Ponedjeljak, 03 Travanj 2017 20:07

Kronika dana, ponedjeljak,03. 04. 2017. Featured

Written by Radio M 90,1 MHz
Rate this item
(0 votes)

Predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović u trodnevnom je državnom posjetu Irskoj, gdje će razgovarati s predsjednikom Michaelom D. Higginsom, koji je našu zemlju posjetio 2013.

Predsjednica će se večeras sastati i s hrvatskom zajednicom, a sutra je očekuju susreti s predsjednikom vlade i drugim državnim dužnosnicima.
U Dublinu će se predsjednica sutra susresti s premijerom Endom Kennyem, koji ju je prije dvije godine kao član EPP-a podupro na hrvatskim predsjedničkim izborima, te održati radne sastanke u irskom parlamentu, među ostalim s članovima Hrvatsko-irske parlamentarne grupe prijateljstva.
U prvih osam mjeseci prošle godine Hrvatska je u Irsku izvezla robe u vrijednosti od 22,6 milijuna eura, a uvezla je u vrijednost od 40 milijuna eura, pokazuju podaci DZS-a. Prema tim podacima, Irska nije ni među 35 hrvatskih najvećih trgovinskih partnera. Ovaj put predsjedničnin posjet ne prati i gospodarski forum.
Na Trinity Collegeu, najstarijem irskom sveučilištu osnovanom 1592. po uzoru na Oxford i Cambridge, predsjednica će održati predavanje "Europsko jedinstvo u potrazi za otpornošću: Razmišljanja zemlje koja je ušla 28.".
Posljednjeg dana državnog posjeta Irskoj predsjednica Grabar-Kitarović obići će Galway, grad na zapadu Irske koji je zajedno s Rijekom izabran za europsku prijestolnicu kulture 2020. Nakon sastanka s gradonačelnikom Noelom Larkinom, Grabar-Kitarović posjetit će sjedište projekta Galway 2020. i obratit se studentima Nacionalnog sveučilišta.
Galway će do 2020. u taj projekt uložiti 45,47 milijuna eura, a u njemu će kao partneri i potpora sudjelovati i susjedne lokalne vlasti, njih deset.
------------------------------------------------------------------------------------
Radna skupina za izgradnju Pelješkog mosta održala je sastanak na kojem su, uz ostale, sudjelovali i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković te župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić i povjerenica Vlade Republike Hrvatske za Dubrovnik Nada Medović.
Zaključci su predstavljeni na konferenciji za novinare. Ministar Butković je rekao kako su tri mjeseca ostala do odluke Europske unije.
Vlada je donijela odluku o financiranju projekta, to znači da je izrazila spremnost i poslala poruku da će projekt biti financiran, bez obzira na odluku EU-a. Hrvatske ceste raspisale su natječaj za izgradnju, on je na kraju prvog stupnja, a odvija se u dva stupnja. Ovo ljeto trebali bi imati izabranog izvođača, a radovi bi trebali krenuti na jesen, rekao je ministar.
Dodao je da se paralelno s planovima za izgradnju Pelješkog mosta pripremaju i druge faze, poput pristupnih cesta.
------------------------------------------------------------------------------------
U Banskim dvorima je počeo sastanak premijera Andreja Plenkovića s najvećim dobavljačima koncerna Agrokor. Na sastanku su potpredsjednica Vlade zadužena za gospodarstvo Martina Dalić, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović.
Očekujem konkretne pomake od današnjeg sastanka. Ono što smatram osobno, kao i dio naših kooperanata koje reprezentiramo, da je dobro dok je država medijator, ali ne i da se direktno miješa, istaknuo je uoči sastanka u Vladi Denis Matijević predsjednik Uprave Agrokfructusa, jednog od Agrokorovih dobavljača.
Agrokor je krajem rujna lani bio dužan dobavljačima 16 milijardi kuna, od čega polovinu tog iznosa hrvatskim dobavljačima. Nakon sastanka premijer će održati konferenciju za medije.
Očekuje se da će dobavljači odgoditi prisilnu naplatu svojih potraživanja, ali traže da dio tereta podnese i država te da odblokira tvrtke u sastavu koncerna.
