Subota, 01 Travanj 2017 20:14

Kronika dana, subota, 1. 04. 2017. Featured

Written by Radio M 90,1 MHz
Rate this item
(0 votes)

Načelnik Općine Gunja Hrvoje Lucić (Milan Bandić 365) rekao je u subotu na konferenciji za novinare kako od DORH-a i drugih nadležnih institucija u Hrvatskoj očekuje da se ispitaju troškovi obnove stambenih objekata u Gunji kazavši kako je obnova obiteljskih kuća nakon poplave koja je 2014. zadesila Gunju preplaćena.

"Sudski je vještak utvrdio da su stvarni troškovi gradnje kuća nakon poplave u Gunji iznosili 6.800 kuna po metru četvornom s uključenim porezom na dodanu vrijednost, odnosno s cjelokupnom projektnom dokumentacijom 6.940 kuna po metru četvornom. Gradnju tih istih objekata Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja platilo je čak 12.750 kuna po četvornom metru što je odobrila tadašnja ministrica Anka Mrak Taritaš", rekao je Lucić.
Na svakom obnovljenom kvadratu pojavljuje se razlika od 5.810 kuna za što je odgovorna isključivo bivša ministrica Mrak Taritaš jer ona je ta koja je sve držala pod kontrolom i o svemu je odlučivala, ustvrdio je Lucić.
Po njegovim riječima u obnovi je također uočeno niz propusta i nekvalitetno obavljenih radova.
"Upozorio sam i na to bivšu ministricu, ali mi je samo rekla da o radnicima na crno mogu izvijestiti ministra Mrsića, ali da će tada obnova trajati godinu dana duže. Kada god sam tražio uvid u troškovnik, govoreno mi je da će mi dostaviti ali oni nikada nisu došli do Općine niti do mene", rekao je Lucić.
Naveo je i kako je kopanje septičkih jama u Gunji ministarstvo plaćalo po 60.000 kuna.
Inače, bivša ministrica graditeljstva i prostornog uređenja te kandidatkinja za zagrebačku gradonačelnicu Anka Mrak Taritaš odbacila je prošlog tjedna prozivke o previsokim cijenama obnove kuća nakon poplava u županjskoj Slavoniji te ustvrdila kako u vrijeme predizborne kampanje netko želi da taj dobro napravljen posao dođe pod upitnik.
Mrak Taritaš je prozvao bivši saborski zastupnik Pero Kovačević u emisiji Bujica tvrdeći da je kvadrat obnove odabranim izvođačima tijekom obnove županjske Posavine plaćan i po 1700 eura po kvadratu, što je cijena stambenog kvadrata u samom u središtu Zagreba.
---------------------------------------------------------------------------
Nova runda pregovora Agrokorovih dobavljača počela je u subotu u 12:00 sati. Kako javlja naša reporterka Katarina Brečić dobavljači će ubrzo skinuti blokade s Agrokorovih tvrtki, a uskoro bi trebalo doći i do potpisivanja standstill aranžmana. Kako neslužbeno doznajemo potpisivanje aranžmana obavit će se danas i to putem e-maila.
Na sastanku se razgovara o rokovima plaćanja dobavljača, tko će imati pravo prvenstva naplate. Također se razgovara o deblokadama računa Agrokorovih tvrtki. Dobavljačima je, poručili su za N1, u interesu da se blokada makne što prije.
No, izgleda da i formalno zaključivanje ugovora blokira sam Ivica Todorić. On, bez obzira na izjave i priopćenje Erste banke, koja u ime banaka kreditira i vjerovnika objavljuje "dogovor" o standstill aranžmanu, jos uvijek ne pristaje na potpis Ugovora.
Todorić sada ima tri opcije:
Prva je da pristane na kapitulaciju, prihvati uvjete Odbora kreditora na čelu s ruskim bankama i prepusti upravljanje, a zatim i dio vlasništva bankama. To je scenarij koji želi po svaku cijenu izbjeći, prijeteći u pregovorima pristankom na vladin Lex Agrokor.
Druga je opcija da otezanjem preko vikenda u ponedjeljak pokrene predstečaj u svim tvrtkama koje su pod blokadom. Time bi bila zaustavljena daljnja nasilna naplata zadužnica i potraživanja. Time bi kompanije deblokirale svoje račune i time mogle isplatiti plaće iz tekućeg priljeva gotovine, prije svega u Konzumu.
Najveća stvar ove opcije je činjenica da u predstečajnom postupku koji može trajati 120 dana, a zatim na zahtjev i produžen, Todorić i sadašnji menadžment i dalje jedini upravljaju kompanijom i procesom restrukturiranja.
Treća opcija je nepotpisivanje standstilla i čekanje na aktiviranje Lex Agrokora.
Time bi ruske banke spriječio da preuzmu kompaniju, upravljanje i postavljanje nove uprave, već bi procese preuzeo vladin upravitelj. Todorić bi time izgubio upravljanje, a vrlo vjerojatno i vlasništvo, ali to tada ne bila njegova osobna i poslovna kapitulacija, već bi tada sebe mogao predstavljati žrtvom politike, prije svega Mosta i Bože Petrova.
