Utorak, 04 Travanj 2017 20:00

Kronika dana, utorak, 04.04. 2017. Featured

Written by Radio M 90,1 MHz
Rate this item
(0 votes)

Dobavljači "Agrokora" povukli su u ponedjeljak novi šahovski potez i na konferenciji za novinare s premijerom Andrejem Plenkovićem objavili kako svoj položaj u odnosu na banke kreditore žele zaštititi na taj način da se aktivira "lex Agrokor", odnosno Zakon o prisilnoj upravi.

Josip Budimir iz "Franca", predstavnik jednog od većih dobavljača, u njihovo je ime kazao kako bi dogovaranje oko takozvanog standstill agreementa previše trajalo, te da je bolje da se interesi dobavljača zaštite institucionalnim okvirom.
Prema neslužbenim informacijama, dobavljači se ne slažu s određenim odredbama "standstill agreementa" prema kojima će u prvoj fazi, nakon njegova stupanja na snagu i deblokade računa "Agrokora" i njegovih tvrtki, u prednosti biti naplata regresnih zadužnica i mjenica u vlasništvu faktoring društava, a ne "obične" zadužnice i mjenice dobavljača na isporučenu robu.
Riječ je o tome da je veliki dio dobavljača prodavao mjenice i zadužnice faktoring društvima, ali su istvoremeno ostali jamci-platci u slučaju da na računima "Agrokora" nema dovoljno novca kada se instrument naplate aktivira. Dobavljači su se odlučivali na takav potez jer su tako svoj instrument naplate prodali po većoj cijeni faktoring društvima nego da su zadužnicu prodali bez ugovonog stavka da su jamci- latci u slučaju da na račun u "Agrokora" ne dođe novca.
Neslužbene informacije govore i kako je veliki dio regresnih zadužnica i mjenica u vlasništvu faktoring društava koja su u vlasništvu domaćih banaka, pa je onda logično i da banke u "standstill agreementu" forsiraju odredbe prema kojima naplata regresnih instrumenata naplate ima prednost u odnosu na druga potraživanja dobavljača.
Uz to, još uvijek nije poznato hoće li i u kojem opsegu biti otpisa potraživanja dobavljača i kreditora, pa su dobavljači u strahu da će i tu proći relativno lošije u odnosu na banke.
Zbog toga pružaju otpor takvom "standstill agreementu", ali taj otpor neće proći bez gubitaka za njih. Jer, to znači da će čitav ovaj tjedan na naplatu dobavljačima dolaziti onaj dio regresnih zadužnica koje faktoring društva ne uspiju naplatiti od "Agrokora" i njegovih tvrtki. A to gotovo sigurno znači da će kasniti plaće ne samo u tvrtkama "Agrokora" nego i kod dobavljača u ovom mjesecu, ovisno o tome koliko će instrumenata prislilne naplate biti aktivirano.
Prošlog petka na naplatu je došlo, prema neslužbenim informacijama, oko 700 milijuna kuna, što znači da bi ovog tjedna da svota mogla iznositi nekoliko milijardi kuna. Radi se o tome da je od oko 16,2 milijardi kuna potraživanja dobavljača navodno dospjelo oko 10 milijardi kuna, od čega je od pet do devet milijardi kuna u mjenicama i zadužnicama, a od toga je znatan dio upravo u regresnim zadužnicama i mjenicama.
Dakle, aktualna situacija u "slučaju Agrokor" govori kako imamo tri moguća scenarija: prvi je da se dobavljači uključe u "standstil agreement" koji su dogovorili banke i "Agrokor", drugi je da "Agrokor" sam pokrene predstečajnu nagodbu, a treći je da država aktivira "lex Agrokor", ali to mora odobriti Ivica Todorić, vlasnik "Agrokora", ili mora potpis dati druga ovlaštena osoba iz "Agrokora".
U ponedjeljak i idućih dana sazvan je niz sastanaka banaka i dobavljača i međusobnih sastanaka na kojima će se pokušati postići dogovor oko "standstill agreementa", ali za sada se čini kako do takvog dogovora neće doći i da se ide prema aktivaciji "lex Agrokor".
