Srijeda, 05 Travanj 2017 20:00

Kronika dana, srijeda, 05.04. 2017. Featured

Written by Radio M 90,1 MHz
Rate this item
(0 votes)

Meso uvezeno iz Brazila tema u Europskom parlamentu Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir na plenarnoj je sjednici Europskoga parlamenta u Strasbourgu iskazala zabrinutost otkrivenom situacijom prijevara u sektoru mesa u Brazilu zbog propusta službenih kontrola koje su znale da meso ne zadovoljava standarde kvalitete, ali unatoč tome nisu spriječile da bude izvezeno na tržište Europske unije, priopćio je ured zastupnice Petir.

Petir je podržala pitanje Odbora za poljoprivredu Europskog parlamenta upućeno Europskoj komisiji u kojem zastupnici traže detaljne informacije o uvozu kontaminiranih proizvoda u EU i specifikaciju količina sumnjivih proizvoda, kao i popis država članica u kojima su ti proizvodi u prodaji.
Ujedno, pitaju Komisiju zašto europske kontrole nisu otkrile tu sustavnu prijevaru koja uključuje ulazak neispravnog mesa na tržište EU-a te što će Komisija savjetovati državama članicama u pogledu jačanja kontrola u svjetlu tih otkrića.
U međunarodnoj trgovini povjerenje partnera je ključno, a ono je u ovom slučaju bitno narušeno - i u službe nadzora i u kontrole proizvoda, naglašava Petir i dodaje da je takvo ponašanje krajnje neodgovorno jer dovodi u pitanje postojeće međunarodne trgovinske ugovore između Brazila i EU.
Petir smatra kako situacija šteti vjerodostojnosti Brazila kad je riječ o poštivanju pravila WTO-a u tom sporazumu te dovodi u pitanje i daljnje trgovinske pregovore sa zemljama Mercosura, ali i prisiljava države članice EU-a da s ciljem zaštite svojih građana podignu razinu provjera uvozne prehrambene robe.
Zastupnici traže mišljenje Komisije kako će ta otkrića utjecati na aktualne trgovinske pregovore sa zemljama Mercosura te je li vrijeme za preispitivanje pregovora i uklanjanje mesa s programa trgovinskih pregovora.
Lovrinović upozorio na uvozno meso iz Brazila sumnjive kvalitete
Ako ne možemo vjerovati deklaracijama i certifikatima trećih država, tada su nužne domaće provjere. Ako nema međusobnog povjerenja, ne može biti niti sporazuma o slobodnoj trgovini. Uostalom, ja se uvijek zalažem da se kupuje domaće, jer domaće je najbolje, rekla je Petir.
Operacija "Carne Fraca", dvogodišnja istraga dvaju najvećih brazilskih poduzeća za preradu mesa (JBS i BRF) koju je brazilska savezna policija provela u sedam brazilskih saveznih država vodećih po proizvodnji govedine, izazvala je veliku zabrinutost. Istraga je otkrila ozbiljne prijevare i korupciju u tom sektoru, zbog čega se potencijalno opasni proizvodi plasiraju u lanac opskrbe hranom te se europski potrošači izlažu opasnosti.
Petir ističe da su istražitelji izvijestili da je saveznim inspektorima plaćeno da se ne obaziru na prerađenu hranu koja je patvorena ili kojoj je istekao rok trajanja. Krivotvorene su i sanitarne i izvozne dozvole. Nadalje, istragom je otkriveno da su korištene kemikalije kako bi se poboljšao izgled i miris mesa kojemu je istekao rok trajanja te da su jeftiniji proizvodi miješani s mesom.
Izvješća o tome da je u Europu uvezeno meso zaraženo salmonelom i da je korištena askorbinska kiselina kako bi se prikrio izgled pokvarenog mesa vrlo su zabrinjavajuća za europske potrošače, ističe Petir i zajedno sa svojim kolegama iz Odbora za poljoprivredu traži detaljne informacije od Europske komisije, navodi se u priopćenju.
------------------------------------------------------------------------------------
Reporteri bez granica osudili napade UIO na Novosti
Reporteri bez granica (RSF) osudili su kampanju podizanja tužbi i verbalnih napada koje, kako navode, hrvatske nacionalističke skupine provode protiv Novosti, lista srpske manjine u Hrvatskoj.
RSF podsjeća da je skupina hrvatskih ratnih veterana u Splitu pokrenula tužbu protiv novinara toga tjednika Borisa Dežulovića, Viktora Ivančića i Milorada Krstulovića nakon niza članaka objavljenih u Novostima prošle godine.
U kaznenoj prijavi terete ih za poticanje na mržnju i posebice za "netrpeljivost prema hrvatskom narodu i hrvatskoj državi", navodi RSF i dodaje da su veterani također pozvali vladu da tjedniku Novosti uskrati financiranje, što bi dovelo do gašenja tjednika.
RSF dalje navodi kako je u veljači "ultrakonzervativna nacionalistička udruga 'U ime obitelji' održala tiskovnu konferenciju ispred Sabora na kojoj je optužila Novosti za poticanje na netoleranciju protiv hrvatskog naroda i pozvala je Savjet za nacionalne manjine da mu uskrate financiranje i time ga prisile na gašenje. Također je pokrenula peticiju za zatvaranje Novosti.