-------------------------------------------------------------------------------
Osim Belja, u blokadi je i račun Agrokora, Leda, Jamnice, Tiska, PIK Vrbovca i Velproa, a u poslijepodnevnim satima blokiran je i Konzum.
Zadužnice su očigledno aktivirane na brojnim mjestima. Na Zagrebačku burzu stigla je obavijest da će se normalno nastaviti s trgovanjem dionicama Belja i da će se normalizirati plaćanja. Belje je poručilo kako će se "blokada riješiti u najkraćem mogućem roku" te da ispunjenje budućih obveza nije dovedeno u pitanje.
"Belje obavještava nadležne institucije, dioničare i javnost da je dana 31. ožujka došlo do blokade žiro računa tvrtke. Nadalje, Belje obavještava javnost da će se navedena blokada riješiti u najkraćem roku te da Društvo nastavlja normalno poslovati te da ispunjenje budućih obveza nije dovedeno u pitanje", stoji u odgovoru Belja na upit Zagrebačke burze.
Podatak o blokadi računa Belja potvrđuju i javno dostupni podaci iz servisa Financijske agencije FINA InfoBlokade.
Blokadu Jamnice potvrdili su i sa Zagrebačke burze.
Iz Jamnice navode da "u svom redovnom poslovanju ostvaruju odlične poslovne rezultate te stoga očekuju da će se predmetna blokada riješiti u najkraćem mogućem roku i da ona neće utjecati na ispunjenje ostalih obaveza".
Od najvećih kompanija iz sastava koncerna Agrokor u petak ujutro blokiran je bio samo račun Belja.
Riječ je o podacima koji se ažuriraju u realnom vremenu, što znači da se tijekom dana mogu i mijenjati, ukoliko, kako spekuliraju mediji, neki od Agrokorovih dobavljača pokrenu postupak prisilne naplate svojih potraživanja.
U četvrtak je, naime, vlasnik Orbica Branko Roglić hrvatskim medijima potvrdio da je njegova tvrtka krenula u taj proces, zbog duga od oko 10 milijuna kuna, zbog kojeg su već u prosincu prošle godine i prestali isporučivati robu koncernu. Nakon toga se u medijima počelo spekulirati da je isto učinilo još desetak dobavljača, no nitko od njih službeno to nije i potvrdio.
Zbog informacije o blokadi računa Zagrebačka je burza dionicu Belja u petak ujutro razvrstala u segment promatranja, a oko podneva cijena dionice Belja bila je u minusu od 3,3 posto, uz oko pola milijuna kuna prometa.
------------------------------------------------------------------------------------
Vlada je Saboru na donošenje uputila prijedlog zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, koji bi se odnosio na kompanije s više od pet tisuća zaposlenih i obvezama većim od 7,5 milijardi kuna, a izvanredna bi uprava mogla trajati najviše 15 mjeseci.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je kako se zakon odnosi na velike kompanije koje su važne za funkcioniranje hrvatskog gospodarstva i financijskog sustava te u konačnici za ukupnu stabilnost zemlje.
Zakonom se, pojasnio je, uređuje postupak izvanredne uprave, odnosno Vlada bi predložila izvanrednog povjerenika kojeg onda odobrava i utvrđuje Trgovački sud u Zagrebu, i to ili na zahtjev samog dužnika ili na zahtjev vjerovnika, ali uz suglasnost dužnika.
Ne radi se o nikakvoj nacionalizaciji ili bilo kakvom državnom intervencionizmu koji bi bez privole ugrozio bilo čije vlasništvo. Dakle ovaj zakon poštuje hrvatski Ustav, nepovredivost prava vlasništva, kao i slobodnu poduzetništva, istaknuo je premijer. Dodao je i da izvanredni povjerenik ima zadatak osigurati redovito poslovanje kompanije, omogućiti svježu likvidnost i krenuti u sustavan proces restrukturiranja u cilju održivosti tvrtke i očuvanja radnih mjesta.
Način na koji bi se to moglo napraviti, kazao je, je da se dogovori aranžman s vjerovnicima, prije svega kreditorima, odnosno bankama o svojevrsno standstill aranžmanu, odnosno da oni 'stave pauzu' na svoja potraživanja da se dođe do mogućnosti dobivanja novih kredita kojima bi se namirili dobavljači, platile obveze prema državi i nastavilo redovito funkcioniranja kompanije.
Cilj ovoga jer da se osigura od strane Vlade financijska i gospodarska stabilnost zemlje, naglasio je premijer.
Na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković podsjetio je na pogibiju prvog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića. On nas podsjeća na vječnu i trajnu zahvalnost svim braniteljima što danas uživamo u slobodi, rekao je premijer.
