Petak, 31 Ožujak 2017 20:00

Kronika dana, petak, 31. 03. 2017. Featured

Written by Radio M 90,1 MHz
Rate this item
(0 votes)

Posljednjeg dana državnog posjeta Irskoj, predsjednica Grabar-Kitarović posjetit će Galway, grad koji je, zajedno s gradom Rijekom, izabran za Europsku prijestolnicu kulture 2020.

Na poziv predsjednika Irske Michaela D. Higginsa, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović boravit će od ponedjeljka do srijede u državnom posjetu Irskoj, najavljeno je u petak s Pantovčaka.
U Dublinu, predsjednica će se, osim sa svojim domaćinom, susresti i s premijerom Endom Kennyem, te održati radne sastanka u irskom parlamentu, među ostalim s članovima Hrvatsko-irske parlamentarne grupe prijateljstva.
Tijekom boravka u Dublinu predsjednica Grabar-Kitarović trebala bi na Trinity Collegeu održati predavanje na temu »Europsko jedinstvo u potrazi za otpornošću: Razmišljanja zemlje koja je ušla 28.«, te se susresti s hrvatskom zajednicom.
Posljednjeg dana državnog posjeta Irskoj, predsjednica Grabar-Kitarović posjetit će Galway, grad koji je, zajedno s gradom Rijekom, izabran za Europsku prijestolnicu kulture 2020., dodaje se iz Ureda predsjednice.
------------------------------------------------------------------------------------
Država je danas sa 81 milijun kuna blokirala Agrokor zbog njegovog duga za PDV.
Nakon toga, u prisilnu naplatu krenuli su i mnogi drugi, pa je saldo oko podneva bio oko 180 milijuna kuna.
Jutros je dio dugova naplaćen koji su pristigli tijekom dana u četvrtak.
Već su jučer, nakon Orbica, krenule zadužnice i blokade nekih od Agrokorovih kompanija, te je na naplatu sjelo ukupno stotinjak milijuna kuna. Više desetaka milijuna kuna blokirale su im manje banke, pa ACI, HEP, Kraš , centar Nord…
Od jutros je pak Belje zbog blokade računa stavljeno u segment promatranja na Zagrebačkoj burzi.
Prema javno dostupnim podacima iz servisa Financijske agencije FINA InfoBlokade, od nešto prije 13 sati u blokadi su računi Agrokora, Leda, Jamnice, Tiska i PIK Vrbovca, ali ne i Konzuma.
Riječ je o podacima koji se ažuriraju u realnom vremenu, što znači da se tijekom dana mijenjaju.
Blokiranje računa mogla bi biti potvrda medijskih spekulacija da su neki od Agrokorovih dobavljača pokrenuli postupke prisilne naplate svojih potraživanja.
U četvrtak je, naime, vlasnik Orbica Branko Roglić hrvatskim medijima potvrdio da je njegova tvrtka krenula u taj proces, zbog duga od oko 10 milijuna kuna, zbog kojeg su već u prosincu prošle godine prestali isporučivati robu koncernu.
Nakon toga se u medijima počelo spekulirati da je isto učinilo još desetak dobavljača, no nitko od njih službeno to nije potvrdio.
------------------------------------------------------------------------------------
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je u petak da je HNB početkom godine pristupio izradi studije koja bi trebala biti podloga za javnu raspravu o uvođenju eura u Hrvatskoj i dinamici kojom bi zemlja trebala ići prema eurozoni, a najavio je i promjene u dosadašnjim strukturnim repo aukcijama.