Udruga U ime obitelji ustvrdila je na toj tiskovnoj konferenciji da tjednik Novosti "zloupotreba proračunski novac namijenjen srpskoj nacionalnoj manjini" i zatražila da se listu zbog poticanja na netoleranciju prema većinskom narodu "prestanu isplaćivati sredstva iz proračuna RH te da im se zabrani javljanje na natječaje sljedeće 3 godine".
RSF navodi da su Novosti tjednik poznat po profesionalnom izvještavanju i da pridonosi medijskom pluralizmu.
Druge organizacije, navodi dalje RSF, izrazile su potporu Novostima i osudile su stigmatizaciju tog lista kao "neprijatelja države".
"Članci tih novinara ne predstavljaju prijetnju hrvatskoj naciji, u što nas žele uvjeriti te skupine", izjavila je Pauline Ades-Mevel, čelnica RSF-ovog deska EU-Balkan. "Baš naprotiv, upravo kampanja za ušutkavanje novinara ugrožava demokraciju u Hrvatskoj. Ova kampanja zastrašivanja i stigmatizacije nanosi veliku štetu slobodi informiranja i medijskom pluralizmu", istaknula je.
"Otkako je koalicija na čelu s HDZ-om preuzela vlast u Hrvatskoj, novinarske udruge izražavaju zabrinutost zbog stanja slobode medija u zemlji i pozivaju na okončanje pokušaja gušenja medija", navodi RSF.
Prema Reporterima bez granica, prošle godine je zabilježen porast nasilja protiv pripadnika srpske manjine u Hrvatskoj, koja je 63. od 180 zemalja prema RSF-ovom Indeksu slobode medija u svijetu 2016.
------------------------------------------------------------------------------------
Uoči rasprave o 'lex Agrokoru' zasjedali klubovi HDZ-a i Mosta
Uoči saborske rasprave o zakonu o sistemski važnim tvrtkama, sjednice klubova održali su i Most i HDZ. Nakon Mostove sjednice Nikola Grmoja izjavio je kako je većina detalja i prijepornih točaka već ranije dogovorena s HDZ-om.
Ponovio je kako cilj zakona nije spašavanje Todorića, već gospodarskog sustava Republike Hrvatske. Na pitanje o amandmanima najavljenima iz oporbe, Grmoja je rekao kako su spremni prihvatiti i podržati sve konstruktivne prijedloge.
Možda neće doći do akitvacije zakona, no država mora imati zakonski okvir za ove situacije, dodao je Grmoja. Nije želio komentirati izvršnog direktora Agrokora za restrukturiranje Antonia Alvareza.
Na Klubu HDZ-a bili su i brojni članovi Vlade na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem.
O ovom zakonu, koji je u dnevni red Sabora uvršten po hitnom postupku, pozitivno se jučer očitovao Odbor za pravosuđe, svoja mišljenja u srijedu tek trebaju dati odbori za zakonodavstvo i za gospodarstvo. Oporbeni SDP žestoko kritizira zakon, HNS najavljuje amandmane.
SDP poručuje da mu je zakon u predloženom obliku neprihvatljiv, te da bi se male poljoprivrednike, pogođene krizom Agrokora, najbolje zaštitilo izmjenama Stečajnog zakona umjesto 'lex Agrokorom'.
Iz HNS-a pak ističu da njihovi stručnjaci ispituju je li Vladin prijedlog zakona ustavan, a kao "konstruktivna oporba", najavljuju amandmane. Jedan je da vjerovnici i mali i veliki sudjeluju u savjetničkom vijeću i da ono ima veće ovlasti. Drugi je, s obzirom na apsolutnu nepovredivost privatnog vlasništva, da zakon može aktivirati isključivo vlasnik Agrokora. Treće, tražbine svih koji isporučuju robu Agrokor trebaju biti prioritetne, jer su to zaslužili održavajući taj sustav.
------------------------------------------------------------------------------------
Blokirani računi Francka i AgroFructusa - jednih od većih dobavljača Agrokora
Prema najnovijim podacima Fine, blokirani su računi Francka i AgroFructusa - tvrtki koji su jedni od najvećih dobavljača Agrokora. Član uprave Francka Josip Budimir bio je jedan od ključnih pregovarača u ime Agrokorovih dobavljača. Podsjetimo, koncern im duguje 16 milijardi kuna.
Ivana Tavra, glasnogovornica Francka, izjavila je za Dnevnik.hr da je do blokade došlo zbog malih banaka koje još nisu pristupile standstill aranžmanu. Stabilizacija stanja na računu očekuje se tijekom dana s obzirom na planirane uplate, priopćila je.
Hoće li se to preliti i na druge velike dobavljače Agrokora, ostaje za vidjeti. Navodno, dobavljači upravo od nekih banaka saznaju da su joj dužni. Banke su trgovale dugovanjima, a da dobavljači to nisu znali.
Zbog neizvjesnosti oko daljnjeg razvoja situacije u koncernu Agrokor, na Zagrebačkoj se burzi idućih dana i tjedana očekuje velika volatilnost, pa bi i danas Crobexi mogli krenuti u jednom ili drugom smjeru. Od pet analitičara, koji su sudjelovali u anketi Hine, njih troje danas očekuje stagnaciju Crobexa, 1 rast, a 1 pad.
Crobex indeks potonuo je jučer 2,63 posto na 1.981 bod, a Crobex10 za 2,05 posto, na 1.153 boda.
