Petak, 07 Travanj 2017 20:08

Kronika dana, petak, 07.04.2017. Featured

Written by Radio M 90,1 MHz
Rate this item
(0 votes)

Ustavni sud odbacio je prijedloge za ocjenu ustavnosti tzv. zakona o konverziji švicarca kao i prijedlog za ocjenom ustavnosti zakona o lokalnim izborima nazvanom "lex Vlahušić".

Oba zakona ostaju na snazi, riješio je Ustavni sud, koji je odbacio prigovore iz ustavnih tužbi.
Nedavno donesene odluke o suglasnosti s Ustavom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, Zakona o kreditnim institucijama, odnosno zakona o konverziji švicarca te dopunjenog Zakona o lokalnim izborima objavio je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.
Sud je utvrdio da su osporavani zakoni o potrošačkom kreditiranju i kreditnim institucijama bili nužni kao jednokratne mjere zakonodavca za ostvarivanje legitimnih ciljeva koji su se s njima željeli postići.
Ustavni sud zaključuje da je država, odnosno zakonodavac, imala pozitivnu obvezu poduzeti određene mjere u gospodarstvu kako bi osigurala ostvarenje temeljnih socijalnih prava i socijalne sigurnosti te izjednačila odnosno umanjila ekstremne socijalne razlike nastale kao posljedica aprecijacije švicarskog franka
Iz podataka Ministarstva financija proizlazi da su ljudima s kreditima u francima nakon deset godina isplaćivanja mjesečne otplatne rate porasle oko 60 do 80 posto, dok je glavnica porasla oko 30 do 40 posto što ih je dovelo u neravnopravan i dužnicko ovisan položaj u odnosu na kreditne institucije. Šeparović je naveo i da je država snosila dio tereta konverzije.
Josip Leko, Davorn Mlakar i Ingrid Antičević Marinović izuzeli su se iz odlučivanja o švicarcima, jer su sudjelovali u donošenju tih zakona.
-----------------------------------------------------------------------------------
Zbog obustave isporuke plina, u kutinskoj Petrokemiji je u noći s četvrtka na petak obustavljena proizvodnja amonijaka, temeljne sirovine za proizvodnju mineralnih gnojiva, a Stožer za obranu Petrokemije uputio je u petak ujutro pismo Vladi zbog bojazni od prestanka proizvodnje i upitne budućnosti i sudbine radnika Petrokemije i grada Kutine.
O slučaju Petrokemija u 12:15 u Vladi javnosti će se obratiti premijer Andrej Plenković.
Podsjetimo, u kutinsku Petrokemiju je u četvrtak stigao službeni dopis kako Prvo plinarsko društvo u petak od šest sati ujutro obustavlja isporuku plina i zbog toga će u noći s četvrtka na petak biti zaustavljena proizvodnja u glavnom pogonu amonijaka, kako ne bi bilo neželjenih posljedica.
Na vijest o obustavi isporuke plina u četvrtak navečer aktiviran je Stožer za obranu Petrokemije.
U Dnevniku N1 televizije gostovao je gradonačelnik Kutine Andrija Rudić povodom najave Prvog plinarskog društva (PPD) da će sutra obustaviti dostavu plina Petrokemiji. Prozvao je Vladu zbog ovog problema,
------------------------------------------------------------------------------------
Na zagrebačkom Županijskom sudu, nakon četiri godine od početka suđenja u slučaju Planinska, Ivo Sanader proglašen je krivim. Uz bivšeg premijera, nepravomoćnom presudom krivima su proglašeni i Stjepan Fiolić i Mladen Mlinarević, javlja naša reporterka Vanja Kranic.
Ivo Sanader dobio je 4 godine i 6 mjeseci zatvora. Mladen Mlinarević i Stjepan Fiolić dobili su po godinu dana koje mijenjaju radom za opće dobro. Kako je osuđen na kaznu manju od pet godina Sanader neće u zatvor dok presuda ne postane pravomoćna.
Sud je naložio da Sanader mora vratiti 17 milijuna kuna.
Podsjetimo, Uskok je tvrdio da je država u tom slučaju oštećena kada je ministarstvo na čijem je čelu bio Petar Čobanović 2009. kupilo zgradu u Planinskoj ulici od tvrtke tadašnjeg HDZ-ovog saborskog zastupnika Stjepana Fiolića.
Temeljem Fiolićevog i Čobankovićevog priznanja tužiteljstvo tvrdi da je Sanader nakon te transakcije od Fiolića primio 17 milijuna kuna provizije.
Bivši premijer od početka postupka odbacuje sve optužbe i kaže da je riječ o kolopletu namještenih inkriminacija do kojih je Uskok došao ucjenjivanjem njegovih suoptuženika.
Podsjetimo, na posljednjem ročištu Sanader je ponovio da u travnju 2009. nije bio na zatvorenim dijelu Vladine sjednice na kojem je usvojena odluka o kupnji zgrade u Planinskoj ulici, a pretpostavlja da je tu točku u dnevni red, na Čobankovićev prijedlog, uvrstila njegova zamjenica Jadranka Kosor.