Tzv. standstill ugovor potpisali su sinoć predstavnici šest velikih banaka te manjih banaka i financijskih institucija, kreditora Agrokora.
Novi čelni čovjek Agrokora, zadužen za njegovo restrukturiranje, trebao bi biti Antonio Alvarez III. Tu informaciju donosi današnji Večernji list, navodeći da je Alvarez izvršni direktor za restrukturiranje u Europi u konzultantskoj kući koju je angažirao ruski Sberbank. Takvi su svjetski konzultanti specijalizirani za rješavanje kriznih situacija pa bi i u slučaju Agrokor Ivica Todorić i njegova obitelj dobili zamjenu koja bi trebala pomoći u rješavanju narušenog poslovanja.
Svi akteri svjesni su da daljnje razvlačenje ove priče malo kome koristi, posebno tvrtkama izlistanim na burzi. U prošlom je tjednu dionica Leda pala za čak 30 posto, Jamnice 24 posto, Zvijezde 21 posto i Belja 17 posto. Te su tvrtke u petak završile u blokadi pa će biti zanimljivo vidjeti kako će ovaj tjedan reagirati tržište kapitala. Sve što će se danas događati na burzi, po kojoj će se cijeni prodavati ili kupovati Agrokorove tvrtke - ovisi o dogovoru svih zainteresiranih strana. Ma kako čvrst dogovor bio, potvrđuje ga samo potpis. Pa i onaj Ivice Todorića, kaže analitičar Željko Ivanković. Dodaje kako će restrukturiranje Agrokora dugo trajati, ovisno o smjeru rješavanja krize.
Podsjetimo, nakon maratonskih pregovora banaka, vodstva Agrokora i dobavljača, dogovoreno je da će banke dati još novca Agrokoru, a dobavljači pričekati s naplatom zadužnica. No dobavljači traže da i država podnese dio tereta, da i ona prilagodi svoja potraživanja, odnosno deblokira sedam Agrokorovih poduzeća. Vlada je zakon o sistemski važnim tvrtkama, tzv. 'lex Agrokor' poslala u Sabor, gdje bi se o njemu trebalo raspravljati u srijedu.
------------------------------------------------------------------------------------
HRVATSKI premijer Andrej Plenković boravit će u ponedjeljak i utorak u Mostaru, objavila je u nedjelju vlada koja dodaje da Hrvatska "nastavlja s angažiranom potporom Bosni i Hercegovini u funkcioniranju i stabilnosti zemlje".
Ovo je drugi posjet predsjednika vlade Bosni i Hercegovini od početka mandata, kada je krajem listopada u prvom vanjskom službenom posjetu boravio upravo u BiH.
"Vlada Republike Hrvatske nastavlja s angažiranom potporom Bosni i Hercegovini u funkcioniranju i stabilnosti zemlje, a osobito na njezinom europskome putu. Hrvatska s Bosnom i Hercegovinom želi stabilnu i partnersku političku suradnju te napredak u gospodarskoj suradnji", kaže se u priopćenju.
Prvoga dana posjeta predsjednik vlade sastat će se s hrvatskim članom Predsjedništva BiH Draganom Čovićem, predstavnicima Hrvatskoga narodnog sabora te čelnicima većinskih hrvatskih županija. Drugog dana Plenković će se najprije neslužbeno sastati s predsjedavajućim Vijeća BiH Denisom Zvizdićem a potom će posjetiti tvrtku Aluminij d.d. Mostar i sastati se s predstavnicima tvrtke.
Premijer Plenković zatim bi trebao otvoriti jubilarni 20. Međunarodni sajam gospodarstva Mostar 2017., čiji je zemlja partner Republika Hrvatska.
Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru jedna je od najznačajnijih i najposjećenijih gospodarskih manifestacija u regiji.
Hrvatskoj je ovo treći put da je zemlja partner Sajma (2009. i 2012.), a izlagači iz Hrvatske su na Sajmu prisutni od samih početaka. Uz Hrvatsku, na Sajmu će se predstaviti izlagači iz još tridesetak zemalja.
Uz predsjednika vlade u BiH će boraviti potpredsjednik Hrvatskoga sabora Milijan Brkić, potpredsjednica vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, dodaje se u priopćenju iz vlade.
------------------------------------------------------------------------------------