Slijede nam tjedni s puno neizvjesnosti, ni približno ne znamo kako će sve to završiti, ne samo za Agrokor nego i za dobavljače, mišljenja je Roman Rinkovec, broker u investicijskom društvu Credos. Otvorena je "Pandorina kutija, pa slijedi dulje razdoblje neizvjesnosti na burzi. Teško je stoga reći i kako će se danas kretati Crobexi moguć je i plus i minus, zaključuje Rinkovec.
------------------------------------------------------------------------------------
Predsjednica RH: Htjela bih na Hrvatsku preslikati irski model
Drugog dana državnog posjeta Irskoj predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović sastala se irskim premijerom Endom Kennyjem, predstavnicima parlamenta, članovima hrvatsko-irske parlamentrarne skupine prijateljstva i s dublinskim gradonačelnikom Brendanom Carrom.
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je nakon razgovora s Kennyjem da na Hrvatsku želi preslikati model Irske koja je ulaganjem u obrazovanje i poreznim reformama zaustavila iseljavanje i brojne Irce privukla na povratak iz inozemstva.
Irska je od zemlje emigracije postala zemlja imigracije...Htjela bih u Hrvatskoj preslikati irski model ulaganja u obrazovanje i IT sektor, uz provedbu porezne reforme u cilju privlačenja multinacionalnih kompanija, rekla ja Grabar-Kitarović nakon razgovora s premijerom Kennyjem. On je pak kazao da je njegova zemlja u posljednjih nekoliko godina puno učinila za oporavak gospodarstva, istaknuvši važnost poštene porezne politike koja može pridonijeti ekonomiji. Broj nezaposlenih smo u kratkom roku s 15,2 % smanjili na 6,4%, rekao je on i zauzeo se za jačanje trgovinskih odnosa između Hrvatske i Irske. Ocijenio je da je Hrvatska u vrlo kratkom vremenu napravila veliki iskorak i naglasio da jako dobro shvaća njezine obveze u JI Europi. Irska će biti uz Hrvatsku u prioritetima koje si je zacrtala, istaknuo je Kenny.
Predsjednica RH održala je i predavanje na sveučilištu Trinity o tome kako Hrvatska, koja je posljednja ušla u članstvo EU-a, vidi nužnost europskog jedinstva i otpornost Unije na krize. Proširenje EU-a je ocijenila jednim od najvažnijih postignuća, poručujući da, ako želimo Europu u potpunosti konsolidirati kako bi osigurali stabilnost, sigurnost i razvoj, tada u nju moramo inkorporirati jugoistočnu Europu.
S integracijom jugoistočne Europe, EU neće biti samo proširena, biti će potpuna i konsolidirana. (...) nije dovoljno da taj dio Europe ostane na radaru. Jugoistočna Europa mora biti prioritet, kazala je, među ostalim.
Predsjednica se sinoć sastala s predstavnicima hrvatske zajednice. Poručila im je da je iseljeništvo vrlo važnu za zemlju, ali i da Hrvatska mora stvoriti uvjete za njihov povratak kako bi novostečenim iskustvima obogatili svoju domovinu. Kazala je i da je Irska dobar primjer kako izgrađivati odnos s dijasporom te kako i u dijaspori živjeti domovinu, ali i kako vratiti ljude. Zemlju griju ljudi, bez njih se ne može graditi budućnost, kazala je Grabar-Kitarović, posebice izrazivši zabrinutost zbog iseljavanja iz Slavonije i s otoka.
Predsjednica će sutra obići Galway, grad na zapadu Irske koji je zajedno s Rijekom izabran za europsku prijestolnicu kulture 2020. godine.
------------------------------------------------------------------------------------
Knjige dionica pokazuju da se netko počeo naplaćivati iz dionica koje je imao u zalogu za neki kredit koji je dan Agrokoru te da slijedom toga Ivica Todorić više nije vlasnik Vupika, a da je možda izgubio i Belje.
Prema podacima Središnjeg klirinškog depozitarnog društva, na prvom mjestu među deset najvećih dioničara Vupika je skrbnički račun u Podravskoj banci na kojem je 655.258 dionica, a koje predstavljaju 43,59 posto kompanije. U knjizi dionica Belja, pak, na prvom mjestu je još uvijek Agrokor s udjelom od 29,17 posto, iako je još prije nekoliko dana držao 36,05%, a već na drugom je skrbnički račun u Podravskoj banci s 21,35-postotnim udjelom. Kako se skrbnički račun u Podravskoj banci počeo pojavljivati i u knjigama dionica drugih kompanija, primjerice u Ledu, financijaši pretpostavljaju da se radi o aktivaciji zaloga.
- Za neke kredite Agrokor je u zalog dao dionice i kako sada nije plaćena rata, kreditor je aktivirao jamstvo - objašnjava menadžer u jednoj financijskoj kući.
U takvim slučajevima, dodaje, kreditorima je puno lakše provesti transakciju kada se dionice "stave" na skrbnički račun nego kada se u nju uključuje SKDD, jer se tada izbjegava dosta papirologije i potpisa.
S obzirom na to da je jučer "prošlo" i oko 15 posto Zvijezde, a Agrokor u njoj ima udjel od 51,84 posto, prema računici tržišnih aktera, Todorić i u toj kompaniji polako gubi dominaciju. To će se u knjigama vidjeti sutra. Zasad se još ne zna tko se skriva iza skrbničkog računa u Podravskoj banci.