Za Čobankovića, koji je još na početku postupka priznao sudjelovanje u korupciji, nakon čega je osuđen na društveno koristan rad, Sanader je rekao da se s Uskokom dogovorio da ga tereti u zamjenu za blagu kaznu.
Sanaderov branitelj Čedo Prodanović ustvrdio je kako analiza sadržaja bilježaka koje je Čobanković koristio dok ga je Uskok ispitivao na sudu pokazuje da je imao pripremljene odgovore.
Za Fiolića, koji je priznao da je Sanaderu u njegov dom donio 17 milijuna kuna mita u "kutiji za hrenovke", Sanader je rekao da također laže jer je bio ucijenjen.
Uz Sanadera i Fiolića na optuženičkoj klupi je i Mladen Mlinarević, čija je tvrtka navodno preuveličala vrijednost zgrade u Planinskoj ulici prije nego što ju je od Fiolića kupilo Čobankovićevo ministarstvo.
Inače, presuda u ovom slučaju trebala je biti donesena još u travnju prošle godine, ali je njena objava odgođena zbog dodatnog financijsko-knjigovodstvenog vještačenja. U pravosudnim kuloarima tada se moglo čuti da je slučaj 'preotvoren' jer se dvoje članova sudskog vijeća nije slagalo s kaznom kaznom koju je predložila predsjednice sudskog vijeća Jasna Smiljanić, odnosno smatrali su je malom.
Uskok je potom u u svibnju prošle godine zatražio izuzeće sutkinje Smiljanić za koju su tvrdili da je pristrana, no taj je prijedlog u rujnu odbijen. U međuvremenu je jedna članica starog sudskog vijeća otišla u mirovinu pa je suđenje nastavljeno pred novim vijećem u kojem je od početnog sastava ostala jedino sutkinja Smiljanić.
------------------------------------------------------------------------------------
Zakon o postupku izvanredne uprave u tvrtkama od sistemskog značaja objavljen je u Narodnim novinama i danas stupa na snagu.
Jutros, pri dolasku na posao u Agrokorov toranj, direktor restrukturiranja tog koncerna Antonio Alvarez III. nije htio komentirati najnoviji razvoj događaja, no HRT-ovom novinaru Andreju Rašljaninu ipak je dao kratku izjavu da ostaje u procesu.
------------------------------------------------------------------------------------
Hrvatski sabor je se sa 83 glasa 'za, 46 glasova 'protiv' i 2 suzdržana glasa donio Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja, poznatiji kao 'lex Agrokor'. Trgovačko će se društvo, propisuje zakon, smatrati od sistemskog značaja ako zapošljava više od 5000 radnika i ima obveze veće od 7,5 mlrd. kn. Svim društvima koja udovolje tim kriterijima, a nađu se u gospodarskim teškoćama, omogućit će se jednak pravni okvir za postupanje. Zakonom se uređuje postupak izvanredne uprave, čija su tijela sud, izvanredni povjerenik, savjetodavno tijelo i vjerovničko vijeće.
"Ovaj je zakon je osigurač za očuvanje gospodarskog sustava i radnih mjesta, osim ako se vjerovnici ranije ne dogovore - čemu se nadam. Mi se moramo brinuti o državnom interesu, ne postoji veći intenes od tvrtki koje posjeduju tisuće hektara zemlje i velika mreža dobavljača. Oporbi poručujem kako danas nije vrijeme da ne budemo politikantski nego jedinstveni", izjavio je predsjednik Sabora Božo Petrov nakon glasovanja novinarima u Saboru.
Vlada je dala prethodnu suglasnost na prihvaćanje amandmana Kluba HDZ-a i jednog amandmana Kluba zastupnika HNS-a i HSU-a na prijedlog zakona. Kako je objasnila ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, HDZ podnesenim amandmanom predlaže se da će se u slučaju kada kompanija koja se nalazi u postupku izvanredne uprave uzme kredit koji ima status najstarije tražbine zadržati taj status najstarije tražbine i ako se nagodba ne postigne pa kompanija nad kojom se provodi postupak na kraju ode u stečaj. Time se čuva pravo novih vjerovnika na prednost pri namirenju i u slučaju ako postupak izvanredne uprave ne bi uspio.
Također amandanima HDZ-a predlaže se ukidanje odredbe prema kojoj je bilo propisano da nakon otvaranja postupka izvanredne uprave nije dopušteno pokretanje parničnih, upravnih i ovršnih postupaka i postupaka izvansudske naplate. Time se, kako se obrazlaže u Vladinu zaključka, jačaju prava iz radnih odnosa. Vlada je suglasna i s amandmanom HDZ-a kojim se jasnije propisuje oslobođenje od obveze objave javne ponude u trenutku sklapanja nagodbi. Vlada je prihvatila amandman kluba zastupnika HNS-a i HSU-a kojim se pojašnjava što su povezana i ovisna društva. Jasnije se utvrđuje da su to društva sa sjedištem u Hrvatskoj u kojima dužnik drži najmanje 25 posto udjela. Društva s manjim udjelima neće biti obuhvaćena postupkom izvanredne uprave.
