrović kandidat za ministra zaštite okoliša i prirode kojemu se pridružuju energetika i vodno gospodarstvo, Ante Šprlje bit će ponovno novi ministar pravosuđa, a Vlaho Orepić ministar unutarnjih poslova, dok će Ivan Kovačić biti predložen Saboru kao ministar uprave i potpredsjednik Vlade.
Petrov je jutrošnji nedolazak Mostovih predlagatelja zakona na sjednicu saborskog Odbora za zakonodavstvo opravdao tehničkom pogreškom, s obzirom da ih stručne službe nisu obavijestile o sjednici na kojoj su u ime predlagatelja trebali braniti Mostove zakonske prijedloge.
"Jedino je, individualno, poziv dobio gospodin Kovačić koji se pojavio. Drugi uopće nisu znali kada zasjeda odbor i to je jedini razlog zbog čega se to dogodilo. I saborska služba uputila je zbog toga priopćenje za javnost, tako da apsolutno svi znaju da je jednostavno došlo do tehničkog nesporazuma", poručio je.
Za tu pogrešku nikoga nije htio okriviti. "Ne bih sada povlačio je li netko kriv, je li netko iz tehničke službe. Ne bih išao za tim da je netko to namjerno radio", rekao je Petrov.
-------------------------------------------------------------------------------------
Tehnički ministar gospodarstva Tomislav Panenić ocijenio je neprimjerenim istup čelnika MOL-a Zsolta Hernadija u kojem poručuje da MOL može provoditi svoju strategiju sa ili bez Ine. Kazao je da Hernadi bez osnove nastupa kao da je MOL većinski vlasnik, a ne jedan od dioničara Ine.
Pozivam MOL da zajedno s Vladom RH u budućem vremenu razgovara o Ini kao o tvrtki, ulaganjima u Inu i suradnji Ine s MOL Grupom. Ovo kako oni nastupaju znači da im zapravo apsolutno ne treba nijedan proizvodni kapacitet Ine, da smatraju kako bi proizvodnju u Hrvatskoj trebalo zaustaviti i da su dostatne rafinerije koje ima MOL grupa, kazao je Panenić za Hinu.
Hernadi, kaže Panenić, govori zapravo s pozicije MOL-a, te podsjeća da Ina još uvijek nije integrirana u MOL-ovu grupu i ne može biti, jer MOL nije većinski vlasnik Ine i ne može konsolidirati njezine rezultate.
Kad budu imali više od 50%, onda će moći konsolidirati poslovne rezultate. Ovako to rade na neprimjeren način i degradiraju vrijednost Ine, smatra tehnički ministar gospodarstva.
Kaže i kako bi rado da Hernadi dođe kod nas i pojasni na koji način planira uvođenje tržišnog modela u Inu, ako trenutačni već naziva planskom ekonomijom i objasni zašto se do sada nije pristupilo Ini kao vertikalno integriranoj kompaniji.
Dodaje kako su u Ini izostale sve najavljene investicije te da je i Inina distributivna mreža znatno smanjena. Prema tome, vrlo bi interesantno bilo da dođe i to pojasni, a vjerujem da bi bilo upita i od naših institucija koje se brinu da pravna država funkcionira, rekao je Panenić.
Dodao je kako je iz Hernadijeve pozicije iz Mađarske jednostavno razgovarati jer on ne dijeli sudbinu Ine, njezinih radnika, niti Hrvatske, u čijoj je energetskoj strategiji Ina definirana kao jedan od ključnih energetskih sustava.

Županija

Agencija za obalni linijski pomorski prijevoz, od ponedjeljka 17. listopada 2016. započela je sa periodičkim provjerama prava korisnika na povlašteni prijevoz, odnosno učeničkih iskaznica.
Svi učenici, odnosno sve učeničke iskaznice, koji provjerom u Registru učenika CARnet-a, nemaju upisanu redovnu školsku godinu 2016./2017. će biti provjerom PONIŠTENE jer ti korisnici više nemaju status učenika te temeljem toga ne mogu ostvarivati ni pravo na besplatan prijevoz kao učenici.
Učenici koji su upisali fakultet će kroz sustav dobiti pravo na povlašteni prijevoz na svojim X-icama automatskom obradom bez potrebe da podnose zahtjeve za izdavanjem studentske otočne iskaznice. Njihove učeničke iskaznice će također biti poništene zbog promijene statusa korisnika. Oni studenti koji nisu dobili na fakultetima X-icu prilikom početka studentske godine, ili studenti koji imaju X-icu ali brodar ima problema prilikom očitanja iste, moraju u poštanskim uredima ipak podnijeti zahtjev za izdavanje otočne iskaznice za studenta.
Korisnici koji su promijenili mjesto prebivališta ili više nemaju prebivalište na otoku također nemaju pravo na povlašteni prijevoz kao učenici koji imaju prebivalište na otoku te će im iskaznice biti poništene.
Svi učenici koji su mijenjali osobne podatke i osobnu iskaznicu primjerice zbog promjene imena/prezimena moraju ishoditi nove učeničke iskaznice zbog promijenjenih podataka jer će im postojeće biti poništene u procesu provjere.
Krajem listopada nastaviti će se provjere studentskih iskaznica za povlašteni prijevoz i prava njihovih korisnika na isti način kao i provjere učenika.

Svijet

Ruski plan prekida vatre u trajanju osam sati u četvrtak kako bi se omogućilo civilima i pobunjenicima da napuste sirijski grad Alep stiže prekasno i prekratko je. Izjavio je to američki State Department nakon što su i Europska unija i UN ocijenili da je ponuđen prekratak rok.
Rusija je najavila da će ruska avijacija i sirijska vojska prekinuti bombardiranje i svaku drugu vatru na Alep od 8 do 16 sati po mjesnom vremenu kako bi se civilima omogućio slobodan odlazak iz grada, kao i evakuaciju bolesnih i ranjenih i osiguralo povlačenje naoružanih pobunjenika.
Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini rekla je da prekid vatre može biti pozitivan korak.
Zapadne sile optužuju Rusiju i Siriju da čine ratni zločin bombardirajući bolnice, ubijajući civile i sprečavajući evakuaciju ranjenih, a Sirija i Rusija tvrde da one gađaju samo militante te optužuju SAD da je prekršio raniji sporazum o prekidu vatre ---------------------------------------------------------------------------------
U međuvremenu, Ruski i sirijski zrakoplovi prestali su bombardirati Alep, rekao je ruski ministar obrane, dodajući kako je riječ o koraku kojim se želi omogućiti osmosatno primirje 20. listopada.
Raniji prekid vatre potreban je da se uvede 'humanitarna pauza' 20. listopada. To jamči civilima sigurnost prolaza kroz šest koridora i priprema evakuaciju slabih i bolesnih kroz istočni Alep, pojasnio je Sergej Šojgu. Pozvao je države koje imaju utjecaja na oružane skupine u istočnom Alepu da uvjere vođe skupina da prekinu vatru i napuste grad.
Šojgu je rekao i da bi inicijativa mogla "pridonijeti uspjehu" međunarodnih pregovora u Ženevi u srijedu kada se radi o odvajanju sirijskih pobunjenika od džihadističke skupine Fronta Fateh al-Šam, bivše Fronte Al Nusre.
Rusija je više puta tražila da sirijski pobunjenici prekinu veze s Frontom Fateh al-Šam koju UN smatra terorističkom skupinom, kao uvjet za uspostavu primirja u Alepu.
----------------------------------------------------------------------------------
U snažnoj eksploziji i požaru u riječnoj luci tvrtke BASF u Ludwigshavenu dvije osobe su poginule, dvije su nestale, a šest je teško ozlijeđeno, no stanovništvo nije izloženo opasnosti, novi su podaci koje je objavila tvrtka.
Odgovorni zasad ne mogu govoriti o uzrocima nesreće koja se dogodila na mjestu gdje su radnici radili na plinovodu u riječnoj luci kemijskog postrojenja BASF-a.
Poznato je da je na cjevovodu kojim se plinovi i tekućine transportiraju s brodova prema tvorničkim spremnicima isprva došlo do požara nakon čega je uslijedila eksplozija.
Na izvanrednoj konferenciji za tisak predstavniika BASF-a i grada Ludwigshafena priopćeno je kako trenutno nisu zabilježene pojačane koncentracije štetnih tvari.
Plamen i dim u luci BASF-a mogli su se vidjeti s udaljenosti od više kilometara.

Sport

FIFA je otvorila disciplinski postupak protiv Hrvatske i Kosova zbog nepriličnog navijanja njihovih navijača na kvalifkacijskoj utakmici za SP 2018. koja je igrana 6. listopada.
Navijači obje reprezentacije su uzvikivali »Ubij, ubij Srbina« na svom jeziku za vrijeme utakmice koja je igrana 6. listopada u Albaniji i koju je Hrvatska dobila sa 6-0. Prva utakmica Kosova kao domaćina FIFA igrana je u Skadru u Albaniji jer Kosovo nema odgovarajuće stadione.
FIFA nije navela kada će objaviti odluku. Hrvatska je već kažnjena s igranjem dvije kvalifikacijske utakmice na svom terenu pred praznim tribinama zbog nereda koje su izazivali njeni navijači.
---------------------------------------------------------------------------------
Najbolji hrvatski tenisač Marin Čilić ostao je na 11. mjestu nove ATP ljestvice, dok je najbolja hrvatska igračica i dalje Ana Konjuh koja zauzima 58. poziciju na WTA ljestvici.
Čilić je zadržao prošlotjedni plasman i nalazi se na 11. mjestu, a Ivo Karlović pao je jedno mjesto i sada je 21. tenisač svijeta. Pet mjesta lošiji plasman u odnosu na prošli tjedan imaju Borna Ćorić na 46. mjestu, te Ivan Dodig na 97. Franko Škugor napredovao je jedno mjesto i sada je 210.
Vrh ljestvice drži Srbin Novak Đoković, no nakon njegovog poraza u polufinalu turnira iz serije Masters 1000 u Šangaju, te trijumfa Andyja Murrayja na istom turniru, smanjila se razlika između Đokovića i drugoplasiranog Britanca. Treći je i dalje Švicarac Stan Wawrinka.

Vremenska prognoza za sutra, srijedu, 19. 10. 2016.

Djelomice sunčano uz promjenljivu naoblaku, a još u prvom dijelu dana na istoku i jugu zemlje oblačnije uz mjestimičnu kišu. U kopnenim područjima tijekom jutra i prijepodneva očekuje se magla, ponegdje dugotrajna. Vjetar u unutrašnjosti većinom slab. Na Jadranu uz obalu slaba i mjestimice umjerena bura, a tijekom dana prema otvorenom moru sjeverozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura zraka između 4 i 9, na Jadranu između 10 i 15, a najviša dnevna uglavnom od 11 do 16 te između 16 i 20 °C na obali i otocima.

Više pojedinosti pročitajte na portalu www.radio-m.hr.

Četvrtak, 13 Listopad 2016 20:03

Kronika dana, četvrtak, 13. 10. 2016.

Written by

Kronika dana, četvrtak, 13. 10. 2016.

Ivana Maletić ostat će zastupnica u Europskom parlamentu i neće ući u Vladu Andreja Plenkovića, jer nije htjela svojim ulaskom u Vladu ugroziti mjesto Tomislava Tolušića ili Zdravka Marića.
S ljudske strane nije joj bilo prihvatljivo da zbog svoje pozicije izgura bilo kojeg od te dvojice ministara za koje smatra da dobro rade svoj posao. Maletić je mogla preuzeti ili Ministarstvo financija ili fondova EU i regionalnog razvoja, premda bi joj bila najdraža ideja o spajanju fondova EU i financija u jedno ministarstvo, no od te se kombinacije odustalo. Kao kompromisno rješenje Plenković joj je ponudio da bude potpredsjednica Vlade bez portfelja, no Ivani Maletić tek je to bilo neprihvatljivo jer nije htjela s pozicije potpredsjednice bez resora koordinirati kolege koji vode svoja ministarstva. U razgovoru s Plenkovićem, koji, kako se doznaje, razumije njene argumente, odlučeno je da ona ostane u Bruxellesu premda ju je Plenković zaista želio u Vladi kao sposobnu i organiziranu suradnicu.
"Loše bi se osjećala da je njen ulazak u Vladu značio eliminaciju Tolušića ili Marića. Osim toga, Ivana Maletić ne želi svaštariti, 20 godina bavi se pristupanjem EU, fondovima, financijama, pa neki drugi resor nije dolazio u obzir", rekao je izvor blizak HDZ-ovoj eurozastupnici Večernjem listu.
Podsjetimo, Plenković i Davor Ivo Stier u srijedu su otišli podnijeti ostavke u Europskom parlamentu, no ne i Ivana Maletić. Mandatar za sastav nove hrvatske vlade Andrej Plenković rekao je u srijedu u Bruxellesu da on i Davor Ivo Stier podnose ostavku na mjesto zastupnika u Europskom parlamentu, dok Ivana Maletić i dalje ostaje zastupnicom.
-------------------------------------------------------------------------------------
Mandatar Vlade i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković izvijestio je u četvrtak da će za potpredsjednike Hrvatskog sabora predložiti aktualnog predsjednika akademika Željka Reinera, zamjenika predsjednika HDZ-a Milijana Brkića i glavnog tajnika stranke Gordana Jandrokovića.
"Tri kandidata za potpredsjednike Hrvatskog sabora iz HDZ-a su aktualni predsjednik akademika Reiner, zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić i glavni tajnik stranke Gordan Jandroković", rekao je Plenković novinarima nakon sjednice Predsjedništva stranke upitan tko će biti potpredsjednici Sabora iz redova HDZ-a.
Izvijestio je i da su na sjednici Predsjedništva HDZ-a napravili pripremu svih odluka koje su potrebne danas te su razgovarali o sutrašnjoj konstituirajućoj sjednici Hrvatskog sabora. Nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a sastao se i Središnji odbor stranke u Novinarskom domu.
"Imamo vremena, danas imamo druge teme. Sutra je prva sjednica novog saziva Sabora, a idući tjedan ćemo potvrditi imena. Kad budemo imali kompletnu Vladu, znat ćete sve o njoj", rekao je jutros prilikom dolaska na Predsjedništvo.
---------------------------------------------------------------------------
Dubravka Šuica upravo je u Bruxellesu najavila da će Davor Ivo Stier biti novi ministar vanjskih i europskih poslova, objavila je na Twitteru Lada Jurica, Osoba odgovorna za internet i nove medije Europskih pučana.
Mandatar za sastav nove hrvatske vlade Andrej Plenković izjavio je u Bruxellesu da on i Davor Ivo Stier podnose ostavku na mjesto zastupnika u Europskom parlamentu, dok Ivana Maletić i dalje ostaje zastupnicom.
"Mogu potvrditi da kolega Stier i ja danas popodne podnosimo ostavku na mjesta zastupnika u Europskom parlamentu", rekao je Andrej Plenković novinarima.To bi moglo značiti da Stier ulazi u novu vladu, a Maletić ne.
-------------------------------------------------------------------------------------
Tehnička hrvatska vlada predložila je novom sazivu Sabora da pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom ponovno imenuje Anku Slonjšak, kojoj je mandat istekao 30. svibnja.
Banski dvori su priopćili kako je Vlada na zatvorenom dijelu sjednice, na temelju provedenog postupka po objavljenom javnom pozivu utvrdila prijedlog odluke o imenovanju Anke Slonjšak pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom te ga uputila u Sabor na donošenje.
Nakon što su mediji tijekom ljeta upozoravali da je upražnjeno to pravobraniteljsko mjesto, iz Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom poručili su kako normalno rade te nastavljaju postupati po pritužbama osoba s invaliditetom u zaštiti njihovih prava i interesa, unatoč tome što novi pravobranitelj zbog krize vlasti nije imenovan nakon isteka mandata Anke Slonjšak.
Vlada je, zbog odlaska na novu dužnost, s 13. listopada razriješila pomoćnika ministrice uprave Borisa Miloševića, a na osobni zahtjev razriješena je pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode Lidija Runko Luttenberger, s danom 16. listopada.
-------------------------------------------------------------------------------------
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović završila je posjet Ujedinjenom Kraljevstvu sastavši se, nakon kraljice i premijerke, s ministrom obrane Michaelom Fallonom i gospodarstva Gregom Clarkom.
Održala je predavanje na školi ekonomskih i političkih znanosti. O jačanju gospodarskih veza razgovarala je i s investitorima i predstavnicima hrvatskih startupova u londonskom Bloombergu.
Očito imamo problem ako se ne fokusiramo na razloge zašto gubimo mlade talentirane ljude koji posebno ulažu u sektor inovacija i zašto se njihove ideje ne realiziraju u Hrvatskoj nego ovdje u Velikoj Britaniji ili negdje drugdje, rekla je predsjednica novinarima nakon sastanka.
Dodala je da je od vlasnika startupova, onih osnovanih u inozemstvu i onih koji su osnovani u Hrvatskoj ali su premješteni u Britaniju ili drugdje, željela čuti razloge zbog kojih su to učinili.
Kolinda Grabar-Kitarović kaže da je to pitanje prvenstveno za vladu, ali da kao predsjednica osjeća dužnost i odgovornost usmjeravati neke procese i surađivati s vladom kako bi se što je moguće više napravilo za razvoj gospodarstva. Jedan od preduvjeta je svakako i poboljšanje investicijske klime, istaknula je.
Godišnji sastanak europske poslovne mreže investicijskih anđela održat će se idući mjesec u Zagrebu, a na njega dolazi i pjevač Iron Maidena Bruce Dickinson. Na svim se posjetima, kaže, mogla uvjeriti u veliko zanimanje za novu hrvatsku vladu.
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je gostovala u programu BBC-ja, otkrivši kako se s britanskom premijerkom najviše zadržala na aktualnim temama Brexita i izbjegličkoj krizi - ponovila je kako treba razlikovati ekonomske migrante od izbjeglica iz ratom pogođenih zemalja poput Sirije.
Drugog i završnog dana posjeta Ujedinjenom Kraljevstvu predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sastala se s ministrom gospodarstva Gregom Clarkom. Sastanak je bio nastavak njezinih jučerašnjih razgovora s premijerkom Theresom May o potrebi jačanja gospodarskih odnosa Hrvatske i Velike Britanije.
Predsjednica je imala i radni ručak s predstavnicima banaka i investicijskih institucija.
Nakon toga u Bloombergu, jednoj od najutjecajnijih medijskih kuća u svijetu biznisa, poduzetništva , financija i investiranja, sastala se s predstavnicima desetak najuspješnijih hrvatskih start up tvrtki sa sjedištem u Londonu.
-------------------------------------------------------------------------------------
Glavni tajnici HDZ-a i SDP-a Gordan Jandroković i Igor Dragovan dogovorili su da će vladajućima pripasti čelne pozicije u 16, a oporbi u 12 saborskih radnih tijela, dok će Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, kao i obično, voditi zastupnik iz kluba manjina.
Držimo se tih kvota i dalje, otprilike je odnos većine i manjine kakav je bio i do sada. Sve smo dogovorili i sada je na nama iz vladajuće većine da sa svojim partnerima sve preciziramo do kraja, a kolege iz oporbe isto tako trebaju napraviti to na svojoj strani, rekao je Jandroković poslije sastanka u Klubu HDZ-a.
Dragovan je potvrdio da će SDP početi razgovore s drugim oporbenim strankama. Već smo neke razgovore i obavili. Ono što mogu reći u ime SDP-a, nama je u interesu kao i vladajućima da konstituiramo Hrvatski sabor i da se što prije počne raditi, kazao je Dragovan.
Dvojica glavnih tajnika kažu kako će se već u petak formirati prvi odbori, koji bi trebali raspraviti Mostova "jamstva", a ostala će se radna tijela formirati sukcesivno do utorka ili srijede.
Poznati su omjeri i oni su praktički identični kao i prošlog puta i to je dobra demokratska praksa u parlamentu, istaknuo je Dragovan.
Na pitanje hoće li SDP razgovarati i s HSS-om, koji tvrdi da je u oporbi, iako su zastupnici te stranke potpisali potporu mandataru Andreju Plenkoviću, Dragovan je odgovorio da SDP ne bježi od razgovora te da će razgovarati sa svima koji kažu da su opozicija. Rekao je i da će oporbi pripasti isti odbori koje je imala u zadnjem mandatu.
Nesuglasice oko predsjednika Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost iz dosadašnjeg saziva, kada se HDZ protivio da taj odbor vodi SDP-ov Ranko Ostojić, dvojica glavnih tajnika ovaj put ne očekuju. Taj odbor prema zakonu pripada opoziciji i to najvećoj opozicijskoj stranci. Vjerujem da ćemo sve riješiti bez problema, rekao je Dragovan, a Jandroković potvrdio kimanjem glave.
Tko će biti potpredsjednici Sabora, nisu željeli odgovoriti, a Dragovan je kazao kako će o tome odlučiti tijela SDP-a, ne želeći komentirati napise o navodnom sukobu između te stranke i HNS-a oko potpredsjedničkih mjesta.
Sabor ima 29 radnih tijela, čiji bi sastav trebao odražavati sastav Sabora, u kojem SDP ima nešto više od četvrtine zastupnika pa iz te stranke računaju da bi trebali dobiti sedam ili osam mjesta predsjednika odbora i nešto više potpredsjedničkih, s obzirom na to da u tijelima u kojima je predsjednik iz reda vladajućih, potpredsjedničko mjesto pripada oporbi. Dio svojih mjesta SDP namjerava prepustiti IDS-u, a o ostalim opozicijskim mjestima moraju se dogovoriti s ostalim opozicijskim strankama.
U HNS-u tumače da su jedina prava oporba oni, SDP i IDS, s obzirom na to da su zastupnici četvrte stranke nekadašnje Narodne koalicije, HSS-a potpisali potporu mandataru Andreju Plenkoviću. Slične su se poruke prije mogle čuti i iz SDP-a, iz kojega su tumačili kako se pozicija od opozicije razlikuje po tome što podupire vladu i glasuje za proračun, no čini se kako SDP ipak neće osporavati pravo HSS-u da sudjeluje u raspodjeli opozicijskih mjesta u odborima. HSS glasuje za Plenkovićevu vladu, ali ne žele se svrstati kao pozicija, neće sudjelovati u vladi, neće preuzimati nikakav resor ni obvezu da vladu podupiru u bilo kojem aktu i mogu se smatrati opozicijom, tumači ovaj izvor.
Koalicija Jedina opcija od izbora se raspala u četiri frakcije. Njihov Hrvoje Runtić pristupio je klubu zastupnika Mosta, što ga automatski svrstava među vladajuće. Pitanje je međutim kamo će se prikloniti bivši mostovci Ivan Lovrinović i Ivica Mišić kao i Goran Aleksić koji je ovih dana osnovao novu stranku. Za sada je nepoznato što će sa svojim mandatom učiniti HDSSB i nezavisni Željko Glasnović, a sva ta pitanja klubovi će morati razriješiti u međusobnim konzultacijama do petka, za kada je predsjednica Republike sazvala konstituirajuću sjednicu Sabora.
Hrvatski sabor se konstituira imenovanjem predsjednika, a tu će funkciju obnašati čelnik Mosta Božo Petrov. Da bi zastupnici dali prisegu kojom im započinje mandat, Mandatno-imunitetno povjerenstvo mora utvrditi tko će od izabranih zastupnika ostati u Saboru, a tko odlazi na dužnost nespojivu sa zastupničkom i saborski mandat stavlja u mirovanje. Nakon prihvaćanja MIP-ova izvješća, zastupnici polažu prisegu i time je konstituirajuća sjednica završena. Nakon toga se može krenuti u redovito zasjedanje, na kojemu se odmah mogu izabrati i potpredsjednici Sabora.
Prema neslužbenim najavama, tu bi dužnost preuzeli HDZ-ovi Gordan Jandroković, Željko Reiner i Miroslav Tuđman te SDP-ova Milanka Opačić, a još će jedan potpredsjednik biti iz redova HNS-a, u kojem se kao mogući kandidati za tu funkciju spominju predsjednik stranke Ivan Vrdoljak i bivša predsjednica Vesna Pusić.
-------------------------------------------------------------------------------------
Koordinacija braniteljskih udruga je objavila demantij na tvrdnje Nine Obuljen Koržinek koji je iznijela u odgovoru na izvanrednu konferenciju dijela udruga iz Domovinskog rata kada su zatražili sankcioniranje navodnog kriminala u HAVC-u te da se Obuljen, članicu Upravnog odbora HAVC-a, više u javnosti ne spominje kao moguću buduću ministricu.
"U demantiju Nine Obuljen, članice UO HAVC-a i navodne kandidatkinje za ministricu kulture nema, osim datuma i imena gotovo niti jedna istinita tvrdnja", navodi se u priopćenju te poziva Obuljen da javno objavi nalaz upravnog nadzora Ministarstva kulture. Tvrdi se da je u njemu navedeno više desetaka kršenja zakona te da od njih navode samo neke. Udruge: autentičnost nalaza može se provjeriti u Ministarstvu kulture i Ministarstvu financija
"Gospođa Obuljen falsificira i mjesto i ulogu – zakonsku obavezu UO HAVC-a, a to je nadzor nad zakonitošću rada HAVC-a, sukladno članku 9. Zakona o audiovizualnoj djelatnostima (AV). Članovi Upravnog odbora (UO) HAVC-a su bili dužni i zakonom obavezni smijeniti ravnatelja HAVC-a zbog više kršenja zakona", navodi se u priopćenju i tvrdi da se ne radi ni o kakvoj hajci nego o istini i dokazima za miljunske pljačke.
Poručuje se da se autentičnost nalaza "koji jasno dokazuju ne samo teška kršenja Zakona nego i činjenje niza kaznenih djela, može provjeriti u Ministarstvu kulture i Ministarstvu financija".
UO HAVC-a je, navodi koordinacija, u tri navrata dobio negativni inspekcijski nalaz Ministarstva kulture i ranije Ministarstva financija. Navode da je "8. travnja 2016 godine Uprava za pravne i financijske poslove, Sektor za normativne i upravno pravne poslove Ministarstva kulture utvrdila slijedeće nezakonitosti i nepravilnosti: Nezakonito isplaćivanje dodatka na plaći voditeljima Odjela HAVC-a u vremenskom razdoblju od 1. lipnja 2014. do 8. travnja 2016.; nezakonito isplaćivanje plaće od 1. siječnja 2012. do 8. travnja 2016. voditeljici Odjela Media desk; nezakonit ugovor ravnatelja Hrvoja Hribara od 5. prosinca 2014., gdje si je sam u ugovor ugradio članak po kojem ima pravo na naknadu od šest mjesečnih bruto plaća prije prestanka radnog odnosa".
----------------------------------------------------------
Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević najavio je u srijedu da idućeg tjedna počinje realizacija programa za energetsku obnovu višestambenih zgrada i zgrada javnih ustanova koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja.
Radi se o podupiranju energetske učinkovitosti i korištenju obnovljivih izvora energije u javnoj infrastrukturi, uključujući javne i stambene zgrade, a na raspolaganju je ukupno 311 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Od tog iznosa 211 milijuna eura namijenjeno je energetskoj obnovi zgrada javnog sektora, dok se preostalih 100 milijuna eura odnosi na energetsku obnovu stambenih zgrada.
Ministarstvo će u ponedjeljak 17. listopada objaviti poziv za dostavu projektnih prijedloga za energetsku obnovu višestambenih zgrada, s krajnjim rokom za podnošenje projektnih prijedloga od 90 dana. Time se u Hrvatskoj počinju trošiti sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a hrvatski Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost više neće dodjeljivati novac za te svrhe, rekao je Kuščević.
Što više projekata realiziramo ostvarujemo veće energetske uštede, smanjit ćemo emisiju ugljikova dioksida, popraviti vizuru gradova i naselja te život, rad i boravak u tim zgradama učiniti ugodnijim. Također ćemo podići građevinski sektor jer uz 311 milijuna eura idu i sredstva investitora, što znači dvostruki iznos, odnosno oko 620 milijuna eura koji će se u iduće četiri godine uložiti u hrvatsko graditeljstvo, kazao je Kuščević.
-------------------------------------------------------------------------------------
Odvjetnički tim Milorada Dodika načelno je dogovorio s Tužiteljstvom BiH način saslušanja predsjednika Republike Srpske.
Više izvora N1 kaže da je odvjetnik Goran Bubić posljednji put viđen u Tužiteljstvu u ponedjeljak, kao i da je ministar policije Republike Srpske, Dragan Lukač, Tužiteljstvu poslao nekoliko dopisa u kojima navodi da MUP ima saznajanja da je bi Dodik, dolaskom u Sarajevo, bio "izložen snajperskom napadu".
Isti izvori navode da je, zbog svih okolnosti dogovoren poseban transport Dodika do Tužiteljstva. Prema tom dogovoru, Dodik će helikopterom sletjeti u Istočno Sarajevo, gdje će ga čekati blindirani džip. Njime bi bio prebačen u zgradu Tužiteljstva u Sarajevu, i to na sporedni ulaz. Tužitelji bi ga ispitali, ali uz garanciju da ga neće privesti ili zatvoriti u pritvorsku jedinicu. Kako je i došao, Dodik bi istim blindiranim vozilom bio vraćen do helikoptera. Zanimljivo je da se o načinu Dodikovog dolaska pregovoara, a da predsjedniku RS još ni upućen novi poziv za saslušanje. Na onaj prvi poziv Dodik se nije odazvao, ali je ujedno i pravdao izostanak. Sada se čeka da Tužiteljstvo izda novi poziv, ali, kako je ranije rekao odvjetnik Bubić, on još nije stigao na Dodikovu adresu.
Osim slučaja referendum, Milorada Dodika će ispitivati i o okolnostima dodjela zemlje Vuku Hamoviću za Termoelektranu i Rudnik Stanari. Taj predmet vodi tužitelj Miroslav Marković.
Ovih dana su još neki svjedoci dobili poziv na saslušanje. Prema našim saznanjima, sporna je procjena izvjesne žene vještaka iz Doboja, koja je po nalogu Vlade Republike Srpske, na čijem čelu još bio Dodik, veći dio zemljišta procijenila kao bezvrijedno. Ona je vrijednost kopa rudnika procijenilka na 2 milijuna maraka, što je Vuk Hamović i platio.
Međutim, ostatak zemlje, ispod kojeg, akako kažu upućenim leži čitavo rudno bogatstvo vrijedno milijarde, ona je proglasila bezvrijednim. Na tajk način je Hamoviću omogućeno da dobije rudu besplatno, i da na njoj zaradi milijune, kaže izvor N1.
Vrijeme kada bi se Milorad Dodik mogao pojaviti, pod gore objašenjenim okolnostima, u Tužiteljstvu BiH još nepoznato. Prema nekim izvorima, to bi se moglo dogoditi vrlo brzo, a prema nekim informacijama, sljedećeg tjedna, kada bi mogao stići i novi poziv Tužiteljstva.