"Studija je trenutno u izradi. Ideja je da se predstave troškovi i koristi preuzimanja eura, da se odredi okvir u kojem je danas monetarna politika te tranzicijsko razdoblje i potrebni koraci za uvođenje eura, i što se tiče ekonomskih politika i samih tehničkih koraka. Studija će biti gotova do ljeta i onda će se moći predstaviti javnosti", rekao je Vujčić na okruglom stolu o monetarnoj politici pod nazivom "Euro kao sidro monetarnih režima" u sklopu 5. susreta guvernera regije u organizaciji poslovnog časopisa Lider.
Osvrnuvši se na prve negativne reakcije na najave kretanja zemlje u smjeru eurozone, kazao je da je potrebno provesti informiranu raspravu da bi se postigla neka vrsta konsenzusa potrebnog za takav strateški korak.
Po Vujčićevim riječima, u HNB-u vjeruju da je to ispravan i korisniji put nego strategija pokušaja 'rekunizacije' ekonomije, koja "bi bila dugotrajna, upitnog uspjeha, a mogla bi imati i negativne efekte".
Podsjetio je da ljudi često zaboravljaju da HNB ne brani tečaj od deprecijacija, nego od aprecijacije kako se ne bi pogoršala konkurentnost ekonomije, dok bi za punu rekunizaciju trebala postojati aprecijacija (kako bi se počelo štedjeti u kunama).
Na upit što ako se eurozona raspadne, Vujčić kaže da je to relevantno pitanje, na koje u javnoj raspravi treba dati odgovor. Ipak, podsjetio je da je, prije nego se kuna vezala za euro, tečaj domaće valute bio vezan uz njemačku marku, odnosno da smo oduvijek bili vezani uz neku stabilnu valutu.
Vjerojatne promjene strukturnih repo aukcija
Osvrćući se na strukturne repo aukcije, na kojima u posljednjih par navrata nije bilo potražnje, Vujčić je kazao da će ih i dalje održavati, ali vjerojatno u ponešto izmijenjenom obliku s obzirom da u hrvatskom financijskom sustavu postoji višak od 16 milijardi kuna. Ipak, nije želio iznositi detalje o tome na koji način ih misli mijenjati.
Kako je istaknuto, najviše su na repo aukcijama sudjelovale male i srednje banke, velike banke puno manje, a takav trend očekuje i ubuduće. Te aukcije pomažu prvenstveno da se podupre potražnja za kunskim kreditima, koja je, naveo je, daleko veća nego prije krize.
Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka (HUB), na otvaranju 5. susreta guvernera regije, u organizaciji poslovnog časopisa Lider i HUB-a, istaknuo je da je oporavak krediranja u Hrvatskoj započeo krajem 2015. godine, da bi u 2016. rast kredita poduzećima bio čak i izraženiji nego stanovništvu, dosegnuvši stopu od 12 posto, naprema 8 posto.
Kako je naveo, bankari u regiji su svi pred sličnim izazovima - na koji način banke mogu podržati novi gospodarski rast, jesu li pritom dostatni domaći izvori kreditiranja, koliki im uteg predstavljaju prezaduženost sektora i loši zajmovi te kako se pripremiti za rast referentni kamatnih stopa u eurozoni.
-----------------------------------------------------------------------------------
Iz izvora bliskih pregovaračima oko razrješenja krize u Agrokoru, neslužbeno se doznaje, ruski kreditori ne žele postići dogovor dok se Vlada ne povuče.
Hrvatske banke žele, ali zbog svega što se događa, sada Rusi ne žele potpisati standstill dogovor. Sberbank i VTB, naime, ne žele postići dogovor dok im Vlada ne zagarantira da neće primjenjivati tzv. lex Agrokor čije je donošenje premijer Andrej Plenković najavio za današnju sjednicu Vlade.