Prema riječima predsjednika Vlade, prijedlog Zakona o prisilnoj upravi naći će se u Saboru u srijedu, a u petak bi se moglo glasati o njemu, te na snagu stupa dan nakon donošenja u Saboru, odnosno u subotu (efektivno u ponedjeljak).
Plenković je na konferenciji za medije ustvrdio kako Vlada i dalje podržava svaki napor koji bi doveo do dogovora svih zainteresiranih aktera, dakle od same kompanije, pa do predstavnika vjerovnika, koji uključuju i kreditore, banke i dobavljače, i domaće i inozemne, s obzirom na to da je "Agrokor" kompanija koja ima rasprostranjenu poslovnu djelatnost u niz zemalja našeg okruženja. Premijer je pozvao sve aktere da se prigodom pronalaženja takvog rješenja "na odgovarajući način uzmu u obzir svi interesi, i to na pravičan način, od najvećih do najmanjih dobavljača".
------------------------------------------------------------------------------------
Premijer Andrej Plenković rekao je da se Hrvatska snažno zauzima za ubrzanje europskog puta BiH i ravnopravnosti Hrvata te je potvrdio da će na neformalnom susretu sa srbijanskim kolegom Aleksandrom Vučićem glavna tema biti europske integracije.
Očekujemo da tijekom boravka u Mostaru vodimo i razgovore o europskom putu BiH. To je tema za koju se Hrvatska intenzivno zalaže i to je tema koju redovito otvaram na Europskom vijeću, s kolegama, šefovima država i vlada EU kao i svi članovi moje vlade u njihovim kontaktima, naši zastupnici u Europskom parlamentu. Želimo pomoći taj put, ubrzati taj put, rekao je Plenković nakon susreta s hrvatskim članom Predsjedništva BiH Draganom Čovićem.
Dodao je da Europska unija mora biti snažnije nazočna u BiH te da je Hrvatska zemlja koja cijeni BiH, koja je njezin prijatelj i koja je njezin saveznik. Želimo da se taj put ubrza. Stoga i pomažemo sve napore koji se odnose na odgovore o upitniku, a ja vjerujem i stjecanju statusa kandidata i budućem otvaranju pregovora, rekao je Plenković koji boravi u posjetu Mostaru.
Naveo je i kako je vlastima u Zagrebu iznimno stalo do ravnopravnosti Hrvata u BiH. S aspekta Hrvatske želimo uvijek voditi računa o ravnopravnosti i konstitutivnosti hrvatskoga naroda u BiH i ostvarivanju njegovih prava, rekao je.
Upitan o susretu sa srbijanskim premijerom Aleksandrom Vučićem, premijer Plenković je rekao kako će to biti neformalni sastanak. Susrest ćemo se večeras neformalno sa srbijanskim premijerom Vučićem i s drugim kolegama koji su došli ovdje iz susjednih zemalja BiH. Razgovarati ćemo o bilateralnoj suradnji i regionalnoj stabilnosti i europskom putu. Mislim da je to korisno i u svjetlu ovih izbora koji su održani u Srbiji, a ranije sam u Splitu rekao da sam uputio čestitku kolegi Vučiću na pobjedi na izborima, rekao je.
Hrvatski član BiH Predsjednštva Dragan Čović istaknuo je kako je sajam prigoda da se teške političke teme u regiji zamijene gospodarstvom.
Vjerujem da ćemo već sutra moći poslati jednu dobru poruku iz Mostara iz Hercegovine iz BiH da političke teme ostaju u sjeni gospodarskih tema. U tome svjetlu želim da provedemo 5, 6 dana, rekao je Čović.
Plenković se nakon susreta s Čovićem susreo i s članovima Hrvatskog narodnog sabora BiH, najvećih hrvatskih stranaka u BiH. Sutra će otvoriti 20. Sajam gospodarstva Mostar 2017. kojemu je Hrvatska zemlja partner.
------------------------------------------------------------------------------------
U ponedjeljak ujutro sastali su se predstavnici Vlade s dobavljačima. U večernjim satima ponovno su održali sastanak
Dobavljači Agrokora na navečer održanom sastanku usuglasili su se da pristaju na standstillaranžman, ali, prije potpisa, traže devet uvjeta koji bi se trebali ispuniti.
Tako u roku od 15 dana od datuma potpisa traže plaćanje 25posto svih potraživanja kako bi se osigurala likvidnost, zatim da se preostali dio duga podmiruje mjesečno u iznosu od 10 posto od ukupnog duga, a nekim proizvođačima 15 posto.