Županija

Župan Nikola Dobroslavić na zasjedanju Europskog odbora regija u Bruxellesu poručio je da postupci korištenja strukturnih fondova iz godine u godinu postaju složeniji,čime ti fondovi postaju teže dostupni unatoč tome što predstavljaju temelj kohezijske politike, jedne od ključnih politika Europske unije. Korištenje sredstava iz strukturnih fondova (ESIF) vrijednih 454 milijarde eura, čemu treba pridodati sufinanciranje država članica u iznosu od 183 milijarde eura za razdoblje od 2014.-2020. bila je glavna tema sastanka na kojem je naglašena potreba za boljim političkim vodstvom, jednostavnijim propisima EU te većom fleksibilnošću u cilju premošćivanja investicijskog jaza od 50 milijardi eura, hvatanje u koštac s regionalnim nejednakostima i stvaranje usklađene i inovativne Europe.

Svijet

NEMA nijednog graničara na nenaseljenoj planini Rugovi na granici Kosova i Crne Gore, samo poneko stado ovaca na ispaši, ali bi prijepor oko definiranja granične crte između dviju zemalja mogao Kosovo gurnuti u kaos budući da tamošnja oporba politički sporazum oko demarkacije smatra "izdajom".
Kosovo, najmlađa europska država, koja je 2008. proglasila neovisnost od Srbije, prošle je godine postigla sporazum o granici sa svojim zapadnim susjedom, Crnom Gorom, ali kosovski parlament taj sporazum tek treba ratificirati.
U vrijeme bivše Jugoslavije, koja se raspala u ratovima 90-ih, granica između Kosova i Crne Gore bila je unutarnja i nikada nije bila precizno određena.
Sporazum oko granica ključan je u kosovskom nastojanju da dobije bezvizni režim s EU-om i za daljnju integraciju u europski blok, što je glavni politički i gospodarski cilj države s 1,8 milijuna stanovnika, većinski naseljene etničkim Albancima, navodi France Presse.
Prema sporazumu, nekih 8.000 hektara borovih šuma, izvora i pašnjaka trebalo bi pripasti Crnoj Gori. Zemlja je uglavnom u državnom vlasništvu, no tradicionalno se njome koriste kosovski pastiri.
"Naši bogati pašnjaci i izvori vode poklanjaju se Crnoj Gori", kaže pastir Zimer Demebogja, koji je protiv sporazuma.
Izgledalo je da će ratifikacija sporazuma o granici proći glatko s obzirom na prijateljske veze koje su uspostavljene otkako je Podgorica priznala kosovsku neovisnost, unatoč žestokom protivljenju Beograda. Srbija i dalje na Kosovo gleda kao na svoju južnu pokrajinu.
No ratifikacija u parlamentu neprekidno se odgađala jer se oporba sve više počela baviti tim pitanjem. Bilo je i nasilnih prosvjeda, uključujući bacanje suzavca u parlamentu.
Posljednjih tjedana eksplozivna sredstva bila su bačena na parlament, zgradu kosovske radiotelevizije te na kuću njezinog glavnog ravnatelja.
Potom je prošle subote skupina koja se nazvala "Rugosavit" uputila otvoreno pismo premijeru i zastupnicima kojim upozorava protiv bilo kakve ratifikacije koja bi vodila u "predaju naše zemlje".Napor da se definira granica s Crnom Gorom oporbeni čelnik Albin Kurti naziva "činom kapitulacije".
"Parlament se poziva da ozakoni ovu izdaju", kazao je Kurti odbacujući mogućnost ratifikacije. Dodao je čak da je rat oko granice s Crnom Gorom "vjerojatan... u idućih četiri do pet godina".
Pošto je sporno područje nenaseljeno nitko neće trebati mijenjati državljanstvo, ali pastiri iz sela u podnožju pitaju se gdje će pasti svoje ovce te kažu da će nastaviti tjerati stada na pašnjake Rugove bez obzira na to što će o granicama reći u prijestolnicama Prištini i Podgorici.
--------------------------------------------------------------------
Francuski predsjednik Francois Hollande u svojoj je knjizi, čiji su dijelovi objavljeni u srijedu, priznao da u francuskom društvu postoji "problem s islamom" i da se imigracija mora zauzdati, prenosi AFP.
"Islam nije problem u smislu da je to religija koja je opasna sama po sebi, već je problem zato što se želi afirmirati kao religija u Francuskoj Republici", piše u knjizi naslovljenoj "Predsjednik to ne bi trebao reći". U razgovoru s novinarima Le Monda, Hollande je također kazao da "s islamom postoji problem jer islam iziskuje sveta mjesta i priznanje".
U drugim dijelovima knjige francuski predsjednik kaže kako smatra da "je previše dolazaka, imigracija koja se ne bi smjela događati". Imigracija i nacionalni identitet glavne su teme u kampanjama za nadolazeće predsjedničke izbore. Niz islamističkih napada u Francuskoj u posljednje dvije godine te migrantska kriza koja je snažno zahvatila Europu potaknuli su neraspoloženje prema migrantima, što je rezultiralo porastom popularnosti čelnice francuske krajnje desnice Marine Le Pen.
Hollande, čija je nepopularnost dosegla vrhunac, još uvijek se nije izjasnio hoće li biti u utrci za reizbor predsjednika, no njegov glavni suparnik Nicolas Sarkozy, koji pokušava osvojiti predsjedničku nominaciju desnog centra, veliki naglasak stavlja upravo na pitanje imigracije. U nedjelju je potvrdio da će, bude li izabran, raspisati referendum i zatražiti od Francuza da se izjasne podupiru ku ukidanje prava neeuropskim državljanima da se pridruže članovima obitelji u Francuskoj - što je jedan od glavnih kanala za ulazak migranata u zemlju.
-------------------------------------------------------------------------------------
Sirijac Džabar el Bakir kojeg se sumnjičilo za pripremanje terorističkog napada u Njemačkoj, počinio je samoubojstvo u istražnom zatvoru u Leipzigu.
22-togodišnji Sirijac pronađen je obješen u svojoj ćeliji u zatvoru u Leipzigu, javio je dnevnik Bild, pozivajući se na izvore u ministarstvu unutarnjih poslova savezne pokrajine Saske, a vijest su kasnije potvrdile i informativno-novinske agencije.
Džabar el Bakir je uhićen u ponedjeljak rano ujutro u jednom stanu u Leipzigu nakon što je u subotu pobjegao policiji u obližnjem Chemnizu.
Njemačke vlasti su preko stranih obavještajnih službi došle do saznanja o Sirijcu koji je 2015. kao izbjeglica doputovao u Njemačku. Prema posljednjim saznanjima Ureda za zaštitu ustavnog poretka el Bakir je već ovog tjedna namjeravao izvršiti samoubilački napad u jednoj od dvije berlinske zračne luke.
U srijedu poslijepodne pojavile su se informacije kako el Bakir okrivljuje trojicu sunarodnjaka, koji su ga u nedjelju navečer svezali u jednom stanu i potom obavijestili policiju, da su bili upućeni u njegove terorističke planove.
El Bakir je, kako navode istražitelji, bio u kontaktu s tzv. Islamskom državom a prema nekim saznanjima je u nekoliko navrata nakon dolaska u Njemačku, na dulja razdoblja boravio u Turskoj. Sumnja se da je tamo od pripadnika IS-a dobio novac i upute za izvršavanje bombaškog napada.

Sport

Sara Kolak uvrštena je u uži izbor za najbolju mladu europsku atletičarku, no istodobno i da najbolja hrvatska atletičarka Sandra Perković nije ušla među tri najbolje. To je izazvalo ljutnju u Hrvatskom atletskom savezu, koji je uputio prosvjedno pismo Europskoj atletskoj federaciji.
Sandra Perković bila je nominirana za izbor najbolje europske atletičarke u 2016. godini, ali Europska atletska federaciju nije je uvrstila u uži izbor od tri atletičarke koje konkuriraju za titulu najbolje temeljem glasovanja preko društvenih mreža te glasova medija, atletskih saveza i stručnjaka ignoriravši pritom rezultate koje je Sandra postigla ove godine. U izboru za najbolju atletičarku su tako ostale svjetska rekorderka i olimpijska pobjednica u kladivu, Poljakinja Anita Wlodarczyk, španjolska visašica Ruth Beitia, koja ima olimpijsko zlato i europsko srebro te grčka skakačica s motkom Ekaterina Stefanidi koja je osvojila naslov europske prvakinje i olimpijsko zlato.
U povodu toga Hrvatski atletski savez je uputio protestno pismo čelnicima Europske atletske federacije u kojem se posebno napominje netransparentan način izbora. U pismu je također istaknuto da je neshvatljivo sa sportskog stajališta da sportašica koje je ove godine osvojila naslov europske prvakinje četvrti put zaredom, drugi put postala olimpijska pobjednica i peti put osvojila Dijamantnu ligu nije u užem krugu kandidatkinja za najbolju europsku atletičarku.
Druga naša atlečarka koja je nominirana za najbolju mladu zvijezdu u usponu, olimpijska pobjednica u bacanju koplja, Sara Kolak, ostala je na popisu kandidatkinja za najbolju mladu europsku atletičarku 2016. godine. Osim Sare, za najbolju mladu atletičarku bore se 20-godišnja Britanka Dina Asher-Smith, europska prvakinja na 200 m te 22-godišnja Belgijka Nafissatou Thiam, zlatna u sedmoboju u Rio de Janeiru.

Vremenska prognoza za sutra, petak, 14. 10. 2016.

Djelomice sunčano uz promjenljivu naoblaku, no na Jadranu je uz povremeno više oblaka moguća kiša ili poneki pljusak, uglavnom na sjevernom dijelu. Vjetar na kopnu većinom slab, a na istoku mjestimice i umjeren jugoistočni. Na Jadranu vjetrovito uz umjereno i jako jugo. Najniža jutarnja temperatura zraka od 3 do 7, na Jadranu od 12 do 17, a najviša dnevna između 13 i 18 u unutrašnjosti te od 18 do 23 °C na Jadranu.

Više pojedinosti pročitajte na portalu www.radio-m.hr.

Petak, 07 Listopad 2016 20:09

Kronika dana, petak, 14. 10. 2016.