Kako na vidjelo izlazi sve veći broj informacija o načinu na koji je funkcionirao sustav financiranja Agrokora, uključujući naznake o iskakanju iz zakonskih pravila, oglasila se i centralna banka koja je potvrdila da su neke banke krišile propise i prikrivale rizike pred regulatorom.
Premda je iz HNB-ova priopćenja teško shvatiti način na koji su banke bile uključene u lanac financiranja Agrokora, ono što je nedvojbeno jasno jest da su bile kreativne u pronalaženju načina kako povećati plasmane.
HNB navodi da je banka "dužna obratiti pažnju jesu li korisnici kredita povezani s poduzećima s kojima posluju na bilo koji od tri načina - vlasnički, upravljački ili gospodarski".
Ako jesu, onda se ograničenja velike izloženosti primjenjuju ne na pojedinog korisnika kredita nego na skup povezanih osoba. Pritom su vlasnička i upravljačka povezanost lako dokazive, ali gospodarska povezanost je pitanje politike banke i ne postoje jasni kriteriji po kojima se određuje. Dio banaka, tvrdi HNB, nije na odgovarajući način primjenjivao kriterije gospodarske povezanosti.
"Postoje indicije da su usprkos provedenim mjerama i danim nalozima neke kreditne institucije nalazile način preuzete rizike prikriti pred regulatorom", ističu iz središnje banke. Mogući prekršaji zakona ustanovljeni su u pojedinim slučajevima, a neki su i dokazani u okončanim prekršajnim postupcima. Rizici koje su banke preuzele mogli bi imati utjecaja na imovinu njihovih dioničara, ali ne i na stabilnost financijskog sustava.
------------------------------------------------------------------------------------
Antonio Alvarez III., glavni direktor za restrukturiranje u Agrokoru, obratio se javnosti zajedno sa svojim širim timom koji će biti zadužen za strateško restrukturiranje koncerna.
Izjavio je da je Agrokor pristao da on bude imenovan za glavnog dužnosnika za restrukturiranje. Bitno je vrijeme, a situacija je dosta zahtjevna. Nema jamstva da ćemo uspjeti. Ovo je jedna od najizazovnijih situacija. U prošlosti sam se suočio s puno takvih situacija. Ali ova situacija je definitivno izazovna, rekao je Alvarez.
Moj tim ima puno posla. Tek smo počeli. Nećemo imati puno vremena da prezentiramo sve naše ideje i ono što ćemo napraviti, ali ćemo svakako pokušati dati vam neki uvid. Nastavit ćemo dalje komunicirati sa svim zainteresiranim stranama. Davat ćemo izjave i govorit ćemo o tome, za što se nadam da će biti napredak. Želimo stvoriti nezavisnost i otvorenost. Ne radimo za nikoga osim za tvrtku i sve njezine dionike, rekao je Alvarez.
Na pitanje novinara odgovorio je da ga je angažirala kompanija, ali da je nezavisan. Nemam prema nikome od zainteresiranih strana obvezu. Želim ovu grupu sačuvati i napraviti najbolje za sve koji su zaintersirani. Određeni broj ljudi se dogovorio da se mene angažira kako bi se ovo poslovanje spasilo, dodaje.
Želimo sačuvati radna mjesta. Nema nikakvih jamstava da ćemo u svemu tome uspjeti, ali ćemo se svakako truditi. Ono što je važno je da smo nezavisni. Različite grupe nam daju potporu jer znaju da nismo ni za koga vezani nego jednostavno želimo naći najbolje rješenje za ovo poslovanje, izjavio je Antonio Alvarez III.
Odgovarajući na pitanje hoće li biti otpuštanja u Agrokoru, kazao je da ne može ništa obećati. U zadnja dva slučaja na kojima sam radio uspio sam sačuvati radna mjesta. Prema tome, potrudit ćemo se i ovoga puta, ali moramo ići korak po korak. Poslovanje mora biti produktivno, a glavni dionici izgubili su povjerenje, izjavio je. Naglasio je da će mu prvi potez biti uspostavljanje stabilnosti, a potom restrukturiranje te kako se nada da ljudi razumiju da je Agrokor važan za ovu državu, ali i ljude u regiji.
Moramo se prvo usmjeriti na stabilnost, likvidnost. Bit ćemo nezavisni, objektivni. Osigurat ćemo transparentnost. Tek smo na početku. Još ne znam kakvi su srednjoročni planovi, ali moramo zaustaviti ovu krizu. To je naš prvi cilj, rekao je Alvarez III. na kraju konferencije za novinare.
------------------------------------------------------------------------------------
Prema neslužbenim informacijama Vlada radi na planu 'B' za spas Agrokora, a N1 neslužbeno doznaje da Vlada na čelu privremene uprave Agrokora, ukoliko se dođe do primjene lex Agrokora, želi Antu Ramljaka.
Tko je Ante Ramljak?
Konzultant Ante Ramljak od 1997. do 2007. godine bio je predsjednik uprave hrvatske podružnice investicijsko-savjetničke tvrtke CAIB, gdje je bio zadužen za projekte spajanja i preuzimanja u Hrvatskoj, BiH i Sloveniji.