Uoči izglasavanja zakona Davor Bernardić (SDP) iznio je primjedbe na amandman 1. "Govori o tome da Vlada ni sama ne vjeruje da će uspjeti u ovome i odgovornost Vlade bacila u ruke Kluba HDZ-a. "Kao što je riječkom krpicom 1868. Rijeka oduzeta Hrvatskoj, vi vašom 'flekicom' Hrvatskoj oduzimati šume, polja i vode", kazao je Bernardić. Upozorio je na potrebu zaštite radnika i malih dobavljača. "Vezali ste živote svih građana Hrvatske za Agrokor", zaključio je Bernardić.
Čelnik HNS-a Ivan Vrdoljak poručio je kako će Klub HNS-HSU biti protiv zakona, "jer to neće popraviti situaciju u Agrokoru, a neće ni sanirati štetu nastalu zbog neodlučnosti i zakašnjele reakcije Vlade. "Bavili smo se arihivima, a danas je RBA blokirala dobavljače te poručila kako se 'standstill' aranžman odnosi isključivo na Agrokor. To se danas događa, a nedavno je ministar Marić govorio da dobro poznaje stanje u Agrokoru i kako nema straha", dodao je Vrdoljak. "Štetu za sve ove postupke, sudske tužbe i arbitraže plaćat će građani RH", zaključio je.
Branko Bačić u ime Kluba HDZ-a Bernardića je pitao - je li svjestan što je iznio za govornicom?. "Cilj ovog zakona je stabilizirati poslovanje sistemske tvrtke kako se ne bi narušilo funkcioniranje nacionalnog gospodarstva. Da bi netko značajnim novcima pomogao tvrtki da nastavi poslovati - naravno da traži određena jamstva i sigurnost. Agrokor bankama duguje 5 mlrd. eura i da nema ovog zakona - vjerovnici bi se namirivali iz imovine dužnika", rekao je Bačić.
Miro Bulj poručio je kako će Klub Mosta podržati zakon kako bi se pokušala zaštiti radna mjesta, ali će također inzistirati na odgovornosti onih koji su dozvolili da HNB i Hanfa pogoduju gazdama, a protiv interesa naroda. "Pitam HNB, Hanfu i Ministarstvo financija jesu li na svojim sastancima identificirali i razmatrali sistemski rizik Agrokora, a ako jesu što su odlučili jer nisu izvijestili javnost i druga tijela", poručio je. Pitao je i kako je moguće da banke i faktoring društva izdaju više od 10 milijardi mjenica bez pokrića, bez konkretne isporuke robe ili usluga. "Zašto HNB svoje spoznaje o mjenicama Agrokora nije prijavio nadležnim i jel' ovo bio upad Agrokora u monetarni sustav? Zašto Hanfa nije nadzirala faktoring društva?", pitao se Bulj.
Peđa Grbin (SDP) rekao je novinarima u Saboru kako je od tri HDZ-ova amandmana sporan prvi, "dakle onaj kojim se vjerovnicima novog zaduženja, a tu se prije svega radi o bankama", u Agrokorovu slučaju ruskim, "daje apsolutno prvenstvo u namirenju njihovih tražbina". "To znači da će se novo kreditno zaduženje Agrokoru moći davati bez ikakvog ekonomskog rizika za vjerovnike i oni će imati apsolutno pravo prvenstva namirenja čak i ako postupak izvanredne uprave ne uspije i Agrokor u cijelom svom sastavu ode u stečaj", upozorio je. "To znači da tim amandmanom na neki način pretvaramo Hrvatsku u koloniju ruskih financijskih interesa", poručio je SDP-ov zastupnik.
Burna saborska rasprava o ovom zakonu završila je noćas oko jedan sat poslije ponoći. Zakon ćemo donijeti jer njime štitimo interes Hrvatske, najavio je kasno sinoć u Saboru premijer Andrej Plenković. Odbacio je zahtjeve za odstupanje ministra financija Zdravka Marića, poručujući da uživa njegovo povjerenje. Oporba tvrdi da je riječ o podržavljenju privatne kompanije.
------------------------------------------------------------------------------------
Na temelju naloga Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu policija je započela izvid u vezi s kaznenom prijavom Bože Petrova protiv Ivice Todorića i koncerna Agrokor.
S obzirom na odredbe Zakona o kaznenom postupku o tajnosti izvida, nismo u mogućnosti dostaviti više informacija, priopćeno je iz policije na upit HRT-a.
O podnošenju prijave Državnom odvjetništvu protiv vlasnika koncerna Agrokor Ivice Todorića Petrov je izvijestio prošlog tjedna nakon sastanka u Vladi. Kazao je da je prijavu temeljio "na onome što se dalo čuti iz medija".
Ono što je izišlo u medijima, pobuđuje sumnje. Ako je gospodin Todorić čist, on će to dokazati. Neka institucije odrade svoj posao, rekao je Petrov.
Ministar pravosuđa Ante Šprlje komentirao je dan poslije da su svi koji imaju saznanja o nekom kaznenom djelu to dužni prijaviti, bez obzira na to je li riječ o običnom građaninu, ministru ili predsjedniku Sabora.