Written by

Predstavnici oporbenih stranaka održali su u Saboru niz sastanaka na kojima se razgovaralo o raspodjeli funkcija u okviru opozicijske kvote, HNS i SDP su dogovorili da će svaka stranka dobiti po jedno mjesto potpredsjednika Sabora, no raspodjela mjesta u odborima mogla bi se pokazati problemom jer koalicija Jedina opcija inzistira na mjestu predsjednika Odbora za zaštitu okoliša, na koju računaju i u SDP-u.
Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak kazao je kako je sa SDP-om dogovoreno da će omjeri u oporbenoj kvoti ostati isti kao u dosadašnjem sazivu. Nakon dogovora s SDP-om održan je sastanak Kluba zastupnika HNS-a na kojem je odlučeno da će upravo Vrdoljak biti potpredsjednik Sabora. Predsjednica Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo bit će Anka Mrak Taritaš, a Odbor za mlade vodit će Nada Turina Đurić. Vrdoljak je izvijestio da su se HNS-ovom klubu pridružili HSU-ov Silvano Hrelja i zastupnik romske manjine Veljko Kajtazi, čime je taj klub narastao na 11 zastupnika. Kazao je i kako će predsjednik kluba bit će Milorad Batinić, a potpredsjednici Goran Beus Richembergh i Silvano Hrelja.
"Kako smo jučer najavili, traju razgovori što se tiče podjela mjesta u opozicijskoj kvoti. Danas smo razgovarali s kolegama, sutra ćemo te razgovore nastaviti i završiti sav posao do utorka kako smo to najavili", izjavio je glavni tajnik SDP-a Igor Dragovan, nakon sastanka s Vrdoljakom. Detalje dogovora s HNS-om Dragovan nije želio otkriti, a kazao je kako će se više znati nakon sutrašnje sjednice Kluba SDP-a. Dragovan je potvrdio kako se sastao i s predstavnicima HSS-a te kako je i s njima postignut dogovor, no u čemu se taj dogovor sastoji nije želio otkriti ni Dragovan ni predsjednik HSS-a Krešo Beljak.
-------------------------------------------------------------------------------------
Novi, deveti saziv Hrvatskoga sabora, izabran 11. rujna, okupit će se danas na prvom zasjedanju na kojemu bi za novog predsjednika trebao izabrati čelnika Mosta Božu Petrova i time se konstituirati.
Čelnik Mosta Saborom bi trebao predsjedati dvije godine, iduće dvije to bi mjesto 'preuzeo' HDZ. Taj takozvani princip 2 + 2 HDZ i Most dogovorili su nakon višetjednih pregovora o sastavljanju vlasti.
Danas bi trebali biti poznati i potpredsjednici Sabora, HDZ na tim mjestima želi Željka Reinera, zamjenika predsjednika HDZ-a Milijana Brkića i glavnog tajnika stranke Gordana Jandrokovića. Oporbi pripadaju dva mjesta, a za sada se zna da će HNS predložiti predsjednika stranke Ivana Vrdoljaka.
Sabor bi trebao formirati i 30-ak radnih tijela, izabrati njihove predsjednike i članove. Trebao bi to biti rutinski posao, nakon što su glavni tajnici HDZ-a i SDP-a Gordan Jandroković i Igor Dragovan dogovorili da će vladajućima pripasti čelna mjesta u 16, a oporbi u 12 saborskih radnih tijela, dok će Odborom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina tradicionalno predsjedati zastupnik iz kluba nacionalnih manjina.
Važan dio prvog zasjedanja vezan je uz Mandatno-imunitetno povjerenstvo (MIP) koje Saboru podnosi izvješće o provedenim izborima i imenima izabranih zastupnika, ostavkama, zastupnicima koji obnašaju dužnost nespojivu sa zastupničkom pa im mandat miruje te zastupnicima čiji mandat miruje na njihov zahtjev.
Kada Sabor prihvati izvješće MIP-a, zastupnici daju prisegu. Nakon toga, novi šef Sabora Petrov predložit će dnevni red sjednice na kojemu će se naći nekoliko zakona vezanih za formiranje i funkcioniranje nove hrvatske vlade.
Planira se odmah raditi po tom dnevnom redu i izglasovati te zakone, rekao je akademik Željko Reiner, predsjednik osmog saborskog saziva, najavljujući da bi se, zatreba li, moglo raditi do kasno u noć.
Sabor će zasjedanje nastaviti sutra raspravom o prijedlozima zakona koji su rezultat dogovora HDZ-a i Mosta, a potom i u ponedjeljak. U utorak ili srijedu očekuje se glasovanje o povjerenju Vladi Andreja Plenkovića.
Odluku o sazivanju prvog zasjedanja, na temelju ustavnih ovlasti, donijela je predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović.
-------------------------------------------------------------------------------------
HDZ će danas u 12 sati održati sastanak Kluba zastupnika u Saboru, na kojemu će se odlučiti o članovima saborskih odbora iz reda stranke. Danas je i konstituirajuća sjednica Sabora, na kojoj će se izabrati i novi predsjednik, ovoga puta, u dvogodišnjem mandatu.
U stranku su već oko 8:30 stigli Jandroković i Plenković, a potom i Hasanbegović. Plenković je ponovio već mnogo puta izrečenu izjavu kako je on taj koji odlučuje tko će u Vladu, a tko ne, te ni danas nije spomenuo nijedno ime budući će ih sve, kad za to dođe vrijeme, reći u paketu.
Najčešća imena su bliski ljudi predsjednika HDZ-a, Andreja Plenkovića, i to Davor Ivo Stier kao mogući ministar vanjskih poslova, Zdravko Marić kao novi/stari ministar financija te Damir Krstičević kao novi ministar obrane. Plenković još uvijek ništa ne želi potvrditi, nego je rekao da će imena svih ministara reći u paketu. Za očekivati je da će Vlada u Saboru biti potvrđena u srijedu.
Plenković je imenovanjem Željka Reinera, Gordana Jandrokovića i Milijana Brkića za potpredsjednike Sabora, kako se neslužbeno komentira, pomirio sve moguće frakcije u stranci i svi su dobili neku vrstu pozicije.
Na taj je način dokazao i svoje diplomatske vještine. Najveći izazov za Plenkovića je Zlatko Hasanbegović, odnosno hoće li on ostati ministar kulture ili će predsjednik HDZ-a imenovati nekoga novog. Najglasnije ime u tom kontekstu jest ono Nine Obuljen, ali pitanje je tko će na kraju biti ministar kulture, odnosno hoće li Hasanbegović uživati povjerenje većega broja ljudi iz stranke. Neizvjesno je i što će se dogoditi ukoliko Hasanbegović ne nastavi svoj ministarski mandat, odnosno kakav će mu biti status u HDZ-u.
-------------------------------------------------------------------------------------
UPRAVA mađarskog MOL-a, na jučer održanoj sjednici, formalno je odobrila novu dugoročnu strategiju kompanije nazvanu "MOL Grupa 2030.".
Predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor MOL Grupe Zsolt Hernádi rekao je dan MOL namjerava zadržati vodeću poziciju u regiji, ali i biti pokretač promjena. Što se tiče maloprodajne mreže, rekao je da planiraju proširiti spektar proizvoda i usluga na svojim benzinskim postajama - odnosno da se na njima neće samo prodavati gorivo.
"U proteklih 15 godina MOL je uspješno vodio konsolidaciju u industriji nafte i plina u srednjoistočnoj Europi, postavši uistinu međunarodni igrač. EBITDA rezultat povećali smo sedam puta, a tržišnu kapitalizaciju pet puta. Broj maloprodajnih mjesta porastao je sa 450 na preko dvije tisuće te danas poslužujemo milijun korisnika dnevno. Naša strategija je ostvarena, no nećemo stati ovdje. Gledajući u budućnost, dobro smo pozicionirani da bismo mogli ostvariti daljnji dugoročni rast u vanjskom okruženju koje se mijenja sve brže i gdje se pojavljuju novi uzorci globalne potrošnje energije i goriva, uz brz tempo turbulentnih tehnoloških promjena i uvijek nove navike korisnika.
Cilj strategije "MOL Grupa 2030." nije samo održati i ojačati našu regionalnu poziciju u osnovnom poslovanju, već još jednom biti pokretač promjena u srednjoj i istočnoj Europi. Kao dio naše nove strategije, dodatno ćemo diversificirati i proširiti naš petrokemijski portfelj s ciljem da postanemo vodeća grupacija u tom segmentu. Također, nećemo samo prodavati gorivo u našoj maloprodajnoj mreži, već želimo postati prvi odabir korisnika, odgovarajući na njihove sve raznovrsnije i sve promjenjivije potrebe pravim proizvodima i uslugama.
Istraživanje i proizvodnja će nastaviti igrati ključnu ulogu prirodnog osigurača, poslujući profitabilno i stvarajući novu vrijednost čak i u okruženju niske cijene nafte. Uvjeren sam da će kroz kombinaciju naših visokokvalitetnih projekata, financijsku snagu, rastuća tržišta, talentirane ljude i pravu kulturu MOL još jednom diktirati tempo tijekom sljedećih 15 godina, nudeći konkurentan povrat ulaganja našim dioničarima i doprinoseći dugoročnom društvenom i gospodarskom napretku regionalnih ekonomija". kaže Hernádi.
-------------------------------------------------------------------------------------
"Kako smo jučer najavili, traju razgovori što se tiče podjela mjesta u opozicijskoj kvoti. Danas smo razgovarali s kolegama, sutra ćemo te razgovore nastaviti i završiti sav posao do utorka kako smo to najavili", izjavio je glavni tajnik SDP-a Igor Dragovan, nakon sastanka s Vrdoljakom. Detalje dogovora s HNS-om Dragovan nije želio otkriti, a kazao je kako će se više znati nakon sutrašnje sjednice Kluba SDP-a. Dragovan je potvrdio kako se sastao i s predstavnicima HSS-a te kako je i s njima postignut dogovor, no u čemu se taj dogovor sastoji nije želio otkriti ni Dragovan ni predsjednik HSS-a Krešo Beljak.
U SDP-ovim kuloarima poslijepodne se moglo čuti kako će odbore u kvoti te stranke voditi uglavnom isti ljudi, ali i kako na čelno mjesto u Odboru za zaštitu okoliša, uz sadašnjeg predsjednika Gorana Marasa, pretendira i bivši ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović. Situaciju oko tog odbora komplicira, međutim, zahtjev koji su na sastanku s Dragovanom iznijeli predstavnici koalicije Jedina opcija koja ima sedam saborskih zastupnika, koji ultimativno traže čelno mjesto upravo u tom odboru i najmanje tri potpredsjednička mjesta.
Saborske fotelje neće će se raspoređivati iza zatvorenih vrata i političkim odlukama, nego isključivo na temelju egzaktnih matematičkih brojki i postotka", izjavio je glasnogovornik koalicije Jedina opcija Tihomir Lukanić. Ustvrdio je kako su se predstavnici SDP-a na sastanku postavili kao da imaju 80, a ne 50 posto zastupnika oporbe. Poručio je kako Jedina opcija neće odustati od zahtjeva za predsjedničkim mjestom u Odboru za okoliš. Koliko će zastupnika brojati klub Živog zida i što će biti sa zastupnicima iz ostalih opcija koje čine koaliciju Jedina opcija Lukanić nije mogao odgovoriti. Dodao je kako koalicija za sada ima četiri zastupnika iz Živog zida, jednog iz udruge Franak te dvojicu zastupnika iz stranke Promijenimo Hrvatsku. U ime te koalicije sa SDP-om su pregovarali Ivan Vilibor Sinčić, Vladimira Palfi i Ivan Pernar, a Sinčić i Palfi su u Sabor doveli i svog četveromjesečnog sina Ksavera.
Sutrašnji Jutarnji list donosi imena nekih od predsjednika saborskih odbora. Odbor za ustav trebao voditi Robert Podolnjak, zakonodavstvo Dražen Bošnjaković, a Odbor za nacionalnu sigurnost Ranko Ostojić. Mandatno-imunitetnim povjerenstvom trebao bi predsjedati Žarko Tušek.
-------------------------------------------------------------------------------------
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u Bruxellesu se sastala s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom. Teme razgovora bili su položaj Hrvatske u Europskoj uniji i politika prema susjedstvu.
Izrazila sam zabrinutost posljednjim zbivanjima i trendovima koje vidimo u BiH i zamolila sam Junckera i općenito Komisiju da se više usredotoči na BiH i da se toj državi pomogne ne samo u procesu reformi na putu u članstvo EU-a, nego u uređenju države kako bi doista sva tri naroda, naravno u našem slučaju prvenstveno smo zainteresirani za poziciju hrvatskoga naroda, kako bi svi bili doista ravnopravni na cijelom teritoriju BiH, rekla je Grabar Kitarović nakon sastanka.
Što se tiče nedavnog referenduma koji je održan u Republici Srpskoj, predsjednica je rekla da je stajalište Komisije da je taj referendum ilegalan i protivan Daytonskim ugovorima. Istaknula je kako očekuje da će se nova hrvatska vlada puno više baviti pitanjima BiH.
Predsjednica Grabar-Kitarović je rekla da je s Junckerom razgovarala i o potrebi promjene Daytonskog sporazuma. Osobno držim da je Daytonski sproazum i ovako i onako već izmijenjen. Brojnim amandmanima na ustav BiH odmaknuli smo se od tog Daytona. Nužno je sad potrebno usredotočiti se na to što se dogodilo i koliko su ti amandmani utjecali na eroziju upravo konstitutivne jednakosti triju naroda u BiH jer, ponavljam, BiH je specifična država. U njoj nisu jednaki samo svi građani, nego i tri konstitutivna naroda. Barem bi trebali biti, rekla je i dodala da ćemo u tom smislu pokrenuti i razgovore i inicijativu sa SAD-om.
Grabar-Kitarović je rekla da je Junckeru objasnila da Hrvatska nije blokirala pregovore sa Srbijom. Posebno je istaknula pitanje nestalih iz Domovinskog rata. To treba konačno zaključiti i podvući crtu. Rekla sam Junckeru da su tu i druga, doista bilateralna pitanja kao što je pitanje granice ili regionalno pitanje arhiva i slično, koja će se pojavljivati tijekom pregovora te da je najbolji način rješavanja paralelni bilateralni dijalog između Hrvatske i Srbije u kojem ćemo iznaći rješenja kako za pitanje univerzalne jurisdikcije, i naravno svih drugih, rekla je Grabar-Kitarović.
Na pitanje zašto je odgođen ranije predviđen susret s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom, predsjednica je rekla da se sinoć s njima čula telefonom. U posljednji trenutak on je otišao u Rim, planiran je posjet Rimu radi proslave 60. obljetnice NATO Defence Collegea i jučer su mu javili da mu je Sveti Otac ipak dao termin koji je tražio tako da je nažalost morao otputovati, rekla je te dodala da će se vidjeti drugom prigodom. Na pitanje što misli o inicijativi Josipa Klemma za sastanak predstavnika udruga hrvatskih branitelja i srpskih veterana, rekla je da je svaki dijalog dobar, ali da ne zna konkretan sadržaj.
Hrvatska predsjednica razgovarala je i s predsjednikom Europskog parlamenta Martinom Schulzom o aktualnim temama u EU, Brexitu i europskoj perspektivi zemalja jugoistočne Europe. Nakon susreta nije bilo izjava za javnost, a teme razgovora bile su aktualni razvoj događaja u EU, Hrvatskoj i njezinu susjedstvu. Po završetku sastanka sa Schulzom, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sastala se, također u Europskom parlamentu, i s izaslanstvom hrvatskih tvrtki iz različitih gospodarskih sektora, koje sudjeluje na četvrtom Europskom parlamentu poduzetnika, u organizaciji Eurochambresa i HGK.
-------------------------------------------------------------------------------------
Na sastanku SDP-a i HNS-a u četvrtak dogovoreno je da će HNS u Saboru imati jednoga potpredsjednika i dvoje predsjednika saborskih odbora. Na poslijepodnevnom sastanku Kluba zastupnika HNS-a odlučeno je tko će od njihovih zastupnika popuniti te pozicije.
Predsjednik stranke Ivan Vrdoljak postat će tako jedan od potpredsjednika Sabora iz redova oporbe.
Predsjednica Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo bit će Anka Mrak Taritaš, a Odbor za mlade vodit će Nada Turina Đurić.
"Predsjedništvo stranke je potvrdilo odluku da će kandidat za potpredsjednika Sabora biti moja malenkost, a za dva saborska odbora Anka Mrak Taritaš i Nada Turina Đurić. Predsjednik kluba HNS-a i HSU-a bit će Milorad Batinić, a potpredsjednici Goran Beus Richembergh i Silvano Hrelja", kazao je Vrdoljak.Podsjetimo, predstavnici oporbenih stranaka održali su u četvrtak u Saboru niz sastanaka na kojima se razgovaralo o raspodjeli funkcija u okviru opozicijske kvote.
HNS i SDP su dogovorili da će svaka stranka dobiti po jedno mjesto potpredsjednika Sabora, no raspodjela mjesta u odborima mogla bi se pokazati problemom jer koalicija Jedina opcija inzistira na mjestu predsjednika Odbora za zaštitu okoliša, na koju računaju i u SDP-u.
----------------------------------------------------------------
Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak potvrdio je u četvrtak da će poslijepodne razgovarati s SDP-om o raspodjeli saborskih odbora te dodao kako HNS očekuje mjesto potpredsjednika Sabora i dva predsjednička mjesta u odborima.
"U prošlom sazivu imali smo predsjednička mjesta u dva saborska odbora – za prostorno uređenje i graditeljstvo te za obitelj, mlade i sport. Mislim da je to minimum koji bismo trebali dobiti", kazao je Vrdoljak na konferenciji za novinare u stranačkoj središnjici, na kojoj su čelnici HNS-a podsjetili na 26 godina od osnutka stranke. Ocijenio je da je Anka Mrak Taritaš prirodno rješenje za čelno mjesto u odboru za graditeljstvo, koji je vodila i u sazivu na izmaku, te dodao da će se o tome koji će još odbor pripasti HNS-u razgovarati.
Vrdoljak kaže i kako će na koordinaciji oporbe zastupati liberale u Saboru, u koje svrstava HNS i IDS, a uvjeren je da HNS-u pripada mjesto jednog potpredsjednika Sabora. "Imamo isti broj zastupnika kao i do sada, a prirodno je da u vrhu Sabora imamo zastupljene i konzervativce i socijaldemokrate i liberale. Takvo predsjedništvo predstavljalo bi lepezu političke scene i bilo bi u skladu s voljom birača", smatra Vrdoljak. O tome tko bi trebao biti HNS-ov potpredsjednik Sabora, Vrdoljak nije želio govoriti, a naglasio je da će o tome, nakon konzultacija sa SDP-om, odlučiti stranačka tijela.
U povodu 26. obljetnice osnutka stranke, Vrdoljak je podsjetio da je HNS čitavo vrijeme bio parlamentarna stranka, da je ponekad bio ispred svog vremena i postavljao standarde u zaštiti građanskih sloboda. S Vrdoljakom su na konferenciji za novinare bili i počasna predsjednica HNS-a Vesna Pusić, članovi predsjedništva i župani Predrag Štrmar i Matija Posavec te Anka Mrak Taritaš, koju stranka ističe kao kandidatkinju za gradonačelnicu Zagreba.
HNS-ovi čelnici pohvalili su se dvotrećinskim brojem žena u HNS-ovu zastupničkom klubu te najavili novi smjer u politici stranke, koja bi se buduće trebala koncentrirati na zaštiti interesa društvenih slojeva koji se osjećaju marginalizirano. "Ključna tema bit će pitanje segmenta društva koji se osjeća dezorijentirano, siromašno i isključeno, kako pronaći politička i socijalna rješenja za situaciju u kojoj se stvara plodno tlo za rast netolerancije i mržnje", kazala je Vesna Pusić.

Svijet

Najmanje deset putnika je poginulo, a devet je povrijeđeno u Južnoj Koreji kada se autobus zapalio na autocesti, priopćili su dužnosnici.
Autobus s više od 20 putnika, najprije je udario u zaštitnu ogradu, a potom se i zapalio u blizini grada Ulsana, priopćilo je Ministarstvo za javnu sigurnost.
Lokalni dužnosnici su naveli da je riječ o umirovljenicima iz petrokemijske tvornice i njihovim supružnicima koji su se vraćali kućama poslije turističkog izleta u Kini.
Policija ispituje uzrok nesreće.
-----------------------------------------------------------------------------
Najmanje 15 osoba je poginulo, a deseci su ranjeni u bombaškom napadu koji se u četvrtak navečer dogodio u sjevernom sirijskom gradu Azazu.
Pogranični sirijski distrikt Azaz u provinciji Alep potresla je snažna eksplozija kada je eksplodirala automobil-bomba u neposrednoj blizini benzinske stanice u centru tog gradića.
Nakon nesreće izbilo je nekoliko požara na benzinskoj stanici i susjednim objektima, a na mjesto napada upućene su brojne ekipe hitne medicinske pomoći.
Među ranjenicima je veći broj životno ugroženih, a više ranjenih je prebačeno i u bolnice u susjednoj Turskoj.
-------------------------------------------------------------------------------------
Papa Franjo nije ni slutio da će doći do sukoba na utakmici za mir, humanitarnom okupljanju bivših nogometnih zvijezda u Rimu koje su predvodili Maradona i Ronaldinho.
Utakmica je trebala biti festival mira i pomoći svojim bližnjima s obzirom da su se skupljala sredstva za pomoć žrtvama nedavnog potresa u Italiji. Nažalost krajem prvog poluvremena došlo je do sukoba između Maradone i Juana Sebastiana Verona. "Mali zeleni" iskoristio je priliku i žestoko izvrijeđao svoga sunarodnjaka i time okaljao inače hvalevrijedan projekt Pape Franje.
Što se tiče utakmice ona je završila 4:3, pobjedom bijele momčadi za koju su nastupili Mondragon, Cafù, Aldair, Burdisso, Candela, Taddei, A Carbone, Mauri, Maradona, Di Natale, Totti, Han Wei Chen, a za plavu momčad su nastupili: Bizzari, Zambrotta, Marquez, Sanchis, Abidal, Davids, Veron, Bojan, Ronaldinho, Crespo, Kanouté.
-------------------------------------------------------------------------------------
Direktorica izbornog stožera Donalda Trumpa za Indianu Susan Ryder Javorovsky izjavila je da je izmišljena isprika Donalda Trumpa Srbiji zbog bombardiranja NATO-a, objavljeno u srpskim medijima. Glavni urednik Nedeljnika Veljko Lalić kaže za N1 da "redakcija Nedeljnika ostaje pri tvrdnji da je intervju autentičan".
Predstavnica izbornog stožera kandidata republikanaca za američkog predsjednika tvrdi da je cijeli intervju, koji je danas objavljen u srpskom Nedeljniku, a koji je navodno vođen upravo preko Susan Ryder Javorovsky, zapravo izmišljen, prenosi pisanje Politiko Insajder.net.
“Intervju se nikada nije dogodio, ne znam odakle im to, nikada nisam organizirala bilo kakav intervju s bilo kojim novinarom iz Srbije”, kaže Javorovsky.
Ona navodi da se nedavno srela s jednim čovjekom srpskog porijekla koji je htio podržati Trumpovu kampanju, a ona je tu informaciju dalje proslijedila. Ona vjeruje da je iz razgovora s tim čovjekom kasnije nastao, kako kaže, izmišljeni intervju.
Glasnogovornica Donalda Trumpa Hope Hicksd kao ni drugi djelatici iz njegovog stožera nisu htjeli komentirati ove navode. Politiko navodi da je pokušao kontaktirati i srpski magazin Nedeljnik ali da u tome nisu uspjeli.
Glavni urednik Nedeljnika Veljko Lalić rekao je za N1 da će se uskoro oglasiti priopćenjem, ali da "redakcija Nedeljnika ostaje pri tvrdnji da je intervju autentičan".

Sport

Komisija sportaša Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) održala je 13. listopada svoju prvu sjednicu u novom sastavu koji čine Snježana Pejčić (streljaštvo), Barbara Matić (judo), Lucija Zaninović (taekwondo), Šime Fantela (jedrenje), Damir Martin (veslanje), Mario Todorović (plivanje), Natko Zrnčić Dim (skijanje), Vedrana Malec (skijaško trčanje), Marin Ćubela (boćanje) te Ana Znaor (kickboxing).
Za predsjednika Komisije izabran je srebrni olimpijac i dopredsjednik HOO-a Damir Martin. Uz njega, članovi Skupštine HOO-a su Snježana Pejčić i Šime Fantela.
U svom četverogodišnjem mandatu Komisija će razmatrati pitanja koja se odnose na sportaše, zastupati prava i interesa sportaša pri donošenju odluka u HOO-u te davati prijedloge i mišljenja tijelima HOO-a. Kao teme od posebnog interesa istaknuli su na današnjoj sjednici zdravstvenu skrb, rješavanje statusnih pitanja, informiranje sportaša o pravima i obavezama te obrazovanje.
Komisija je sastavljena od šest predstavnika ljetnih olimpijskih sportova, dva predstavnika zimskih olimpijskih sportova te dva predstavnika neolimpijskih sportova, pri čemu mora biti izjednačen broj sportašica i sportaša.
Kandidate za izbor predlažu komisije sportaša nacionalnih sportskih saveza ili sami savezi, ako još nisu osnovali komisiju, a što su do sada učinila tek dva saveza - Hrvatski streljački savez i Hrvatski sportski plesni savez. Članove biraju sportaši na ljetnim i zimskim olimpijskim igrama, dok se za predstavnike neolimpijskih sportova organiziraju posebni izbori.
Komisija sportaša HOO-a utemeljena je, sukladno smjernicama Međunarodnog olimpijskog odbora i Olimpijskoj povelji, u srpnju 2012. godine. Za prvog predsjednika izabran je plivač Gordan Kožulj, a nakon njega tu su funkciju obnašali vaterpolist Josip Pavić i košarkašica Sandra Mandir.

Vremenska prognoza za sutra, subotu, 15. 10. 2016.

Promjenljivo do pretežno oblačno s povremenom kišom, te razmjerno toplo. Kiše će već ujutro i prijepodne biti u gorju i na većem dijelu Jadrana, a oko sredine dana i poslijepodne i u ostalim krajevima. Lokalno se očekuju i pljuskovi s grmljavinom, a obilne kiše bit će u gorskim krajevima,te posebice na dijelu sjevernog Jadrana. Na istoku zemlje kiša će biti većinom slaba. Vjetar slab do umjeren jugozapadni i jugoistočni, a na Jadranu jako i vrlo jako, mjestimice i olujno jugo. Najniža jutarnja temperatura zraka od 7 do 12, a na Jadranu od 17 do 22 °C. Najviša dnevna temperatura od 14 do 19, a na Jadranu od 18 do 23 °C.

Više pojedinosti pročitajte na portalu www.radio-m.hr.

Subota, 15 Listopad 2016 20:00

Kronika dana, subota, 15. 10. 2016.