Ramljak 2007. radi u Quaestusu Borislava Škegre. Početkom rujna 2007. naime, Ramljak preuzima vođenje Quaestus financijskog savjetovanja d.o.o., gdje ostaje sve do 2012., kada kao član upravnog odbora preuzima Sektor energetike u Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI).
Ramljaka članom uprave CEI-ja imenuje Vlada u ožujku 2012. godine, kada je Radimir Čačić kao ministar gospodarstva i prvi potpredsjednik Vlade Zorana Milanovića bio nadležan za energetiku.
Ante Ramljak bio je i u NO HEP-a, gdje ga je postavio Radimir Čačić.
"Da, bio je predsjednik Uprave CAIB-a, ali ja sam ga upoznao kao Čačićevog suradnika za energetiku. Postavio ga je na čelo Centra za energetske investicije oko čega je Čačić došao u sukob s nekim ministrima u tadašnjoj Vladi. Ramljak nije baš briljirao u Škegrinom Questus fondu, a navodno je investicijski bankar. Loš izbor", kazao je za N1 jedan od ministara iz Milanovićeve Vlade.
------------------------------------------------------------------------------------
Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je savjete vozačima, ali i najavilo da će u narednom razdoblju provoditi akcije s ciljem sprečavanja teških prometnih nesreća, pogotovo onih sa smrtnim posljedicama.
"U prva dva mjeseca 2017. godine, na području Republike Hrvatske evidentirano je 4.226 prometnih nesreća (2016. – 4.161), u kojima su poginule 32 osobe (2016. – 47), teško je ozlijeđena 221 (2016. – 284), a lakše je ozlijeđeno 1.206 (2016. – 1.424) osoba.
Razvidno je da je broj nesreća na gotovo istoj razini kao i u 2016. godini, dok je broj poginulih i ozlijeđenih osoba manji.
Navedeni trendovi zadržani su i tijekom proteklog razdoblja u ožujku, sve do proteklog vikenda u kojem je u nešto malo više od 24 sata (25./26. ožujka), na prometnicama Republike Hrvatske u pet prometnih nesreća poginulo šest osoba, a još nekoliko osoba zadobilo je ozljede opasne po život.
Analizirajući prometne nesreće, razvidno je da se najteže prometne nesreće događaju zbog ljudskih grešaka, odnosno grubog kršenja prometnih pravila i nepoštivanja prometne signalizacije. I nadalje je glavni uzrok smrtnog stradavanja kretanje nepropisnom, odnosno brzinom neprimjerenom uvjetima na cestama.
Kako bi se zadržao pozitivan trend smanjenja broja nesreća i stradalih osoba, odnosno smanjilo daljnje stradavanje te povećala razina sigurnosti prometa na cestama, a uzimajući u obzir i nadalje povoljne meteorološke uvjete u predstojećem razdoblju, Ravnateljstvo policije i policijske uprave poduzet će određene aktivnosti od kojih posebno izdvajamo:
- osiguranje vidljive i kontinuirane nazočnosti policijskih službenika na cestama te maksimalno pokrivanje svih cestovnih pravaca koji se prema analitičkim i statističkim pokazateljima iskazuju kao ugroženi, kako bi se na taj način preventivno djelovalo na vozače i u što većoj mjeri suzbilo činjenje prometnih prekršaja,
- provođenje ciljanih aktivnosti na mjestima i u vrijeme događanja najtežih prometnih nesreća,
- sankcioniranje prometnih prekršaja koji dovode do najtežih prometnih nesreća, kako bi se na taj način prevenirali uzroci nastanka prometnih nesreća (vožnja nepropisnom brzinom, vožnja pod utjecajem alkohola i droga, nepropisno pretjecanje, nepoštivanje prednosti prolaska, nepropisno kretanje i zadržavanje pješaka na kolniku, prekršaji vozača mopeda i motocikla, nepropisna uporaba mobitela),
- kako su često počinitelji teških prometnih nesreća, ali i česte žrtve, mladi vozači, postupanje i druge mjere planiranja usmjeriti prema toj kategoriji sudionika u prometu te mjestima njihovog okupljanja, posebice u dane vikenda,
- posebna pozornost usmjerit će se na recidiviste, vozače kojima je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima, vozače koji upravljaju vozilima prije stjecanja prava, kao i na prometne prekršaje koji utječu na pasivnu sigurnost (nekorištenje zaštitne kacige, nekorištenje sigurnosnog pojasa), odnosno propisno smještanje djece u vozilima,
- dosljedna primjena policijskih ovlasti iz Prekršajnog zakona prema vozačima koji čine najteže prometne prekršaje, a posebice prema recidivistima,
- maksimalno će se staviti u funkciju svi raspoloživi uređaji i oprema koja se koristi za nadzor u prometu, kao i sva vozila s policijskim obilježjima, a u provođenje planiranih aktivnosti uključit će se maksimalan broj policijskih službenika,
- uključivanje i civilnih auto-ophodnji u ove aktivnosti sa službenim vozilima bez policijskih obilježja - „presretači“ i vozila opremljena sustavom za automatsko očitavanje registarskih pločica,
- intenziviranje preventivno-represivnih mjera prema ciljanim skupinama sudionika u prometu, odnosno vozačima mopeda, motocikala, bicikla te pješacima,
- ostvarivanje pune suradnje s medijima, u svrhu propagiranja poželjnih ponašanja u prometu i ukazivanja na posljedice koje proizlaze činjenjem prekršaja zbog kojih se najčešće događaju prometne nesreće.