Govorio je o proslavi 60. obljetnice Rimskih ugovora, izlasku Velike Britanije iz EU-a, porukama koje su odaslane iz Rima. Jučer smo se vratili s Malte gdje smo imali bilateralni susret s predsjednicom i premijerom zemlje. Kongres koji je okupio čelnike EPP-a bio je prigoda za kontakte s liderima EU-a. Njihove simpatije i potpora nisu ni ovj put izostali, rekao je premijer.
Ne ulazeći u detalje, oni su potvrdili - da je zakon znatno u javnosti nazvan Lex Agrokor ublažen u odnosu na prijedlog koji je danima kružio medijima.
Nakon što je prijedlog zakona jutros predstavio Klubu zastupnika HDZ-a, premijer Andrej Plenković je potvrdio da zakon ide u hitnu saborsku proceduru, a na dnevnom redu naći će se idući tjedan.
------------------------------------------------------------------------------
Banke članice koordinacijskog odbora financijskih vjerovnika i predstavnici Agrokora usuglasili su ključne elemente tzv. standstill ugovora, potpis kojeg se očekuje tijekom dana, priopćile su banke članica koordinacijskog odbora financijskih vjerovnika - Erste&Steiermärkische Bank, Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria, Sberbank, VTB Bank AG i Zagrebačka banka.
Standstill bi, stoji u priopćenju - trebao olakšati napore kompanije u rješavanju pitanja likvidnosti, osiguranja kontinuiteta poslovanja, zaštite vrijednosti koncerna, kao i predstaviti osnovu za održivo restrukturiranje koncerna. Nužnost za uspješnu stabilizaciju je koordinacija svih ključnih sudionika kako bi zajedno poduprli dugoročan i održiv poslovni model.
"Shodno tome, usuglašeno je s kompanijom da će upravljački tim kompanije biti osnažen. Kao prvi korak, osnažit će se uvođenjem funkcije Glavnog direktora za restrukturiranje (“Chief Restructuring Officer”) kao ključne osobe za provedbu programa stabilizacije. Nadalje, tijekom procesa restrukturiranja, funkcije top menadžmenta bit će popunjene neovisnim stručnjacima kako bi se vodio transparentan i održiv proces restrukturiranja", stoji u priopćenju.
------------------------------------------------------------------------------------
Uoči sjednice na kojoj je Vlada usvojila zakon o sistemskim tvrtkama, u Banskim dvorima održan je sastanak premijera Andreja Plenkovića sa čelnicima oporbenih stranaka o prijedlogu zakona o sistemskim tvrtkama.
Na sastanku su bili SDP-ovi Siniša Hajdaš Dončić, Peđa Grbin i Arsen Bauk, predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak, predsjednik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić te Ivan Lovrinović i Goran Aleksić.
"Dokument će biti objavljen nakon sjednice Vlade. Radi se na prijedlogu koji je radikalno ublažen s obzirom na to što je bilo iskomunicirano zadnjih dana. Premijer je tražio od nas razumijevanje, no mi smo se od svega ogradili jer nismo imali prilike pročitati prijedlog Zakona. Ublažen je dio koji se odnosi na uvjete, no puno je važniji dio da će se moći pokrenuti uz suglasnost glavnog dužnika što je u ovom slučaju Agrokor. Rasprava u Saboru će biti u srijedu ukoliko ne dođe do promjena, a o samom trenutku glasovanja nismo dobili informaciju. Tijekom utorka i srijede ćemo imati vrlo intenzivne razgovore", izjavio je Peđa Grbin.
Predsjednik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić rekao je da je interes Živog zida u slučaju Agrokor zaštita izvora vode koje kontrolira Jamnica, zaštita poljoprivrednih površina koje kontrolira Belje, te zaštita kooperanata i desetina tisuća radnika. Poručio je da će njegova stranka podržati svaku mjeru koja ide u tom smjeru, a stajalište o prijedlogu zakona o sistemskim tvrtkama zauzet će kada ga dobiju i prouče. Upitan da komentira kaznenu prijavu predsjednika Hrvatskog sabora Bože Petrova protiv Ivice Todorića odgovorio je kako je Petrov trebao na vrijeme podnijeti mnogo više kaznenih prijava. Smatra da je Petrov trebao HBOR-u prijaviti i ministra financija Zdravka Marića, jer je za Božić Agrokoru dao kredit iako je znao u kakvom je stanju.
--------------------------------------------------------------------------------
Žrtva prvog poginuloga hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića i svih hrvatskih branitelja obvezuju na omogućavanje dostojanstvenog života svim građanima Hrvatske, poručili su visoki državni dužnosnici u petak na obilježavanju 26. obljetnice akcije "Plitvice" tijekom koje je, na Uskrs, 31. ožujka 1991. godine poginuo mladi Jović.
Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović rekla je da ime Josipa Jovića postalo simbolom hrabrosti hrvatskih branitelja, a akcija na Plitvicama povijesni događaj čije obilježavanje svake godine okuplja i podsjeća na hrabrost i odlučnost ljudi koji su u prvim danima rata, iako malobrojniji i slabije naoružani, bili spremni žrtvovati život za ideal slobode i neovisnosti.
Predsjednik Hrvatskoga sabora Božo Petrov kazao je da će povijest žrtvu Josipa Jovića i sve žrtve Domovinskog rata biti zabilježit kao heroje koji će živjeti u našim mislima i molitvama sve dok ova država bude postojala. Josip Jović i mnoge žrtve poslije njega ugradili su neprocjenjivi temelj pri stvaranju Republike Hrvatske i zaslužni su što je danas ovakvu baštinimo, ističe predsjednik Sabora.
I potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, kao izaslanik premijera, ističe kako su i Josip Jović i svi branitelji pokazali kako se bori za jedinu domovinu. I ne bi bilo naših postignuća, ne bi bilo slobodne Hrvatske, ne bi bilo ni naše sadašnjosti, ni naše budućnosti da nije bilo takvih hrvatskih ljudi, takvog domoljublja i njihove žrtve. Upravo zato što znamo kroz što smo prolazili devedesetih, odlučni smo čuvati i graditi onu bolju Hrvatsku koju su naši prijatelji sanjali, rekao je.
Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić u svom je obraćanju naglasio da Jovićeva žrtva i žrtva drugih branitelja u stvaranju domovine današnje generacije obvezuje boriti se za državu koja će s gnušanjem odbaciti svaku pohlepu i koristoljublje te mržnju. Danas nam je misija učiniti Hrvatsku poželjnom svim ljudima dobre volje. Danas imamo misiju razumjeti i poštivati prošlost, ali da bi stvarali Hrvatsku kao zemlju jednakih šansi za sve, poručio je.
Sudionik akcije "Plitvica" Stjepan Cifrek poručio je kako da danas, u miru, branitelji očekuju da se sve pozitivne snage u zemlji ujedine i završe posao koji su oni započeli izgradnju pravednog društva i da se zajednički uhvate u koštac s nepravdama i kriminalom te korupcijom.
Obilježavanju su nazočili sudionici akcije Plitvice, pripadnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata - Udruga ratnih pripadnika ATJ Lučko 90, Udruga Tigar 90/91 Rakitje, Udruga PJP Kumrovec 90 i Udruga Prvi hrvatski redarstvenik, polaznici i nastavnici "Policijske škole Josipa Jovića" te policijski službenici Policijske akademije koji su na Plitvice stigli biciklima, a krenuli su jučer ujutro te brojni drugi.
Ispod spomen-obilježja prvome poginulom redarstveniku Josipu Joviću položen je zajednički vijenac predsjednice Republike Hrvatske, predsjednika Hrvatskoga sabora i predsjednika Vlade, cvijeće i svijeće zapalila su i brojna druga izaslanstva, a molitvu je molio vojni ordinarij Jure Bogdan.
------------------------------------------------------------------------------------
Hrvatska mora dosta lobirati za novo sjedište Europske agencije za lijekove, ocijenio je pred novinarima u Saboru premijer Andrej Plenković. On očekuje da će proces potrage za novim središtem Europske agencije za lijekove, za koju se traži nova zemlja domaćin nakon izlaska Velike Britanije iz EU-a, trajati do kraja godine.
Za sjedište EMA-e zainteresiran je veliki broj zemalja Eurospke unije, a premijer je o Hrvatskoj ponudi već razgovarao s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom i predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom i mnogih drugim europskim šefovima država i vlada na kongresu Europske pučke stranke na Malti.
Također je već pisao Europskoj komisiji i predsjedniku Europskog vijeća. Inače, svih 27 država članica EU iskazalo želju da bude domaćin EMA-e, a za EMA-u je važno da u zemlji postoji jaki sveučilišni centar, snažno malo i srednje poduzetništvo i hotelski kapaciteti.
Ministar Davor Ivo Stier u Bruxellesu je izjavio kako je ovo projekt u koji se treba uključiti cijela država. Istaknuo je da je potrebno ispuniti određene kriterije vezano uz školski sustav, infrastrukturu za zdravstveni sustav, školovanje djelatnika koji bi radili u toj agenciji. To je sveobuhvatan pristup, a zadaća ministarstva vanjskih poslova bila bi promovirati i objašnjavati na koji način možemo ispuniti te kriterije. Na vladi je da donese niz konkretnih odluka kako bi se moglo ispuniti potrebne kriterije i kako bi naša kandidatura bila što uspješnija, rekao je Stier.