U ponedjeljak, 3. travnja, u 6 sati ujutro na snagu stupaju nove, u prosjeku 5 posto više cijene cestarine na dionicama kojima upravljaju Hrvatske autoceste (HAC), pa će tako, primjerice, vozači osobnih automobila koji putuju od Zagreba do Splita, odnosno od ulaza Lučko do izlaza Dugopolje umjesto 174 plaćati sedam kuna više - 181 kunu.
Povećanje cestarina dio je programa poslovnog i financijskog restrukturiranja cestovnog sektora, čiji ukupni dug premašuje 5,2 milijarde eura. U ovoj godini cestarskim tvrtkama, odnosno HAC-u, Hrvatskim cestama i Autocesti Rijeka-Zagreb (ARZ), u ovoj godini na naplatu dolazi 7,8 milijardi kuna, slijedeće 8,2 milijarde, a 2019. godine 9 milijardi kuna.
Odluku o restrukturiranju cestovnog sustava Vlada je donijela sredinom ožujka, a tom je prilikom ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković pojasnio kako reforma ovog sektora kreće jer se ne želi ići u prodaju ili monetizaciju autocesta, a povećanje cestarina je jedna od mjera povećanja prihoda cestara.
Od 1. srpnja bi, pak, cestarine na svim dionicama kojima upravljaju državni koncesionari trebale porasti za dodatnih 10 posto, i to samo tijekom glavne turističke sezone, do 30. rujna, iz čega će biti isključeni teretni prijevoznici, autobusi i sl. Također, s vremenom će se smanjivati i popusti za korisnike ENC-a, ali ne u ovoj godini, najavio je tada Butković.
Iz HAC-a navode kako je riječ o ujednačavanju jediničnih cijena po prijeđenom kilometru na autocestama kojima upravljaju oni s cijenamana autocestama ARZ-a, "a koje se provodi sukladno preporukama i smjernicama u sklopu projekta 'Modernizacija i restrukturiranje sektora cestovne infrastrukture' sa Svjetskom bankom te angažmanu konzultanta EBRD-a".
Jedinična cijena za prvu kategoriju vozila na dionicama HAC-a, koja sada iznosi 0,46 kuna po kilometru, ujednačit će se s jediničnom cijenom na dionicama ARZ-a, koja iznosi 0,483 kuna po kilometru, pojašnjavaju iz HAC-a.
Povećanje cestarine odnosi se na autocestu A1 Zagreb (od čvora Bosiljevo2) - Split – Dubrovnik, potom autocestu A3 Bregana - Zagreb - Lipovac, kao i autocestu A4 Zagreb - Goričan, A5 Beli Manastir - Osijek - Svilaj, te autocestu A10 Granica BiH - Ploče i autocestu A11 Zagreb - Sisak.
Visina cestarine za korištenje tunela Sveti Ilija, pak, ostaje ista, s obzirom da cijena cestarine za tunel nije bazirana na jediničnoj cijeni po kilometru nego je određena visokim troškovima održavanja tunela, kažu iz HAC-a.
Prema novom cjeniku HAC-a, osobna će vozila na autocesti A1 od Zagreba do Zadra (izlaz Zadar 1) plaćati 121 umjesto 117 kuna, do Splita (izlaz Dugopolje) 181 umjesto 174 kune, a do kraja autoceste, nadomak Ploča, odnosno do izlaza Čarapine 232 umjesto 223 kune.
Na autocesti A3 cestarina od Zagreba do Bregane cestarine će biti skuplja za kunu, odnosno iznosit će 7 umjesto 6 kuna, do Slavonskog Broda (zapad) 82 umjesto 77 kuna, do Osijeka 122 umjesto 116 kuna, a do zadnjeg izlaza, na Lipovcu cestarina će porasti sa 122 na 128 kuna.
Na Autocesti A4 cestarina za osobna vozila od ulaza Sveta Helena do Brezničkog Huma ostaje na 16 kuna, do Novog Marofa raste s 20 na 21 kunu, do Varaždina s 27 na 28 kuna, a do Goričana će se umjesto 42 plaćati 44 kune.
Cestarina na autocesti od Zagreba do Siska, odnosno od ulaza Mraclin do Buševca raste sa 4 na 5 kuna, a do Lekenika s 9 na 10 kuna.
Za IV. skupinu vozila, odnosno teretna vozila, cestarina na autocesti od Zagreba do Zadra od ponedjeljka se povećava za 14 kuna - sa 418 na 432 kune, do Dugopolja sa 607 na 631 kunu, a do kraja autoceste sa 768 na 800 kuna. Od Zagreba do Bregane umjesto 23 plaćat će 25 kuna, a od Zagreba do Lipovca umjesto 404 cestarina će iznositi 424 kune.