------------------------------------------------------------------------------------
Plenković u Mostaru otvorio 20. međunarodni gospodarski sajam
Hrvatski premijer Andrej Plenković u Mostaru je otvorio 20. gospodarski sajam na kojem je Hrvatska zemlja partner. Na sajmu izlaže 800 tvrtki iz 30 zemalja svijeta. Bit će otvoren od 4. do 8. travnja. Na sajmu se predstavlja 20-ak hrvatskih tvrtki, među kojima i one iz Agrokorova koncerna.
Otvarajući sajam, Andrej Plenković je kazao kako će Hrvatska biti najsnažniji lobist BiH u njezinu približavanju EU-u. "Taj pokušaj da BiH uhvati priključak za mene je ključan za funkcioniranje zemlje, njezin rast i razvoj, stabilnost i odnose konstitutivnih naroda. Budite sigurni da imate prijatelje koji će biti lobisti u europskim institucijama. To je dobro i za BiH i za RH", rekao je Plenković. Pritom je naveo da je BiH, podnoseći zahtjev za članstvo u EU-u, zakoračila u novu fazu europskih integracija te se sada od države očekuje veći stupanj koordinacije.
Za Međunarodni sajam gospodarstva ocijenio je kako je iznimno respektabilna manifestacija koja pomaže snaženju gospodarskih odnosa dviju zemalja. Prošle godine robna razmjena između BiH i Hrvatske iznosila je 1,8 milijardi eura, pri čemu je BiH prvi vanjskotrgovinski partner Republici Hrvatskoj.
Hrvatski premijer je naveo da je Hrvatska petinu svojih ulaganja izvan zemlje usmjerila u BiH. To pokazuje koliko nam je BiH važna. Jedan od vrijednih primjera suradnje je Aluminij, kojemu je Hrvatska suvlasnik i kojemu želimo veću kvalitetu i poslovanje, dodao je Plenković koji je prije otvaranja sajma posjetio tu tvrtku.
Prije sajma premijer Andrej Plenković neslužbeno se sastao s predsjedavajućim Vijeća BiH Denisom Zvizdićem. Najavio je održavanje zajedničke sjednice Vlade RH i Vijeća ministara BiH u lipnju ove godine. Hrvatski premijer istaknuo je i da Hrvatska doživljava BiH prijateljskom zemljom kojoj je iznimno važno da se osigura jednakopravnost Hrvata kao jednog od tri konstitutivna naroda.
Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić kazao je kako je razgovor s hrvatskim premijerom bio zasnovan na međusobnom razumijevanju i potpunoj opredijeljenosti za daljnji razvoj dobrosusjedske i regionalne suradnje. Po njegovim riječima, na zajedničkoj sjednici koja je dogovorena bit će razmotrena dinamika daljnje suradnje dviju zemalja te potpisano nekoliko sporazuma koji se odnose na unapređenje gospodarske suradnje, infrastrukturnu povezanost te ukupne odnose.
------------------------------------------------------------------------------------
Poslije otvorenja 20. Međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru, štandove izlagača iz zemalja regije Plenković i Vučić obišli su zajedno s crnogorskim predsjednikom Filipom Vujanovićem i članovima Predsjedništva BIH Mladenom Ivanićem i Draganom Čovićem.
Vučić je sinoć u razgovoru za Radio-televiziju Srbije rekao kako će slučaj Agrokor biti veoma teška tema u cijeloj regiji. Bojim se da su tu stvari otišle predaleko i da su bilance 'Agrokora' mnogo lošije nego što je bilo tko mogao očekivati, rekao je Vučić. Hrvatska vlada poduzima što može, a mi ćemo vidjeti, iako su nam vezane ruke, šta je to što mi kao vlada i kao zemlja možemo učiniti... Država nije svemoćna, ali nastojat će uraditi sve što može da se zaštite zaposleni, prenosi RTS. Nisam siguran da postoji čarobni štapić koji bi te probleme riješio, niti sam čuo za tako moguća rješenja, rekao je Vučić.
------------------------------------------------------------------------------------
Ruža Tomašić je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta kritizirala Ovršni zakon u Hrvatskoj te od Europske komisije zatražila očitovanje je li takav zakon u skladu s europskom pravnom praksom. Rekla je da se već dugo građani Hrvatske bune protiv Ovršnog zakona koji je, u trenutačnom obliku, legalizirana pljačka običnog čovjeka.
Sud Europske unije utvrdio je kako se hrvatski javni bilježnici, kad postupaju u ovršnim postupcima na temelju tzv. vjerodostojne isprave, ne mogu smatrati 'sudom' pri primjeni Uredbe o europskom nalogu za izvršenje i Uredbe o priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima, istaknula je Tomašić.
To znači da se takvim postupcima hrvatskih javnih bilježnika ne može ovršiti nikoga u Europskoj uniji, osim građana Hrvatske. Ruža Tomašić zato zaključuje kako je riječ o očitoj diskriminaciji.
------------------------------------------------------------------------------------
Vojni biskup Jure Bogdan boravi u prvom pastoralnom pohodu pripadnicima hrvatskog kontingenta (HRVCON) u misiji Resolute Support u Afganistanu, u povodu 20. obljetnice Vojnog ordinarijata i predstojećih Uskrsnih blagdana.