ŽUPANIJA

Jučer su u Banskim dvorima, u nazočnosti predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, potpisani ugovori o izgradnji, sanaciji i rekonstrukciji objekata podgradnje u lukama otvorenim za javni promet.
Ugovore je potpisao ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković s ravnateljima lučkih uprava Pule, Umag-Novigrad, Mali Lošinj, Krk, Rab, Bakar-Kraljevica-Kostrena, Novi Vinodolski, Novalja, Senj, Zadar i Vela Luka te lučkih uprava Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije. Ove je godine osigurano 50 milijuna kuna raspoređenih na 18 projekata u 7 obalno-otočnih županija.
Predsjednik Vlade Plenković je u uvodnom govoru podsjetio na tradicionalnu orijentiranost Hrvatske na more i pomorstvo.
„Naši pomorci su svojevrsni hrvatski veleposlanici i promotori hrvatske države. Od svih europskih zemalja, jedina smo jadranska zemlja, koja je i podunavska. To je naša silna dodana vrijednost i u turističkom i u gospodarskom, možemo reći i u civilizacijskom i kulturološkom pogledu, kada znamo da je Mediteran svojevrsna kolijevka civilizacije. Meni je i u ranijim aktivnostima uvijek bilo drago promicati našu mediteransku pripadnost, posebice prošle godine u Europskom parlamentu kada su došli moji prijatelji s Hvara, iz Staroga Grada i kada smo zajedno s našim grčkim prijateljima, proslavili velike obljetnice“, rekao je predsjednik Vlade.
Naglasio je da je Strategija pomorskoga razvitka i integralne pomorske politike usvojena prošle godine te da je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture donio odluke o nacionalnim planovima razvoja luka. Ocijenio je to izrazito važnim za promet na županijskoj i na lokalnoj razini te na povezivanju luka i obalnih gradova s prometnim koridorima na europskoj razini.
,,Hrvatska ima 344 luke lokalnog značaja, 65 luka županijskog značaja, te 6 luka osobitog značaja, velikih međunarodnih luka. Naravno, riječ je o Rijeci, Zadru, Šibeniku, Splitu, Pločama i Dubrovniku. U zadnjih deset godina investirali smo više od 500 milijuna kuna u lučki sustav županijskih i lokalnih luka. Godišnje se u Hrvatskoj pretovari oko 20 milijuna tona tereta i preveze više od 13 milijuna putnika'', naveo je predsjednik Vlade.
Predsjednik Vlade Plenković istaknuo je važnost luka za razvoj hrvatskih otoka te kazao da Vlada vodi računa i o kvalitetnijem obalnom linijskom prometu te nastoji osnažiti i pojačati komunikaciju kopna s otocima, kao i između otoka.
„Dobro je da danas imamo prigodu potpisati ugovore vrijedne 50 milijuna kuna sa 18 lučkih uprava, u duhu partnerstva i suradnje koji će omogućiti kvalitetniju uslugu, kvalitetniju infrastrukturu te svakodnevni rad. Zato mi je drago da će sanacije i rekonstrukcije pridonijeti ukupnoj modernizaciji luka. Vjerujem da će ovi nacionalni planovi biti svojevrsna podloga za sve vas da izradite projekte i aplicirate za europska sredstva, kako bismo tom dodanom vrijednošću europskoga proračuna omogućili kvalitetniji razvoj naših luka i ravnomjerniji regionalni razvoj Hrvatske'', zaključio je predsjednik Vlade Plenković.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuo je da je Vlada prepoznala važnost ulaganja u lučku infrastrukturu. Podsjetio je da je u 2016. godini lučkim upravama na raspolaganju bio iznos od 40 milijuna kuna, dok je za 2017. godinu predviđen iznos od 50 milijuna kuna. Dodao je da se radi o sredstvima od iznimnog značaja županijskim lučkim upravama. Naglasio je da je to već uobičajena suradnja Ministarstva mora prometa i infrastrukture, lučkih uprava, županija, gradova i općina, s ciljem obnove lučke infrastrukture koja služi otočnom povezivanju te ostanku stanovništva na otocima, što je ujedno i strateška odrednica Vlade.
Ministar Butković je podsjetio kako je izrađen Nacionalni plan razvoja luka od osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku, kao i Nacionalni plan razvoja luka otvorenih za javni promet od županijskog i lokalnog značaja. U tom je kontekstu najavio da Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture trenutno izrađuje Akcijski plan koji će biti gotov za desetak dana, čime će se steći uvjeti za korištenje značajnih sredstava u iznosu od 80 milijuna eura za sufinanciranje projekata izgradnje sanacije i rekonstrukcije luka te modernizaciju, obnovu i izgradnju ribarske infrastrukture.
Ravnatelj Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije Domagoj Maroević izrazio je zadovoljstvo što je Vlada Republike Hrvatske u samo četiri mjeseca prepoznala važnost i vrijednost ulaganja u lučku infrastrukturu. „Posebno me raduje što je velik dio tih projekata uložen u otoke, s obzirom na rast turizma i prometa“, kazao je, naglasivši da su upravo otocima ovakve investicije najpotrebnije.