ŽUPANIJA

Načelnik općine Vela Luka, Tonko Gugić Bakan poziva sve zainteresirane da sudjeluju u javnoj raspravi o Planu upravljanja okolišem sanacije odlagališta "Sitnica" u skladu s procedurama Svjetske banke na području zaštite okoliša, prema kojima treba obaviti konzultacije sa zainteresiranom javnošću. Javna rasprava će se održati
11. travnja 2017. godine s početkom u 8,00 sati, u vijećnici Općine Vela Luka (Obala 3 br. 19, 20270 Vela Luka).
Javni uvid u prijedlog Plana upravljanja okolišem održati će se u razdoblju od 3. do 17. travnja 2017. godine, u prostorijama Upravnog odjela za gospodarenje prostorom i komunalne djelatnosti Općine Vela Luka, na II. katu, na adresi Općina Vela Luka, Obala 3 br. 19, 20270 Vela Luka. Krajnji rok za dostavu mišljenja, primjedbi i prijedloga svih zainteresiranih u vezi s prijedlogom Plana upravljanja okolišem je 17. travnja 2017. godine. Primjedbe i prijedlozi koji ne budu dostavljeni u roku i nisu čitko napisani neće se uzeti u obzir u pripremi izvješća o javnoj raspravi.
Sukladno navedenom, pozivaju se svi zainteresirani dostaviti svoja mišljenja, primjedbe i prijedloge u vezi s prijedlogom Plana upravljanja okolišem putem:
- elektroničke pošte: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
- na telefaks na broj: 020 813 033
- poštom na adresu: Općina Vela Luka, Obala 3 br. 19, 20270 Vela Luka (uz napomenu: Plan upravljanja okolišem).
Također, primjedbe i prijedlozi mogu se upisivati u knjigu primjedbi na mjestima uvida do zaključka javnog uvida.
------------------------------------------------------------------------------------
Člankom 30. Zakona o zaštiti prava pacijenata određeno je da se u cilju ostvarivanja i promicanja prava pacijenata u svakoj jedinici područne (regionalne) samouprave osniva Povjerenstvo za zaštitu prava pacijenata. Zakonom o zaštiti prava pacijenata određuju se prava pacijenata prilikom korištenja zdravstvene zaštite te način zaštite i promicanja tih prava. Pacijentom u smislu ovoga Zakona smatra se svaka osoba, bolesna ili zdrava, koja zatraži ili kojoj se pruža određena mjera ili usluga u cilju očuvanja i unapređenja zdravlja, sprječavanja bolesti, liječenja ili zdravstvene njege i rehabilitacije.
Županijska skupština Dubrovačko-neretvanske županije donijela je Rješenje o osnivanju i imenovanju Povjerenstva za zaštitu prava pacijenata u Dubrovačko-neretvanskoj županiji („Službene glasnik Dubrovačko-neretvanske županije“ br.10/2016) kojom je osnovano Povjerenstvo za zaštitu prava pacijenata u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) kao stalno radno tijelo Županijske skupštine.
Povjerenstvo obavlja slijedeće poslove:
-prati primjenu propisa na području Dubrovačko-neretvanske županije koji se odnose na
zaštitu prava i interesa pacijenata
-prati povrede pojedinačnih prava pacijenata na području Dubrovačko-neretvanske županije
-predlaže poduzimanje mjera za zaštitu i promicanje prava pacijenata na području Dubrovačko- neretvanske županije
-bez odgađanja obavještava Povjerenstvo za zaštitu i promicanje prava pacijenata ministarstva nadležnog za zdravstvo o slučajevima težih povreda prava pacijenata koje mogu ugroziti život ili zdravlje pacijenata
-podnosi Županijskoj skupštini Dubrovačko-neretvanske županije i ministarstvu nadležnom za
zdravstvo godišnje izvješće o svom radu
– obavještava javnost o povredama prava pacijenata
– obavlja druge poslove određene Zakonom o zaštiti prava pacijenata
U obavljanju poslova iz svog djelokruga Povjerenstvo je ovlašteno upozoravati, predlagati i davati preporuke. Ovlašteno je nadležnim tijelima državne uprave, tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnim i fizičkim osobama predlagati poduzimanje mjera za sprječavanje štetnih djelovanja koja ugrožavaju prava i interese pacijenata i zahtijevati izvješća o poduzetim mjerama.
Županijska skupština Dubrovačko-neretvanske županije je na 17. sjednici od 20. rujna 2016. godine donijela Rješenje o osnivanju i imenovanju Povjerenstva za zaštitu prava pacijenata u Dubrovačko-neretvanskoj županiji kojom su za članove Povjerenstva imenovani:

1. Božena Raič, mag.oec
2. Doc.dr.sc Antonela Gverović – Antunica, prim.dr.med
3. Antonija Roszahegy Nikolić, prof.def
4. Anka Jejina, med.sr
5. Željko Jaković, mag.oec

Povjerenstvo djeluje pri Upravnom odjelu za zdravstvo i socijalnu skrb Dubrovačko-neretvanske županije, Pred dvorom 1, tel: 351-411, fax: 351-434 s ciljem ostvarivanja i promicanja prava pacijenata na području Dubrovačko-neretvanske županije.
Povjerenstvo se saziva po potrebi, na temelju zaprimljenih pritužbi. Pritužba se podnosi u pisanom obliku na adresu: Dubrovačko-neretvanska županija, Povjerenstvo za zaštitu prava pacijenata Dubrovačko-neretvanske županije, Pred dvorom 1, 20 000 Dubrovnik ili na službenu e-mail adresu Povjerenstva ( Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.).

Regija

Aktualni srbijanski premijer Aleksandar Vučić premoćno vodi na predsjedničkim izborima nakon 90,1% obrađenog uzorka, navodi agencija Ipsos.
Prema tim podacima Vučić je osvojio 55% glasova, Saša Janković 16,3%, Luka Maksimović poznat kao Beli Preletačević 9,4%, Vuk Jeremić 5,7%, Vojislav Šešelj 4,4, Boško Obradović 2,2%, Saša Radulović 1,4%, Milan Stamatović 1,2%, Nenad Čanak 1,1%, Aleksandar Popović 1,1 i Miroslav Parović 0,3%.
Aleksandar Vučić je na konferenciji za novinare proglasio pobjedu i kazao da je čista kao suza. Izjavio je i da je osvojio 12% glasova više nego svi ostali kandidati zajedno.
Aleksandar Vučić pobjednik je predsjedničkih izbora u Srbiji, a dosadašnji rezultati pokazuju da bi mogao osvojiti između 57 i 58,5 posto glasova, izvješćuju beogradski elektronički mediji pozivajući se na podatke agencije IPSOS Strategic marketing i Centra za slobodne izbore i demokraciju (CESiD).
Najveće iznenađenje u kampanji i medijska atrakcija predsjedničkih izbora, Luka Maksimović poznat kao Ljubiša Preletačević Beli, već se proglasio predsjednikom tvrdeći da su mu pobjedu donijeli glasovi 67,97%.
O tome što će se događati nakon izbora, kako će se riješiti pitanje premijera i hoće li Aleksandar Vučić prepustiti mjesto predsjednika Srpske napredne stranke - u Temi dana govorili su sociolog Vladimir Vuletić i Antun Krševan Dujmović s Instituta za razvoj i međunarodne odnose.
------------------------------------------------------------------------------------
Tisuće mađarskih i stranih studenata, profesora i građana okupilo se u nedjelju u Budimpešti tražeći da vlada povuče zakon koji bi mogao natjerati sveučilište koje je osnovao financijaš George Soros da ode iz zemlje.
Sudionici skupa koji su u povorci prošetali od sveučilišta Corvinus do Central European Universityja (CEU) koje je Soros osnovao 1991. i zatim do zgrade parlamenta, rekli su da je zakon napad na slobodu obrazovanja.
Parlament idući tjedan treba raspravljati o tom nacrtu zakona.
Premijer Viktor Orban, otvoreni kritičar liberalnih civilnih udruga koje je utemeljio Soros, izjavio je u petak da je CEU prekršio propise izdavanjem svojih diploma, što ta ustanova odlučno odbija.