Na novinarsko pitanje može li se dogoditi da prijava Bože Petrova godinama "u ladici" čeka na rješavanje, što je čest slučaj u hrvatskom pravosuđu, Šprlje je kazao kako se nada da se to neće dogoditi.
------------------------------------------------------------------------------------
Agrokorovi dobavljači dali su rok od 24 sata da se riješe njihovi egzistencijalni problemi, a onda kreću obustave, poručio je u četvrtak predsjednik Uprave Dukata Alen Fontana nakon sastanka dobavljača Agrokora.
"Dobavljači žele riješiti svoj egzistencijalni problem, jedino dobavljači upumpavaju svježi novac u Agrokor. To nije održivo, govorim o 24 sata, onda kreću obustave, kreće lanac i onda je pitanje koga ćemo reanimirati", rekao je Fontana nakon sastanka na zagrebačkom Žitnjaku na kojemu su bili i veliki, i srednji i mali dobavljači posrnulog koncerna.
Fontana je istaknuo da banke danas ovršuju dobavljače koji i dalje isporučuju robu Agrokoru, a da pritom nemaju nikakve garancije da će im ta roba biti i plaćena. "Želimo da u konačnici dobavljači ne budu ti koji će sutra snositi bilo kakvu štetu u ovom procesu. U dosadašnjim razgovorima s bankama mi jesmo postigli načelna razumijevanja, ali nismo postigli dogovor. S obzirom da je vremena malo, a dobavljači su, ponavljam, ostali jedini koji upumpavaju keš u Agrokor, to više nije održivo", poručio je.
Naglasio je da će, u slučaju da se tijekom današnjeg dana ne postigne nikakav dogovor s bankama, dobavljači prihvatiti bilo kakvo rješenje koje će im brzo pomoći da opstanu. Na pitanje je li rješenje "lex Agrokor", kazao je da su sve kombinacije otvorene i da će podržati svaku opciju, pa i tu, ako je to rješenje koje će pomoći opstanku stotinama tisuća ljudi. "Ovo nije pitanje jedne kompanije, ovo je pitanje lanca od 100.000 ljudi koji ovise o raspletu ovog problema", ustvrdio je Fontana.
Predsjednik Sindikata PPDIV-a Denis Paradiš također je poručio kako svima ponestaje vremena. U Agrokoru je zaposleno 40.000 ljudi koji sljedeći tjedan, najkasnije u petak, prije Uskrsa, očekuju plaću. U taj je lanac uključeno i oko 100.000 ljudi, dobavljača, a to su velike brojke, tu se radi o gospodarstvu Hrvatske, poručio je Paradiš. Naglasio je da se blokade s Agrokorovih tvrtki moraju skinuti najkasnije do sljedećeg petka. Da bi se povukle blokade, dobavljači moraju povući svoje mjenice, ali čelnik PPDIV-a se pita što će napraviti država.
Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) za poljoprivredu Ivan Škorić naglasio je da Komora podržava sve zaključke dobavljača. "Što se tiče načina plaćanja, a to su te nesretne mjenice koje funkcioniraju zadnjih par godina kao način plaćanja, naši su dobavljači bili prisiljeni to uzimati, nitko na tim mjenicama nije zaradio, tu su najbolje prošle factoring kuće. Dobavljači nisu za to da se ide u stečaj, svi su za dogovor", rekao je Škorić.
Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić zadovoljan je što su i mala poljoprivredna gospodarstva uključena u sastanke dobavljača Agrokora.
"Radi se o 100.000 aktivnih poljoprivrednika koji su, na ovaj ili onaj način, u primarnoj proizvodnji i dobavljači svim velikim dobavljačima Agrokora", naglasio je Brlošić.
------------------------------------------------------------------------------------
Potpredsjednica Vlade neizravno je prozvala Hrvatsku narodnu banku da je bila zadužena za nadzor špekulacija mjenicama Agrokora, od kojih su neke izdavane bez stvarnog pokrića ili su nametane dobavljačima umjesto isplata, pri čemu su najveći profit imale financijske kuće. Pitali smo guvernera Borisa Vujčića za komentar toga i cijele krize u Agrokoru.
Kada se radi o ovako velikoj kompaniji kao Agrokor, kriza će sigurno imati posljedice za BDP. Kakve će posljedice biti, ovisi o procesu restrukturiranja, rekao je Vujčić za HRT.
Na pitanje koliko su banke izložene prema Agrokoru i njegovim poslovnim partnerima, rekao je da zbog onoga što je HNB radio zadnje tri godine, banke su svedene gotovo u potpunosti u zakonske okvire. Zato će biti očuvana financijska stabilnost, rekao je.
Iako dio saborskih zastupnika smatra da je HNB u procesu nadzora trebao učiniti više, Vujčić kaže da ne zna na što oni misle. Mjenice nemaju veze s HNB-om, rekao je. Kada se mjenica izda, ona živi svoj vlastiti život, i sami poduzetnici moraju procjenjivati rizike, poručio je.
Izrazio je žaljenje što je u ovoj situaciji izgubljeno 2,5 mjeseca otkad je kriza počela. Važno je da se što prije reagira, a to su prvenstveno vlasnici i vjerovnici, rekao je i kao najbitnije izdvojio zadržavanje radnog kapitala koncerna kako bi on mogao nastaviti poslovanje.