Oko 11,30 sati u sjedištu Erste banke očekuje se početak sastanka najvećih dobavljača i domaćih kreditora Agorkora, a za sada nije poznato da li na sastanku sudjeluju i predstavnici stranih kreditora. Do sada su u sjedište Erste banke u zagrebačkoj Vukovarskoj ulici ušli predstavnici Atlantic Grupe, Kraša, Vindije i dr.
Kako RTL doznaje, banke su spremne u Agrokor "pustiti" oko 400 milijuna eura u okviru Stand-still aranžmana.
O tzv. lex Agrokoru danas je, podsjetimo, govorio Andrej Plenković, u Saboru, nakon sjednice kluba zastupnika HDZ-a, koja je potrajala sat vremena. Istaknuo je da je zakon zapravo plan države da ima stvoren okvir u kojem može osigurati stabilnost gospodarskoga i financijskog sustava koji ide ka tome da radnici normalno nastave raditi, a dobavljači da budu plaćeni i nastave normalno surađivati.
"Riječ je o sustavnom rješenju, za koji su i druge države napravile sličan postupak kad su se našle u sličnim situacijama", rekao je Plenković.
------------------------------------------------------------------------------------
Ministar financija Zdravko Marić upitan je hoće li podnijeti ostavku nakon prozivki da je kao osoba zaposlena u financijama Agrokora mora znati za manipulacije s izvješćima.
"Uopće neću ući u komentare o spekulacijama vezanim za izvještaje. U mom djelokrugu nije bila njihova izrada", kazao je Marić na prozivke oporbe.
"To je u njihovom opisu posla, to su učinili na nekorektan način. Ja odbacujem sve te gnusne i neutemeljene insinuacije", kazao je.
"Imat ću pravi odgovor na to", dodaje.
Upitan hoće li podnijeti ostavku.
"U ovom trenutku ne, jer sigurno su to neutemeljene postavke i insinuacije i ne želim dati za pravo onima koji me optužuju. Ja sam potpuno čist i jasan, ali sam otvoren ako netko bude mislio da ne obavljam ovaj posao kako treba", odgovorio je.
"Na Vladi će se predstaviti intencija zakona, razvoj situacije s Agrkorom pratimo i napravit ćemo najbolje da bi sačuvali financijsku stabilnost", kazao je o lex Agrokoru.
"Ne bi komentirao kaznenu prijavu protiv uprave Agrokora", kazao je također.
U sabornici je zatražena stanka zbog stanja u Agrokoru. "Uživa li ministar Marić povjerenje Mosta nakon što je gospodin Petrov podnio kaznenu prijavu protiv vlasnika Agrokora? Želim to čuti od Mosta", naveo je Gordan Maras (SDP).
"Gdje je prijava protiv ministra Marića i osoba koje sjede u upravi Hrvatske banke za obnovu i razvoj", upitao je Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid).
------------------------------------------------------------------------------------
Vlada Republike Hrvatske u petak će u 15 sati održati sjednicu.
Iako se na službenome dnevnome redu ne nalazi Zakon o sistemski važnim tvrtkama, takozvanom "lex Agrokoru", on se u ovome trenutku još uvijek brusi u Banskim dvorima te će biti naknadno uvršten na sutrašnji dnevni red, doznajemo neslužbeno iz Vlade.
------------------------------------------------------------------------------------
Kako se neslužbeno dodaje iz Mosta, između te stranke i HDZ-a nema sukoba oko Zakona o sistemski važnim tvrtkama, prozvanog "lex Agrokor".