Ovo je prvi pohod vojnog biskupa pripadnicima hrvatskog kontingenata koji se nalaze u Afganistanu. U pratnji biskupa Bogdana su državni tajnik Tomislav Ivić, zapovjednik Zapovjednog operativnog središta brigadni general Krešo Tuškan i biskupski vikar za pastoral MORH-a i Glavnog stožera Oružanih snaga RH don Marko Medo.
Vojnog biskupa Bogdana je o situaciji i s HVCON-om u misiji Resolute Support upoznao zapovjednik 6. kontingenta brigadir Dražen Čovran sa suradnicima.
U propovijedi koju je održao na misi na kojoj su se okupili pripadnici kontingenta koji djeluju u Kabulu, biskup Bogdan istaknuo je da su hrvatski vojnici i u Afganistanu pozvani da žive i pronose vjeru.
Pozivam vas, u preduskrsnom vremenu, da unutar svojeg profesionalnog rada unosite kršćanske vrijednosti, ne zaboravljajući ni ovdje, daleko od kuće tko ste i kojem narodu pripadate, istaknuo je biskup Bogdan koji se nakon svete mise zadržao u razgovoru s našim vojnicima, navode iz MORH-a.

Županija

Dubrovačko-neretvanska županija i Regionalna razvojna agencija DUNEA i ove godine raspisuju javni poziv za natječaj ''ZLATNA NARANČA'' za izbor najboljih primjera ruralnog turizma u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Riječ je o nastavku projekta kojim se želi potaknuti i naglasiti važnost kvalitetnog pristupa u vođenju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u službi ruralnog turizma.
Ovim putem vas pozivamo da, zajedno s vašom lokalnom turističkom zajednicom, predložite do tri poslovna subjekta (koji se bave nekim oblikom ruralnog turizma) s vašeg područja za koje smatrate da mogu konkurirati za nagradu.
Poziv je otvoren od danas, 31. ožujka 2017., i narednih 14 dana – do 14. travnja 2017.
U prilogu je Poziv župana Nikole Dobroslavića za Vašim sudjelovanjem, u kojem su navedeni i svi detalji, te Pravilnik i Prijavnica koju bi ste trebali ispuniti za subjekte koje kandidirate.
Ove smo godine, u odnosu na prošlu, ublažili kriterije u Pravilniku kako bi smo omogućili većem broju poslovnih subjekata da ispune uvjete za prijavu. Također i vama smo, kao prijaviteljima, olakšali posao na način da prijave idu elektronski – mailom, te da nije potrebno dostavljali veću količinu dokumentacije, već je dovoljna popunjena Prijavnica i nekoliko fotografija.
Osim što Vas pozivamo da predložite i prijavite dobre primjere u ruralnom turizmu s vašeg područja, ujedno smo javno, putem medija, obavijestili zainteresirane poslovne subjekte koji smatraju da mogu konkurirati za nagradu, da vam se jave te bi prijava također išla preko vas. Napominjemo, samo, da je broj prijava po jednoj jedinici lokalne samouprave ograničen na tri poslovna subjekta.
------------------------------------------------------------------------------------
Tijekom jučerašnjeg dana, tri su osobe u tri odvojena slučaja policiji predala ukupno 147 komada raznog streljiva i jednu ručnu bombu koje su, prema pravilima struke, zbrinuli policijski službenici za protueksplozijsku zaštitu.
U današnjem policijskom izviješću navodi se kako je u proteklom tjednu, na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, zabilježeno 17 prometnih nesreća. Nažalost, smrtno je stradala jedna osoba, a statistika kaže kako je osam osoba lakše ozlijeđeno u prometnim nesrećeama, dok je u 10 slučajeva jedina posljedica bila materijalna šteta.
Tijekom kontrole prometa, 175 vozača kažnjeno je zbog prekoračenja brzine, 27 zbog nekorištenja sigurnosnog pojasa, a tri su vozača vozila pod utjecajem alkohola.

Svijet

Riblji fond u Mediteranu dramatično se smanjuje i zagađenje, klimatske promjene i prekomjerni izlov prijete bioraznolikosti toga mora, objavio je zajednički istraživački centar Europske unije.
Više od 90 posto ribljeg fonda prekomjerno se iskorištava, a neke su na granici izumiranja. Tijekom posljednjih 50 godina nestalo je 34 posto riblje populacije na Mediteranu i 41 posto morskih sisavaca, objavio je centar. 'Kad se riblji fond intenzivno lovi nema se vremena obnoviti i održati populacijsku razinu', kaže Jann Martinsohn koji je vodio istraživačku skupinu za riblju populaciju u centru. Prošlog tjedna predstavnici 13 mediteranskih zemalja susreli su se na Malti i suglasili o programima zaštite ribljeg fonda i sprečavanja ilegalnog izlova.. Članice EU podržale su inicijativu za tješnju suradnju u zaštiti oceana s ciljem smanjivanja ljudskog utjecaja na svjetske oceane.
------------------------------------------------------------------------------------
Sirijska vojska niječe upotrebu kemijskog oružja
Sirijska vojska kategorički je odbacila optužbe o uporabi kemijskog oružja, no Washington i Europska unija upravo režim smatraju odgovornim za napad otrovnim plinom koji je u utorak usmrtio najmanje 100, a ozlijedio 400 ljudi, zbog čega je Vijeće sigurnosti UN-a sazvalo hitnu sjednicu.