Nadalje, traže jamstvo da će sve obveze Agrokora koji se odnose na izdane mjenice ili druge instrumente po kojima su dobavljači regresni dužnici, a koji dospijevaju nakon potpisanog aranžmana biti podmirene ili će ih banke otkupiti i pretvoriti u direktne kreditne linije.
Pa nadalje traže jamstvo da će se sve mjenice koje članice Agrokor koncerna nisu iskupile ili to neće učiniti do potpisa aranžmana, to učiniti u roku od pet dana od potpisivanja aranžmana.
Zatim, traže da im se u vremenu trajanja aranžmana sva roba plati u dogovorenim rokovima, traže i da ih se obavijesti o isteku aranžmana mjesec dana prije, kao i mogućem produljenju trajanja. A dogovorili su da će u vremenu trajanja aranžmana isporučivati robu, traže da i Vlada zamrzne svoja potraživanja, te da svi potpisnici preuzmu povlačenja zadužnica ili drugih instrumenata poslanih na naplatu.
Dogovor je i da se ključnim dobavljačima omogući izbor povjerenika koji će nadzirati provedbu izmirivanja obveza prema dobavljačima. I dok je još jučer ujutro bilo jasno da dobavljači nisu složni treba li prihvatiti standstill aranžman ili čekati na donošenje Vladinog zakona o izvanrednoj upravi tzv. Lex Todorić, a neki su čak najavljivali da bi kombinaciju aranžmana i zakona, što je nemoguće, do navečer složili su se aranžman obećava sigurniju budućnost. Interesi su naravno različiti, kako među dionicima procesa, tako i među dobavljačima.
------------------------------------------------------------------------------
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sastala se u ponedjeljak u Dublinu s predstavnicima hrvatske zajednica kojima je poručila da je iseljeništvo vrlo važno za zemlju, ali i da Hrvatska mora stvoriti uvjete za njihov povratak kako bi novostečenim iskustvima obogatili svoju domovinu.
"Iseljeništvo diljem svijeta je vrlo važno za zemlju moramo stvoriti uvjete da se oni, koji su svojim radom obogatili države u koje su iselili, vrate i novostečenim iskustvima obogate svoju domovinu", poručila je predsjednica koja se nalazi u državnom posjetu Irskoj. "Vi ste Hrvatsku zamijenili zelenom Irskom u potrazi za boljim životom i za sredinama koje se otvaraju i razvijaju. Iseljeništvo je naša briga i naše bogatstvo", nastavila je predsjednica uz poruku da Hrvatska mora znati zaustaviti taj suvremeni egzodus.
Po njezinim riječima, Irska je dobar primjer kako izgrađivati odnos s dijasporom i kako i u dijaspori živjeti domovinu, ali i kako privući ljude na povratak.
Jednoj od najmlađih hrvatskih iseljeničkih zajednica je kazala da joj je drago čuti o uspjehu naših ljudi, ali da iseljenički valovi uvijek ostavljaju "gorak okus" jer "više niste u Hrvatskoj". "Zemlju griju ljudi, bez njih se ne može graditi budućnost", kazala je Grabar-Kitarović, posebice izrazivši zabrinutost zbog iseljavanje iz Slavonije i s otoka.
Irska je postala poželjno odredište novog hrvatskog iseljeničkog vala nakon ulaska Hrvatske u EU, kada je ta zemlja otvorila svoje tržište rada i novoj članici europskog bloka. U Irskoj trenutno živi oko 12.000 Hrvata. Predsjednica se s hrvatskim iseljenicima sastala u "Mansion Houseu", službenoj rezidenciji dublinskih gradonačelnika još iz davne 1715. i poznatoj po "Okrugloj sobi" u kojoj je Dail - irski parlament - 21. siječnja 1919. održao prvo zasjedanje kako bi objavio irsku Deklaraciju o nezavisnosti.
------------------------------------------------------------------------------------