Naš izvor tvrdi kako zajedno izrađuju zakon i da će on sutra biti na sjednici Vlade.
U tijeku je utrka s vremenom jer u slučaju da veći dio vjerovnika aktivira zadužnice moguće je da situacija izmakne kontroli te da Hrvatska zbog veličine i važnosti Agrokora otkliže u novu gospodarsku krizu, tvrde u Mostu.
Kako doznajemo, zakon predviđa restrukturiranje kompletnog Agrokora u roku godinu dana te razbijanje na manje tvrtke. U tom bi slučaju Ivica Todorić morao izaći iz upravljačkih i vlasničkih struktura.
Bude li potrebno, Ivici Todoriću će se oduzimati i privatno vlasništvo kako bi se podmirivali dugovi.
---------------------------------------------------------------------------------
Predsjednik Sabora i Mosta Božo Petrov podnio je kaznenu prijavu DORH-u protiv Ivice Todorića i uprave Agrokora zbog lažiranja financijskih izvještaja, neslužbeno doznaje Večernji list.
Na prijavu ga je motivirala izjava Jurija Solovjeva, prvog potpredsjednika ruske državne banke, koja je, istina, dan kasnije ublažena. Da bi iz redova Mosta moglo doći do kaznene prijave protiv Todorića dalo se naslutiti već dan prije iz izjave bivšeg ministra gospodarstva Tomislava Panenića.
Ako je sumnja opravdana, postoji mogućnost podnošenja kaznenih prijava protiv odgovornih osoba, jer ako su Nadzorni odbor i uprava kompanije lažirali financijska izvješća, onda je to kazneno djelo, izjavio je Panenić.
------------------------------------------------------------------------------------
U sjedištu Agrokora u Ciboninu tornju u Zagrebu sastalo se vodstvo kompanije i glavni vjerovnici. Očekuje se da bi mogao biti potpisan standstill sporazum prema kojem bi se našao daljnji novac za funkcioniranje koncerna, a neslužbeno se doznaje da je on načelno dogovoren.
Prema takvom aranžmanu na određeno bi se vrijeme zamrznulo vraćanje kamata Agrokora, a svježim novcem platile bi se obveze dobavljačima.
Standstill sporazum u pravilu se koristi za sprečavanje bankrota kada dužnik više ne može vraćati kredit prema početnim uvjetima. Pritom postojeći dioničari najčešće moraju pristati na smanjenje vlasničkih prava ili čak puno razvlaštenje.
A nakon što je vlasnik Orbika Branko Roglić - jedan od dobavljača Agrokora, pokrenuo prisilnu naplatu oko 12 milijuna kuna duga, neslužbeno se doznaje da Orbico nije jedina tvrtka koja je aktivirala svoje zadužno pravo nego je to navodno učinilo desetak velikih dobavljača.
Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović uoči sastanka bio je optimističan. Vjerujem u pozitivan rasplet u kojem je važno da nitko, od velikih do najmanjih dobavljača, ne bude zapostavljen, rekao je Burilović.
------------------------------------------------------------------------------------
EU ne smije oklijevati na zapadnom Balkanu kako na tom području ne bi prevladali tuđi utjecaji, kazao je premijer Andrej Plenković na kongresu Europske pučke stranke (EPP) na Malti.
Plenković je veliki dio svog izlaganja pred kolegama iz europske pučke obitelji posvetio stanju u Europskoj uniji i njezinom proširenju.