Written by

Novi, deveti saziv Hrvatskoga sabora, izabran 11. rujna, okupio se jučer na prvom zasjedanju na kojemu je za novog predsjednika izabran čelnik Mosta Božo Petrov i time je konstituiran Hrvatski sabor.
"Sabor se konstituira činjenicom da je izabran njegov predsjednik", podsjeća akademik Željko Reiner, predsjednik osmog saborskog saziva, koji je vodio prvo zasjedanje do izbora Petrova. Čelnik Mosta Saborom bi trebao predsjedati dvije godine, iduće dvije to bi mjesto 'preuzeo' HDZ. Taj, takozvani 2 + 2 princip, HDZ i Most dogovorili su nakon višetjednih pregovora o sastavljanju vlasti.
Poznati su i potpredsjednici Sabora, HDZ na tim mjestima želi Reinera, zamjenika predsjednika HDZ-a Milijana Brkića i glavnog tajnika stranke Gordana Jandrokovića. Oporbi pripadaju dva mjesta, a za sada se zna da će HNS predložiti predsjednika stranke Ivana Vrdoljaka.
Sabor bi trebao formirati i 30-ak radnih tijela, izabrati njihove predsjednike i članove. Trebao bi to biti rutinski posao, nakon što su glavni tajnici HDZ-a i SDP-a Gordan Jandroković i Igor Dragovan dogovorili da će vladajućima pripasti čelna mjesta u 16, a oporbi u 12 saborskih radnih tijela, dok će Odborom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina tradicionalno predsjedati zastupnik iz kluba nacionalnih manjina.
Važan dio prvog zasjedanja vezan je uz Mandatno-imunitetno povjerenstvo (MIP) koje Saboru podnosi izvješće o provedenim izborima i imenima izabranih zastupnika, o ostavkama, o zastupnicima koji obnašaju dužnost nespojivu sa zastupničkom pa im mandat miruje, o zastupnicima čiji mandat miruje na njihov zahtjev.
-------------------------------------------------------
Mandatar Andrej Plenković ponovio je u petak ujutro da je odgovornost za odabir ministara na mandataru i da nikakvih pritisaka na njega u vezi s tim nema.
"Odgovornost za odabir ministara je na mandataru. Nikakvih pritisaka nema. Moj izbor će biti onaj koji će dobiti, siguran sam, i podršku na Predsjedništvu HDZ-a, naših koalicijskih partnera i u Hrvatskom saboru", rekao je Andrej Plenković za N1 u petak ujutro prilikom dolaska u sjedište stranke uoči sjednice kluba zastupnika i konstituirajuće sjednice Sabora koja će se održati poslijepodne.
"Nema nikakve nervoze, ovo je normalna procedura, idemo fazu po fazu," rekao je na pitanje novinara ima li nervoze u stranci.
Plenković je u četvrtak najavio da će imena ministara biti poznata sljedećeg tjedna te, na pitanje novinara smatra li pritiscima na njega kritike vezane uz moguću kandidatkinju za ministricu kulture Ninu Obuljen Koržinek, rekao kako na njega nema pritisaka niti od koga i da će ministri biti oni za koje se on odluči.
Komentirao je u petak i odlazak Ivana Tepeša u Europski parlament, nakon što je on dao ostavku na mjesto eurozastupnika. "Zakon je takav, bio je osmi na listi. Mislim da je to činjenica", rekao je.
"Je li primjereno, nije na meni da odlučim", dodao je na pitanje novinara je li primjereno da Tepeš sa samo 774 glasa bude zastupnik u Europsko parlamentu. (Hina)
---------------------------------------------------------------------------------
Iako su brojni građani projekte energetske obnove u zgradarstvu prepoznali kao odličnu priliku za uređenje dotrajalih fasada, stolarije ali i za značajne uštede energije u kućanstvima i konačnici na računima, energetska obnova postala je prava noćna mora za dio stanara, ali i za izvođače radova koji su putem upravitelja zgrada bili angažirani.
I dok iz ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja najavljuju novi val financiranja energetske obnova višestambenih zgrada sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj kada bi u prvom pozivu na raspolaganju bilo 152 milijuna kuna, izvođači radova još uvijek čekaju isplatu na temelju prethodnih natječaja Fonda za zaštitu okoliša.
Oni s kojima je Glas Istre razgovarao ogorčeni su na Fond za zaštitu okoliša koji, kažu, već duže vrijeme ne isplaćuje ugovorena sredstva za projekte, jer novca jednostavno nema, a sve je, potvrđuju, krenulo nizbrdo u rekordno kratkom mandatu prošle Vlade.
Jedan od najdrastičnijih primjera svakako je obnova pulskog nebodera na Verudi na kojem je kao izvođač radova bila angažirana tvrtka Roje Gradnja iz Vukovara. Direktor te tvrtke Željko Markić potvrđuje da mu Fond samo za pulski neboder duguje oko 1,3 milijuna kuna, a pribroje li se još dvije investicije na kojima su radili u Rijeci, dug Fonda prema Roje Gradnji penje se na gotovo 2,5 milijuna kuna
"Radove smo na Verudi završili prije par mjeseci, a novac još ne stiže i što je najgore nemamo nikakvih saznanja kada bi sredstva napokon mogla biti uplaćena. Fond je debelo zakazao s isplatom sredstava, a mi konkretno novac čekamo od sredine rujna. Naime, prema ugovoru, sredstva trebaju biti isplaćena upravitelju zgrade, a potom oni plaćaju nama kao izvođačima", kaže Markić, potvrđujući da tvrtka ima više objekata za koje čeka sredstva Fonda za zaštitu okoliša.
-------------------------------------------------------------------------------------
Oko 21 sat u Beogradu na raskrižju Bačvanske i ulice Gospodara Vučića, nedaleko Centralnog zatvora, došlo je do pucnjave u kojoj je jedna osoba ubijena.
Na teren je izašla ekipa Hitne pomoći, a kako doznaje Blic osim jedne poginule osobe ima i jedna teško ranjena, a navodno je izrešetan i jedan automobil.
Prema pisanju Telegrafa, ubijen je vođa navijača Partizana Aleksandar Stanković (29), dok je teško ranjen jedan zatvorski čuvar.
Blic doznaje da su u obračunu sudjelovali pripadnici crnogorskih kriminalnih klanova.
Pucnjava se dogodila kada su iz vozila u pokretu iz automatskog oružja ispaljeni rafali na dva automobila. U Audiju je bio Stanković, dok je ranjeni čuvar bio u drugom automobilu. Za sada nije poznato kako se čuvar našao na mjestu obračuna.
Na mjesto događaja stigli su članovi obitelji ubijenoga, kao i otac Stankovićeve dugogodišnje djevojke.
- Trebali su se vjenčati za dva tjedna, zajedno su već 11 godina. On je bio dobar dečko, radio je kao zaštitar u teretani - rekao je otac Stankovićeve zaručnice.
Na očevid je stigao i jedan mladić zaogrnut šalom Partizana, koji je pošto-poto želio prići automobilu u kojem je bio Stanković. Došlo je i do manjeg incidenta, s obzirom da je mladić počeo vikati i prkositi policajcima koji su ga htjeli udaljiti s mjesta događaja. Na kraju je i priveden.
Sale Mutavi dospio je u fokus javnosti nakon što je objavljena snimka na kojoj se vidi kako on s još trojicom muškaraca 28. travnja napada dva pripadnika osiguranja direktora Partizana Miloša Vazure. Optužnica je podignuta protiv Veljka Belivuka i Darka Ristića, ali protiv Stankovića, koji je bio priveden zajedno s njima, nije pokrenut postupak, iako se na snimkama vidi da nasrće, ali ne i da udara žrtve, a također je kao vođa bio nadređen optuženima.
-------------------------------------------------------------------------------------
Crna Gora u nedjelju održava parlamentarne izbore, desete po redu od uvođenja višestranačja i četvrte u neovisnoj Crnoj Gori, koji će biti i svojevrsni referendum za ili protiv članstva u NATO i EU.
Na ovim izborima 530.840 birača s pravom glasa moći će birati 81 zastupnika sa 17 izbornih lista. Na svim dosadašnjim izborima uvjerljivu pobjedu je odnosila vladajuća Demokratska partija socijalista(DPS), aktualnog premijera Mila Đukanovića. Doduše s koalicijskim partnerima, uglavnom manjinskim strankama i Socijaldemokratskom partijom (SDP) Ranka Krivokapića, koja je nedavno izašla iz koalicije s DPS-a i podijelila se na dva bloka.
Na ovim izborima, međutim, situacija je sasvim drugačija i vjerojatno neizvjesna do samog kraja, prije svega zbog jake oporbe, za koju vlast tvrdi da se financira iz Moskve i novcem ruskih, srpskih i crnogorskih tajkuna.Tako će, pored Đukanovićeva DPS-a, na izborima ključnu ulogu imati dva oporbena saveza, Demokratski front (DF) i koalicija “Ključ”. Kako se radi o “ljutim” protivnicima, tako je predizborna kampanja bila najprljavija i najnegativnija do sada. Oporba se bavila likom i djelom Mila Đukanovića, sa sloganom “Mi ili On”, a premijer je uzvraćao parolom “Sigurnim korakom”.
Čelnici oporbe su sa svojih skupova slali populističke poruke da će se, ukoliko dođu na vlast, obračunati sa sadašnjom vlašću i Đukanovićem te da će “vratiti tvornice radnicima”, od novca uzetog od tajkuna podići plaće i mirovine, osloboditi građane plaćanja struje i vode, poduzeti "svoj put" ka EU te organizirati referendum za prijem u NATO.
Analitičarima ostaje nejasno kako bi se ova dva krila oporbe eventualno ujedinila na zajedničkoj platformi kada imaju sasvim različita gledanja na dva bitna pitanja crnogorske vanjske politike, NATO i EU. U Demokratskom frontu su uglavnom prosrpske stranke, a u koaliciji “Ključ” pretežno građanske stranke, koje su opredijeljene za euroatlanske integracije, ali smatraju da o svemu trebaju odlučiti građani na referendumu.

SVIJET

Dvojica poljskih planinara poginula su u pokušaju da osvoje vrh Himalaja u Indiji visok 6.500 m, priopćio je poljski Alpinistički savez.
Tijekom uspona na Mount Shivling u sjevernoj Indiji Grzegorz Kukurowski je izgubio svijest i umro drugi dan premda mu je pružena liječnička pomoć.
Drugi alpinist, Lukasz Chrzanowski pokušao ga je spasiti uz pomoć indijske vojske i helikoptera, ali je pao niz liticu dugu 300 m u provaliju i umro od zadobivenih ozljeda.
-------------------------------------------------------------------------------------
RUSKI političari i visoko rangirani državni dužnosnici dobili su upozorenje da u domovinu vrate sve članove obitelji koji žive u inozemstvu. Ukoliko taj zahtjev ne ispune, ugrozit će svoje mogućnosti za napredovanje u državnoj službi, prenose ruski mediji. Iznimka nisu čak ni djeca ruskih dužnosnika koja se školuju u inozemstvu, iako je nekima od njih već počela školska godina.
Iza odluke o okupljanju Rusa iz inozemstva navodno stoji sam Vladimir Putin, a točan razlog za ovaj zahtjev još nije poznat. Upozorenje se odnosi na administrativno osoblje, regionalne administratore, zaposlene u zakonodavnim tijelima na svim razinama, te na radnike u javnim korporacijama.
Uznemiruje to što Putin ovaj potez povlači usred velike krize u odnosima sa Zapadom. Neki smatraju kako to pokazuje da Moskva očekuje daljnje urušavanje odnosa, a u pesimističnim predviđanjima najdalje ide politički analitičar Stanislav Belkovsky, prenosi Daily Mail.
"Sve ovo dio je paketa mjera kako bi se elite pripremile za veliki rat", smatra Belkovsky.
Drugi analitičar, Valery Solovei, kaže kako vlasti u dogledno vrijeme namjeravaju maksimalno otežati napuštanje Rusije. Premda smatra kako nije vjerojatan povratak na sovjetski sustav izlaznih viza, Solovei očekuje da će državni dužnosnici i članovih njihovih obitelji uskoro dobiti preporuke da ne napuštaju zemlju.
"Čim se državnim službenicima ograniči slobodu putovanja, oni će se pobrinuti da i ostatak društva prođe jednako", smatra Solovei. "Prema mojim informacijama, sprema se uvođenje turističkog poreza za ljude koji žele otputovati u inozemstvo."
Nedavni prekid dijaloga o Siriji između SAD-a i Rusije, optužbe na račun Kremlja za hakiranje američkih računa, ruska odluka da balističke projektile smjesti u enklavu Kalinjingrad na granici s Poljskom i odustajanje od više sporazuma o nuklearnom naoružanju pokazuju da su odnosi dviju velesila dosegli najnižu razinu od završetka Hladnog rata.
Paranoju oko mogućnosti izbijanja velikog sukoba ne umanjuje ni nedavna odluka ruskog predsjednika da svaki grad u zemlji održi vježbe u kojima će se uvježbavati akcije u slučaju nuklearnog rata.
Britanski mediji podsjećaju i na to da je Rusija nedavno najavila gradnju nuklearnih bunkera za 12 milijuna ljudi.
-----------------------------------------------------------------------------------
Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon putuje u subotu na Haiti, gdje će obići područja stradala početkom mjeseca u naletu uragana Matthewa koji je odnio najmanje 473 života, rekao je u četvrtak njegov glasnogovornik.
Ban će posjetiti Cayes, treći po veličini grad u zemlji, na južnoj obali, opustošen u naletu snažnog uragana 4. listopada. Ondje će se sastati s mjesnim čelnicima i pokušati pridobiti međunarodnu zajednicu za prikupljanje pomoći.
UN je u ponedjeljak uputio žuran poziv za prikupljanje 120 milijuna dolara za pomoć Haitiju, najsiromašnijoj zemlji na Karipskim otocima, u iduća tri mjeseca. Dosad je prikupljeno tek 6,1 milijuna dolara, rekao je glasnogovornik Stephane Dujarric.
Ovo je najgora humanitarna katastrofa na Haitiju nakon potresa u siječnju 2010. u kojemu je poginulo više od 200.000 ljudi i epidemije kolere nakon toga koja je odnijela još 10.000 života. Glavni tajnik će zatim otputovati u Ekvador gdje će sudjelovati na konferenciji o stanovanju i održivom urbanom razvoju.
-------------------------------------------------------------------------------------
Američki vojni napadi na obalne radare u Jemenu bili su obrambene prirode i nisu signal produbljivanja američke uloge u jemenskome sukobu, rekao je Pentagon u četvrtak.
"Ti udari nisu povezani sa širim sukobom u Jemenu. SAD nastavlja ohrabrivati sve sukobljene strane u Jemenu da poštuju prekid vatre i traži političko rješenje sukoba", rekao je glasnogovornik Pentagona Peter Cook na konferenciji za novinare.
"Naše akcije tijekom protekle noći bile su odgovor na neprijateljsku akciju, lansiranje više projektila koji predstavljaju prijetnju plovilima američke mornarice, drugim brodovima u tom području te prometu na strateški važnom plovnom putu", dodao je.
Američka vojska ispalila je krstareće rakete u četvrtak na tri radara na području pod kontrolom snaga Hutija, koji su saveznici Irana, nakon neuspješnog napada na američki razarač.
Hutiji su osudili taj američki napad, a Iran je najavio da je poslao dva ratna broda u Adenski zaljev.
Američki napad, koji je odobrio predsjednik Barack Obama, prvi je izravni američki vojni upliv na ciljeve pod kontrolom Hutija u Jemenu.

SPORT

Za odlične teniske vijesti pobrinuli su se Marin Čilić i Mate Pavić. Na ATP turniru Masters 1000 serije u Šangaju ušli su u polufinale u konkurenciji parova.
Čiliću i Paviću to je prvi turnir na kojem nastupaju kao par.
Hrvatska kombinacija u četvrtfinalu je bila bolja od urugvajsko-španjolskog para Pablo Cuevas/Marcelo Granollers-Pujol 7:6 (5), 6:3.
U meču za finale igrat će s boljim iz dvoboja Jamie Murray/Bruno Soares - Henri Kontinen/John Peers

Vremenska prognoza za sutra, nedjelju, 16. 10. 2016.

Djelomice sunčano uz promjenljivu naoblaku, no na Jadranu je uz povremeno više oblaka ponegdje moguća kratkotrajna kiša ili poneki pljusak, uglavnom na sjevernom dijelu. Ujutro i prijepodne u unutrašnjosti se mjestimice očekuje magla. Vjetar na kopnu većinom slab, a na istoku i umjeren jugoistočni. Na Jadranu vjetrovito uz umjereno i jako jugo. Najniža jutarnja temperatura zraka od 3 do 7, na Jadranu od 12 do 17, a najviša dnevna između 13 i 18 u unutrašnjosti te od 18 do 23 °C na Jadranu.

Više pojedinosti pročitajte na portalu www.radio-m.hr.

Utorak, 11 Listopad 2016 20:08

Kronika dana, utorak, 11.10. 2016.