REGIJA

Policijske agencije iz dva entiteta razbile su lanac trgovaca drogom i uhitili deset osoba koji su djelovali u sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine, priopćeno je u petak iz ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske.
Pet dilera uhićeno je u Banjaluci, četvero u Brodu u Republici Srpskoj te jedan u Usori u Federaciji BiH.
Policija je provela pretrese na više lokacija i tom prigodom je pronađeno i oduzeto 333 grama kokaina, 107 grama marihuane, 6.369 komada sintetičke opojne droge u tabletama, više stotina komada streljiva, vatreno oružje i drugi predmeti koji potječu od izvršenja kaznenih djela.
Ministar unutarnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač pozdravio je policijsku akciju u Banjaluci i Brodu i izrazio nadu da će upućivanjem dilera u zatvor biti manje narkotika na ulicama.
"Ovo zlo se sve više pojavljuje na našim ulicama, a nažalost i oko naših škola. Nadam se da ćemo ovakvim akcijama i sprječavanjem onih koji se time bave, kada ih smjestimo u zatvor, biti manje droge na ulici", rekao je Lukač.

SVIJET

Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da bi izbjeglice koje namjeravaju izgraditi nov život u Njemačkoj trebale ostati otvorene mogućnosti života u rijetko naseljenim područjima, prije nego u velikim gradovima i pokažu malo znatiželje u pogledu njemačke kulture.
"Očekujemo da oni koji su došli ovamo slijede naše zakone te da pokažu malo znatiželje u pogledu našeg načina života", rekla je Merkel u tjednom video prilogu objavljenome u subotu.
Njemačka je od 2015. primila više od milijun migranata i izbjeglica i bori se s političkim i društvenim pritiskom koji dolazi s integracijom novopridošlih migranata širom zemlje.
Merkel je priznala da mnogi migranti radije žele živjeti u velikim gradovima, no naći smještaj ondje često može biti teško.
"Stoga savjetujem da ostaju u ruralnim područjima ... gdje je možda na prvi pogled neprivlačno", rekla je Merkel. "Zbog toga često na tim mjestima ljudi mogu bolje paziti na interese izbjeglica i integrirati ih", dodala je.
Merkel je rekla da novopridošlice u Njemačku trebaju prigrliti "vrijednosti koje ova zemlja njeguje: toleranciju, otvorenost, vjersku slobodu i slobodu izraza".
---------------------------------------------------------
Luksemburg tvrdi da ima zakonsko pravo da nakon izlaska Velike Britanije iz Europske unije preuzme ulogu domaćina Europske agencije za banke (EBA) čije je sjedište trenutno u Londonu.
Pozivajući se na zakon Europske unije iz 1965. godine, premijer Luksemburga Xavier Bettel iznio je taj stav u pismu predsjedniku Vijeća EU-a Donaldu Tusku i čelniku Europske komisije Jeanu-Claudeu Junckeru, priopćila je u četvrtak glasnogovornica luksemburške vlade.
Bettelovo pismo nosi datum od srijede 29. ožujka, a upravo je toga dana Velika Britanija službeno pismom obavijestila Tuska da namjerava izaći iz EU.
"Pravo Luksemburga da bude domaćin EBA-e predstavlja tek provedbu tog sporazuma koji je još na snazi", kazala je glasnogovornica za AFP.
"Želimo da se odluka iz 1965. poštuje i zato tvrdimo da bi novi domaćin EBA-e trebao biti Luksemburg”, dodala je.
Po luksemburškog tumačenju tog zakona iz 1965. godine, eventualna odluka o smještanju ekonomskih institucija EU u drugim zemljama predstavlja iznimku. Tako je iznimka bio i odabir Velike Britanije odnosno Londona za sjedište EBA-e i smještanje Europske središnje banke (ECB) u njemački Frankfurt.
U Luksemburgu je i sjedište Europskog suda pravde i Europskog mehanizma za stabilnost, fonda za financijsku podršku zaduženim zemljama eurozone.
Ministri zemalja EU također su zakonom obavezani tri puta godišnje održavati redovne mjesečne sastanke u Luxembourgu, umjesto u redovnom sjedištu Bruxellesu.