Posebice govorim o našim prijateljima u BiH kojima želimo pružiti pomoć. Nekoliko je zemalja na jugoistoku Europe kojima treba bolje funkcioniranje, veća potpora i koje jasno trebaju veću uključenost Europske unije, jer ako smo spori i oklijevamo da ih brže uključimo, drugi neće oklijevati i njihov utjecaj će prevladati, istaknuo je hrvatski premijer i dodao kako bi te zemlje mogle okrenuti na drugu stranu što nitko ne bi htio. Zbog toga će Hrvatska, naglasio je, i dalje biti zagovornica politike proširenja.
Pozvao je i na jačanje demokratskog legitimiteta europskih institucija, no istodobno i na pravi balans u uključenosti nacionalnih parlamenata i provedbu načela subsidijarnosti. Svjesni smo da od 1989. nije bilo takve globalne situacije koja zahtijeva odlučnost, snagu, trezvenost i prije svega političku volju kako bi se odgovorilo na brojne izazove pred europskim projektom, rekao je Plenković.
Ponovio je da je Brexit bio strateška greška i lekcija za sve. Nikada ne smijete dopustiti da unutarstranačko pitanje postane javno, nacionalno, europsko ili globalno, rekao je aludirajući na odluku tadašnjeg premijera Davida Camerona da raspiše referendum.
Govoreći o migracijama, Plenković je rekao kako se nada da će rute ostati zatvorene, a upozorio je i na opasnost populizma i dodao da je njegova poruka na izborima u Hrvatskoj bila ona proeuropska, što je način za uspješnu borbu protiv populizma.
NA DANAŠNJI dan prije 26. godina u Nacionalnom parku Plitvice, na "Krvavi Uskrs" 1991. godine, poginuo je prvi hrvatski redarstvenik Josip Jović.
Jović je prva hrvatska žrtva u Domovinskom ratu.
Rođen je u Aržanu kraj Imotskog 21.11.1969. Bio je pripadnik policijske postrojbe koja je 31. ožujka iz Zagreba upućena na Plitvice, kako bi pomogla uvesti red u tom kraju.
Tada su u Kninu i okolici počeli prvi nemiri. Srpski pobunjenici su postavljali barikade na cestama i onemogućavali normalan promet i život.
Tada su se radnici poduzeća Plitvice suprotstavili pripajanju Krajini. Mile Martić, jedan od vođa pobunjenih Srba i šef kninske milicije, poslao je na područje Mukinja, 28. ožujka 1991. godine, skupinu milicajaca da riješe taj slučaj. Poslao ih je da onemoguće prosvjed radnika poduzeća Plitvice protiv pripajanja tog područja Krajini.
Na koranskom mostu bile su istaknute zastave SAO Krajine i Jugoslavije, a odbor srpske demokratske stranke u Titovoj Korenici 29. ožujka 1991. godine donio je odluku o promjeni strukture zaposlenih u Nacionalnom parku Plitvice te su tako čuvarsku službu preuzeli ljudi iz Knina.
------------------------------------------------------------------------------------
Suočeni s negativnim društvenim, kulturnim i ekonomskim posljedicama političkih manipulacija jezikom i aktualnih jezičnih politika u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji, 225 istaknutih javnih osoba regije je potpisalo Deklaraciju o zajedničkom jeziku.
Osnovna namjera projekta 'Jezici i nacionalizmi' je da se kroz otvoreni dijalog lingvista i drugih stručnjaka problematizira pitanje postojanja četiri “politička” jezika u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji, kao i sve one značajne i izazovne teme u kojima se lingvistička znanost već godinama neprincipijelno ukršta s identitetskom politikom.
Tijekom 2016. godine uspješno su održane konferencije u Podgorici, Splitu, Beogradu i Sarajevu.