Written by

NAKON što je na parlamentarnim izborima izgubio od Andreja Plenkovića, Zoran Milanović se povukao iz javnosti, a nije osobito aktivan ni u unutarstranačkoj kampanji u SDP-u.
PolitikaPlus piše kako je Milanoviću ukinuta policijska zaštita koju je imao kao štićena osoba, jer prema sigurnosnoj procjeni ne postoji rizik koji bi opravdavao daljnju zaštitu.
Usto, navodi se i kako je Milanović, koji je godinama imao pravo na službeno vozilo i vozača, ovih dana kupio osobni automobil.
U međuvremenu, nastavljaju se spekulacije o Milanovićevom budućem poslovnom angažmanu u nekoj od europskih ili međunarodnih institucija.
Milanović je početkom rujna najavio kako nakon politike misli "zaraditi".
"Imam manje od 50 godina. Idem nešto i zaraditi, jer od ovoga teško", kazao je Milanović 8. rujna.
Podsjetimo, Index je još u rujnu iz dva neovisna izvora bliska Milanoviću doznao da je predsjednik SDP-a još u proljeće dogovorio posao u Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD).
Prema našim izvorima Milanović je posao dogovorio još prije nego što je u Saboru srušena Vlada Tihomira Oreškovića. Dapače, pregovori su počeli kada se još činilo da će Vlada HDZ-a i Mosta potrajati. Ispregovarao je, tvrde naši izvori, poziciju pomoćnika direktora za pravne poslove, u što se ipak razumije puno bolje nego u bankarstvo.
-------------------------------------------------------------------------------------
Četvero ministara u dosadašnjoj Oreškovićevoj vladi, prema podacima Ministarstva uprave, sklopilo je ukupno 18 nezakonitih ugovora o djelu za poslove za koje se prema zakonu ne smiju angažirati vanjski stručni suradnici.
U sedam ministarstava nisu pronađeni takvi ugovori, a u devet još traje inspekcijski nadzor kako bi se utvrdilo je li u proteklih osam mjeseci bilo protupropisnog angažiranja vanjskih suradnika na ugovor o djelu.
Provedeni inspekcijski nadzor otkrio je da je Ministarstvo kulture, kojem je na čelu Zlatko Hasanbegović, sklopilo tri protuzakonita ugovora o djelu, jednako koliko i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, predvođeno mostovcem Slavenom Dobrovićem, Ministarstvo zdravlja, na čijem je čelu Dario Nakić, sklopilo je dva takva ugovora, a rekorderka po broju sklopljenih nedopuštenih ugovora o djelu je Bernardica Juretić, u čijem su Ministarstvu socijalne politike i mladih inspektori otkrili čak deset protuzakonitih ugovora.
Svih 18 protuzakonitih ugovora raskinuto je nakon intervencije Ministarstva uprave, tvrde u njegovu Uredu za odnose javnošću.
U Ministarstvu uprave nisu precizirali za koje su sve poslove navedena ministarstva sklapala ugovore. Ističu kako u sedam ministarstava nije bilo protuzakonitih ugovora: MUP-u, MORH-u, Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, financija, uprave, branitelja i pravosuđa. Napominju da je u Ministarstvu pravosuđa na samom početku prijavljen slučaj nezakonitog ugovora o djelu, ali je vrlo brzo riješen. Osim u 20 ministarstava, upravni nadzor provodi se i u četiri državna ureda, sedam državnih upravnih organizacija i 20 ureda državne uprave po županijama, piše list.
-------------------------------------------------------------------------------------
S obzirom da se bliži rok, 13. listopad, kada će mandatar Andrej Plenković napustiti Europski parlament, upitali smo Ivana Tepeša (HSP AS) je li spreman za svoj angažman u Bruxellesu i Stasbourgu.
On nam je odmah kazao da će umjesto Andreja Plenkovića, kada se oslobodi mjesto u EP-u, ići Ivica Tolić iz HDZ-a.
No, sljedeći na listi je on, koji bi trebao onamo u slučaju sada vrlo izvjesnog angažmana Davora Ive Stiera u Vladi. Slijedi ga sadašnja veleposlanica Bosne i Hercegovine u Rimu Željana Zovko, koja bi u EP trebala umjesto Ivane Maletić, ukoliko se angažira u Banskim dvorima, a i to je priča za sebe, s obzirom da se radi o zemlji koja nije članica EU.
"Ne znam ja ništa umjesto koga bih išao onamo, o tome još nisam razgovarao ni s kim. Mediji me zovu s vremena na vrijeme, ali ja ne znam i to sve ovisi o tome kakva će biti kadrovska križaljka Vlade, jednostavno ne mogu vam reći", kaže nam Ivan Tepeš iz HSP-a AS.
Upitali smo ga znači li to da je on, kao i njegova stranka prekinula komunikaciju s bivšim partnerom iz Domoljubne koalicije, HDZ-om, a on kaže:
"Nisam prekinuo komunikaciju, već je sve vezano za ovo stvar kadrovske križalje. Ne znam tko ostaje i tko ide, oni razgovaraju međusobno, ali mene nitko nije zvao", kazao nam je.
Upitali smo ga zatim je li on sam možda pokušao saznati što je s njegovim angažmanom u EP-u, s obzirom da se radi o bliskoj budućnosti, a opet odavno poznatim rezultatima europskih izbora.
"To je ozbiljna stvar, nemam ja ništa pitati. Kada dođe vrijeme, znat ću. Gotovo je sigurno da će Plenković biti premijer, no za sve ostalo njih morate pitati", kaže Tepeš.
-------------------------------------------------------------------------------------
Nakon dobivanja mandata, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković nastavlja razgovore o sastavu vlade. Cijelo poslijepodne u središnjici HDZ-a traju sastanci.
Naime, Plenković nema vremena za gubljenje. Pred njim je zahtjevan zadatak, s obzirom da je u HDZ-u još dosta otvorenih pitanja vezano za kadroviranjem, a za pojedina ministarstva u igri je i po nekoliko imena.
Vjerojatno će biti i onih koji će biti u neku ruku i nezadovoljni konačnim izborom, no to će zasigurno biti stavljeno po strani s obzirom da je Plenković sa 91 potpisom dobio mandat i na korak je do sastavljanja vlade.
Iako su nagađanja već krenula, Plenković za sada nije htio potvrditi niti jedno, jedino što je rekao je da će u vladi biti veći broj žena nego što se nagađa. U igri je Nina Obuljen za ministarstvo kulture, a zasad još nije sigurno kako će u Vladi biti i Ivana Maletić. Ako ostane nagađa se kako bi joj pripalo ministarstvo regionalnog razvoja dok bi sadašnjem ministru Tolušiću mogao pripasti resor poljoprivrede.
Andreju Plenkoviću predstoji i razgovor s Mostom oko njihovih kandidata za ministre koji se za sada čine više manje sigurni, no čelnik Mosta Božo Petrov poručio je kako ne vidi razloga za zamjerke na ta imena.
U petak izborom Petrova za predsjednika konstituirat će se Hrvatski sabor. Petrov je ponovno potvrdio kako će pet jamstava koja su dogovorena sa HDZ-om staviti na dnevni red prije formiranja vlade. No donekle je danas reterirao s tim planom ostaviši također i otvoren prostor mogućnosti formiranja vlade i prije ispunjenja zahtjeva Mosta ako procedura bude predugo trajala jer ne žele, kažu, blokirati proces formiranja vlade.
No, ti Mostovi prijedlozi i poštovanje procedure, do čega je svim partnerima očito stalo kako se zbog brzanja ne bi doveli u sitaciju da Ustavni sud ospori njihove zakonske izmjene, bit će jedna od tema sutrašnjeg sastanka Andreja Plenkovića, Bože Petrova i Željka Reinera. Navodno bi se taj sastanak trebao održati u 10:30.
Reiner je inače pozvao zastupnike koji su izabrani, ali zbog nespojive dužnosti ili nekog drugog razloga neće obnašati dužnost saborskog zastupnika da svoj mandat stave u mirovanje i izvijeste ga o tome najkasnije do četvrtka.
-------------------------------------------------------------------------------------
Nakon što je Ina, ne obavijestivši o tome hrvatske predstavnika u Upravi i Nadzornom odboru, prevezla 600 tona sirove nafte u Rafineriju Rijeka, ponovno je do izražaja došlo duboko neslaganje između dvaju ključnih dioničara - Vlade i MOL-a. Odnosi u Ini često su se spominjali i u izbornoj kampanji, te će se njima buduća vlada morati što prije pozabaviti.
Nesređena upravljačka prava, neuspjeli pregovori, arbitraže, samo su neki od razloga zbog kojih se dva glavna dioničara već godinama gledaju preko nišana. Prijevoz nafte u Rijeku dodatno je narušio odnose.
Iz Mosta oštriji tonovi. Na slučaju Ine žele braniti nacionalne interese. Naposljetku, zbog Ine i sukoba interesa u kojem se našla njegova supruga srušili su i bivšeg potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka. Božo Petrov za MOL nema lijepe riječi. Za nas oni nisu, barem po ovom postupku, nikakvi partneri, a kamoli strateški partneri ako se želi iskoristiti ova situacija oko formiranja nove Vlade i to na način da se pod okriljem noći prenose stotine tona sirove nafte, kazao je.
Dodao je da će Most tražiti sankcije zbog prijevoza sirove nafte željeznicom u rafineriju u Rijeku.
Iz Mola su HRT-u neslužbeno poručili kako je prijevoz nafte operativno, a ne dioničarsko pitanje, dok iz Ine kažu da tim potezom žele osigurati stabilnost opskrbe.
Analitičari ističu da je problem što ne postoji zajednički interes, jer MOL ima rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj. Iz njih bi želio opskrbljivati hrvatsko tržište pa su mu Inine rafinerije u Hrvatskoj višak.
Iako su obje strane načelno otvorene za dijalog, ako je suditi prema prvim izjavama, odnose u Ini mogla bi razriješiti samo arbitraža.
Sindikat energetike, kemije i nemetala u sisačkoj Rafineriji zatražio je od Nadzornog odbora Ine hitnu smjenu svih odgovornih koji su dali nalog za odvoženje nafte iz Siska te onih koji su ga proveli.
Od Vlade su, pak, zatražili da zauzme jasno i nedvosmisleno stajalište o budućnosti Rafinerije i ne dopusti da se bez nje donose bilo kakve odluke koje utječu na poslovanje Ine.
Poručuju da će na svaki sličan potez Uprave ubuduće odgovoriti industrijskim i sindikalnim akcijama koje će uključivati i građane Siska.
Traže i hitan sastanak predstavnika Ministarstva gospodarstva, Uprave Ine, hrvatskih članova Nadzornog odbora tvrtke i sindikata kako bi utvrdili kako će funkcionirati Ina te sisačku Rafineriju spasili od, kažu, namjernog uništavanja.
-------------------------------------------------------------------------------------
POSLJEDNJIH tjedana u fokusu javnosti našli su se aktivisti udruge '40 dana za život', prigodno prozvani 'moliteljima', koji pred bolnicama organiziraju grupne molitve, a sve kako bi žene odgovorili od pobačaja.
Iako su se deklarirali kao miroljubiva skupina ljudi koji, eto, samo mole, pokazalo se da na društvenim mrežama objavljuju podatke o ženama koje su zakazale termine za pobačaje što je dio javnosti zgroženo ocijenio nedopustivim i skandaloznim. Ravnateljica vukovarske bolnice Vesna Bosanac otvoreno je rekla da joj 'molitelji' smetaju, dok je, s druge strane, Božo Petrov pozvao na poštivanje demokratskih sloboda i u slučaju 'molitelja', nemušto usporedivši molitelje s gay prideom.
No, budući da nije osobito jasno tko su aktivisti, što uopće rade, koliko ih ima, kakvi su im planovi, itd... na pitanja Indexa pristala je odgovoriti Petra Tišljarić, nacionalna koordinatorica inicijative 40 dana za život.
Inicijativa 40 dana za život trenutno djeluje u 24 grada Hrvatske. Inicijativa se sastoji od tri temeljna stupa: 1. molitva i post (nešto što svaki kršćanin može učiniti bilo gdje, tj. baš tamo gdje se trenutno nalazi); 2. miroljubivo bdijenje (na mjestima gdje se događaju pobačaji kako bismo bili posljednji znak nade majkama koje dolaze pobaciti misleći da je to jedini izlaz te prvi znak ljubavi onim majkama koje su pobačaj učinile i koje trebaju pomoć i utjehu); 3. osvješćivanje lokalne zajednice (organizacija tribina; dosada ih je održano preko stotinu diljem Hrvatske, a svaka kampanja ima i posebnu temu; ove jeseni posebno progovaramo o temi posvajanja, primjerice, zašto je toliko djece u domovima, a više tisuća roditelja želi posvojiti djecu)
Osim ova tri stupa organiziramo pomoć za majke koje odustanu od pobačaja. Nalazimo im smještaj (ukoliko im je potreban), pomažemo im financijski (ukoliko su u teškoj financijskoj situaciji), a najčešće ih hrabrimo, s njima razgovaramo, brinemo na sve načine na koje je to njima potrebno.
Imamo i tzv. poslužiteljski tim koji se sastoji od odvjetnika, kućnih majstora, frizerki, kozmetičarki, učitelja glazbe (instrumenti, pjevanje…) koji svoje talente i ono u čemu su stručni poklanjaju majkama kako bi imale što im je za život potrebno te se osjećale sigurno i voljeno.
-------------------------------------------------------------------------------------
Čelnik Mosta Božo Petrov poručio je da će Most inzistirati na svojih sedam jamstava, ali da neće dovoditi u pitanje formiranje vlade.
Nakon sjednice Nacionalnog vijeća Mosta Petrov je rekao kako će se Sabor u petak konstituirati, a Mostova jamstva uvrstit će se u dnevni red saborske sjednice.
Određeno razdoblje od nekoliko dana, a namjerno neću definirati koliko dana, ići će se s izglasavanjem novih zakona. No ako slučajno procedura bude takva ili rasprave budu toliko trajale da će se morati čekati apsolutno sve da bi se mogla formirati vlada, nećemo dovesti u pitanje formiranje vlade, ali sigurno će Sabor početi s intenzivnim radom da bi se provelo sedam jamstava oko kojih smo se dogovorili s HDZ-om. Ako slučajno to potraje malo dulje vremena, nismo protiv ideje da se u međuvremenu i formira vlada, s obzirom na to da trenutačno imamo poziciju predsjednika Sabora i može on sam formirati dnevni red, pa će taj dio proći, kazao je.
O zahtjevu za smanjenje mase za plaće u lokalnim jedinicama, Petrov je rekao kako je s partnerima dogovoreno da će se smanjiti masa plaća zaposlenika iz prihoda gradskih i županijskih proračuna s 20 na 15%, pri čemu će to "biti 'linkano' na izglasavanje proračuna".
Zakon će se izglasati sada, a primjena će biti od 1. siječnja 2018.. Znači, ostavit će se sasvim dovoljno vremena i lokalnim samoupravama i regionalnim, odnosno županijskim upravama da se prilagode na to. S druge strane, dat ćemo mogućnost godinu i dva mjeseca da se napravi kompletan koncept, model reforme cjelokupne lokalne i regionalne uprave. Ja vjerujem, budući da se na takav način i raspravljalo na sastancima s HDZ-om, da su oni također skloni tomu. Imat ćemo zajednički rad, a godinu i dva mjeseca sasvim je dovoljno. Nakon toga primijenit će se kompletna reforma lokalne i regionalne uprave, a ako se kojim slučajem to ne dogodi ići će primjena ovog zakona, istaknuo je Petrov.
Iako o imenima nije htio govoriti, rekao je kako su dogovorene zamjene koje će
ulaziti na listi Mosta u trenutku kad saborski zastupnici prijeđu u izvršnu vlast, a komentirao je i moguće ministre iz redova Mosta. Nisam dosad vidio zamjerke na sadašnje ministre koje imamo i ako se odlučimo upravo za te kandidate, ne vidim razloga zbog čega bi postojala neka otegotna okolnost na ta imena i prezimena. S druge strane, mi smo i na sastancima razgovarali o tome da ćemo odluku donositi zajednički, znači imat će mogućnost reći sa svoje strane i mi sa svoje strane, ali s obzirom na način razgovora dosad, ne mislim da će se u tome stvarati bilo kakav problem, rekao je Petrov.
Upitan tko će sjediti u kojem saborskom odboru, čelnik Mosta rekao je kako članstvo u odborima još nije bila tema razgovora.
-------------------------------------------------------------------------------------
Most nezavisnih lista predlaže da se onima koji ostaju bez jedinog krova nad glavom omogući zamjenski smještaj dok se ne snađu. Tako je Božo Petrov najavio izmjene Ovršnog zakona koje podupire i HDZ, a koje i prije konačnog prijedloga izazivaju reakcije.
Svakog četvrtog stanovnika Hrvatske izravno se tiče izmjena Ovršnog zakona. Više je od 300.000 blokiranih obitelji, koje najviše duguju bankama. Mnogi od njih boje se da će ostati bez jedine nekretnine. Upravo njima namijenjene su promjene koje najavljuje Most.
On omogućuje da građani neće ostati bez krova nad glavom, neće se događati deložacije kakve su se mogle vidjeti, a s druge strane postojat će mogućnost da mlade obitelji imaju mogućnost dignuti kredit, rekao je Božo Petrov.
Hrvatska udruga banaka nada se da će Zakon ostati u skladu s načelima i praksom Europske unije te da će proći redovitu saborsku proceduru. Razumijemo potrebu za zaštitom najugroženijih socijalnih skupina građana koju je potrebno odrediti u resorima socijalne politike. No, pritom je bitno da istovremeno kroz zakon koji nije za to primarno nadležan ne ugrozimo stabilnost pravnog sustava, ne pogoršamo pravovremenu otplatu svih potraživanja u zemlji i ne ograničimo dugoročne kredite mladima, navodi Hrvatska udruga banaka.
Da se ne ide dobrim putem smatraju i Blokirani, udruženi u političku stranku. Dogovor Mosta i HDZ-a da država osigurava zamjenski smještaj samo je kozmetička promjena, tvrde. Sve je bolje od ulice, ali situaciju treba sagledati realno, smatraju i sindikati.
Otvara se pitanje je li to predloženo napamet i koliko god je dobro, ne bi li prije toga trebalo preispitati o kojem se broju nekretnina radi, gdje se nalaze, jesu li raspoložive i u kojim su uvjetima, kazao je Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Do tada, ostaju tek najave da će se povećati dio plaće koji se ovrhom ne bi smio dirati, a to bi za ispodprosječna primanja značilo nekoliko stotina kuna više.
-------------------------------------------------------------------------------------
Još nas tri dana dijele od formiranja novog saziva Sabora, a u javnosti se vode polemike tko će biti famozni 15. član Mosta. Imena o kojima se nagađa su general Željko Glasnović i Goran Aleksić iz stranke Snaga.
Te naznake počele su jer je udruga Franak razgovarala s Mostom o rješavanju naših mnogobrojnih ciljeva u vezi s nezakonitom poslovanjem banaka. Most je načelno prihvatio da je sve ono što zahtijevamo smisleno i da bi trebalo ići u tom smjeru, iz toga je ispala priča da ću ja biti 15. potpisnik, rekao je Aleksić i naglasio da ga do sada nitko nije kontaktirao. I Glasnović je rekao da je do sada vodio samo neformalne razgovore. Neću potpisati bianko ček ako se ne zna što je na njemu, rekao je.
Glasnović je izjavio da nemamo pravnu državu jer postoji stotinu tisuća neriješenih predmeta. Ministrica Nada Šikić je pokrenula kaznenu prijavu za veleizdaju protiv vlade Zorana Milanovića jer su mimo znanja hrvatskih poreznika pregovarali sa srpskim sindikatom umirovljenika koji su tužili Hrvatsku za neisplaćene mirovine od 91. do 95. i nakon mirovne intergacije. Ta tužba nije prihvaćena u Strasbourgu niti na našem Ustavnom sudu, ali ta vlada je potajno platila od novca Ministarstva vanjskih poslova i počeli su nove pregovore. Ako to bude lančana reakcija, desetke milijardi kuna će morati plaćati hrvatska država, izjavio je Glasnović.
I Aleksić je naglasio da vladavina prava nije dovoljno zastupljena u Hrvatskoj. Pravo je sporo, činjenica je da banke i dalje nezakonito primjenjuju promjenjive kamatne stope i nitko im ne može stati na kraj. U preko 100 tisuća kredita i dalje se primjenjuju promjenjive kamatne stope, treba ih kazniti prekršajno, nitko to ne radi. To je veliki problem za Hrvatsku i drugi test za HDZ i Most jer su prvi test pali u prethodnom mandatu, nisu ništa učinili povodom obećanja koja su dali. Da su išta učinili, bila bi puno svjetlija situacija u zemlji, poručio je Aleksić.
-------------------------------------------------------------------------------------
U SDP-u nisu zadovoljni što HDZ i Most šalju poruke da će u petak bez javne rasprave i formiranja saborskih odbora izglasati pet Mostovih jamstava.
Neslužbeno se čak u SDP-u može čuti da se razmatra primjena filibusteringa, modela popularnog u američkom Senatu, prema kojem zastupnik ne prestaje govoriti za govornicom kako bi se spriječilo donošenje nekog zakona.
Peđa Grbin, član SDP-ovog predsjedništva i člna saborskog Dobora za Ustav i poslovnik kao i Odbora za zakonodavstvo, nije nam potvrdio da će SDP napraviti ovu vrstu opstrukcije u Saboru. No, rekao je sljedeće o Mostovoj namjeri da se o zakonima glasa bez javne rasprave, kao i rasprave na saborskim odborima:
"Ne postoji izričita poslovnička odredba koja bi branila takvo postupanje. Ali nije u skladu s demokracijom i parlamenarnom procedurom da se zakoni u Saboru donose bez da budu raspravljeni na matičnim radnim tijelima i na doboru za zakonodavstvo.Podsjetit ću da je nakon prošlih parlamentarnih izbora upravo Most tražio da se o svakom zakonu provodi javna rasprava. Mi ukazujemo da je to potrebno učiniti jer tako kršimo i stajalište koje je zauzeo Ustavni sud. "
Koja je onda namjera oporbe ako će Most i HDZ odmah glasovati o zakonima, upitali smo.
"SDP će vrlo jasno upozoriti na postojanje potrebe savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, upozorit ćemo na sve nedostatke tih zakona, pogotovo onaj o smanjenju sredstava lokalne samouprave. I ako unatoč tome vladajući donesu te zakon, pokrenut ćemo postupke pred Ustavnim sudom za njihovu ocjenu."
Podsjetili smo Grbina da je SDP upravo to napravio kada su oni došli na vlast i odmah nakon konstituirajuće sjednice uslijedilo je glasanje o zakonima,
"SDP je 2011. izglasao neke zakone, ali ne na konstituirajućoj sjednici već na izvanrednoj sjednici koja je počela nakon nje, koja je trajala taj dan i dan nakon toga. No Ustavni sud je nakon toga zauzeo stajalište da takvo postupanje nije moguće bez da se jasno propiše koji se zakoni mogu donositi na taj način. S obzirom na to da imamo upozorenje Ustavnog suda jasno je da takva procedura nije dopuštena i usklađena sa Ustavom", odvraća Grbin.
Komentirao je za N1 i najavu Mosta da će se zastupnici kažnjavati s 500 kuna ako neće biti na izglasavanju zakona.
"Most već neko vrijeme uvodi novine u liberalnu demokraciju. Most očito smatra da oporba ne smije koristiti oružje koje joj je na raspolaganju, a to je opstrukcija. Naravno da nešto treba poduzeti glede dolaska zastupnika na sjednice. Ali kažnjavati zastupnike koji svoj politički stav izražavaju na način da opstruiraju glasovanje o zakonu, kao što je SDP učinio kada je spriječio izglasavanje zakona o povećanju dopunskog osiguranja, nije u duhu demokracije. "
-------------------------------------------------------------------------------------
Kako neslužbeno doznaje portal cijenegoriva.info, u ponoć nas čeka poskupljenje goriva.
Najprodavaniji Eurosuper 95 i Eurodiesel trebali bi poskupjeti za dvadesetak lipa po litri, a autoplin za desetak lipa, što je najveće poskupljenje goriva od početka rujna.
Tako će za prosječni spremnik od 50 litara Eurosupera 95 građani platiti 10,50 kuna, a oni koji koji kupuju Eurodizel čak 12 kuna više.
Vlasnici vozila na autoplin plaćat će 5,50 kuna više.
-------------------------------------------------------------------------------------
U splitskoj luci Lora tijekom dana će se održati vježba policije, obalne straže i djelatnika FRONTEX-a, odnosno EGOS-a. Dva i pol sata vježbat će se spašavanje većeg broja izbjeglica iz mora, ali i postupanje u slučaju terorističke prijetnje.
Tim je povodom naša Vanja Kranic u Splitu razgovarala sa Zoranom Ničenom, pomoćnikom ravnatelja Uprave ze granicu. On navodi da je iskustvo hrvatskih policajaca veliko nakon sudjelovanja u operacijama Triton i Posejdon. U Tritonu su sudjelovala 22 pomorska policajca, kao poseban boarding team za prekrcaj, a u operaciji Posejdon 66 plus 7 pomorskih policajaca i dva policijska plovila.
Sada u akciju Posejdon u Grčkoj kreće nova ekipa, u kojoj će sudjelovati šest policajaca, kojima je pridodan jedan službenik u lokalnom koordinacijskom centru.
"Oni će sudjelovati u ophodnji granice Grčke, ali i u akcijama traganja i spašavanja u suradnji s obalnom stražom", navodi Ničeno.

Svijet

U formatu skupa u gradskoj vijećnici, s pitanjima iz publike, u St. Louisu u državi Missouri održano je drugo sučeljavanje Hillary Clinton i Donalda Trumpa. Sve su oči bile uprte u republikanskog predsjedničkog kandidata čiju kampanju potresa niz skandala, od neplaćenog poreza do objavljivanja snimke s njegovim iznimno vulgarnim komentarima o ženama.
Odmah na početku svima je u oči upalo jedno: politički suparnici nisu se čak ni kurtoazno rukovali, neprijateljstvo Hillary Clinton i Donalda Trumpa gotovo je opipljivo. Snimka s Trumpovim vulgarnim komentarima žena pravo je lice Donalda Trumpa, ustvrdila je Hillary Clinton. Trump, koji se nemušto ispričao zbog prostačkog razgovora snimljenog 2005., odgovorio je napadom na Billa Clintona i njegovu povijest sa ženama.
U 90 minuta obje su strane uspjele iznijeti sve „prljavo rublje“ suparnika. Trump je Clinton zaprijetio i zatvorom jer je kao državna tajnica izbrisala 33 tisuće službenih mailova. Na kraju su upitani da kažu nešto pozitivno jedno o drugom. Hillary Clinton Trumpu je priznala da je dobro odgojio djecu, a Trump poštuje što se Hillary Clinton nikada ne predaje.
Pitanja su, uz dvoje moderatora, postavljali birači koji još nisu donijeli odluku kome će dati glas i koji ne vole negativnu kampanju. Analitičari komentiraju da je Trump nastupom na drugoj debati uspio zaustaviti krizu svoje kampanje. No Clinton je posljednjih dana povela u anketama u svim odlučujućim saveznim državama.
-------------------------------------------------------------------------------------
RUSKI predsjednik Vladimir Putin rekao je u ponedjeljak da se s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom suglasio o važnosti dopreme humanitarne pomoći sirijskome gradu Alepu.
"Zajedničko nam je stajalište da se mora učiniti sve kako bi se dostavila humanitarna pomoć Alepu. Jedino je pitanje... stvoriti uvjete sigurnosti za isporuku pomoći", rekao je Putin nakon razgovora s Erdoganom.
Turski predsjednik izrazio je uvjerenje da će se ubrzano odvijati normalizacija odnosa s Rusijom, nakon krize izazvane turskim rušenjem ruskog borbenog zrakoplova blizu granice Sirije.
"Razgovarali smo... kako surađivati, napose u humanitarnoj pomoći za Alep, kakvu strategiju primijeniti da bi narod Alepa pronašao mir. Dogovorit ćemo s našim ministrima vanjskih poslova i najvišim vojnim zapovjednicima i obavještajnim časnicima", rekao je Erdogan.Dvije zemlje sudjeluju u Siriji sa suprotstavljenih pozicija. Rusija je prije godinu dan počela kampanju zračnih udara kao podršku vosjci sirijskog predsjednika Bashara al-Assada protiv pobunjenika koji ratuju protiv njega, a Turska podupire pobunjenika i želi da Assad ode s vlasti.
U subotu je Rusija stavila veto na francuski nacrt rezolucije Vijeću sigurnosti UN-a kojim se traži prekid zračnih napada i vojnih letova nad Alepom, no ni ruski prijedlog nije prošao jer nije dobio minimalno potrebnih devet glasova.
Putinov posjet Turskoj prvi je nakon rušenja ruskog zrakoplova na koji je Putin reagirao uvođenjem sankcija Turskoj. Odnosi su zatoplili u lipnju kada je Putin prihvatio pismo u kojemu Erdogan izražava žaljenje zbog incidenta.
Kriza u odnosima s Moskvom nanijela je udarac turskome turizmu, jer je dolazak ruskih turista u hotele na sredozemnoj obali drastično pao.