------------------------------------------------------------------------------------
U priopćenju iz PPD-a navodi se da su proteklih godina poduzeli velike napore da se proizvodnja Petrokemije održi te su zajedno s upravama Petrokemije pokušavali pronaći kompromisna rješenja u korist Petrokemije kojima su, kažu, bitno pozitivno utjecali na financijsku situaciju te tvrtke.
Međutim, kao privatna tvrtka, zbog dugovanja Petrokemije u statusu smo njezina najvećeg vjerovnika s najvećom razinom nepodmirenoga duga i najvećom razinom rizika budućega poslovanja, što nije slučaj niti jednog od ostalih vjerovnika Petrokemije. Smatramo kako je osobito važno zadržati radna mjesta te pokrenuti tehnološki i poslovni razvoj Petrokemije. Vjerujemo kako će Vlasnici društva pronaći najbolje rješenje na dobrobit Petrokemije ali i dobavljača, stoji u priopćenju iz PPD-a.
Iz Petrokemije su potvrdili da su zaprimili dopis od PPD-a o mogućoj obustavi isporuke prirodnog plina zbog povećanja duga za isporučeni plin. Navode da to može uzrokovati blokadu društva.
U tijeku su razgovori s dobavljačima oko rješavanja novonastale situacije te će Uprava o daljnjim aktivnostima izvijestiti sukladno propisima, kažu u Petrokemiji.
Cijena dionicama Petrokemije u protekla je tri dana pala za nešto više od 17 posto, a i danas je u minusu, koji oko 16 sati, iznosi 3,8 posto.
Posljednjih dana kutinski se proizvođač mineralnih gnojiva u medijima spominje u kontekstu krize u Agrokoru, s obzirom da su neke tvrtke iz sastava tog koncerna, poput Belja i Vupika, veliki potrošači mineralnih gnojiva.
Petrokemija je u ožujku izvijestila da je zaključila nove ugovore za opskrbu prirodnim plinom u plinskoj godini 2017./2018. s Inom i Prvim plinarskim društvom, čime je osigurala dovoljne količine plina za planiranu proizvodnju tijekom te plinske godine.
O zaključenju ugovora s Petrokemijom izvijestila je i Ina, koja je navela kako je potpisan Ugovor o opskrbi prirodnim plinom za isporuku 317 milijuna prostornih metara u plinskoj godini 2017./2018., odnosno od 1. listopada 2017. do 1. listopada 2018. godine.
Prirodni plin ključna je sirovina za kutinsku Petrokemiju, koja je jedan od najvećih hrvatskih potrošača prirodnog plina s godišnjom potrošnjom od oko 620 milijuna prostornih metara.
Petrokemija je prema nerevidiranim rezultatima poslovanja u 2016. godini ostvarila ukupne prihode od 1,93 milijarde kuna, rashode od 2,02 milijarde kuna iskazavši tako gubitak od 87,3 milijuna kuna koji je 5,6 posto manji nego godinu ranije.
------------------------------------------------------------------------------------
Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u četvrtak je uručila vjerodajnice novom hrvatskom veleposlaniku u Rusiji Tončiju Staničiću.
Time će nakon dvije godine Hrvatska popuniti veleposlaničko mjesto u Moskvi, jedno od ključnih u diplomatskom svijetu, koje je bilo ispražnjeno od odlaska bivšeg veleposlanika Igora Pokaza u privatni biznis.
Tonči Staničić veteran je hrvatske diplomacije koji je već obnašao veleposlaničke dužnosti u BiH, Srbiji i Bugarskoj.
Prije nekoliko tjedana ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier objavio je da je Staničić dobio agreman ruskih vlasti.
Ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov u studenome prošle godine izjavio je kako je duboko zabrinut za budućnost hrvatsko-ruskih odnosa, između ostaloga i zbog toga jer Hrvatska toliko dugo nema veleposlanika u Moskvi.
Staničićev odlazak u Moskvu dolazi i u ključnim trenucima raspleta krize u Agrokoru, čiji su veliki vjerovnici dvije ruske banke Sberbank i VTB.
------------------------------------------------------------------------------------
U skladu s izmjenama schengenskih propisa Hrvatska od petka ima obvezu na svim graničnim prijelazima na vanjskoj, ali i unutarnjoj unutarnjoj granici EU-a provjeravati sve putnike kroz dostupne baze podataka, izvijestilo je Ministarstvo unutarnjih poslova.
Provodit će se sustavna provjera svih putnika kroz dvije baze podataka: nacionalne baze podataka Informacijskog sustava MUP-a i Interpolovu bazu podataka, objavilo je Ministarstvo unutarnjih poslova na svojoj internetskoj stranici. Za očekivati je da će putnici morati duže čekati na provedbu granične kontrole, kažu u MUP-u.