Županija

19. Međunarodna manifestacija maslinara i uljara NOĆNJAK 2017. održala se u Jelsi na otoku Hvaru od 23. do 26. ožujka 2017. pod visokim pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović.
Noćnjak već tradicionalno okuplja i povezuje maslinare i uljare, znanstvenike i stručnjake, proizvođače i distributere maslinarsko - uljarske opreme, predstavnike resornih državnih institucija, medije, te ostale subjekte vezane uz maslinarstvo i uljarstvo.
Tijekom ovogodišnjeg znanstveno-stručnog skupa o maslinarstvu i uljarstvu na Noćnjaku je predstavljen međunarodni projekt ARISTOIL. Udruga maslinara Vela Luka partner je na ovom projektu a Općina Vela Luka sufinancira sudjelovanje. Projekt ARISTOIL započeo je u rujnu 2016. i financira se iz EU fonda, program Interreg Mediterranean, a odnosi se na zdravstvenu važnost maslinovog ulja. Projekt okuplja stručnjake i proizvođače iz Hrvatske, Grčke, Italije, Španjolske i Cipra, te traje tri godine a ukupan fond ovog projekta iznosi 2 milijuna eura. Temeljni cilj projekta je primjena inovativnih metoda određivanja fenolnog sastava ekstra djevičanskog maslinovog ulja te promoviranje maslinovog ulja kao funkcionalne hrane koja nedvojbeno posjeduje zdravstveni učinak na čovjeka.
Na ovogodišnju manifestaciju u natjecateljskom dijelu predana su ukupno 394 uzorka ulja i proizvoda od maslina, i čak 100 pakovina.
Članovi Udruge maslinara Vela Luka i ove su godine osvojili dvije zlatne i tri srebrne medalje ali najznačajniji uspjeh svakako je osvojena titula šampiona za izgled pakovine maslinovog ulja koju je osvojio OPG "Jerolim Petković" iz Vele Luke.
------------------------------------------------------------------------------------
Župan Nikola Dobroslavić i pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, znanost i šport Marijeta Hladilo primili su u Palači Ranjini državne prvakinje u dvojcu na pariće u veslanju Ivanu i Josipu Jurković, članice VK Ošjaka.
Prvenstvo Hrvatske održalo se na zagrebačkom Jarunu gdje su sestre blizanke osvojile uvjerljivo prvo mjesto i ponovo postale državne prvakinje. Naime, veslačicama Jurković je ovo osmi put da su državne prvakinje u zadnjih šest godina, a osim toga bile su i nekoliko puta proglašavane najuspješnijom ekipom Vele Luke i dobitnicama županijske nagrade za izvanredna postignuća u sportu. Također, sudjelovale su na svim regatama kupa Dalmacije i mini kupa na kojima su osvajali prva mjesta.
Župan Dobroslavić čestitao je mladim sportašicama Jurković na postignutim rezultatima naglašivši da mogu biti uzor mladima te poželio sve najbolje u daljnjim natjecanjima.