Visoki porasti bukinga u prva dva-tri mjeseca ove godine ne znače da će i ukupno ova turistička godina biti za toliko bolja od lanjske, ali će biti dobra, no zabrinjava što hrvatski turizam ne koristi dovoljno povoljnu situaciju na europskom tržištu za razvoj poslovanja i bolji turistički promet.
Poručilo je to Turističko poslovno vijeće Hrvatske gospodarske komore (HGK) sa svoje sjednice krajem ožujka, uz napomenu da raniji i jače izraženiji buking u prvim mjesecima ove godine veseli i da prije svega pokazuje dinamiku punjenja kapaciteta. "Sezona se dobro priprema, investicije se odvijaju u rokovima, očekuju se i dobri rezultati za Uskrs te su hotelijeri već sada tržišno usredotočeni na turističku 2018. Na žalost, makroekonomsko okruženje stalno nas vraća u 2017., tjerajući nas da se bavimo poreznom politikom i legislativom koja će tek stupiti na snagu, od boravišne pristojbe do poreza na imovinu", poručio je s tog vijeća predsjednik Udruženja hotelijera pri HGK Ronald Korotaj.
S njime se složio i predsjednik tog HGK-ovog Vijeća Franco Palma ističući kako još uvijek u Hrvatskoj "turizam ima dosta ograničavajućih okolnosti, te je pred hrvatskim institucijama i dalje potrebno inzistirati na zajedničkom rješavanju onih pitanja koja ograničavaju rast i unapređenje turističkog sektora, a time i gospodarstva u cjelini".
Svi predstavnici strukovnih udruga pri HGK u tom Vijeću složili su se i da je u turizmu sve veći problem nedostatak radne snage, u vezi čega je Božica Lapić iz Ministarstva turizma najavila kako će se pokrenuti dodatni programi edukacije u turizmu te uspostaviti centri kompetencija. "U pripremi je i nacrt Zakona o pružanju usluga u turizmu u sklopu čega ćemo konzultirati sve interesne skupine. Prvo čitanje predviđa se do ljetne saborske stanke, a drugo čitanje i donošenje zakona do kraja godine", najavila je Lapić.
Direktorica Sektora za turizam HGK Leila Krešić-Jurić podsjetila je da je Zajednica obiteljskog turizma HGK nedavno primljena u članstvo Europskog udruženja obiteljskog smještaja (EHHA), kao i da je Grupacija jedinstvenih luksuznih hotela pri HGK s brandom "Stories, Croatian Unique Hotels" sudjelovala na nedavnoj međunarodnoj konferenciji luksuznog hotelijerstva, uz napomenu da su oba ta segmenta smještajne ponude sve traženija na stranim tržištima.
Predsjednik HGK-ovog Udruženja restoratera Abi Shalabi poručio je pak da bi bilo jako važno da se "diže glas i raspravlja o problemima u branši jer, umjesto da se pojačavaju investicije, brojni ugostitelji su u velikim problemima", dok je Krešimir Tomić iz HOK-a istaknuo da ugostitelji pod pritiskom povećanja stope PDV-a povećavaju cijene, što će, kako je kazao "rezultirati nominalno većim prihodima i u konačnici dati iskrivljenu sliku o cijelom sektoru".
Nisu baš zadovoljni ni u Udruženju marina HGK čiji je predsjednik Sean Lisjak upozorio da je "potencijal za investiranje i stvaranje većih prihoda marina velik, ali je moguć isključivo donošenjem novog i kvalitetnog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama". Dobre najave sezone iznio je i predsjednik Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima – charter pri HGK Ivica Jurišin poručujući da je "u charteru bukiranost slična kao i lani, ali da su i problemi stari i leže u visokim agencijskim provizijama te da stoga struka očekuje skori sastanak s resornim ministrom".
Povećanje bukinga bilježi i obiteljski smještaj, kazao je predsjednik Zajednice obiteljskog turizma HGK Nedo Pinezić ističući trend da ove godine gosti žele mnogo prije osigurati smještaj u Hrvatskoj, predloživši i obnovu modela 'regrutiranja' kadrova za hotelijerstvo iz redova pružatelja usluga u domaćinstvu, prema uzoru na nekadašnju dobru praksu u mnogim hrvatskim ljetovalištima.