ŽUPANIJA

Na temelju članka 36. Poslovnika Općinskog vijeća Općine Vela Luka, 13.04. 2017. godine (četvrtak), s početkom u 17.00 sati, u Općinskoj vijećnici, održat će se 25. Sjednica Općinskog vijeća. Među ostalim temama, načelnik Tonko Gugić će podnijeti izvješće o radu Načelnika za period srpanj – prosinac 2016. Godine. Biti će riječi i o izvršenju programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području općine Vela Luka u 2016. Godini, zatim o izvršenju Programa održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Vela Luka za 2016.godinu. jedna od tema biti će i program uređenja i održavanja mjesnog groblja za 2016.godinu, naplata komunalne naknade i komunalnog doprinosa za 2016.godinu, te brojne druge teme.
------------------------------------------------------------------------------------
Našim otočanima dobro su poznate šćige ili stige. Ovo su iznenadne promjene razine mora i morskih struja koje se javljaju u lukama, uvalama, zaljevima, i kanalima.
Ponegdje i ponekad, šćige su blage i jedva zamjetne. Drugdje i za posebnih uvjeta, šćige dosežu snagu razornih tsunamija.
Velolučani još pamte prvi dan ljeta 1978. godine. Velu Luku poharala je tada razorna tsunami-šćiga. Pravilno i uporno, tijekom cijelog jutra, more se svakih desetak minuta dizalo, poplavljujući rivu, kuće, dućane, izbacujući brodice na kopno... a zatim se strelovito vraćalo u korito luke, povlačeći za sobom sve što je moglo dohvatiti... morsko dno bi ostalo suho, a brodovi nasukani... zatim bi ponovo naišla bujica koja sve poplavljuje.
Ovakve pojave poznati su i kao meteorološki tsunamiji. Što su oni točno? Kako nastaju? Gdje se sve na Jadranu javljaju? Ima li ih i na vašem otoku? A u drugim morima svijeta? Kako se razlikuju od tsunamija? I je li ih moguće predvidjeti? Na ova i druga zanimljiva pitanja odgovarali su znanstvenici Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Hrvoje Mihanović, Jadranka Šepić i Ivica Vilibić u četvrtak, 6. 04. 2017. u 20 sati u Centru za kulturu Vela Luka.
Ujedno su predstaviti i dva znanstveno-primijenjena projekta MESSI i POZOR koji za cilj imaju istraživanje ove zanimljive pojave, ali i izradu prototipa sustava za upozorenje na opasnost od meteoroloških tsunamija.