Najmanje 100 ljudi poginulo je, a gotovo 400 zadobilo je respiratorne probleme u vjerojatnim kemijskim napadima u sjeverozapadnoj pokrajini Idlib koju drže pobunjenici, objavila je sirijska humanitarna organizacija u utorak.
"Zapovjedništvo kategorički odbacuje optužbe o uporabi bilo kakve kemijske ili otrovne tvari u Han Šejkunu danas (...) Ističe da takvu tvar nikada nije koristilo, ni u kojem trentuku i nigdje i neće to činiti ni u budućnosti", priopćila je vojska, a prenijela službena agencija Sana.
Bijela kuća okrivila je upravo vladu predsjednika Bašara al-Asada za sramotan napad, a odgovornom smatra i bivšu američku vladu.
"Užasne akcije režima Bašara al-Asada posljedica su slabosti i neodlučnosti bivše vlade", rekao je glasnogovornik Bijele kuće Sean Spicer i objasnio "predsjednik (Barack) Obama je 2012. rekao da će povući "crvenu crtu" kad je riječ o korištenju kemijskog oružja no nije učinio ništa.
Spicer je odbio odgovoriti što će učiniti administracija Donalda Trumpa, piše Reuters.
Ranije u utorak visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini također je rekla da odgovornost leži na Asadovu režimu jer je "njegova prvenstvena odgovornost zaštititi svoj narod".
Vijeće sigurnosti sazvalo je hitnu sjednicu za srijedu u 16 sati po srednjoeuropskom vremenu, najavila je američka veleposlanica pri UN-u Nikki Haley.
SAD u travnju predsjeda 15-članim Vijećem sigurnosti, a hitnu sjednicu ranije je zatražila Sirijska nacionalna koalicija, oporbena skupina, koja je napad opisala kao "masakr".
Ujedinjeni narodi podsjetili su da je Konvencijom o kemijskom oružju (CWC) zabranjena uporaba oružja za masovno uništenje.
"Uporaba bilo kakve vrste kemijskog oružja, osobito nad civilima je krajnje zabrinjavjauća i uznemiravajuća. Bilo kakva uporaba kemijskog oružja bilo gdje je prijetnja miru i sigurnosti i ozbiljno kršenje međunarodnog prava", rekao je glasnogovornik UN-a Stephane Dujarric.
Istražitelji UN-a za ratne zločine poručili su u utorak da istražuju taj incident, kao i izvješća o napadu na bolnicu s ranjenicima.
UN-ovo istražno povjerenstvo za Siriju priopćilo je iz Ženeve da bi uporaba kemijskog oružja i namjerno ciljanje bolnica "bili ratni zločini i ozbiljno kršenje međunarodnog humanitarnog prava" i dodalo da je "najv

Sport

Na Europskom prvenstvu u dizanju utega u Splitu zlatnim medaljama u biatlonu okitili su se Rumunjka Loredana Toma u konkurenciji dizačica do 63 kilograma i Francuz Bernardin Matam u konkurenciji dizača do 69 kilograma.
Toma je slavila s 226 kg (100+126 kg) ispred Ruskinja Tatjane Alejeve i Time Turijeve, dok je Matam do zlata stigao sjajnom predstavom izbačaju. On je nakon trzaja za vodećim Rusom Olegom Chenom zaostajao za 10 kg, Chen je podigao 150 kg, a Matam 140 kg. No, u trzaju je Chen podigao tek 169 kg, dok je Matam u svojem drugom pokušaju podigao 180 kg i tako stigao do zlata s ukupno 320 kg, jednim više od srebrnog Chena. Broncu je s 317 kg (141+176 kg) osvojio Nijemac Robert Joachim.
U kategoriji do 69 kg nastupio je i hrvatski reprezentativac Ivan Knez. On, nažalost, nije uspio iz tri pokušaja podići početnu težinu u trzaju od 90 kg pa je sa 120 kg podignutih u izbačaju završio posljednji.
------------------------------------------------------------------------------------
WTA Charleston: Lučić-Baroni pobijedila Krunić
04. 04. 2017. prije 2 sata
Hrvatska tenisačica Mirjana Lučić-Baroni plasirala se u drugo kolo WTA turnira u Charlestonu svladavši srpsku predstavnicu Aleksandru Krunić 6:1, 4:6, 6:3 nakon sat i 52 minute igre.
Bio je to treći međusobni dvoboj Lučić-Baroni i Krunić te prva pobjeda 35-godišnje hrvatske igračice.
U drugome kolu Lučić-Baroni će igrati protiv Njemice Mone Barthel.

Vremenska prognoza za sutra, četvrtak, 6. 4. 2017.

Promjenljivo oblačno, povremeno s kišom i pljuskovima te malo hladnije. Puhat će povremeno umjeren, u Slavoniji i Baranji do jak sjeverozapadnjak, a na Jadarnu umjerena, prema kraju dana i jaka bura. Najniža jutarnja temperatura između 5 i 10, na Jadranu od 10 do 14. Najviša dnevna uglavnom između 11 i 16, na Jadranu od 15 do 19 °C.

Read 90 times