Županija

Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture, župan DNŽ Nikola Dobroslavić, saborski zastupnik Branko Bačić, uz brojno izaslanstvo, jučer su boravili u Veloj Luci. Naime, u Županiji je održan sastanak Povjerenstva za izgradnju Pelješkog mosta, nakon čega je uslijedila i tiskovna konferencija. Potvrđena je ozbiljnost vođenja projekta. Ugovor s izvođačem se očekuje za 60-tak dana, a rok za završetak najviše 42 mjeseca. Pristupne ceste i Obilaznica Stona sastavni su dio ukupnog projekta. Pelješki most ide i to je dobro. Tim povodom u Veloj Luci, visoko izaslanstvo Vlade RH obišlo je gradilište novog putničkog terminala, a Vlada će sufinancirati i izgradnju ribarske i luke nautičkog turizma.
U palači Ranjina održan je sastanak međuresornog Povjerenstva za izgradnju Pelješkog mosta kao najvažnijeg infrastrukturnog objekta u Hrvatskoj
- Učinjeni su veliki pomaci u izgradnji Pelješkog mosta i ukupnog projekta cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom. Na kraju smo zaokruženja financiranja Pelješkog mosta i Europska komisija će u roku tri mjeseca odlučiti o financiranju. Vlada RH je donijela odluku po financiranju mosta te poslala poruku EK-u i javnosti da bez obzira na odluku EK-a, most i cijeli projekt idu. Paralelno su Hrvatske ceste kao nositelj projekta raspisale natječaj za izgradnju mosta te u ljeto biramo izvođača a radovi kreću u jesen. Ne smijemo se uspavati: sve faze moraju biti riješene određenom dinamikom a kad se ugovor potpiše rok, izgradnje je tri i pol godine. To je 2,5 kilometara dug most i ozbiljan projekt: javile su se velike svjetske građevinske tvrtke i tko ponudi kraći rok, bit će u prednosti - rekao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Na sastanku se razgovaralo o pristupnim cestama i obilaznici Stona te rješenju imovinsko-pravnih odnosa. Ministar Butković je pri tome naglasio da se rok od tri i pol godine odnosi samo na Pelješki most, a ne i na drugi most kod Stona te obilaznice:
- Ako EU odobri financiranje, u što ne sumnjamo, sve mora biti gotovo do 2022. godine. Za ostalo se neće čekati 20 godina jer imamo “plan B”: Ako EU ne odobri financiranje koje priželjkujemo, tada će država sve financirati. U projekcijama proračuna za iduće godine uključeno je financiranje mosta neovisno o odluci EU.
Na upit novinara da će ne izgradnjom obilaznica prometni čepovi s Bistrine i Kleka biti premješteni na Ston Butković je rekao da tri faze izgradnje Pelješkog mosta (most, pristupne ceste i obilaznice) moraju ići paralelno a imovinskopravni odnosi će se uz novi Zakon o građenju brže rješavati jer je u ovako ozbiljni projekt uključena EK, št one smijemo podcijeniti.
Novinarima se obratio i župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić i rekao:
- Pelješki most je svehrvatski projekt a sastanak je potvrdio ozbiljnost vođenja tog projekta na čemu čestitam cijeloj Vladi RH jer je on infrastrukturno bitan za cijelu županiju koja će nakon mosta biti cjelina s Hrvatskom bez prekida kod Neuma. Ovo je milenijski projekt, a Pelješki most će se sigurno izgraditi i s njime ćemo se sigurno ponositi, kazao je župan.