U EBA-i nisu željeli komentirati zahtjev Luksemburga. Prošlog je tjedna izvršni direktor agencije Adam Farkas ukazao AFP-u na "uistinu široki interes europskih prijestolnica koje su izrazile želju da nam budu domaćini".
"Nemamo formalnu ulogu u donošenju te odluke", kazao je Farkas.
Mediji pišu da su za sjedište EBA-e zainteresirani, među ostalima, Amsterdam, Dublin, Frankfurt, Pariz i Beč.
------------------------------------------------------------------------------------
Austrija je priopćila u petak da će tužiti Njemačku zbog njezine namjere da uvede cestarinu za vozila sa stranim registarskim tablicama koja koriste njemačke autoceste.
Prekogranični promet između dviju zemalja je redovit a često korištena ruta koja povezuje grad Salzburg sa zapadnom Austrijom prolazi kroz dio Njemačke.
"Pokrenut ćemo tužbu u Luxembourgu", rekao je novinarima austrijski ministar prometa Joerg Leichtfried, očito misleći na Europski sud pravde, najviši sud Europske unije.
"Talijani moraju platiti, Francuzi moraju platiti, Austrijanci moraju platiti - samo Nijemci ne. Smatram da je to diskriminacija i da je protivno europskom pravu", istaknuo je.
Leichtfried je dao tu izjavu nekoliko sati nakon što je njemački Bundesrat, gornji dom parlamenta, usvojio tu mjeru. Plan njemačkog uvođenja cestarina Europska komisija je odobrila u siječnju nakon učinjenih prilagodbi.
Cestarina će iznositi do 130 eura godišnje, a stupit će na snagu čim taj zakon potpiše predsjednik Frank-Walter Steinmeier, što se očekuje idućih dana. Međutim, počet će se primjenjivati za oko dvije godine kada se izgradi potrebna infrastruktura.
------------------------------------------------------------------------------------
Armenci u nedjelju izlaze na izbore prvi put otkako je usvojena kontroverzna promjena ustava kojom će zemlja prijeći na parlamentarni sustav.
Izbori su važan demokratski ispit za tu kavkasku republiku s 2,9 milijuna stanovnika, koja nikada nije iskusila miran prijenos vlasti na oporbu.
Stručnjaci vjeruju da će izbori biti strastveno natjecanje između vladajuće stranke i koalicije oporbenih stranaka koju vodi jedan od najbogatijih poduzetnika u zemlji Gagik Carukjan.
Sjećanje na postizborno nasilje koje je potreslo zemlju prije osam godina još je živo, pa vlada sada obećava besprijekorne izbore.
Predsjednik države Serž Sargsjan, čija je pobjedna na izborima 2008. rezultirala sukobima policije i pristaša oporbe u kojima je ubijeno 10 ljudi, kazao je agenciji AFP da je osobno poduzeo sve da nedjeljno glasovanje bude bez mrlje.
Oporba, međutim, tvrdi da vlada priprema masovnu prijevaru i osuđuje ustavne promjene iz 2015. jer smatra da su skrojene tako da zadrže Sargsjana na vlasti.
Reformu je inicirao predsjednik, a odobrena je na referendumu čiju regularnost oporba također osporava. Naime, na isteku drugog Sargsjanova madata 2018. velike predsjedničke ovlasti bi trebale biti ukinute i prebačene na vladu i parlament što će, kaže opozicija, predsjedniku omogućiti da zadrži vlast time što će samo promijeniti ured.
"Cilj je produžiti vlast Sargsjanu i njegovoj Republikanskoj stranci", tvrdi Aram Manukjan iz oporbenog Nacionalnog armenskog kongresa.
Sargsjan tvrdi suprotno, da time jača demokraciju u državi.
Na nedjeljnim izborima za 101 zastupnika u parlamentu natječe se pet stranaka i koalicija. Izborni prag je pet posto za stranke i sedam posto za koalicije.
Većina stranaka u kampanji eksploatira populističke teme poput radnih mjesta, plaća i mirovina. U Armeniji 30 posto stanovništva živi ispod praga siromaštva.
Carukjan i njegova koalicija napadaju vladu za nesposobnost da se bori protiv raširene korupcije i siromaštva. Bogati poduzetnik obećava sniženje cijena plina i struje te rast plaća javnih službenika i mirovina.