Godinu dana prije izbora 2018. Orban je krenuo u obračun s civilnim udrugama koje je osnovao američki financijaš i filantrop Soros, inače mađarskog podrijetla.
"Došli smo jer mislim da (Orbanova) stranka Fidesz provodi samovolju i želimo pružiti potporu slobodnom školstvu jer što se danas događa na CEU-u, sutra se može dogoditi na Corvinusu", rekao je Milan Holper, student na sveučilištu Corvinus.
"Ovo je udruženi napad na autonomiju sveučilišta i na slobodno školstvo", istaknuli su organizatori prosvjeda u priopćenju.
Početkom tjedna vlada je parlamentu podnijela nacrt zakona o reguliranju stranih sveučilišta u kojemu postavlja nekoliko novih zahtjeva koji bi mogli natjerati CEU da ode iz zemlje.
Po tom nacrtu, strana sveučilišta moraju imati kampus u Budimpešti i u svojoj matičnoj zemlji.
CEU, koji djeluje samo u mađarskoj prijestolnici, jedina je međunarodna visokoškolska ustanova koja nema podružnicu izvan zemlje.

SVIJET

Kolumbijska policija zaplijenila je šest tona kokaina u sjevernom lučkom gradu Barranquilli, objavio je u nedjelju kolumbijski predsjednik.
Ulična vrijednost droge je 200 milijuna eura, naveo je Juan Manuel Santos na Twitter računu.
Droga je bila skrivena u starom željezu namijenjenom izvozu u Španjolsku i mogla je biti preuzeta samo korištenjem teške mehanizacije, objavljeno je u videu povezanom sa zapljenom.
Prema Santosovim navodima, najmoćnija banda u zemlji, Banda del Golfo, odgovorna je za ovu isporuku.
Ministar obrane Luis Villegas je izjavio da je ova zapljena povećala količinu zaplijenjenog kokaina samo ove godine na 103 tone.
To je povećanje od 35 posto u odnosu na isto razdoblje lani, naveo je Villegas za lokalni W Radio.
-------------------------------------------------------------------------------
Kolumbija je u žalosti nakon što je bujica blata u noći na subotu odnijela 200 ljudskih života u južnome gradu Mocoi. Katastrofa se dogodila u noći na subotu, pola sata prije ponoći. Zbog jakih kiša izlile su se tri rijeke. Voda, blato i kamenje odnijeli su kuće, vozila, drveće i najmanje dva mosta, objavila je vojska.
Ulice Mocoe pune su blata i kamenja, vojnici izvlače djecu iz ruševina, ljudi su u suzama. Cijele četvrti grada od 40.000 stanovnika su bez struje i pitke vode. Opustošila ih je bujica blata koja je pogodila dijelove Perua i Ekvadora, prouzročivši i izlijevanje rijeka Mocoe, Mulata i Sangoyace.
Nakon informacije o 234 smrtno stradale osobe, Crveni križ je objavio da su bujice usmrtile 200 ljudi, objavivši da je došlo do pogreške tijekom identifikacije žrtava. Ozlijeđene su 203 osobe, a točan broj onih koji se vode kao nestali nije poznat. Prethodne su brojke govorile o 150 nestalih.
"Situacija u Mocoi je dramatična. Pozivamo na solidarnost cijelu Kolumbiju", poručio je na Twitteru zamjenik ministra unutarnjih poslova Guillermo Rivera. Jake kiše izazvane El Ninom već nekoliko tjedana padaju na području Anda, na sjeverozapadu Latinske Amerike.
I papa Franjo u mislima i molitvi sa žrtvama tragedije te je zamolio sve koji mogu da pomognu ranjenoj Kolumbiji.