Regija

Nekoliko tisuća građana u nekoliko gradova Srbije okupilo se na skupu pod nazivom "Protest protiv diktature". Građani su se okupili jer su, kako kažu, nezadovoljni rezultatima izbora. Pojedinci su Skupštinu i Vladu gađali jajima. Povorka je išla od Skupštine prema Trgu, zatim Svetogorskom do RTS, pa prema Vladi, RIK-u i ponovo prem Skupštini. Prosvjedi i u Novom Sadu i Nišu
Ispred Skupštine su se dogodili samo manji incidenti. Naime, jedna grupa je gađala policajce bocama i jajima, te su pokušali prići stepenicama zgrade. Policija ne reagira. Građani su policiji vikali da brani narod.
Promet u centru grada je usporen, u pojedinim ulicama i zaustavljen.
Nekoliko jaja je poletjelo i prema vratima Vlade Srbije.

Svijet

U zračnim napadima na pokrajinu Idlib na sjeverozapadu Sirije ubijeno je najmanje 18 ljudi, a ranjeni su deseci, rekao je Sirijski opservatorij za ljudska prava.
Mnogi su se ljudi gušili ili su se onesvijestili, a nekima je na usta izlazila pjena, kaže Opservatorij navodeći medicinske izvore koji su to opisali znakom da je izvršen napad plinom.
Damask je u više navrata rekao da ne koristi takva oružja.
Sirijska vlada ili ruski zrakoplovi ujutro su bombardirali grad Kan Šejkun u Idlibu, pokrajini u rukama pobunjenika, navodi ta organizacija za ljudska prava.
Televizijska mreža Orient-News sklona oporbi rekla je da je u napadima ubijeno 50 ljudi i ozlijeđeno više od 150.
Početkom ožujka mediji su javljali o dvanaestoro civila iz Mosula, među kojima su žene i djeca, a koji su liječničku pomoć zatražili zbog mogućeg kemijskog napada u akciji iračke vojske i SAD-a, o čemu je priopćio UN.
Svjetska zdravstvena organizacija potakla je lokalne vlasti kako bi se "hitno i sigurno stvorio plan izvlačenja ozlijeđenih ljudi, žena i djece koji su vjerojatno bili izloženi visoko toksičnim kemikalijama", pisalo je u priopćenju.
Svih 12 pacijenata primljeno je u bolnicu u Irbil, glavni grad iračkog kurdskog područja, istočno od Mosula. Petero djece i dvije žene primili su terapiju za ublažavanje posljedica izloženosti kemijskim sredstvima zbog plikova, crvenila u očima, iritacije kože, kašlja i povraćanja.
"Čuli smo udarac u našu kuću, u dnevnom boravku gdje smo sjedili, osjetili smo vrlo čudan miris, neku vrstu plina. Moja djeca su ozlijeđena, neki od njih imaju opekotine, neki probleme s disanjem", rekao je Nazim Hamid, stanovnik Mosula čija je obitelj bila na liječenju.
UN je već u više navrata pozivao na istragu o napadima i oružju koje se koristi u ratu u Siriji, a koji se proširio i izvan granica te zemlje. Lisa Grande u svojem je izvješću napisala: "Ovo je strašno. Ako se potvrdi navodna uporaba kemijskog oružja, ovo je ozbiljno kršenje međunarodnog humanitarnog prava i ratni zločin bez obzira na to tko i što je cilj ili žrtva napada", piše The Independent.
Međunarodni promatrači su početkom ove godine izjavili kako smatraju sirijskog predsjednika Bashara al-Assada odgovornim za uporabu kemijskog oružja u sukobima u Siriji.
-----------------------------------------------------------------------------------
Za eksploziju u podzemnoj željeznici u Sankt Peterburgu osumnjičen je ruski državljanin podrijetlom iz Kirgistana, priopćila je kirgistanska obavještajna služba. Glasnogovornik sigurnosne službe GKNB-a identificirao je osumnjičenog kao Akbarzona Džalilova, rođena u gradu Ošu 1995. Kažu da je eksploziv nosio u ruksaku.
Prije toga bio je osumnjičen jedan bradati muškarac kojeg su snimile sigurnosne kamere, no on se sam prijavio policiji te rekao da nije povezan s napadom. Vlasti su proglasile tri dana žalosti, a ruski predsjednik Vladimir Putin održao je sastanak s obavještajnim službama te položio cvijeće na mjestu napada. Ruski državni protuteroristički odbor priopćio je da je još jedna eksplozivna naprava pronađena na drugoj postaji u metrou, sakrivena ispod aparata za gašenje požara, no da je uklonjena.