SPORT

Dubrovnik je i danas domaćin završnog turnira vaterpolske regionalne lige. Domaći Jug, ujedno i branitelj naslova, prolazak u finale traži preko Partizana, dok Mladost u polufinalu očekuje dvoboj s Jadranom iz Herceg Novog.
Domaćin je s razlogom najveći favorit završnog turnira. Prošle sezone, podsjetimo, do naslova su u regionalnoj ligi stigli slavljem u Gružu protiv Primorja.
Na putu prema finalu prva je prepreka Partizan. Upravo je beogradski sastav aktualnom prvaku Europe nanio jedini poraz u ligaškom dijelu.Prema riječima trenera Mladosti Ratka Štritofa iza njih je uspješna sezona koju bi okrunili pobjedom u polufinalu protiv Jadrana. Finale je u subotu.
-------------------------------------------------------------------------------
Hrvatski klizač Nicholas Vrdoljak (21) osvojio je 34. mjesto od 36 klizača u kratkom programu Svjetskog prvenstva Helsinkiju, pa se nije uspio plasirati u slobodni program u kojem će nastupiti 24 najbolja klizača.
Vrdoljak, kojemu je to bio debitantski nastup među najboljim klizačima svijeta, za svoj je nastup dobio 57,28 bodova, a kao posljednji 24. za slobodni program se plasirao Filipinac Michael Christian Martinez, koji je skupio 69,32 boda.
Vrdoljak je rođen u američkom Westmontu, no njegovi roditelji su iz Splita zbog čega je odlučio nastupati za domovinu svojih roditelja.
Slobodni program klizači će izvoditi u subotu, 1. travnja.

Vremenska prognoza za sutra, nedjelju, 2. 4. 2017.

Pretežno ili djelomice sunčano i iznadprosječno toplo. U najzapadnijim i gorskim krajevima te na sjevernom Jadranu uz povremeno više oblaka ponegdje može biti malo kiše. Vjetar slab do umjeren južni i jugozapadni, a na Jadranu jugo, mjestimice i jako s olujnim udarima. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom od 5 do 10, u gorju i malo niža, a na Jadranu od 9 do 14 °C. Najviša dnevna od 18 do 24 °C.

Read 168 times