Svijet

SIRIJSKI izbjeglica ima teške opekline nakon što se u četvrtak pokušao zapaliti na egejskom otoku Hios, gdje borave tisuće izbjeglica blokiranih dogovorom između Europske unije i Turske, javila je grčka novinska agencija Ana.
Muškarac, kojem je 90 posto tijela opečeno, trebao bi tijekom večeri biti prevezen u jednu atensku bolnicu, precizira Ana. Pokušao se zapaliti prosvjedujući protiv zadržavanja na otoku Hios dok mu se razmatra molba za azil. Spasio ga je policajac, koji je i sam hospitaliziran zbog opeklina, dodaje ta agencija.
Jedan izbjeglica se početkom tjedna objesio na mostu blizu Atene, a policija istražuje uzroke njegove smrti.
Humanitarne organizacije neprestano upozoravaju na sve veći očaj među desecima tisuća izbjeglica i migranata koji su blokirani u Grčkoj.
------------------------------------------------------------
Nizozemski tužitelji objavili su da su pokrenuli koordinirane racije u nekoliko država zbog navodne utaje poreza i pranja novca, piše u petak BBC.
Otkrili su kako su dobili dojavu o milijunima dolara vrijednoj imovini povezanoj s 3800 računa bliskih Nizozemskoj u neimenovanoj švicarskoj banci.
Zaplijenjene su slike, zlatne poluge, gotovina, luksuzni automobil i nakit.
Osim u Nizozemskoj, racije su provedene u Francuskoj, Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Australiji, prenosi BBC.
Nizozemska vlada je informacije o 55 tisuća sumnjivih računa u banci proslijedila drugim državama, piše Reuters.
Koordinirane racije započele su u četvrtak, priopćio je nizozemski ured za financijski kriminal.
U Nizozemskoj su pretresi izvršeni u Den Haagu, Hoofddorpu, Zwolleu i općini Venlo, a na ispitivanje je privedeno dvoje ljudi.
Istraga će se nastaviti u narednim tjednima, naglasili su tužitelji.
------------------------------------------------------------------------------------
U "teškim izgredima" u četvrtak poslijepodne ispred zgrade turskog konzulata u Bruxellesu u kojima su sudjelovali pristaše i protivnici turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, "više osoba je ozlijeđeno", priopćila je belgijska policija.
"Izbili su ozbiljni izgredi između pristaša i protivnika turskog režima na javnoj prometnici ispred turskog konzulata. Više osoba je ozlijeđeno. Prevezene su u bolnicu", rekla je za AFP Ilse van de Keere, glasnogovornica bruxelleske policije.
Belgijski premijer Charles Michel je u četvrtak navečer osudio izgrede na Twitteru. Belgijska vlada "zalaže se za nultu toleranciju prema izgredima u vezi s turskim referendumom", napisao je, dodavši: "Oštro osuđujem nasilje ispred konzulata".
Izgredi se događaju u času kada Turci koji žive u Belgiji mogu od 27. ožujka do 9. travnja u konzulatima u Bruxellesu i Antwerpenu glasovati na referendumu o proširenju ovlasti turskog predsjednika.
U Turskoj se referendum održava 16. travnja.
Glasnogovornica policije nije rekla ništa o broju ozlijeđenih ni o vrsti njihovih ozljeda, pozivajući se na "osjetljivu" situaciju.
Bruxellesko državno odvjetništvo povelo je istragu.
Firat, novinska agencija bliska kurdskim separatistima u Turskoj, izvijestila je da su tri osobe kurdskog podrijetla koje su došle glasovati izbodene nožem u tim izgredima za koje su, tvrdi agencija, odgovorni pristaše AKP-a, islamsko-konzervativne stranke na vlasti u Turskoj.
Kampanja za taj referendum potaknula je veliku napetost između turskog čelništva i nekih europskih zemalja pošto su ove zabranile turskim ministrima da održe skupove potpore referendumu na njihovu teritoriju.
------------------------------------------------------------------------------------
Talijanska policija objavila je u četvrtak da je u Veneciji uhitila tri osobe podrijetlom s Kosova, osumnjičene da su željele izvesti napad u tom gradu.
Nakon što su ustvrdile "vjersku radikalizaciju" osumnjičenih, snage reda skupile su dovoljno elemenata o njihovim aktivnostima da uhite i privedu tri osobe, "sve podrijetlom s Kosova", priopćila je policija.
Po pisanju dnevnika La Repubblica, policija je prisluškivala te osobe nekoliko mjeseci i čula ih kako "likuju" na telefonu nakon napada blizu parlamenta u Londonu 22. ožujka.
Neki od njih izrazili su spremnost da se idu boriti u Siriju s islamističkom milicijom, po istom izvoru.
"Teroristički napad u Londonu i oduševljeni komentari osumnjičenih nametnuli su hitnu intervenciju" istražitelja, piše La Repubblica, navodeći da je skupina Kosovara iskazala namjeru "da nešto slično učine u Veneciji"

Sport

Hrvatski teniski reprezentativci Marin Čilić i Nikola Mektić nisu uspjeli izboriti plasman u polufinale turnira parova na Miami Openu, gdje su ih u četvrtfinalu porazili Amerikanci Bob i Mike Bryan sa 6:7 (4), 6:4, 11-9.
Čilić i Mektić su propustili dobru priliku za pobjedu nad najtrofejnijim parom svih vremena. Nakon osvajanja prvog seta imali su prednost breaka i u drugom (3:2), ali su je odmah izgubili. U odlučujućem tie-breaku braća Bryan su poveli 6-2, da bi Čilić i Mektić preokretom stigli do vodstva 8-7. No, hrvatski par nije uspio doći i do meč-lopte. Braća Bryan su iskoristila svoju drugu meč-loptu za plasman u polufinale.

Vremenska prognoza za sutra, subotu, 1. 4. 2017.

Sunčano, mjestimice uz malu naoblaku te iznadprosječno toplo. Vjetar slab i povremeno umjeren istočni i jugoistočni. Na Jadranu će puhati većinom umjereno jugo, na sjevernom dijelu i jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura zraka od 4 do 8, na Jadranu od 9 do 14, a najviša dnevna uglavnom od 19 do 24 °C.

Read 68 times