Američki predsjednik Donald Trump u telefonskom razgovoru s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom osudio je napad i izrazio duboku sućut obiteljima žrtava i ruskome narodu. On je također ponudio punu potporu američke vlade u odgovoru na napad i u privođenju odgovornih pravdi. Trump i Putin složili su se da terorizam mora biti odlučno i brzo pobijeđen, objavila je Bijela kuća.
Izrazi sućuti i potpore stigli su u Rusiju od mnogobrojnih dužnosnika Europske unije. I Vijeće sigurnosti UN-a osudilo je barbarski kukavički teroristički napad, a američka veleposlanica pri UN-u Nikki Haley poručila je da će SAD poduprijeti Rusiju u borbi protiv ekstremista koji nastavljaju besmislene napade na nevine ljude.
------------------------------------------------------------------------------------
Eksplozija u metrou u Sankt Peterburgu je teroristički čin - 14 poginulih, 50 ranjenih
Jedanaest ljudi je poginulo, a najmanje 50 ozlijeđeno u eksploziji u metrou u Sankt Peterburgu. Radi se o terorističkom napadu, objavilo je rusko državno odvjetništvo. Agencija Interfax javlja da je pronađena još jedna neeksplodirana naprava.
Nacionalni protuteroristički odbor (NAK) potvrdio je da se radi samo o jednoj eksploziji između postaja Trg Senaja i Tehnološki institut. Kako navode izvori, ekplozivno sredstvo ručne izrade je očito bilo ostavljeno u vagonu. Postaja Senaja Ploščad, na kojoj se eksplozija dogodila, puna je dima, a na fotografijama s društvenih mreža vide se ljudi kako leže na tlu i razvaljena vrata vagona.
Sedamnaest vozila hitne pomoći zbrinjavalo je ozlijeđene, a u evakuaciji stradalih korišteni su i helikopteri. Vlasti su zatvorile sve postaje podzemne željeznice Sankt Peterburgu, a i moskovske službe su uvele dodatne mjere sigurnosti. Pozivam vas, stanovnike St. Peterburga, kao i goste u našem gradu, da budete budni, pozorni i na oprezu, te da se ponašate na odgovoran način u svjetlu ovih događaja, poručio je guverner St. Petersburga Georgij Poltavčenko.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je ranije da se razmatraju svi mogući uzroci eksplozije u podzemnoj željeznici, a među njima i terorizam. Ja sam već razgovarao s čelnicima specijalnih službi, s direktorom FSB-a. Službe sigurnosti i specijalne službe rade i učinit će sve kako bi utvrdile uzroke incidenta i dale punu procjenu toga što se dogodilo, rekao je Putin na sastanku s bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom.
Rusija je u proteklim godinama bila meta napada separatističkih islamističkih Čečena, a prijetila joj je i takozvana Islamska država, koja također regrutira Čečene, zbog ruskih vojnih operacija u ratu u Siriji.
Ruski online medij Fontanka objavio je fotografiju osobe za koju tvrdi da ju policija traži zbog krvavog terorističkog napada u kojem je u ponedjeljak na postaji podzemne željeznice u Sankt Peterburgu ubijeno 11 ljudi. Zrnata fotografija prikazuje sredovječnog čovjeka s bradom koji nosi crnu kapu.
Fontanka tvrdi da je taj muškarac ušao na stanicu Petrogradskaja dvadeset minuta prije no što se u vlaku dogodila eksplozija. Novinska agencija Interfax ranije je objavila tvrdnju izvora o tome da su sigurnosne kamere zabilježile fotografiju osumnjičenog.
Rusija je u proteklim godinama bila meta napada separatističkih islamističkih Čečena, a prijetila joj je i takozvana Islamska država, koja također regrutira Čečene, zbog ruskih vojnih operacija u ratu u Siriji.