Regija

U Srbiji se srušio vojni avion
Nedaleko od Šapca kod sela Slatina danas oko 10.30 srušio se vojni avion, javila je agencija Beta. Prema saznanjima B92, pilot je poginuo u nesreći.
Kako piše "Blic", riječ je o avionu "Galeb 4" Vojske Srbije.
Prema riječima svjedoka vojni avion je pao u blizni pomoćnih objekata što je izazvalo strah mještana među kojima, kako kažu, nema povrijeđenih.
U selu su trenutno tri ekipe Hitne pomoći, a policija osigurava teren.
Očevici su rekli da je avion nisko preletio preko sela Varna.
------------------------------------------------------------------------------------
Crnogorski ministar obrane Predrag Bošković koji je u posjetu Hrvatskoj potvrdio je optužbe da Rusija stoji iza pokušaja državnog udara u Crnoj Gori na dan parlamentarnih izbora prošle godine.
"Zasigurno više nema nikakve sumnje da iza toga stoje određene sigurnosne službe Rusije, prije svega GRU, kroz personifikaciju svoja dva veoma visoko pozicionirana čovjeka", istaknuo je Bošković.
Na pitanje hoće li oni biti optuženi do 15. ovog mjeseca, odgovorio je da hoće, kako bi dali još nekoliko dana Tužilaštvu.
"Ono što ja ne sumnjam da će optužnica protiv 25-orice biti podignuta. Ne samo protiv njih, nego mislim da će biti čak i proširena za određene druge osobe. Mi apsolutno nemamo nikakvu dvojbu o tom pitanju niti dilemu. Nedvojbeno postoji snažan hibridni napad Rusije na Crnu Goru u tom razdoblju, koji traje i dan-danas, naglasio je.