Sport

Hrvatski tenisač Ivo Karlović završio je nastup na ATP turniru Masters 1000 serije u Šangaju već u 1. kolu nakon što ga je pobijedio kanadski kvalifikant Vašek Pospišil, 131. s ATP ljestvice, 7:6 (5), 6:4.
Bio je to četvrti Karlovićev meč s Pospišilom i treći poraz našeg tenisača koji je od 26-godišnjeg Kanađanina bolji bio samo u njihovom prvom srazu, 2013. na travi u Newportu. Dvoboj Čilića i 19-godišnjeg Zvereva na rasporedu je u utorak. Bit će to njihov drugi meč, a rezultat u međusobnim dvobojima je 1-1.
Najbolji hrvatski tenisač je u ponedjeljak osjetio lopte i teren u konkurenciji parova, gdje je u kombinaciji s Matom Pavićem svladao talijansko-šapnjolski par Lorenzi - Ramos-Vinolas 6:2, 6:4 i probio se u 2. kolo. Čilić i Pavić će u 2. kolu igrati protiv 6. nositelja Indijca Bopanne i Kanađanina Nestora.

Vremenska prognoza za sutra, srijedu, 12. 10. 2016
.
U unutrašnjosti promjenljivo oblačno sa sunčanim razdobljima, a uglavnom u gorskim predjelima mjestimice može pasti i malo kiše. Prema večeri očekuje se razvedravanje. Na Jadranu pretežno sunčano, ponegdje uz umjerenu naoblaku. Puhat će slab do umjeren sjeverozapadni vjetar, a navečer okrenuti na jugozapadni. Na Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, u Dalmaciji s jakim udarima. Najniža jutarnja temperatura zraka od 2 do 6, na Jadranu od 6 do 11, a najviša dnevna između 9 i 14 na kopnu te između 15 i 20 °C na obali i otocima.

Više pojedinosti pročitajte na portalu www.radio-m.hr.

Ponedjeljak, 10 Listopad 2016 20:05

Kronika dana, ponedjeljak, 10. 10. 2016.

Written by

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović uručila je predsjedniku HDZ-a Andreju Plenkoviću mandat za sastavljanje 14. Vlade Republike Hrvatske. Plenković je predsjednici donio 91 potpis izabranih saborskih zastupnika. "Želim vam da što prije sastavite vladu i dobijete povjerenje Sabora", poručila je predsjednica Plenkoviću.
Nakon što prihvati mandat, prema Ustavu, Plenković je u roku od 30 dana dužan program vlade i njezine članove predstaviti Hrvatskom saboru i zatražiti glasovanje o povjerenju. Konstituirajuća sjednica 9. saziva Hrvatskog sabora održat će se u petak 14. listopada.
Uoči odlaska na Pantovčak Andrej Plenković je potvrdio je da bi se vlada mogla formirati već u ponedjeljak. "Tijekom jutra stižu potpisi, čini mi se da će ih biti više od 90'', rekao je. Nije htio govoriti o imenima budućih ministara, ali je demantirao da u Vladi neće biti žena. "Žaloste me procjene da ne bi bilo žena - to ne bih bio ja kad ne bi bilo nekoliko kolegica u vladi", rekao je. Upitan o hoće li biti promjena u Ovršnom zakonu i hoće li jedina nekretnina biti zaštićena šef HDZ-a je kazao da se na tome još uvijek radi.
Politički tajnik HDZ-a Davor Ivo Stier potvrdio je da je stranka iz Mosta dobila 14 potpisa potpore čelniku HDZ-a Andreju Plenkoviću. "Imamo 61 potpis HDZ-a, 14 Mostovih, potpise svih zastupnika nacionalnih manjina. Bit će ih više od 90", kazao je Stier novinarima, ulazeći u središnjicu HDZ-a s potpisima zastupnika Mosta.
-------------------------------------------------------------------------------------
Glavni tajnik HDZ-a Gordan Jandroković jutros je, prije ulaska u prostorije stranke kratko porazgovarao s novinarima uoči odlaska Andreja Plenkovića na Pantovčak gdje će postati mandatar.
Upitan jesu li stigli potpisi iz Mosta kazao je kako nisu, ali da se očekuju.
''Gospodin Plenković ide na Pantovčak i postat će mandatar. Očekujemo potpise Mosta tijekom jutra. Nisam siguran hoće li ih biti 14 ili više'', rekao je.
Novu vladu očekuje do početka sljedećeg tjedna.
''Poznata je procedura. Prva sjednica Sabora je u petak i treba se izglasati predsjednik Sabora. Nakon toga imamo nekoliko zakona koji se tiču ustrojstva vlade. Tu su i zakoni povezani s točkama koje je predložio Most i nakon toga očekujem da će biti izabrani ministri te da ćemo imati vladu. Čini mi se da je realno početkom idućeg tjedna. Ne mogu točno predvidjeti koliko će trajati rasprave'', rekao je Jandroković.
Nije htio komentirati tko će preuzeti odgovornost u pojedinim resorima.
''O budućim ministrima ćete morati pitati Plenkovića jer on postaje mandatar i osoba koja preuzima odgovornost za odabir minstara''.
Dotaknuo se i problema zastupljenosti žena u politici i budućoj Vladi.
''Nadam se da će žena biti što više. Problem je sa ženama ne samo u HDZ-u nego i u drugim strankama. To je pojava koja se dogodila unazad nekoliko godina da se smanjuje broj žena u politici što nije dobro. Vjerujem da će se ostvariti i tu pozitivni koraci i da će biti bolje nego što sad izgleda'', kazao je Jandroković.
Podsjetimo, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković će danas u podne, na Pantovčaku, od Grabar-Kitarović dobiti mandat za sastavljanje nove hrvatske Vlade, nakon što joj potpisima dokaže da za to uživa potporu natpolovične većine izabranih saborskih zastupnika.
-------------------------------------------------------------------------------------
Most će do 12 sati priložiti 14 potpisa. Zacrtali smo da ćemo kroz dva ili tri mjeseca imati 15 zastupnika koji će nam biti potreban zbog slanja zakona prema hitnoj proceduri, izjavio je čelnik Mosta Božo Petrov u razgovoru za medije.
Cilj nam je da nakon prve sjednice Sabora, a prije prve sjednice vlade počnemo raditi, pređemo s riječi na djela. To je uvod u one reforme koje smo htjeli da se dogode u Hrvatskoj, istaknuo je Petrov.
Na pitanje da li ostaju kod prijedloga koji se odnosi na kažnjavanje zastupnika koji ne dolaze na posao, Petrov je rekao kako je s partnerima usuglasio kako je nužno da se pojavljuju barem petkom kad se izglasavaju raspravljene točke. Neprihvatljivo nam je da zastupnici ne dolaze na sjednice. Nedolazak petkom kažnjavat će se paušalnim iznosom od 500 kuna po sjednici.
Govoreći o izmjenama Ovršnog zakona, Petrov je rekao kako su morali odustati od svojih prvih zamisli. No, dogovoreno je da će svim obiteljima koje budu stvarno ugrožene pomoći da ne ostanu bez krova nad glavom. Dobti će zamjenski smještaj u kojem će živjeti dok ne počnu zarađivati toliko da steknu osnovne uvjete za život. Obećao je i da će prema novom zakonu tri četvrtine plaće biti zaštićene od ovrhe. Raspravljali smo o nekoliko prijedloga i ovaj nam se činio najprihvatljivijim, istaknuo je.
Komentirajući najavu SDP-ova Peđe Grbina da će ga prijaviti Povjerenstvu za spriječavanje sukoba interesa, rekao je kako nema osnova za to. Te dvije tisuće kuna na godišnjoj razini prijavio sam kao dodatan iznos primanja u imovinskoj kartici. Zapravo samo pomažem kolegama, nema govora o fiksnom vremenu i nekom velikom novčanom iznosu, ustvrdio je.
-------------------------------------------------------------------------------------
Na pomolu je još jedna afera, naime otkriveno je da je još jedno državno poduzeće u mandatu premijera Zorana Milanovića poslovalo s tvrtkom Intergrafik Igora Kneževića, inače Milanovićeva dugogodišnjeg prijatelja.
Privatna druženja koja traju već 30 godina Milanović je potvrdio u iskazu Državnom odvjetništvu, gdje je svojedobno bio ispitan zbog optužbi da je agenciji Madison naredio da Kneževiću isplaćuje 15.000 kuna mjesečno za neobavljene poslove. U međuvremenu se doznalo da je Intergrafik u mandatu SDP-ove vlade poslovao s Vladom, Saborom te tvrtkom Plinacro i uprihodio više od milijun kuna.
Tvrtka Intergrafik poduzetnika Igora Kneževića poslovala je i s Narodnim novinama. Pet tisuća kompleta eko vrećica za odlaganje otpada pod sumnjivim su okolnostima isporučili prošle godine i naplatili gotovo 300.000 kuna.
I taj bi poslovni odnos uskoro mogao pred Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Nije isključeno da ćemo, ako to tako bude proizlazilo iz onih podataka koji su javno objavljeni, razmatrati i je li u postupanju članova uprave bilo povrede ovog zakona, izjavila je Dalija Orešković, predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.
Ugovore o kupnji vrećica od Kneževićeve tvrtke potpisivao je nedavno smijenjeni predsjednik Uprave Davor Čović. Novo vodstvo Narodnih novina priznaje niz nelogičnosti. Vrećice su avansno plaćene u travnju prošle godine, dopremljene tek u studenome, a do danas ih je prodano samo 160 kompleta, od njih 5.000. U Narodnim novinama kažu kako je nabavna cijena poslovna tajna.
Iako je vrijednost ugovora veća od 200.000 kuna, pa zakon propisuje javnu nabavu, Čović to nije učinio. Na pozive i poruke danas ne odgovara. Još u veljači na sjednici Vlade, na loše poslovanje Narodnih novina, upozorio je resorni ministar Panenić.
Ipak, Čović je i dalje vodio tvrtku, u međuvremenu su u javnost isplivali i sporni ugovori Narodnih novina s Hrvatskim nogometnim savezom te višestruko preplaćena roba iz Kine.
Iz Državnog odvjetništva poručuju da, u skladu sa zakonom, ne smiju govoriti bave li se slučajem eko vrećica.
Nadzorni odbor Narodnih novina sastaje se sutra - možda tada bude jasnije kako je ta tvrtka u stopostonom državnom vlasništvu poslovala i kome je pogodovala.
-------------------------------------------------------------------------------------
IVAN VILIBOR SINČIĆ, Vladimira Palfi i Ivan Pernar pustili su u medije informaciju po kojoj danas održavaju osnivačku skupštinu najnovije stranke.
Iako je prvotna informacija bila da će se skupština održati u Petrinjskoj u Zagrebu, okupljenim novinarima dojavljeno je kako se mjesto radnje ipak izmijenilo i da će se skupština nove stranke održati u Sesvetama. Prema informacijama iz redova bivših im stranačkih kolega doznajemo da se nova stranka zove Jedina opcija. Predsjednik je Lovre Crvelin, a supredsjednik Matej Matić.
Još uvijek živozidaškom trojcu prilično se žuri s osnivanjem nove stranke jer bi ju trebali imati do trenutka konstituiranja Sabora, odnosno, do petka. Ukoliko to ne učine, stavljaju na kocku milijune kuna proračunskog novca koji će pripasti stranci na koju se u tom trenu vode njihovi mandati, odnosno – ako ne stvore novu stanku – Živom zidu.
Sinčiću, Pernaru i Palfi to nikako ne odgovara jer postoji mogućnost da pokrenuta istraga i pravna zavrzlama pokaže kako zapravo uopće nemaju ovlasti nad Živim zidom. A onda ni nad novcem…
Podsjetimo, dio bivših kolega Sinčića i družinu optužuje za lažiranje skupštine i falsificiranje potpisa, a obzirom na očajničke pokušaje da registriraju novu stranku, ni sami trojac ne vjeruje da bi ishod postupka koji se vodi mogao završiti u njihovu korist.
Sinčić, Pernar i Palfi u proteklih su mjesec dana već pokušali osnovati novu stranku, no očito su to radili u ogromnoj žurbi jer su prilično loše proučili zakone, što je na koncu i rezultiralo odbijenicom od strane Ministarstva uprave, i to iz prilično trivijalnog razloga. Naime, naziv stranke (Živi zid - Ivan Vilibor Sinčić) presličan je nazivu postojeće stranke – Živi zid, što aktualni zakon ne dopušta.
Nije poznato kakav su novi naziv smislili, a da bi im proces upisa u Registar političkih stranaka iz ovog pokušaja bio uspješniji. Naime, na telefone se nisu javljali ni Sinčić ni Pernar, kao ni njihovi stranački kolege zaduženi za odnose s medijima.
Međutim, čak ako sutra i podnesu zahtjev za registracijom nove stranke, Sinčić, Pernar i Palfi samo teoretski mogu i uspjeti u svojem naumu do petka. Ministarstvo uprave trebalo bi se vraški potruditi da taj posao odradi u svega nekoliko dana…

Županija

Na kružnoj plovidbi Mediteranom u nedjelju poslijepodne uplovio u korčulansku luku njemački putnički brod-kruzer "Berlin" koji je doveo 350 njemačkih biciklista, sudionika biciklijade s 25 km ukupne dužine od Korčule do Račišća i nazad. Prema podacima Hane Turudić, direktorice TZ Grada Korčule, organizator je Bavarska Radiotelevizija (Bayerischer Rundfunk), čiji program prati preko 10 milijuna gledatelja i slušatelja. Grad Korčula i TZ uz Policijsku upravu Korčule pružili su i logističku potporu ovom događaju, jer će se emitiranjem reportaža na Bavarskoj RTV osigurati i turistička promocija Grada Korčule, ali i ponuda drugih komplementarnih iskustava, poput zdravstvenog turizma, ekoturizma ili kulture. Osim Korčule u Hrvatskoj će se ova manifestacija održati u Šibeniku (18.10.2016.)te Italiji, Grčkoj i Albaniji.
14 biciklističkih grupa je prolazilo rutu kroz Put sv. Nikole, Strečicu, Žrnovska Banju, Tri Žala, Kneže i Račišće. Zbog biciklijade je ostalim sudionicima bio privremeno obustavljen promet od zapadne rive u Korčuli u pravcu Puta sv. Nikole, a cijelim putem ih je pratilo policijsko vozilo i sanitetski tim,kao i autobus za smještaj onih koji bi možda odustali od vožnje. Kako ovo nije biciklistička utrka,cijelo se je vrijeme vozilo u grupi s 14 biciklističkih vodiča koji su pazili da se grupa drži zajedno i ne prelazi na suprotnu stranu ceste. U Račišće su ušli svi zajedno, uz manju pauzu prije povratka u Korčulu, gdje ih je zahvaljujući lijepom sunčanom vremenu pratio veći broj promatrača. Pred noć je brod isplovio iz Korčule u pravcu luke Brindisi (Italija)gdje se sutra kod njih nastavlja biciklijada, koju prati nekoliko TV snimatelja i fotoreportera.

Svijet

DVIJE rakete s teritorija pod kontrolom pobunjeničkog pokreta Huti ispaljene su na razarač američke mornarice pokraj obale Jemena, objavio je glasnogovornik Pentagona Jeff Davis za Reuters.
"USS Mason" otkrio je dva projektila ispaljena sa kopna u razdoblju od 60 minuta, dok je bio u Crvenom moru pokraj obale Jemena. Oba projektila pala su u vodu prije nego što su dosegnula brod. Nema ozlijeđenih među našim mornarima, niti štete na brodu", rekao je glasnogovornik američke vojske.
U subotu je balističkim projektilom iz Jemena gađana i saudijska zračna baza nedaleko od muslimanskog svetog grada Meke, objavili su saudijski mediji danas.
Saudijska državna televizija objavila je snimku pada projektila pokraj Taife, gdje se nalazi zračna baza Kralj Fahad u kojoj su smješteni američki vojni instruktori u toj zemlji. Saudijska vojska objavila je kako ovaj projektil nije izazvao nikakvu štetu. To je bio prvi put da jemenski pobunjenici napadaju lokaciju tako duboko na teritoriju Saudijske Arabije.
Arapska koalicija na čelu sa Saudijskom Arabijom u proljeće 2015. godine uključila se u građanski rat u Jemenu. Od ožujka prošle do kolovoza ove godine u tom je ratu poginulo više od 10 tisuća ljudi, od čega 3.800 civila, navodi UN.
------------------------------------------------------------------------------------
NAKON napada na Charlie Hebdo u ožujku 2015. godine te napada na trgovinu košer hrane, policija je počela pratiti sumnjive islamiste koji bi mogli biti prijetnja sigurnosti.
Radikalnih islamista u Francuskoj ima na tisuće. Prema podacima francuske policije, čak oko 15 000. Ono što je šokantno u svemu tome je da je čak 2000 djece na listi za praćenje, prenosi Express. Jedno dijete je tek 11 godina staro, a većina praćenih maloljetnika je djevojčica.
Većina promatranih ljudi živi na rubovima gradova u urbanim dijelovima. Uglavnom je riječ o delinkventima, muškarcima između 18 i 25 godina starosti, koji su malo toga postigli u životu, psihološki su zbunjeni te koji imaju različite obiteljske probleme, kao i probleme s alkoholom i drogama.
Francuski ministar unutarnjih poslova Bernard Cazeneuve potvrdio je da je od siječnja ove godine uhićeno 355 ljudi za koje se vjeruje da su povezani s terorističkim grupama. Međutim, sve dok se sudski proces ne završi garantira im anonimnost, odbijajući obznaniti njihova imena u javnosti jer vjeruje da bi to bilo u suprotnosti s Ustavom.
-----------------------------------------------------------------------------------
Sirijac osumnjičen za planiranje napada u Njemačkoj uhićen je u Leipzigu, objavila je policija.
Za njim je tijekom vikenda bila pokrenuta potraga nakon što je u njegovom stanju u Chemnitzu pronađen eksploziv.
Radi se o 22-ogodišnjem Jaberu al-Bakru koji je u Njemačkoj od prošle godine i ima službeni status izbjeglice.
Policija nije željela komentirati izvješća da je al-Bakr u kontaktu s Islamskom državom niti da je planirao napad u jednoj njemačkoj zračnoj luci.
------------------------------------------------------------------------------------
Sedamnaest osoba, među kojima devet vojnika, ubijeno je u nedjelju u eksploziji automobila bombe kod vojne postaje na jugoistoku Turske, priopćio je ured guvernera pokrajine Hakkari.
U priopćenju se navodi da je 27 osoba ozlijeđeno u eksploziji, od kojih 11 vojnika. Automobil bomba je eksplodirao ispred postaje turske žandarmerije na području Semdinlija.
Zasad nitko nije preuzeo odgovornost za napad. Turska vojska pokrenula je ofenzivu protiv zabranjene Radničke stranke Kurdistana (PKK) prošlog ljeta nakon što je propalo dvogodišnje primirje. PKK je otad proveo niz napada na turske snage sigurnosti.
-------------------------------------------------------------------------------------
DVA policajca ubijena su, a treći je ozlijeđen danas dok su odgovarali na prijavu zbog obiteljskog nasilja u Palm Springsu, u Kaliforniji.
Ubijeni su Jose Gilbert Vega i Lesley Zerebny. Njih dvoje i treći ozlijeđeni policajac bili su pred vratima kuće i pregovarali s muškarcem koji ih je odbijao pustiti i prijetio da će ih upucati. Policiju je pozvala majka muškarca.
Počinitelj još uvijek nije uhvaćen, ali policija je okružila kuću. Međutim, nije sigurno je li ubojica još uvijek u kući. Nekoliko sati nakon početka opsade, policija je dovela i robota za asistenciju, javlja CNN.
Ovo je posljednji u nizu napada na policiju u SAD-u. U srpnju su ubijena tri policajca u Baton Rouge, Louisiana. Tjedan dana prije toga, pet policajaca ubijeno je, a sedam ranjeno u Dallasu, Teksas.

Sport

HRVATSKA je u Finskoj upisala drugu pobjedu u ciklusu kvalifikacija za SP u Rusiji 2018. godine (1:0). Tri boda donio je pogodak Marija Mandžukića, njegov četvrti u ovim kvalifikacijama, kojim je izbio na vrh ljestvice strijelaca europske skupine. Hrvatska je u Tampereu, unatoč dominaciji, drhtala i tražila drugi pogodak do posljednje minute nadoknade, kada su i Finci osjetili šansu i unijeli nemir pred Subašića. No, Hrvatska je uspjela sačuvati vrijedne bodove, iako nije mogla računati na stožerne igrače, Modrića, Rakitića, Lovrena, Ćorluku te Pjacu.
Željeno je i ostvareno, imamo sedam bodova i na čelu smo skupine, rekao je izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Ante Čačić nakon pobjede nad Finskom. Strijelac jedinog gola bio je Mario Mandžukić u 18. minuti.
Vatreni se tako s dva gostovanja vraćaju sa sva tri boda, u četvrtak su u Skadru pobijedili Kosovo čak 6:0.

Vremenska prognoza za sutra, utorak, 11. 10. 216.

Promjenljivo do pretežno oblačno s mjestimičnom kišom, a na Jadranu lokalno i pljuskom s grmljavinom. U noći je u najvišem gorju moguć slab snijeg. Vjetar povremeno umjeren sjeveroistočni i sjeverozapadni, a na većem dijelu Jadrana umjerena i jaka bura i sjeverozapadnjak, u Velebitskom kanalu s olujnim udarima. Svježe.

Više pojedinosti pročitajte na portalu www.radio-m.hr .

Petak, 07 Listopad 2016 20:04

Kronika dana, petak, 7. 10. 2016.