Sport

Sjajan uspjeh postigle su mini rukometašice Rukometnog kluba 'Korčula' na danas održanom 17. po redu Otvoreno prvenstvo Hrvatske u Karlovcu .
Djevojčice trenerice Janje Lozice osvojile zlatnu medalju u svojoj kategoriji (super-mini rukomet) nakon što su u svih sedam utakmica postigle sedam pobjeda. Pod rukometnim naletima i golovima malih korčulanskih rukometašica redom su 'padale' vršnjakinje Jamnice Pisarovina, Buja, Bjelovara, Vinodola, Lokomotive, Zrinjskog i u finalu Samobora. Uz ekipni naslov i Marija Sardelić izabrana je za najbolju igračicu prvenstva u toj kategoriji , a korčulanska vratarica Lana Vilovic iu najbolju petorku prvenstva i!
' Cure su doista odlično odigrale bas svaku utakmicu i to od početka pa do kraja . Sve su to bile uvjerljive pobjede, tek je u onoj odlučujućoj protiv Samobora bila to tijesna pobjeda, iako smo cijelo vrijeme imali nekoliko golova prednost.' rekla nam je kratko presretna trenerica Janja Lozica dodajući da su korčulanske mini rukometašice i u Karlovcu kao i uvijek imale podršku brojčano male, ali jake i bučne navijačke ekipe od nekoliko roditelja.'U društvu' osvojenih pehara plaketa i zlatnih medalja , okićeni pobjedničkim 'krunama' na glavama i u odličnom raspoloženju sigurno će svima skupa puno lakše i brže 'pasti' naporan noćni put povratka u Korčulu koje ih je čekao odmah nakon finalne utakmice... Na ovogodišnjem Otvorenom prvenstvu Hrvatske u mini rukometu e sudjelovalo je gotovo 200 ekipa, a kategoriji gdje su Janjine djevojčice bili najbolje igralo je čak 40 ekipa ! Svaka čast !!!! Za Korčulu su igrale : Nina Bonifačić, Lana Vilović, Nina Bošković, Matea Andreis, Lucija Skokandić, Kristina Sardelić, Marija Sardelić
Trenerica: Janja Lozica

Vremenska prognoza za sutra, srijedu, 5. 4. 2017.

Promjenljivo oblačno, povremeno s kišom, ponegdje i pljuskovima s grmljavinom. Vjetar u unutrašnjosti uglavnom slab, na Jadranu ujutro bura i istočnjak, danju zapadnjak i sjeverozapadnjak, na jugu jugo. Najniža jutarnja temperatura između 7 i 12, na Jadranu od 10 do 14, a najviša dnevna uglavnom između 14 i 19 °C.

Read 65 times