Svijet

Sjedinjene Države zadale su prvi izravan udarac sirijskoj vladi otkako je prije šest godina počeo građanski rat u toj zemlji. U prvim satima petka američke su snage s vojnih brodova stacioniranih na Sredozemnome moru ispalile 59 navođenih projektila na ciljeve u Siriji, zračnu bazu na zapadu zemlje iz koje polijeću borbeni zrakoplovi. U napadu je poginulo šest osoba, a sedam je ranjeno. Ruska agencija Ifax prenijela je da među stradalima nema Rusa.
Okidač za napad za američkog predsjednika Donalda Trumpa bili su prizori djece i odraslih u mukama nakon kemijskog napada za koji Washington okrivljuje sirijskog predsjednika, javljaju američki mediji. Trump se naciji obratio iz svoje rezidencije Mar-a-Lago na Floridi, gdje je domaćin kineskom predsjedniku Xi Jinpingu. Kazao je kako je "sirijski diktator Bashar al-Assad u utorak izveo grozan kemijski napad na nevine civile, muškarce, žene i djecu". Poručio je da je sprečavanje korištenja kemijskog oružja u nacionalnom interesu Sjedinjenih Država.
Američka strana dala je signal Rusiji uoči napada, ali nije kontaktirala Moskvu, već ruske snage na terenu u Siriji. Bijela je kuća uoči napada kontaktirala i vodeće kongresnike i senatore na Capitol Hillu koji su uglavnom dali potporu ciljanoj akciji. Za promjenu strategije prema Siriji Donald Trump treba autorizaciju Kongresa. Analitičari napad ocjenjuju kao veliki zaokret u poziciji Trumpa prema Siriji i Assadu. No američki državni tajnik Rex Tillerson kazao je novinarima koji prate summit u Mar-a-Lagu kakoSAD nisu promijenile politiku u Siriji. "Ovo pokazuje da je predsjednik Trump voljan djelovati kada vlade i pojedinci prijeđu liniju", kazao je Tillerson.
U prvoj reakciji Moskve na napad Konstantin Kosačev, predsjednik parlamentarnog odbora za vanjsku politiku, najavio je da će Moskva zatražiti hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a. "Ovaj napad je akt agresije SAD-a na članicu UN-a", rekao je te upozorio kako je nakon napada u pitanju ruska koalicija sa SAD-om u vezi s krizom u Siriji. Američku vojnu operaciju osudio je i Iran. "Takve mjere osnažit će teroriste u Siriji i zakomplicirati situaciju u Siriji i regiji", rekao je glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova.
Napad je pozdravila sirijska oporba. "Nadamo se da će se napadi nastaviti kako bi se spriječili režimski napadi iz zraka i korištenje zabranjenog oružja", rekao je Ahmad Ramadan, čelnik Sirijske nacionalne koalicije. Saudijska Arabija je priopćila da "snažno podupire" američke napade ocijenivši da je Trump donio "ohrabrujuću odluku".
------------------------------------------------------------------------------------
Britanija bi mogla dopustiti slobodu kretanja nakon Brexita
Britanija bi mogla dopustiti slobodno kretanje ljudi iz Europske unije tijekom faze provedbe nakon Brexita kako bi omogućila gospodarstvu da privuče talentirane ljude, rekao je ministar vanjskih poslova Boris Johnson.
Kada ga je Reutersova TV upitala da li bi Britanija prihvatila potpuno slobodno kretanje ljudi tijekom faze provedbe Johnson je rekao kako je to moguće i da bi se to moglo dogovoriti prije nego Britanija napusti EU kroz dvije godine. Idealno mislim da se to može učiniti, to bi se moglo učiniti uz dobru volju i inventivnost... mislim da se to može učiniti za dvije godine, rekao je Johnson novinarima u Ateni.
Johnson je dodao kako ne želi odvratiti nadarene ljude da ne dolaze u Britaniju, ali je rekao kako vlada želi nadzor nad priljevom. Ne želimo zatvoriti vrata. Jednostavno želimo sustav koji je uravnotežen, rekao je.
Johnsonove riječi su otvorenije nego nagovještaj premijerke Therese May da će slobodno kretanje biti nastavljeno tijekom faze nakon Brexita kada Britanija i EU budu provodile svoj ugovor o rastavi.
Zabrinutost imigracijom iz Europske unije bio je jedan od glavnih razloga iza odluke Britanije da ode, a May kaže kako će poštovati te strahove tako što neće tražiti članstvo u europskom jedinstvenom tržištu koje bi moglo značiti dopuštanje slobode kretanja ljudi.
-----------------------------------------------------------------------------------
Iran i Mađarska zajedno grade manji nuklearni reaktor
Mađarska će surađivati s Iranom u pokretanju manjeg nuklearnog reaktora za znanstveno-obrazovne svrhe, objavio je u četvrtak predstojnik ureda premijera Viktora Orbana.
Janos Lazar je istaknuo kako će suradnja biti unutar okvira sporazuma između Irana, Europske unije i Sjedinjenih Država, te da je dogovorena tijekom posjeta Orbana Iranu 2015. godine.
"Kad je premijer bio tamo smo pristali biti dio zajedničkog stvaranja manje nuklearne elektrane koja će imati obrazovnu i znanstvenu svrhu, a sad će se taj dogovor implementirati", rekao je Lazar.

Sport

Hrvatska ženska reprezentacija poražena je od Kine 2:0 u prvoj od dvije prijateljske utakmice koje će nogometašice ovog tjedan odigrati u Kini.
Kineskinje su rano povele, nakon samo šest minuta igre preko Wang Shuang, a tih 1:0 stajalo je na semaforu sve do sudačke nadoknade, kada je Wang Shanshan postavila konačnih 2:0.
Reprezentacija Kine na prošlom je Svjetskom prvenstvu izborila četvrtfinale, gdje je minimalno poražena od kasnijeg prvaka, SAD-a.
Drugi je ogled Hrvatske i Kine na rasporedu u nedjelju, 9. travnja u Jiaxingu.

Vremenska prognoza za sutra, subotu, 8. 4. 2017.

Na Jadranu pretežno sunčano. U unutrašnjosti promjenljivo, u prvom dijelu dana ponegdje i pretežno oblačno, a u istočnim krajevima još je moguća kratkotrajna mjestimična kiša ili pljusak. Vjetar većinom slab, na istoku umjeren sjeverozapadni. Na Jadranu ujutro ponegdje slaba do umjerena bura, a poslijepodne zapadnjak i sjeverozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura uglavnom od 2 do 7, na Jadranu od 6 do 11, a najviša dnevna većinom od 15 do 20 °C.

Read 152 times