Written by

POTRES jačine 4,2 stupnja po Richteru pogodio je oko 11.30 sati Slavoniju.
Epicentar je bio u blizini Velike Kopanice i na dubini od 10 km. Osjetio se danas oko 11:25 u cijeloj Slavoniji i Osijeku.
Zasad nema informacija o materijalnoj šteti.
----------------------------------------------------------------------------------
Andrej Plenković je, dolazeći u sjedište HDZ-a u petak, komentirao pregovore HDZ-a i Mosta, te prihvaćanje HDZ-ove ponude Mostu koja uključuje 4 ministarstva, mjesto predsjednika Sabora na dvije godine te mjesto potpredsjednika Vlade. 'Pohvalio' se i kako već sada ima gotovo 90 potpisa.
"Ovo je rezultat jednog ispravnog pristupa pregovorima. Metodološki je sve napravljeno, kako ja smatram da je primjereno uz jednu racionalnu Vladu, pravičnu podjelu resora koja reflektira izborni rezultat.
U 12 sati ćemo to priopćiti javnosti. Nakon toga HDZ ima Predsjedništvo i Nacionalno vijeće. Nadamo se da ćemo u ponedjeljak od predsjednice dobiti povjerenje za sastavljanje Vlade", rekao je Plenković te potvrdio da će Mostovci imati potpredsjednika Vlade, četiri ministra i dvogodišnju poziciju predsjednika Sabora.
"Radi se o četiri člana Vlade Mosta, jedan koji će imati resor će biti i potpredsjednik. Rotirajući predsjednik Sabora je novina za Hrvatsku, ali ne i za Europsku uniju i Europski parlament. Mislim da je to čak i korisno i dobro za funkcioniranje Sabora".
Kada se članove HDZ-a upita tko će od njih sjesti u ministarske fotelje odgavaraju da će to odrediti predsjednik stranke. Plenković nije htio otkriti ima li već ministarska imena. Možete li nam otkriti kadrovsku križaljku, upitala ga je naša Anka Bilić Keserović, no Plenković je samo kratko kazao: ''Polako. Danas je druga tema", rekao je.
Potvrdio je, međutim, da će potpredsjednici Vlade biti ujedno i ministri.
-------------------------------------------------------------------------------------
Nacionalno vijeće Mosta nezavisnih lista usvojilo prijedlog usuglašen od strane oba pregovaračka tima sa zadnjeg sastanka održanog u srijedu 5. listopada. Zajednička izjava za medije predviđena je za sutra iza podneva, priopćeno je iz Mosta.
Navodno, ponuda koju su u Mostu prihvatili uključuje rotirajuće mjesto predsjednika Sabora - prve dvije godine tu bi funkciju preuzeo netko iz Mosta, najvjerojatnije Božo Petrov, a iduće dvije netko iz HDZ-a, najvjerojatnije Gordan Jandroković, plus mjesto jednog potpredsjednika Vlade te četiri ministarstva: ministarstvo okoliša koje uključuje i energetiku, pravosuđa, unutarnjih poslova i uprave. Neslužbeno doznajemo da bi dosadašnji ministri zadržali resore, a jedino je upitna pozicija Dubravke Jurline Alibegović.
HDZ danas na stolu ima 85 potpisa. Podršku novom mandataru, očekuje se, do ponedjeljka će dati više od 90 zastupnika.
Prethodno je HRT neslužbeno doznao kako je Most donio odluku da preuzima odgovornost te je odlučio sudjelovati u radu nove hrvatske vlade. Most je tako prihvatio kompromisnu ponudu HDZ-a - da funkcija predsjednika Sabora bude rotirajuća.
Cijeli dan čelnik Mosta obavljao je telefonske razgovore s članovima Nacionalnog vijeća. U dvadesetak razgovora navodno su zaključili da prihvaćaju kompromisno rješenje oko čelnog mjesta Sabora, koje je bilo kamen spoticanja. A ono glasi kako će prve dvije godine mandata predsjednik Sabora biti iz redova Mosta, a potom dvije godine iz redova HDZ-a.
Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković potvrdio je da se čuo telefonom s predstavnicima Mosta te dodao da su mu kazali da će mu večeras odgovoriti. Na pitanje jesu li djelovali pozitivno, rekao je kako nije detektiv. Novinarima je rekao neka se strpe još do sutra te zamolio prolaz do automobila.
-------------------------------------------------------------------------------------
Svečanim prijemom, Hrvatski sabor danas će obilježiti četvrt stoljeća hrvatske neovisnosti i Dan neovisnosti, 8. listopada.
Bit će to prigoda za podsjećanje na 8. listopada 1991. kada je prvi saziv Sabora u dramatičnim okolnostima, u zgradi INE u Šubićevoj ulici, donio povijesnu odluku da Hrvatska raskida sve državnopravne sveze s bivšom SFRJ. Na svečanom prijemu predviđeno je obraćanje predsjednika Sabora akademika Željka Reinera, a nazočit će državni dužnosnici, predstavnici političkog, društvenog, kulturnog, akademskog života te predstavnici vjerskih zajednica, udruga i diplomatskog zbora u Hrvatskoj.
Odluku o neovisnosti Sabor je donio jednoglasno, a pročitao ju je tadašnji potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks. “Republika Hrvatska od dana 8. listopada 1991. raskida državnopravne sveze na temelju kojih je zajedno sa ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ”, rekao je Šeks te poručio kako je zadaća Vlade, Sabora i svih državljana Hrvatske “da oživotvore tu odluku i da obrane hrvatsku nacionalnu samostalnost, suverenost i neovisnost”.
Hrvatska od tog trenutka više nije smatrala legalnim ni legitimnim ni jedno tijelo bivše države, ni njene pravne akte, bivša zajednička država za nju je prestala postojati.
------------------------------------------------------------------------------------
U povodu 25. godišnjice raketiranja Banskih dvora predsjednik Vlade Tihomir Orešković položio je lovorov vijenac na spomen-ploču na zgradi Vlade i poručio da Hrvatska nikada neće zaboraviti one koji su dali život za neovisnost domovine i slobodu hrvatskih građana.
Položio sam danas vijenac na spomen-ploču u znak sjećanja na taj dan i za sve one žrtve i ljude koje su dali svoj život za našu domovinu i našu slobodu. Nećemo ih nikada zaboraviti, rekao je Orešković.
Uz njega su tijekom polaganja lovorova vijenca bili ministri Vlaho Orepić, Tomo Medved i Josip Buljević.
Dva zrakoplova JNA raketirala su Banske dvore 7. listopada 1991., malo poslije 15 sati, a ocijenjeno je da se radilo o pokušaju atentata na predsjednika Tuđmana, s obzirom na to da je napad vođenim raketama bio usmjeren na njegove radne prostorije. Jedna je osoba u napadu poginula, četiri su ozlijeđene. Srušen je dio krova Banskih dvora te oštećeno pročelje i gotovo sve prostorije.
Dan poslije, 8. listopada, prvi saziv Hrvatskog sabora donio je povijesnu odluku o neovisnosti, odnosno o razdruživanju Hrvatske od ostalih republika bivše države, SFRJ.
-----------------------------------------------------------------------------
Vladimir Šeks, tadašnji potpredsjednik Sabora, izjavio je da se slaže s tvrdnjama kako je ova proslava Dana neovisnosti preskromna.
Ova obljetnica podsjeća na jedan od najvećih dana u modernoj hrvatskoj povijesti, rekao je. Izjavio je i da je nakon mnogo godina došlo do zbrke u državnim praznicima. Rezultat toga je da se na način koji nije primjeren obilježava jedan blagdan. Sazrelo je vrijeme da se na referendumu odluči o blagdanu, krovnom blagdanu koji bi objedinio suverenost, državnost i nezavisnost. Predlažem da to bude 30. svibnja, ali neka građani o tome odluče na referendumu, istaknuo je. U vezi s referendumom izjavio je da bi prethodno trebalo ispitati javno mišljenje i provesti ankete.
Odgovarajući na pitanje što misli da će uskoro, u vezi sa sastavljanjem vlade, kazati Andrej Plenković i Božo Petrov, Šeks je rekao kako se nada da će nova vlada biti dugoročno stabilna te da će odgovoriti svim izazovima vremena i biti u službi naroda. Za dogovor da na čelnome mjestu Hrvatskog sabora dvije godine bude Petrov, a dvije Jandroković kazao je da je to europska praksa i razuman kompromis. Potom je svim građanima Hrvatske čestitao Dan neovisnosti.
-------------------------------------------------------------------------------------
Nakon medijskih napisa o odavanju povjerljivih medicinskih podataka inicijativi koja moli protiv abortusa ispred Opće bolnice Vukovar, Općinsko državno odvjetništvo u Vukovaru potvrdilo je da istražuje postoje li u tome elementi kaznenog djela koje se goni po službenoj dužnosti.
Vukovarski ogranak inicijative "40 dana za život" objavio je na svojim Facebook stranicama krajnje neprimjeren poziv, kojeg su nazvali "Doček kraljeve kćeri". Doznali su, naime, da u vukovarsku bolnicu zbog abortusa planira doći jedna žena i pozvali molitelje da se odazovu u što većem broju.
Vršiteljica dužnosti ravnateljice bolnice, Vesna Bosanac, reagirala je na to vlastitom istragom unutar bolnice te navela da će se obratiti Gradu Vukovaru po pitanju udaljavanju fundamentalnih katolika iz blizine bolnice.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić je zaprimila više pritužbi i novinarskih upita na postupak molitvene inicijative „40 dana za život“ u Vukovaru, kada su članovi/ce inicijative objavom termina pobačaja jedne žene u Općoj županijskoj bolnici Vukovar uputili javni poziv za skup ispred bolnice kojim bi spriječili ženu u izvršenju pobačaja. Vezano za to, Pravobraniteljica skreće pozornost na sljedeće relevantne zakonske odredbe.
-----------------------------------------------------------------------------
Ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač u četvrtak je u Matici iseljenika potpisao ugovor o financiranju 65 programa i projekata Hrvata u BiH u iznosu od 20 milijuna kuna, ističući da je cilj projekata jačanje hrvatskog elementa u BiH i države kao takve. "Cilj nam je jačanje hrvatskog elementa u BiH i države kao takve", kazao je ministar Kovač.
Kovač je rekao da su Hrvati jedan narod koji ima dvije domovine te da je BiH prvi prioritet hrvatske vlade na polju vanjske politike. Osvrnuvši se na položaj Hrvata u BiH podsjetio je da je Hrvatska jedna od supotpisnica Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH (Daytonski sporazum) i da će kao takva inzistirati da Hrvati budu ustavotvorni ne samo na papiru.
"Hrvatska želi BiH koja je stabilna, koja se dobro razvija. Želimo da Hrvati budu, ne samo na papiru, nego i u stvarnosti, ustavotvorni i ravnopravni i činiti ćemo sve što je u našoj moći da Hrvati budu čvrst, ustavotvoran i ravnopravan element u BiH i da Hrvati budu upravo ti koji će predvoditi put BiH prema članstvu u Europskoj uniji", kazao je Kovač.
Zalagat ćemo se, dodao je, da "postignemo rješenje, zajedno s ostala dva naroda, Srbima i Bošnjacima, koje će omogućiti potpunu ravnopravnost Hrvata u BiH".
Istaknuo je da su BiH u prvom redu spasili Hrvati koji su se samoorganizirali i da to "mora biti naša svijest" i da baš zbog toga trebamo raditi da skinemo "stigmu" s tamošnjih Hrvata da nisu konstruktivni element.
"Hrvati su, uostalom, i najveće žrtve rata i poraća u BiH. Poštujemo sve žrtve rata, i srpske i bošnjačke, ali Hrvati su demografski najveći gubitnici", rekao je Kovač.
-------------------------------------------------------------------------------------
Prvo redovito postizborno mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno između 3. i 5. listopada, pokazuje nekoliko vrlo zanimljivih podataka o odnosima u političkoj areni.
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom listopada (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost od 56-62%), na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 30,6 posto, dok je SDP na drugom mjestu s izborom od 27 posto. Na trećem je mjestu Most s 10,8 posto, a četvrti je Živi zid s 5,4 posto.
Dvije stranke bilježe izbor između dva i tri posto: HNS (2,8%) i HSS (2,0%). S izborom većim od jedan posto je pet stranaka: HDSSB (1,8%), BM 365 (1,7%), IDS (1,4%), Pametno (1,4%), HSP AS (1,1%). Još su dvije stranke s izborom većim od pola posto: HSU (1,0%) i HSLS (0,8%). Ostale stranke bilježe izbor od 1,7%, dok je 10,3% neodlučnih.
Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara je vjerojatni mandatar za premijera Andrej Plenković s izborom od 21,9 posto (prema 13,4% iz rujna). Drugo mjesto drži "nitko" (nijedan političar kao zaseban odgovor) s izborom od 18,2 posto (prema 14,1 posto iz rujna). Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je na trećem mjestu s izborom od 14,3 posto (prema 15,9 posto iz rujna), dok je Zoran Milanović četvrti s izborom od 8,2 posto (prije mjesec dana 15,6 posto).
Najnegativniji političari su Tomislav Karamarko (21,5%) i Zoran Milanović (21%).
U ovomjesečnom istraživanju dio istraživanja odnosio se na percepciju mogućnosti dogovora HDZ-a i Mosta o sastavljanju nove vlade. Više od tri četvrtine građanki/građana misli da će se ove dvije stranke dogovoriti o sastavljanju vlade.
Zanimljiv je i odnos prema ispunjavanju sedam zahtjeva (uvjeta) Mosta. Samo 16,8 posto ispitanika podupire ispunjavanje svih Mostovih uvjeta, dok ih 45,8 posto smatra da neke od njih treba provesti a da su neki neprovedivi. Samo 9 posto ispitanika smatra da sve Mostove uvjete treba odbiti. Da ih ne zanimaju pregovori HDZ-a i Mosta, odgovorilo je 18,4 posto ispitanika, a 10,1 posto nema stajalište o ovoj temi.
Smjer kretanja zemlje podupire 23,7 posto građanki/građana (u odnosu na 23,0 posto u rujnu), dok ih 59,6 posto misli da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru (u odnosu na 60,2 posto iz rujna). Ne zna njih 16,8 posto. Najveći udio društvenih optimista bilježi se među glasačima HDZ-a (51,6%) i Mosta (39,2%). Glasači SDP-a znatno su rjeđe društveni optimisti (20,3%).
U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca jedna se tema posebno izdvojila: izbori za Sabor najvažnija su tema za 53,7 posto hrvatskih građana/građanki. Pregovori o sastavljanju vlade HDZ-a i Mosta najvažnija su tema za 15,7 posto građana/građanki, dok je uspješna turistička sezona najažnija tema za 7 posto građana/građanki. Tri su događaja zabilježila izbor veći od 3 posto: ostavka Zorana Milanovića i kampanja za novog predsjednika SDP-a (6,5%), ekonomska kriza i iseljavanje mladih (4,4%), protesti studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu ( 3,9%). Još su tri teme s izborom iznad 1 posto: referendum u Republici Srpskoj u BiH (2,4%), sukobi u HSS-u i Živom zidu (1,7%), dobri ekonomski pokazatelji (1,0%).
-------------------------------------------------------------------------------------
Da Živom zidu popularnost pada, ne čudi ako se uzme u obzir sve što se u toj stranci i oko nje događa u posljednje vrijeme. Novi udarac stiže iz Ministarstva uprave: odbili su zahtjev za upisivanje nove stranke Živi zid-Ivan Vilibor Sinčić u Registar političkih stranaka.
Ni ekipa okupljena oko ideje borbe za malog čovjeka, nije imuna na unutarstranačke ratove svojstvene velikima. Još u lipnju je na zahtjev trećine Glavnog odbora stranke sazvana izvanredna skupština koja je trio Sinčić-Palfi-Pernar optužila za kriminal, a za novog predsjednika izabrala Sinišu Gabrića.
Jer su njih troje krivotvorili dokumentaciju stranke kako bi samostalno, bez podrške ostalih članova stranke i skupštine raspolagali imovinom i novcima koje ima Živi zid i kako bi samostalno mogli upravljati strankom bez da se itko išta pita. Privatizirali su stranku, rekao je Gabrić.
Ministarstvo uprave nakon toga je izdalo rješenje da će Sinčić voditi Živi zid dok Sud ne utvrdi da je lažirao dokumentaciju, no Gabrić je uzvratio protutužbom čije se rješenje još čeka. Evo kako objašnjava Sinčićevu želju za novom strankom.
Zato su željeli novac od dobivenog mandata prebaciti na novu stranku kako bi s njim mogli nesmetano raspolagati, izgasiti staru stranku opterećenu kriminalom i nastaviti poslovanje s novom strankom, ističe Gabrić.
Sinčić o optužbama nije želio govoriti, za njega su to laži. No njegov zahtjev za osnivanjem nove stranke Živi zid - Ivan Vilibor Sinčić, Ministarstvo uprave je odbilo.
Registracija novoosnovane političke stranke pod nazivom Živi zid - Ivan Vilibor Sinčić, zbog jasnog nerazlikovanja po nazivu i povezivanju s već registriranom političkom strankom, kako po nazivu, tako i po osobi ovlaštenoj za predstavljanje i zastupanje, ali i adresi sjedišta, mogla izazvati zabunu u javnosti, a sudjelovanjem u pravnom prometu treće osobe dovesti u zabludu, navodi se u propćenju Ministarstva uprave.
Za inicijatore nove stranke ovo je selektivni pristup pravu, no ne otkrivaju što će dalje.
-------------------------------------------------------------------------------------
Listopad je mjesec borbe protiv raka dojke, a Nacionalni dan borbe protiv raka dojke u Hrvatskoj se obilježava na današnji dan, 7. listopada.
Rak dojke najčešći je uzrok smrti od raka u žena. U Hrvatskoj je krajem 2006. godine započeo Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke u kojem se žene u dobi od 50 do 69 godina jednom u dvije godine pozivaju na besplatnu mamografiju. Do sada su završena tri ciklusa Programa, a četvrti je u tijeku. Cilj Programa je smanjiti smrtnost od raka dojke za najmanje 25% i otkriti rak u početnom stadiju u što većem postotku kako bi liječenje bilo uspješnije. Odaziv žena na mamografski pregled u okviru Nacionalnog programa je visok te iznosi prosječno 60%.
Redovitim pregledom koji uključuje samopregled, mamografiju te ultrazvučni pregled rak dojke se može otkriti u ranom stadiju kada su šanse za izlječenje i preživljenje puno veće. Rak dojke se najčešće javlja u dobi iznad 50 godina, ali se može javiti i kod mladih žena. Postoje predispozcijski faktori za razvoj raka dojke, a to su: genetska predispozicija, žene koje su imale ranu prvu menstruaciju (prije 12. godine), koje nisu rodile ili su rađale iza 30. godine, koje su ušle u kasnu menopauzu (poslije 55. godine) te pretile žene.
Simptomi na koje svakako treba obratiti pozornost te potražiti liječničku pomoć, a mogu upućivati na rak dojke su: čvor u dojci, iscjedak iz dojke, promjene na koži dojke, uvučena bradavica, crvenilo ili otok dojke te povećani limfni čvorovi ispod pazuha.
Spriječiti nastanak raka dojke nije moguće te upravo stoga je neophodno što ranije otkriti bolest. Preko 90% bolesnica s rakom dojke može se izliječiti ako se dijagnoza bolesti postavi u ranom stadiju i ispravno liječi. Petogodišnje preživljenje je u tom slučaju 97%.
Mamografijom, koja se preporučuje kao metoda za probir, može se otkriti rak dojke do dvije godine ranije nego što tumor postane dovoljno velik da se može napipati.

Županija

U srijedu, 5. listopada 2016. godine, u 77. godini života napustio nas je dr. Viktor Šeparović, nositelj općinskog priznanja za životno djelo. prof.dr. Viktor Šeparović je bio redovni profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, ravnatelj Središnjeg instituta za tumore i slične bolesti.
Napisao je brojne stručne i znanstvene radove s područja onkologije objavljene u uglednim stručnim i znanstvenim časopisima kod nas i u inozemstvu. Pored stručnog i znanstvenog rada bio je aktivan i na društvenom planu, a dobitnik je brojnih priznanja i nagrada.
"Iako znanstvenik i vrlo ugledan osoba, on ostaje i običan čovjek, pravi Lučanin koji potvrđuje snažnu vezu čovjeka sa zavičajem. Dr. Viktora i čitavo njegovo djelovanje krasi nesebično pomaganje i davanje drugima." (iz obrazloženja koje je pročitano na dodjeli općinskog javnog priznanja za životno djelo, na svečanoj sjednici Općinskog vijeća 18. ožujka 2000.g.)
Posljednji ispraćaj prof.dr.Viktora Šeparovića bio u petak, 7. listopada 2016.g. u 16 sati na mjesnom groblju sv. Roka.

Svijet

Povodom dodjele Nobelove nagrade za mir koja je ove godine pripala kolumbijskom predsjedniku Juanu Manuelu Santosu, ali i povodom glasovanja za novog glavnog tajnika UN-a, N1 je emitirao specijalnu emisiju. Gosti Ivane Dragičević bili su Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije i Tihomir Ponoš, novinar Novog lista.
"Ova nagrada daje se i kolumbijskom narodu, kao i bezbrojnim žrtvama civilnog rata. Predsjednik Santos je inicirao pregovore koji su rezultirali primirjem. Uložio je veliki trud da nastavi s mirovnim procesom, iako je znao da je kontroverzan, ali je inzistirao na njegovoj provedbi", navodi se u obrazloženju nagrade.
"Postoji prava opasnost da će mirovni proces biti zaustavljen u Kolumbiji i da će doći do građanskog rata, stoga je važno da svi, uključujući predsjednika Santosa i čelnike FARC-a, nastave provedbu mirovnoga procesa. Referendum nije bio glasovanje za ili protiv mira. Nobelov odbor prepoznaje važnost činjenice da je predsjednik Santos osoba koja poziva sve strane da sudjeluju dijalogu kako bi se nastavio mirovni proces. Nobelov odbor se nada da će sve strane preuzeti dio odgovornosti i da će na konstruktivan način doprinijeti mirovnim pregovorima i da će doći do ravnoteže u nacionalnom pomirenju i da će doći do pravde za žrtve", obrazloženo je. Nobelov je odbor naveo da je sukob u Kolumbiji jedan od najdugotrajnijih građanskih sukoba na svijetu.
-------------------------------------------------------------------------------------
Snage Bašara al Asada napreduju u Alepu. Zauzele su ključni dio u istočnom dijelu grada koji drže pobunjenici. Posebni izaslanik UN-a za Siriju upozorava da Alepu prijeti potpuni slom u sljedeća dva mjeseca te da je spreman osobno ispratiti borce Fronte Nusre iz grada, ako će to zaustaviti uništenje.
Alep bi mogla zadesiti sudbina Srebrenice i Ruande. Na taj su zaključak posebnog izaslanika za Siriju naveli tamošnji prizori. Istočni dio grada sustavno se uništava i neće izdržati dulje od dva mjeseca, nastave li se napadi.
Obraćam se Rusiji i sirijskoj vladi. Pogledajte me, molim vas, u oči! I u oči svijeta i oči javnosti! Zar ste zaista spremni nastaviti s ovakvim napadima, i to ovakvim oružjem, i de facto uništiti cijeli grad, istočni dio Alepa s njegovih 275 tisuća stanovnika, radi uklanjanja tisuću al-Nusrinih boraca, upitao je posebni izaslanik UN-a za Siriju Staffan de Mistura.
No Rusi odgovornost uporno prebacuju na Washington, koji je s Moskvom prekinuo pregovore o Siriji. Tvrde da SAD od početka nije uspio odvojiti tzv. umjerenu oporbu od Nusrinih terorista i upravo je to, kažu, srž problema.
Došli smo do glavnog pitanja - ovo je za Nusru "biti ili ne biti". Što bismo trebali učiniti? Recite mi. Da napustimo Siriju i prestanemo se boriti protiv terorista? Civili umiru i upravo smo zato htjeli koordinaciju s Amerikancima, a nekima je odgovaralo da se ona prekine, upitala je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova.
Sirijski predsjednik priznaje stradanja civila, ali tvrdi da se to događa u svakom ratu. Njegov je cilj jasan. Nastaviti borbu dok pobunjenici ne napuste Alep. Oni to moraju učiniti, nema im druge, ustvrdio je Bašar al Asad.
Civili se pritom smatraju prihvatljivim, kolateralnim žrtvama. Hotel u dijelu grada koji nadziru vladine snage pogodila je granata.