SPORT

Švicarac Roger Federer osvojio je još jedan Masters nakon Indian Wellsa. Federer je u Miamiju u finalu slavio nad Rafaelom Nadalom 6:3, 6:4 i tako pokazao da je u odličnoj formi ove sezone. Švicarcu je bilo potrebno sat i 35 minuta igre.
U oba seta Federer je oduzeo servis Nadalu. U prvom setu Švicarac je kod 4:3 iskoristio treću break loptu za 5:3 i onda svojim servisom osigurava set. U nastavku legendarni Švicarac kod 3:3 ima priliku za break, ali Nadal se uspio spasiti.
Već u sljedećem Nadalovom servisu Federer opet dolazi do break lopte koju ovaj put realizira, a uspješnim servisom osvaja Miami.
Prvi put u 37 odigranih mečeva protiv Nadala, Federer je došao do četvrte uzastopne pobjede, a prvi put je i osvojio pet uzastopnih setova protiv Španjolca.
----------------------------------------------------------------------------------
EP Split: Zlato za Talijana Scarantina i Francuskinju Michel
Talijanski dizač utega Mirco Scarantino osvojio je prvo zlato na Europskom prvenstvu u dizanju utega u Splitu.
Talijan je u dvorani Gripe ukupno digao 266 kilograma, 120 u trzaju i 146 u izbačaju, pa je postao europski prvak u kategoriji do 56 kilograma. Srebro je osvojio Moldavac Iuri Dudoglo s 261 podignutim kilogramom, a broncu Rumunj Ilie Ciotoiu s 242 kg.
Hrvatski predstavnik Georgije Bogojević iz osječke Slavonije osvojio je sedmo mjesto sa dignutih 160 kg, 65 u trzaju i 95 u izbačaju.
Kod dizačica je prvo zlato osvojila Francuskinja Anais Michel koja je podigla ukupno 180 kilograma, 80 u trzaju i 100 u izbačaju. Sa samo jednim podignutim kilogramom manje srebro je u kategoriji do 48 kg osvojila Rumunjka Monica Csengeri, a brončana je bila njezina sunarodnjakinja Elena Andries (164 kg).
Hrvatska predstavnica Tihana Majer je s 55 kg u trzaju i 70 izbačaju osvojila 11. mjesto od dvanaest natjecateljica.

Vremenska prognoza za sutra, utorak, 4. 4. 2017.

Promjenljivo sa sunčanim razdobljima. Povremeno će biti kiše, mjestimice i pljuskova s grmljavinom, osobito na Jadranu. Puhat će slab do umjeren sjeveroistočnjak, na sjevernom Jadranu bura, na srednjem dijelu zapadnjak i jugozapadnjak, a na južnom jugo. Najniža jutarnja temperatura zraka od 5 do 10, na Jadranu od 10 do 15, a najviša dnevna uglavnom između 15 i 20 °C.

Read 226 times