Sport

Hrvatska nogometna reprezentacija u kvalifikacijskoj utakmici za odlazak na Svjetsko prvenstvo u Rusiji 2018. godine kao gost je u Skadru pobijedila Kosovo sa 6:0 (3:0).
Strijelac prva tri gola u prvom poluvremenu bio je Mario Mandžukić, u šestoj, 24. i 35. minuti, da bi u nastavku pobjedu potvrdili Matej Mitrović u 67., Ivan Perišić u 83. i Nikola Kalinić u drugoj minuti sudačke nadoknade.
Nažalost, i tijekom utakmice u Skadru s tribina se moglo čuti neprimjereno skandiranje dijela hrvatskih navijača pa postoji velika vjerojatnost za novu kaznu Međunarodnog nogometnog saveza (FIFA) HNS-u. Hrvatska je i prije početka kvalifikacija zbog rasističkog skandiranja navijača bila kažnjena igranjem dvije domaće utakmice bez gledatelja od kojih je zasad "odradila" jednu, pa je pitanje kako će sada reagirati Disciplinska komisija krovne nogometne organizacije.
U druge dvije utakmice 2. kola u našoj skupini H Turska i Ukrajina su igrali 2:2, dok je Island svladao Finsku s 3:2.
Tako je Hrvatska na vrhu ljestvice s četiri boda, koliko ima i drugi Island, Turska i Ukrajina imaju po dva, a Finska i Kosovo po jedan bod.
Hrvatska će u trećem kolu u nedjelju gostovati kod Finske u Tampereu (18 sati).

Vremenska prognoza za sutra, subotu, 8. 10. 2016.

Prijepodne u većini krajeva uglavnom sunčano, ponegdje s malom naoblakom. Poslijepodne umjereno, a osobito na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana prema kraju dana i pretežno oblačno uz mjestimičnu kišu. Vjetar većinom slab, u gorju ponegdje umjeren sjeveroistočni. Na Jadranu slaba i umjerena, u noći i ujutro, a podno Velebita i tijekom dana, mjestimice i jaka bura. Najniža jutarnja temperatura od -1 do 4, na Jadranu od 9 do 14. Najviša dnevna između 10 i 15, na Jadranu 16 i 21 °C.

Više pojedinosti pročitajte na portalu www.radio-m.hr.

Četvrtak, 06 Listopad 2016 20:08

Kronika dana, četvrtak, 6. 10. 2016.

Written by

Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović donijela je odluku da će se prvo zasjedanje Hrvatskoga sabora održati u petak, 14. listopada 2016. godine u 15 sati, priopćeno je iz Ureda predsjednice.
Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović donijela je Odluku o sazivanju prvog zasjedanja Hrvatskoga sabora na temelju Ustava Republike Hrvatske i Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor. Prvo zasjedanje Hrvatskoga sabora održat će se u petak, 14. listopada 2016. godine u 15 sati u zgradi Hrvatskoga sabora, kaže se u priopćenju.
---------------------------------------------------------------------------------
U HDZ-u se nastavljaju pojedinačni pregovori s predstavnicima nacionalnih manjina. Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković izjavio je sinoć kako i bez Mosta može prikupiti 76 potpisa za mandat za sastavljanje vlade. Potvrdili su to danas i Gordan Jandroković i Tomislav Tolušić.
Glavni tajnik HDZ-a Gordan Jandroković izjavio je da HDZ "u ovoj fazi ima dovoljno potpisa" potpore, ali i istaknuo kako im je važno da se usuglasi i konačni tekst sporazuma s Mostom. "To je ono što je prioritet", kazao je.
Potvrdio je da je Plenković dobio četiri potpisa potpore iz Kluba zastupnika Milana Bandića te jedan potpis zastupnika HSU-a. Danas očekuju odluku Nacionalnog vijeća Mosta o suradnji s HDZ-om, a nadležna tijela HDZ-a imat će sastanak u petak. Nije želio komentirati navode o mogućem 'rotirajućem' predsjedanju Saborom - dvije godine Most, a dvije godine HDZ.
Da će Andrej Plenković u ponedjeljak imati najmanje 76 potpisa - potvrdio je u emisiji Hrvatskog radija "U mreži prvog" HDZ-ov ministar Tomislav Tolušić. "Postoje i druge opcije, ali primarna želja HDZ-a je suradnja s Mostom. Bitno je da imamo stabilnu vladu kako bi mogli provesti sve ono što želimo", kazao je Tolušić.
Nakon maratonskih pregovora HDZ i Most nisu sinoć otkrili jesu li i koliko blizu dogovoru o budućoj vladi niti kako će podijeliti resore. Konačnu odluku o dogovoru s HDZ-om mostovci će donijeti danas na sjednici Nacionalnog vijeća stranke.
------------------------------------------------------------------------------------
Predsjednik Narodne stranke reformisti, Radimir Čačić, gostovao je u specijalnoj emisiji N1 i komentirao pregovore HDZ-a i Mosta.
Možete li potvrditi da Vaš saborski klub s tri potpisa podupire Andreja Plenkovića?
Uvjereni smo da nakon propuštene dvije i pol godine ovog trenutka treba tome stati na kraj i da treba formirati stabilnu Vladu, bez unutarnjih opstrukcija i podmetanja nogu. Na tom tragu, kada smo ranije podržali Milanovića, on nije uspio, a ovaj puta mandatar je pred nama i naše je uvjerenje da Plenkoviću treba dati šansu za mandat. Kakvu ćemo imati vladu, to ćemo tek vidjeti. Sa stanovništva podrške, isti stav imaju i gopsodin Lacković, i nezavisni zastupnik Varda. Oni više nije član HSU-a, on je sada nezavisni zastupnik. Mi smo u ovom trenutku dali potpise za mandat.
Kako komentirate mogućnost za sastavljanje vlade bez Mosta?
To će odlučiti Most. Uvjek nakon izbora dolazimo dao istoga - kome će biti koje fotelje i opasnost da se iskrivi volja građana, a što je štetno. Na prošlim izborima Most je bio na 300 tisuća glasova birača i dobio je malo više nego mu je bila relana snaga, no sada, kada mu je moć pala za 40 posto, tražiti takvo nešto, mislim da je štetno i opasno.
-------------------------------------------------------------------------------------
Četiri saborska zastupnika, članova budućeg kluba stranke Milana Bandića u Saboru, dali su večeras svoje potpise za podršku Andreju Plenkoviću za sastavljanje Vlade, potvrđeno je Večernjem listu. Riječ je o članu predsjedništva HSU-a Kažimiru Vardi, nezavisnom gradonačelniku Đurđevca Željku Lackoviću, gradonačelniku Petrinje, Reformistu, Darinku Dumboviću i Ermini Ljekaj Prljaskaj, zastupnici albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine.
Dvojica gradonačelnika izabrana su u Sabor s koalicijskih lista koje je predvodila stranka Milana Bandića.
U saborski klub pridružit će im se još dva zastupnika manjina i to Vladimir Bilek, zastupnik češke i slovačke manjine te Robert Jankovics, zastupnik mađarske nacionalne manjine.
-------------------------------------------------------------------------------------
Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine u četvrtak je podignulo optužnicu za ratni zločin protiv sedam bivših pripadnika vojske bosanskih Srba koji su optuženi za ubojstvo više od pedeset osoba bošnjačke nacionalnosti, među kojima je bilo i jedanaestoro djece.
Optuženi su Radomir Pantić (52), Blagoje Vojvodić (54), Branko Jolović (59), Milomir Milošević (55), Nenad Vukotić (56), Nikola Lošić (51) i Čedo Bogičević (45)
Svi su bili pripadnici vojske bosanskih Srba, a u proljeće 1992. godine sudjelovali su u kampanji entičkog čišćenja u istočnoj Bosni i u zločinu počinjenom u selu Zaklopača, u općini Milići, nedaleko Srebrenice.
To selo napadnuto je 16. svibnja 1992. i pritom je ubijeno najmanje 57 mještana. Svi su bili civili, a u napadu su pojedinačno i u manjim skupinama redom likvidirani i starci, žene i djeca.
Kako je utvrđeno naknadnom istragom ubijeno je jedanaestoro djece starosti od četiri do dvanaest godina.
Sedmoricu optuženika optužnica tereti da su izravno sudjelovali u tim ubojstvima.
Za žrtvama ubijenim u Zaklopači tragalo se duže od deset godina, a masovna grobnica u kojoj je bila skrivena većina tijela pronađena je tek 2004. godine.

Svijet

NAJSNAŽNIJA karipska oluja u gotovo deset godina obrušila se na Bahame u četvrtak i nastavila jačati dok se približava jugoistočnoj obali Sjedinjenih Država gdje se u masovnom egzodusu milijuni ljudi evakuiraju.
Ceste na Floridi, u Georgiji i Sjevernoj i Južnoj Karolini zakrčene su, a benzinske crpke i prodavaonice prehrambenih proizvoda ostale su bez artikala dok se približava uragan Matthew s vjetrovima koji pušu 185 kilometara na sat i obilnom kišom.
Uragan Matthew opustošio je u srijedu Karibe, usmrtivši 26 ljudi u Haitiju i Dominikanskoj Republici, nakon čega je skrenuo prema SAD-u.
Očekuje se da će se izravno obrušiti na istočnu Floridu u četvrtak navečer, priopćio je američki Nacionalni centar za uragane.
"U našoj državi svi se sada moraju pripremiti za izravni udar", rekao je floridski guverner Rick Scott na tiskovnoj konferenciji u Tallahasseeu u srijedu. "Ako se Matthew izravno obruši na Floridu, razaranje bi moglo biti katastrofalno i treba biti spreman."
Florida, Georgia, te Južna i Sjeverna Karolina proglasile su izvanredno stanje i evakuirale stanovništvo s obalnih područja. Mobilizirana je nacionalna grada.
Škole i zračne luke diljem regije su zatvoren u četvrtak a dio bolnica je evakuirao pacijente, javljaju lokalni mediji.
Najsilovitiji uragan u zadnjih deset godina pogodio je u srijedu jugozapadni dio Haitija, oštetivši oko 80 posto kuća na području na kojem živi više od 700.000 ljudi. U ruševinama i poplavama poginulo je najmanje 22 ljudi.
Haiti, najsiromašnija srednjoamerička država, trebao je u nedjelju provesti predsjedničke izbore, no oni su odgođeni zbog katastrofalnih posljedica uragana. Haiti je najranjivija od svih karipskih zemalja kada su u pitanju vremenske nepogode, ponajprije zbog uznapredovale deforestacije i erozije zemljišta.
Uragan je poharao i Dominikansku Republiku, gdje je poginulo četvoro ljudi, a obrušio se i na istočni dio Kube, na područje 90 kilometara istočno od Guantanama.
-------------------------------------------------------------------------------
Srbijanski povjerenik za izbjeglice i migracije Vladimir Cucić opovrgnuo je tvrdnje pojedinih medija da srbijanske vlasti pokušavaju preusmjeriti nezadovoljne migrante prema granici s Hrvatskom, ističući da Srbija i s Mađarskom i s Hrvatskom ima odličnu suradnju u upravljanju migrantskom krizom.
"S Mađarskom je formiran sustav prolaza koji funkcionira, usuglašen je popis od oko 4.800 ljudi, a Mađari puštaju po 15 dnevno i to predstavnici migranata i izbjeglica znaju. Odluku o tome tko može, a tko ne može dalje donose Mađari i njihova resorna tijela i mi na to ne možemo utjecati", objasnio je za Hinu Cucić, te ustvrdio da jučerašnji incident vezan za prosvjed migranata "nije slučajan i spontan". Grupa od oko 350 migranata koji su jučer u pratnji policije iz Beograda stigli do Stare Pazove na mađarskoj granici, prespavalo je u Inđiji. Promrzli i umorni, neki su se odmah vratili u Beograd, a stotinjak ih je ostalo, no nisu se mogli dogovoriti hoće li nastaviti put. Bilo je i prepirke, a na kraju su i oni dvama autosima vraćeni u Beograd - jedni u park ispred Glavnog kolodvora, a drugi u kamp u Krnjači.
Srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić rekao je da Srbija ne želi biti najveća žrtva izbjegličke krize i da će zaštititi nacionalne interese.
-------------------------------------------------------------------------------------
Od suradnje u Siriji do prijetnje globalnim ratom u samo tjedan dana. Primirje je propalo, Amerika navodno razmatra i vojne opcije u odgovoru na režimski i ruski nalet na pobunjenička uporišta u Alepu, a Rusi tvrde da Amerikanci podupiru terorističke skupine koje ne poštuju primirje.
Uništavanje Alepa nastavlja se jer se Rusija i Amerika nikako ne mogu dogovoriti tko im je u Siriji neprijatelj, a tko saveznik. Washington podupire demokratsku oporbu, a Moskva bombardira sve koji su protiv Bašara al-Asada.
Nema dvojbe da se sirijska kriza može riješiti jedino političkim putem. Sve upletene strane daju sve od sebe da postignu vojnu premoć, posebno na području Alepa. Uz to, sve strane čekaju novu američku vladu, koja ima ključni utjecaj da sve strane vrati za pregovarački stol, uvjeren je Mohammad Ward, sirijski politički analitičar.
Nova američka vlada preuzet će dužnost tek potkraj siječnja. Koliko će stanovnika Alepa do tada još stradati?
Američko prekidanje pregovora s Rusijom sigurno će pojačati sukobe u Siriji, od Alepa na sjeveru do Dare na jugu.
Istočni dio Alepa, koji nadziru pobunjenici, UN je proglasio „područjem pod opsadom". Za 275 tisuća stanovnika koji ondje žive to znači da bi oni koji žele možda mogli biti evakuirani. Zasad sirijska vlada ne dopušta ni ulazak konvoja s humanitarnom pomoći, a sumnja se i da ih napada zrakoplovstvom.
Satelitske slike konvoja pokazuju brojne kamione koji su potpuno uništeni te štetu na okolnim zgradama. Za nas je to indikacija mogućeg zračnog napada, kaže Einar Borgo, upravitelj Operativnog satelitskog programa UN-a.
Sirijska vlada šuti i s pomoću ruskog zrakoplovstva nastavlja žestoko bombardirati opkoljeni istočni dio Alepa. Stanovnicima ponestaje hrane, nema plina pa ne mogu pripravljati obroke, a na crnom tržištu cijena litre supera dostigla je 12 eura.
Izvještaj UN-a upozorava i na teško psihičko stanje stanovnika. Brojne su obitelji na rubu raspada jer se bračni parovi uzajamno optužuju da nisu pobjegli iz grada dok se to još moglo.
-------------------------------------------------------------------------------------
Dok je trajala donatorska konferencija za Afganistan u Bruxellesu, dvojica belgijskih policajaca izbodena su nožem u vjerojatnom terorističkom napadu, potvrdilo je belgijsko tužiteljstvo.
Jedan je policajac uboden u vrat, drugi u trbuh, a treći je ranio napadača u nogu, kojeg je odvezlo vozilo hitne pomoći. Identificiran je kao 43-ogodišnji belgijski državljanin Hišam D.
---------------------------------------------------------------------------------
Više od 4650 migranata spašeno je jučer u vodama Libije odakle je izvučeno 28 tijela, čime je ukupno gotovo 11.000 ljudi spašeno u tom području u zadnjih 48 sati, objavila je talijanska obalna straža.
Više od 20 ljudi vjerojatno se ugušilo u pretrpanoj ribarici čime je broj mrtvih u ponedjeljak i utorak narastao na 50 među izbjeglicama koje su iz Libije plovile prema Europi.
Talijanske službe objavile su da su tri žene spašene u ponedjeljak rodile u protekla 24 sata na patrolnom brodu kojim je 1000 izbjeglica spašenih iz mora prevezeno do Sicilije. I žene i novorođenčad su u dobrom zdravstvenom stanju.
Libija je 290 kilometara udaljena od talijanskog otoka Lampeduse što ga čini glavnim ulazom afričkih ilegalnih migranata koji se krijumčarskim brodicama nastoje domoći Europe.
Nove operacije spašavanja u tijeku su i danas, no broj migranata je manji nego prethodna dva dana, kazale su vlasti.
S najnovijim brojem dolazaka najmanje 142.000 migranata došlo je do Italije od početka godine, a 3100 je poginulo u tom pokušaju. Procjenjuje se da je u 2015., u Italiju stiglo 154.000 migranata, a poginulo 2892.
Prema planu Europske unije o razmještaju izbjeglica 40.000 migranata trebalo bi u dvije godine biti relocirano iz Italije u druge članice, no dosad je izmješteno tek nekoliko stotina.

Sport

Moramo opravdati ulogu favorita protiv vrlo motiviranog domaćina, kazao je na konferenciji za medije u Skadru dan prije utakmice s Kosovom izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Ante Čačić.
"Vatreni" su u srijedu doputovali u albanski grad Skadar, gdje će u četvrtak odmjeriti snage s Kosovom u sklopu kvalifikacija za odlazak na Svjetsko prvenstvo u Rusiji 2018. godine.
"Neće biti lako protiv Kosova. U Finskoj su dobro funkcionirali kao momčad, premda su se sastali tek prije utakmice, a imaju dosta zanimljivih igrača koji su orijentirani prema naprijed. Međutim, naš cilj je jasan, odlazak na Svjetsko prvenstvo u Rusiji. Da bismo tamo došli, moramo sutra prikupiti tri boda", jasan je bio hrvatski izbornik Ante Čačić.
"Naravno da u nogometu postoji mogućnost da Kosovo iznenadi, vidjeli smo iznenađenja na raznim natjecanjima, no držim da je presmiono reći da će Kosovo na početku stvaranja reprezentacije to sigurno i učiniti. Mislim da će Hrvatska imati više kontrole nad igrom i više stvorenih prilika", dodao je.
Uz ranije ozlijeđene Modrića, Lovrena, Rakitića i Pjacu, posljednji trening uoči susreta morao je preskočiti i Duje Čop te će o početnoj jedanaestorici izbornik Čačić odlučiti tijekom večeri, premda već ima zacrtanu ideju.
-------------------------------------------------------------------------------------
Korčulanski trećeligaš BŠK Zmaj danas je proslavio 90. rođendan, a centralni događaj bila je utakmica sa Hajdukom. Pred oko 1.100 gledatelja gosti su pobijedili rezultatom 2:0, a strijelci su bili Futacs(75.) i Vojković(89.).
Trener Pušnik je na Zlinje izveo kombiniranu momčad, a na početku drugog poluvremena promijenio je sve osim Stipice i Milića. Korčulani su za ovu prigodi pripremili bogatu gozbu, dok su gosti darovali slavljenike dresom i loptom sa potpisima svih igrača koji su nastupili danas. Prije i nakon utakmice obje momčadi su se zajednički fotografirale za uspomenu na svečani dan, a domaći navijači Red Dragonsi dočekali su goste s transparentom "Dobrodošao majstore s mora".

SASTAVI:

BŠK ZMAJ: Kragić, Baran, Perica, Vrkić, Špaleta, Čubrilo, Janjić, Šešlija, Šeparović, Žanetić, Šarić
HAJDUK: Stipica, Milić, Vrljičak, Basha, Budalić, Jandrek, Jurić, Llanos, Jozić, Lucas, Rapaić
Drugo poluvrijeme: Stipica, Juranović, Šimić, Milić, Memolla, Maganto, Barry, T. Bašić, Vojković, Savvas, Futacs
-------------------------------------------------------------------------------------
Najbolji hrvatski tenisač Marin Čilić plasirao se u četvrtfinale ATP turnira u Tokiju nakon što je u 2. kolu sa 4:6, 7:5, 7:5 svladao Španjolca Fernanda Verdasca u susretu koji je trajao dva sata i 18 minuta.
Bio je ovo već 12. međusobni dvoboj 28-godišnjeg Čilića i četiri godine starijeg Verdasca i sedma pobjeda Međugorca.
Početak dvoboja protekao je u propuštenim prilikama Čilića, on nije iskoristio jednu break-loptu u prvom Verdascovom servis-gemu i još dvije u drugoj igri na Španjolčev servis, dok je između ta dva gema on izgubio svoj početni udarac. Bio je to i jedini break u prvoj dionici igre koja je otišla na Verdascovu stranu sa 6:4.
Kada je Španjolac oduzeo servis Čiliću i u prvoj igri drugog seta izgledalo je kako bi mogao do lagane pobjede, ali Čilić je odmah u sljedećoj igri vratio izgubljeno, a kasnije tijekom seta još jednim breakom i povesti sa 4:2. Tada je Verdasco uspio uzvratiti re-breakom i smanjiti na 4:3, a potom je svaki igrač držao svoj početni udarac do vodstva Čilića od 6:5. Naš je najbolji igrač u 12. gemu druge dionice uspio iskoristiti drugu set-loptu i izjednačiti omjer u setovima.
Početkom trećeg seta Čilić je oduzeo servis Verdascu za prednost od 3:1 i zatim sigurno držao svoj servis za 4:1 te se činilo kako će lagano privesti susret kraju. No, tada je Španjolac počeo potezati iz svih pozicija, a većina njegovih udaraca je ulazila u teren pa je s tri uzastopna osvojena gema stigao do 4:4. Ipak, ponovila se završnica drugog seta, Čilić je i u odlučujućoj dionici meča uspio oduzeti servis suparniku kod svog vodstva 6:5 i tako okončati dvoboj. Uvelike je pripomogao i Verdasco koji je u posljednja dva poena dvoboja izbacio loptice u aut.
U četvrtfinalu će Čilić igrati protiv Argentinca Juana Monaca.

Vremenska prognoza za sutra, petak, 7. 10. 2016.

U većini krajeva djelomice sunčano uz promjenljivu naoblaku, te uglavnom suho. U Dalmaciji oblačnije uz povremenu kišu i pljuskove s grmljavinom, koji mjestimice mogu biti i obilniji. Puhat će slab i umjeren sjeveroistočni vjetar. Na Jadranu umjerena i jaka bura, a u Dalmaciji jugo i istočni vjetar. Najniža jutarnja temperatura od 1 do 7, na Jadranu između 8 i 14. Najviša dnevna od 11 do 16, na Jadranu od 17 do 20 °C.

Više pojedinosti pročitajte na portalu www.radio-m.hr.

Subota, 08 Listopad 2016 20:00

Kronika dana, subota, 8. 10. 2016.

Written by

Hrvatska danas slavi Dan neovisnosti, državni blagdan kojim se obilježava spomen na odluku Hrvatskog sabora kojom su raskinute sve državnopravne veze s Jugoslavijom.